← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-4497/2005 od 22. studenoga 2006.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-4497/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-4497/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 2/2007 (4.1.2007.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-4497/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 189 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. stavka
  10. točke
  11. Zakona o kaz­nenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/
  12. i 143/02.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj
  14. rujna 1997., donio je Zakon o kaznenom postupku. Navedeni Zakon objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 110 od
  15. listopada
  16. godine. Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, na sjednici održanoj
  17. svibnja 1999., donio je Zakon o dopuni Zakona o kaznenom postupku. Taj Zakon objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 58 od
  18. lipnja
  19. godine. Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, na sjednici održanoj
  20. listopada 1999., donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Taj Zakon objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 112 od
  21. listopada
  22. godine. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  23. svibnja 2002., donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Navedeni zakon objavljen je u »Narodnim novinama«, broj 58 od
  24. svibnja
  25. godine. Ispravci teksta Zakona o kaznenom postupku objavljeni su u »Narodnim novinama«, broj 27/
  26. i 143/
  28. Marko Tušek iz Varaždina podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  29. stavka
  30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 58/02.). Navedenom odredbom izmijenjena je odredba članka
  31. stavka
  32. točke
  33. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97.). Odredba članka
  34. stavka
  35. točke
  36. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97.) glasila je: Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi ući u tuđi stan i druge prostorije i prema potrebi obaviti pretragu: 1) ako držatelj stana ili stanar to želi ili ako tko zove u pomoć, Odredba članka
  37. stavka
  38. Zakona o izmjena i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 58/02.) glasila je: (...)Točka
  39. mijenja se i glasi: 1) u slučaju kad su prema posebnom zakonu ovlaštene ući u tuđi stan ili drugi prostor, a postoje uvjeti iz članka
  40. stavka
  41. ovoga Zakona ili.(...) Važeća odredba članka
  42. stavka
  43. točke
  44. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/
  45. i 143/
  46. – u nastavku teksta: Zakon) glasi: Redarstvene vlasti mogu obaviti pretragu stana ili drugog prostora bez naloga: 1) u slučaju kad su prema posebnom zakonu ovlaštene ući u tuđi stan ili drugi prostor, a postoje uvjeti iz članka
  47. stavka
  48. ovoga Zakona,(...)
  49. U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporena odredba nije u suglasnosti s odredbom članka
  50. Ustava Republike Hrvatske, koja glasi: Članak
  51. Dom je nepovrediv. Samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugoga prostora. U skladu s uvjetima što ih predviđa zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole držatelja stana ući u dom ili prostorije te izvršiti pretragu bez nazočnosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvršenja naloga o uhićenju ili radi hvatanja počinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. Pretraga radi pronalaženja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu počinitelja kaznenog djela, može se poduzeti samo u nazočnosti svjedoka.
  52. Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj ističe da je u osporenoj odredbi zakonodavac proširio ovlasti redarstvenih vlasti za obav­ljanje pretrage stana ili drugog prostora bez naloga preko granica utvrđenih Ustavom. Smatra da se zakonskim uređenjem propisanim osporenom odredbom bitno narušava nepovredivost doma, kao jed­no od temeljnih ljudskih prava zaštićenih Ustavom. Smatra da su uvjeti za ulazak u dom ili prostorije redarstvenih snaga bez naloga u Ustavu taksativno određeni te da se oni zakonom ne mogu mijenjati ili proširivati.
  53. Zaključno, predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnost s Ustavom osporene odredbe i njezino ukidanje.
  54. Na temelju članka
  55. stavka
  56. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  57. i 49/
  58. – pročišćeni tekst) prijedlog predlagatelja dostavljen je na očitovanje Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske. Zatraženo očitovanje zaprimljeno je u Sudu
  59. siječnja
  60. godine. Prijedlog nije osnovan.
  61. Jedno od osnovnih prava i temeljnih sloboda, povezanih s osobnom slobodom i sigurnošću ljudi, jest pravo na nepovredivost doma. Ovo pravo određuje dom kao utočište određene osobe u koje nitko ne može ulaziti bez njezine dozvole. Ono štiti dom od neovlaštenog ulaženja počinjenog od strane drugih osoba, kao i od neovlaštenog ulaženja u dom tijela državne vlasti. Pri tome se uređenje zaštite doma od ulaženja drugih osoba redovito prepušta zakonodavcu, dok se izuzetci od načelne nepovredivosti doma, nastali uslijed djelovanja tijela državne vlasti, uređuju Ustavom i zakonima. Kad nadležna tijela državne vlasti poduzimaju radnje radi zaštite zakonom utvrđenih dobara, načelna nepovredivost doma ne može biti apsolutna. Ovo iz razloga što se pri tome neizbježno javljaju situacije kad se od načelne nepovredivosti doma mora odstupiti radi ostvarenja neke druge Ustavom ili zakonom određene svrhe. Međutim, uvjeti pod kojima se dopušta odstupanje od načelne nepovredivosti doma moraju mjerodavnim propisima biti prethodno utvrđeni. Također, postupanje nadležnih tijela ovlaštenih za ulazak u dom određene osobe i bez njezine suglasnosti mora biti izvršavano u skladu sa zakonom. Tijelima državne vlasti ne smije se davati ovlast samostalno određivati okolnosti pod kojima se i bez pristanka neke osobe može ući u njezin dom. Postupanje nadležnih tijela državne vlasti pri odstupanju od načela nepovredivosti doma mora biti određeno zakonom u skladu s Ustavom.
  62. Utvrđujući pravo na nepovredivost doma, Ustav Republike Hrvatske nije se ograničio samo na upućivanje na zakon, već je djelomično uredio i sadržaj ovog prava. Ustav u članku
  63. utvrđuje nepovredivost doma kao jedno od temeljnih osobnih prava. Prema Ustavu Republike Hrvatske, dom je nepovrediv. Iz odredaba članka
  64. Ustava proizlazi načelo da bez pristanka određene osobe nitko ne može ući u njezin stan, kuću ili bilo koji objekt koji se može smatrati domom. Potrebe kaznenog postupka mogu nalagati da se dom pretraži, ali se ta pretraga može provesti samo na temelju obrazloženog i pisanog naloga suda. Međutim, Ustav Republike Hrvatske poznaje i iznimke od načela nepovredivosti doma. Ustav dopušta da redarstvene snage mogu i bez pisanog obrazloženog naloga neposredno odlučiti ući u nečiji dom te obaviti pretragu bez nazočnosti svjedoka u tri slučaja, a to su: – radi izvršenja naloga o uhićenju, – radi hvatanja počinitelja kaznenog djela, – radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. Ustav svaki od ovih posebnih uvjeta veže i uz opći uvjet, a to je neophodnost poduzete mjere. Prema odredbi sadržanoj u članku
  65. stavku
  66. Ustava, pretraga radi pronalaženja ili osiguranja dokaza, za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu počinitelja kaznenog djela, može se poduzeti samo u nazočnosti svjedoka.
  67. Osporenom odredbom članka
  68. stavka
  69. točke
  70. Zakona o kaznenom postupku propisano je da redarstvene vlasti mogu obaviti pretragu stana ili drugog prostora bez naloga u slučaju kad su prema posebnom zakonu ovlaštene ući u tuđi stan ili drugi prostor, a postoje uvjeti propisani člankom
  71. stavkom
  72. Zakona o kaznenom postupku koji glasi: Pretraga stana, drugoga prostora, pokretne stvari i osobe poduzima se radi pronalaženja počinitelja kaznenoga djela ili predmeta važnih za kazneni postupak, kad postoji vjerojatnost da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. Iz osporene odredbe i odredbe sadržane u članku
  73. stavku
  74. Zakona o kaznenom postupku proizlazi da su redarstvene snage ovlaštene bez obrazloženog pisanog sudskog naloga obaviti pretragu stana ili drugog prostora iz sljedećih razloga: – radi pronalaženja počinitelja kaznenoga djela, te – radi pronalaženja predmeta važnih za kazneni postupak. Kao opći uvjet, u navedenim situacijama, zakon propisuje postojanje vjerojatnosti da se počinitelji kaznenih djela ili predmeti važni za kazneni postupak nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe.
  75. Ocjenjujući sadržaj osporene odredbe u odnosu na odredbe sadržane u članku
  76. Ustava, Ustavni sud utvrđuje da njome zakonodavac nije prešao granice dopuštenog ulaženja u dom, utvrđene Ustavom. Donoseći ovu ocjenu Sud je pošao od činjenice da Ustav dopušta pretragu doma ili prostorija pod određenim uvjetima, kad je to neophodno radi hvatanja počinitelja kaznenih djela. Dakle, radi se o osobama za koje postoji osnovana sumnja da su povrijedili zakonom zaštićeno dobro, pri čemu se osnovanost sumnje temelji na dokazima. Kad Ustav dopušta ograničavanje ustavnih prava osumnjičenika radi njihovog hvatanja, onda se ne može smatrati nesuglasnim s Ustavom normiranje, kojim se dopušta pod istim uvjetima i prikupljanje dokaza o počinjenju kaznenog djela koje im se stavlja na teret. Zakonskim uređenjem, sadržanim u osporenoj odredbi, ne propisuju se dodatne ovlasti redarstvenih vlasti preko onih utvrđenih odredbom članka
  77. Ustava. Osporenom odredbom utvrđuje se ovlaštenje redarstvenih snaga da, pri dopuštenom ulasku u dom radi hvatanja počinitelja kaznenog djela, ujedno mogu prikupljati i sve druge dokaze o počinjenju kaznenog djela osobe koja se hvata. Svrha ulaska redarstvenih vlasti u dom i bez sudskog naloga nije isključivo u uhićenju i hvatanju određene osobe radi njezine nazočnosti u kaznenom postupku, već se tijekom takve radnje mogu i prikupljati dokazi koji, sukladno zakonu, čine neku osobu osumnjičenikom, odnosno okrivljenikom. Međutim, takva se pretraga može poduzeti samo pod Ustavom i zakonom utvrđenim dodatnim restrik­tivnim uvjetima, pod čime se podrazumijeva postojanje osnovane vjerojatnosti da se dokazi nalaze u domu osobe koja se uhićuje ili hvata te da je pri pretrazi osigurana nazočnost svjedoka. Jedino postupanje redarstvenih vlasti pod navedenim uvjetima osigurava građane od prekomjernog zadiranja u Ustavom zajamčeno pravo nepovredivosti doma, dok s druge strane omogućava nadležnim državnim tijelima privremeno legitimno ograničiti prava i slobode razmjerno potrebama istrage i provođenja postupka protiv povreditelja zakonom zaštićenih dobra.
  78. Slijedom svega iznijetoga, ocijenivši osporavajuće razloge predlagatelja, iznesene u njegovom prijedlogu, neosnovanim, na temelju članka
  79. stavka
  80. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, 99/99., 29/
  81. i 49/
  82. – pročišćeni tekst), riješeno je kao u točki I. Izreke. Točka II. izreke utemeljena je na odredbi članka
  83. stavka
  84. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-4497/2005 Zagreb,
  85. studenoga
  86. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 2/2007-189 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 2/2007 Broj dokumenta u izdanju: 189 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.1.
  87. ELI: /eli/sluzbeni/2007/2/189 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  88. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.