← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3218/2005 od 29. studenoga 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3218/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3218/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 132/2006 (6.12.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3218/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3006 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli I. i S. S. iz B., koje zastupa odvjetnik M. M. iz Z., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: Pn-5281/03 (ranije: Pn-4643/94) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od osam

(8)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Repub­like Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) i to: – I. S. iz B., u iznosu od 16.100,00 kn, – S. S. iz B., u iznosu od 16.100,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Na temelju članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelji su podnijeli
  5. srpnja
  6. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  7. Dana
  8. lipnja
  9. godine podnositelji su podnijeli tužbu Općinskom sudu u Zagrebu, protiv tuženika, Republike Hrvatske, radi naknade štete, koja je nastala na njihovoj vikendici
  10. travnja
  11. godine uslijed djelovanja eksplozivne naprave. Do
  12. studenoga
  13. održana su četiri ročišta (
  14. studenoga 1994.,
  15. veljače 1995.,
  16. svibnja
  17. i
  18. rujna 1995., na kojem je sud utvrdio da je nastupilo mirovanje postupka). Rješenjem suda, broj: Pn-4643/94-11 od
  19. studenoga
  20. određen je prekid postupka, te je riješeno da će se postupak nastaviti nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu zbog terorističkih akata. Tuženik je podneskom od
  21. travnja
  22. istaknuo da je potrebno utvrditi da li se u konkretnom predmetu radi o terorističkom aktu ili o ratnoj šteti. Na ročištu
  23. lipnja 2004., riješeno je da će se novo ročište zakazati nakon što se podnositelji očituju na navode podneska tuženika od
  24. travnja 2004., a što su učinili podneskom od
  25. lipnja
  26. Podneskom od
  27. srpnja
  28. podnositelji su požurili zakazivanje ročišta u ovom predmetu. Nakon toga održano je ročište
  29. ožujka
  30. Trenutno je spis u kalendaru do
  31. siječnja
  32. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  33. Podnositelji su pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu na temelju članka
  34. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/
  35. i 3/94.), koji je glasio: Članak
  36. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  37. veljače
  38. godine, bilo je propisano: Članak
  39. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/
  40. i 3/94.) članak
  41. briše se.«. Članak
  42. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  43. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  44. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narod­ne novine«, broj 112/99.) koji je stupio na snagu
  45. studenoga
  46. godine, bilo je propisano: Članak
  47. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  48. (članka 184.a. stavka
  49. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  50. stavka
  51. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  52. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  53. srpnja
  54. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  55. srpnja
  56. godine, a kojim je propisano: Članak
  57. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedenim Zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdoblja od sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. 3.
  1. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  2. stavka
  3. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  4. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  5. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  6. Ustavnog zakona. 4.
  7. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  8. lipnja
  9. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Zagrebu radi nak­nade štete. Međutim, duljina postupka ne uzima se u razmatranje od tog dana već od
  10. studenoga
  11. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  12. – pročišćeni tekst, 8/
  13. – ispravak i 14/
  14. u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  15. stavku
  16. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  17. srpnja
  18. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno jedanaest
(11)godina i dvadeset tri
(23)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, osam
(8)mjeseci i petnaest
(15)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka radi naknade štete pokrenutog tužbom podnositelja nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. veljače
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka dana
  6. studenoga
  7. godine, nadležni Općinski sud u Zagrebu postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenoga tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  8. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U odluci, broj: U-IIIA-829/2002 od
  9. ožujka
  10. godine, Ustavni sud je, u okolnostima identičnim ovom predmetu, utvrdio da je zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  11. stavkom
  12. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te da je tim zakonom određenim prekidom postupka podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  13. stavka
  14. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. Ustavni sud ne nalazi razloga za odstupanje od tako izraženog stajališta u ovom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  15. Slijedom utvrđenja Suda, opisanih u točki
  16. obrazloženja ove odluke, posebice u svezi s postupanjem nadležnog suda, te utjecajem zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju, povrijeđeno ustav­no pravo podnositelja zajamčeno člankom
  17. stavkom
  18. Ustava. Iz tih razloga je, na temelju odredbi članka
  19. stavaka
  20. i
  21. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  22. Pri utvrđivanju visine naknade na temelju odredbe članka
  23. stavka
  24. Ustavnog zakona, Ustavni sud je uzeo u obzir sve okolnosti slučaja, kao i radnje koje su učinjene nakon podnošenja ustavne tužbe.
  25. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona.
  28. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3218/2005 Zagreb,
  4. studenoga
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 132/2006-3006 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 132/2006 Broj dokumenta u izdanju: 3006 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 6.12.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/132/3006 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.