← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-440/2005 od 23. studenoga 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-440/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-440/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 2/2007 (4.1.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-440/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 169 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku koji je ustav­nom tužbom pokrenuo I. L. iz M. L., kojeg zastupa V. M., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu protiv presude Županijskog suda u Zadru, broj: Kž-249/03 od
  10. prosinca
  11. kojom su odbijene žalbe podnositelja i državnog odvjetnika te je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, broj: K-829/99 od
  12. listopada
  13. godine. Tom presudom podnositelj je proglašen krivim za počinjeno kazneno djelo protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice iz članka
  14. stavka
  15. u svezi sa stavkom
  16. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 105/
  17. i 84/05.) te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i osam mjeseci. Na temelju članka
  18. stavka
  19. Kaznenog zakona naloženo je podnositelju da u korist državnog proračuna Republike Hrvatske uplati iznos od 743.600,00 kn koji je pribavljen počinjenim kaznenim djelom. Radi osiguranja te novčane tražbine određena je privremena mjera kojom se podnositelju zabranjuje otuđenje, opterećenje i bilo koje drugo raspolaganje vozilom i obiteljskom kućom.
  20. Podnositelj smatra da su mu osporenim presudama povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom
  21. stavcima
  22. i
  23. alinejom
  24. Ustava Republike Hrvatske. Ponavljajući navode koje je isticao tijekom kaznenog postupka podnositelj u ustavnoj tužbi u bitnome navodi da dokazi nisu izvođeni neposredno, već su na glavnoj raspravi pročitani zapisnici o prepoznavanju i saslušavanju svjedoka u istrazi. Smatra da nije dokazano da bi počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret te da u postupku nije utvrđeno da bi podnositelj ostvario korist veću od 20.000 DEM. Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, ukine presudu Županijskog suda i predmet vrati tom sudu na ponovni postupak. Ustavna tužba nije osnovana.
  25. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe podnijete na temelju članka
  26. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, 99/99., 29/
  27. i 49/
  28. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelju povrijeđeno ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i pot­puno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  29. Članak
  30. stavak
  31. Ustava propisuje: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Sadržaj ustavnog prava na pravično suđenje ograničen je na postupovna jamstva pravičnog suđenja, pa Ustavni sud ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta toga ustavnog prava ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima te na temelju toga, sagledavajući postupak kao jedinstvenu cjelinu, ocjenjuje je li postupak bio vođen na način koji podnositelju osigurava pravično suđenje. Članak
  32. stavak
  33. alineja
  34. Ustava propisuje: U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo: (...) – da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe.
  35. Prvostupanjski sud je na temelju članka
  36. stavka
  37. točke
  38. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/
  39. i 143/02.) odlučio pročitati iskaze pojedinih svjedoka dane pred istražnim sucem te je odbio prijedlog podnositelja da se ti svjedoci neposredno saslušaju na glavnoj raspravi. Ovo iz razloga jer bi se neposredno ispitivanje osoba kurdske nacionalnosti, prema stajalištu suda, protivilo načelu ekonomičnosti i koncentracije glavne rasprave; izvođenje tog dokaza bilo bi moguće uz znatne poteškoće što bi dovelo do odugovlačenja kaznenog postupka. Člankom
  40. stavkom
  41. točkom
  42. Zakona o kaznenom postupku propisano je: Zapisnici o iskazima svjedoka, suoptuženika ili već osuđenih sudionika u kaznenom djelu te zapisnici ili drugi dopisi o nalazu ili mišljenju vještaka mogu se prema odluci vijeća pročitati samo: 1) ako su ispitane osobe umrle, duševno oboljele ili se ne mogu pronaći, ili je njihov dolazak pred sud nemoguć ili znatno otežan zbog starosti, bolesti ili drugih važnih uzroka, Drugostupanjski sud je ocijenio da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka time što je pročitao iskaze šestorice svjedoka koje su dali pred istražnim sucem, jer bi ispitivanje tih svjedoka (turskih državljana kurdske nacionalnosti koji su napustili Tursku pa je njihovo boravište nepoznato) bilo otežano. Iako je u konkretnom slučaju načelo neposrednog izvođenja dokaza »ustuknulo« pred načelima ekonomičnosti i efikasnosti postupka, drugostupanjski sud ocjenjuje da nije počinjena povreda postupka, budući da je prvostupanjski sud postupio na temelju ovlasti sadržane u članku
  43. Zakona o kaznenom postupku.
  44. Ustavni sud utvrđuje da su osporene presude donijela zakonom ustanovljena tijela sudbene vlasti unutar svoje nadležnosti u pravilno i zakonito provedenom postupku. Podnositelju je bilo omogućeno pratiti tijek postupka, sudjelovati u postupku uz branitelja, izjašnjavati se i predlagati dokaze glede odlučnih činjenica te poduzimati sve zakonom dopuštene procesne radnje. Prvostupanjski sud svoje utvrđenje da je podnositelj organizirao nedozvoljen prelazak grupe od 71 Kurda preko državne granice za što je na svoje ruke primio novac u iznosu od 743.600,00 kn, temelji na iskazima saslušanih svjedoka, na iskazima svjedoka koje su dali pred istražnim sucem te zapisniku o prepoznavanju kojeg je sačinio istražni sudac. Ocjenu da bi izvođenje dokaza saslušanja određenih svjedoka na glavnoj raspravi bilo otežano, prvostupanjski sud je utemeljio na odredbama članka
  45. Zakona o kaznenom postupku koje takvu mogućnost predviđaju, a za tu je svoju odluku naveo valjane razloge. Ocjena je Ustavnog suda da je i Županijski sud svoja utvrđenja da ne postoje bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona, te da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, jasno obrazložio, očitovavši se pritom o svim žalbenim navodima podnositelja koje podnositelj ponavlja i u ustavnoj tužbi. Imajući u vidu sve navedeno, a sagledavajući postupak koji je prethodio ustavnosudskom kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrđuje da je isti vođen na način koji podnositelju osigurava pravično suđenje, te da podnositelju nisu povrijeđena ustavna prava na koja se poziva.
  46. Slijedom navedenog, na temelju članaka
  47. i
  48. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Odluka o objavi iz točke II. izreke temelji se na članku
  49. Ustav­nog zakona. Broj: U-III-440/2005 Zagreb,
  50. studenoga
  51. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 2/2007-169 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 2/2007 Broj dokumenta u izdanju: 169 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.1.
  52. ELI: /eli/sluzbeni/2007/2/169 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  53. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.