Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1057/2004 od 30. studenoga 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1057/2004 od

1. studenoga
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1057/2004 od
3. studenoga
4. NN 9/2007 (24.1.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1057/2004 od
5. studenoga
6. ustavni sud republike hrvatske 429 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku kojeg je ustavnom tužbom pokrenuo D. P. iz B., kojeg zastupa B. M., odvjetnica iz O., na sjednici održanoj
7. studenoga 2006., jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
8. Ustavna tužba je podnesena protiv presude Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-2594/03 od
9. veljače 2004., kojom je odbijena žalba pod­nositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, broj: P-2118/99 od
10. travnja
11. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev pod­nositelja, kojim je tražio da mu tuženici A. i M. L., prognanici iz E., u čijoj je kući pod­nositelj živio od
12. do njihovog povratka
13. godine, vrate u tužbi navedene njegove pokretnine i određenu svotu novca u stranoj valuti, što je ostalo u kući tuženika, ili da mu naknade vrijednost navedenih stvari u svoti od 31.419,00 kuna.
14. U ustavnoj tužbi pod­nositelj ističe da su mu povrijeđena ustavna prava, te navodi odredbe članaka 3., 14., 34.,
15. i
16. Ustava. Tvrdi da su u konkretnom postupku, a i inače u sličnim postup­cima pred sudovima u Republici Hrvatskoj, favorizirani hrvatski povratnici, što je vidljivo iz činjenice da sud nije poklonio vjeru niti jednom svjedoku koji je iskazivao njemu u korist, iz činjenice da je njegov tužbeni zahtjev odbijen zato što »nije dokazao« odlučne činjenice, dok hrvatski prognanici mnogo manje toga moraju dokazivati u ovakvim postupcima, iz činjenice da sud uopće nije imao u vidu kako su tuženici nasilnim ulaskom u kuću prekršili pod­nositeljevo pravo na nepovredivost doma, na štovanje osobnog i obiteljskog života i na vlasništvo. Predlaže ukidanje osporenih presuda. Ustavna tužba nije osnovana.
17. Prema odredbi članka
18. stavka
19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« , broj 99/99., 29/
20. i 49/
21. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama pojedinca došlo do nedopuštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela i sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
22. Iz navoda i razloga ustavne tužbe proizlazi da pod­nositelj smatra kako je, zbog diskriminacije po osnovi nacionalne pripadnosti, doveden u neravnopravan položaj u primjeni zakona, zbog čega mu je uskraćena zaštita njegovog prava vlasništva. Članak
23. stavak
24. Ustava sadrži ustavno jamstvo zabrane diskriminacije u ostvarenju nekog konkretnog prava po bilo kojoj osnovi. Iako se pozvao na članak
25. stavak
26. Ustava, pod­nositelj u ustavnoj tužbi, osim navođenja paušalne subjektivne ocjene o različitom tretiranju stranaka u sličnim postupcima pred sudovima, ovisno o njihovoj nacionalnoj pripadnosti, nije obrazložio povredu navedenog ustavnog jamstva. Ustavni sud u provedenom ustavnosudskom postupku nije našao činjenice ili okolnosti koje bi upućivale na to da je u postupku koji je prethodio ustavnosudskom pod­nositelj bio diskriminiran u ostvarenju nekog ustavnog prava po bilo kojem svojstvu, uključujući nacionalnu pripadnost. Stoga, pozivanje pod­nositelja na povredu ustavnog jamstva, sadržanog u članku
27. stavku
28. Ustava, Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim.
29. Sadržaj ustavnog prava jednakosti pred zakonom, zajamčenog člankom
30. stavkom
31. Ustava, ograničen je na primjenu mjerodavnog materijalnog prava. U konkretnom slučaju uvidom u spis predmeta i osporene presude Ustavni sud je utvrdio da je nadležni prvostupanjski sud proveo dokazni postupak u kojem je utvrdio relevantne činjenice putem uvida u raspoloživu dokumentaciju i putem saslušanja brojnih svjedoka, pri čemu je, s obzirom na predmet spora (vraćanje u posjed vlasniku većeg broja pokretnih stvari), primijenio pravila o teretu dokazivanja, sukladno mjerodavnom zakonu i ustaljenoj sudskoj praksi. Prema tim pravilima, u slučaju podnošenja vlasničke tužbe (rei vindicatio, članak
32. stavci
33. i
34. i članak
35. stavci
36. i
37. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, »Narodne novine« , broj 91/96., 73/00., 114/
38. i 79/06.), vlasnik stvari (tužitelj) koji traži od posjednika (tuženika) njezin povrat mora dokazati vlasništvo stvari, identitet stvari i činjenicu da se stvar nalazi u faktičnom posjedu tuženika.
39. Odredbom članka
40. stavka
41. Ustava jamči se pravo vlasništva. Ustavni sud na temelju članka
42. Ustava štiti pravo vlasništva na ustavnopravnoj razini na način da priječi tijelima državne vlasti ograničavanje ili oduzimanje tog prava, osim ako je ograničavanje ili oduzimanje zasnovano na zakonu. U slučaju zadiranja u vlasništvo od strane drugih pravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) radi se, u pravilu, o imovinskim sporovima privatnog prava. Ustavni sud ispituje i takvu odluku sud­bene i druge vlasti kad ocijeni da je osporena odluka, prosuđujući je kroz zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom, utemeljena na neprihvatljivom pravnom stajalištu ili je tako pogrešna i bez razboritog pravnog obrazloženja da ju je moguće ocijeniti samovoljnom. Kako su u konkretnom slučaju, prema utvrđenju Ustavnog suda, nadležni sudovi svoja stajališta utemeljili na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava, pod­nositelju nije povrijeđeno ustavno jamstvo prava vlasništva.
43. Odredbe članaka
44. i
45. Ustava nisu mjerodavne u konkretnom slučaju.
46. Odredba članka
47. Ustava ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode zaštićene Ustavom, koje bi Ustavni sud štitio u postupku pokrenutom ustavnom tužbom.
48. Slijedom izloženog, a na temelju odredaba članaka
49. i
50. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točki I. izreke. Objava odluke (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
51. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1057/2004 Zagreb,
52. studenoga
53. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 9/2007-429 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 9/2007 Broj dokumenta u izdanju: 429 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.1.
54. ELI: /eli/sluzbeni/2007/9/429 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
55. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.