Pravilnik o postupku homologacije određenih sastav­nih dijelova i značajki motornih vozila na dva ili tri kotača TPV 212 - Dio 4.: retrovizori za moto

(1)s obzirom na ugradbu retrovizora i homologacije retrovizora za takva vozila. Članak

1. Tehnički zahtjevi u postupku homologacije navedeni su u Prilozima I., II. i III., a postupak homologacije u člancima
2. –
3. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača i Dodatku
4. Priloga II. Prilozi I. do III. čine sastavni dio ovog Pravilnika Članak
5. Tijelo nadležno za homologaciju vozila na dva ili tri kotača u smislu odredaba ovog Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod). Članak
6. Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji sastavnoga dijela tipu vozila s obzirom na ugradbu retrovizora prema obrascu u Dodatku
7. Priloga III., prema obrascu u Dodatku 4 Priloga II. tipu vozila, ako retrovizori i njihova ugradba zadovoljavaju zahtjeve iz Priloga I. i II. Članak
8. Retrovizori i vozila s obzirom na retrovizore mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovog Pravilnika i njegovog Priloga. Iznimno od odredbi ovog Pravilnika retrovizori koji ne zadovoljavaju zahtjeve ovog Pravilnika mogu se uvoziti i stavljati na tržište kao zamjenski dijelovi za vozila u uporabi, ako su homologirani prema ranije važećim propisima koji su se primjenjivali na početku uporabe tih vozila. Članak
9. Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete: – da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovog Pravilnika – da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u Prilozima I. do III. – da ima najmanje jednog djelatnika školske spreme VII/1 strojarskoga smjera. Članak
10. Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Naredba o homologaciji retrovizora i motornih vozila na va kotača s ili bez bočne prikolice u pogledu ugradbe retrovizora (»Narodne novine« br. 141/98). Članak
11. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od njegove objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/06-03/1 Urbroj: 558-06/4-06-1-AD Zagreb,
12. prosinca
13. ______

(1)Definicija vozila i kategorizacija dani su u članku

1. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača (»Narodne novine« br. 115/04). Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo Mirko Vuković, dipl. ing., v. r. PRILOG I. DEFINICIJE
2. »Retrovizor« označava uređaj koji nije složeni optički sustav, kao što je periskop, koji je namijenjen omogućavanju jasnog pogleda prema stražnjoj strani vozila.
3. »Unutarnji retrovizor« označava uređaj prema definiciji u točki
4. koji je namijenjen da se, po potrebi, ugradi u vozilo u prostoru za putnike.
5. »Vanjski retrovizor« označava uređaj prema definiciji u točki
6. koji je namijenjen da se ugradi na vanjskoj strani vozila.
7. »Tip retrovizora« označava uređaje koji se bitno ne razlikuju međusobno u sljedećim bitnim značajkama: 4.1 dimenzijama i polumjeru zakrivljenosti zrcalne površine retrovizora 4.2 konstrukciji, obliku i materijalima uporabljenim u retrovizorima, uključujući njegovo pričvršćenje na vozilo.
8. »Razred retrovizora« označava sve uređaje koji imaju više zajedničkih značajki funkcija. Ovi se dijele prema sljedećem: Razred I: unutarnji retrovizori, Razredi L: »glavni« vanjski retrovizori.
9. »r« označava srednju vrijednost polumjera zakrivljenosti izmjerenu na zrcalnoj površini, prema metodi opisanoj u točki
10. Dodatka
12. ‘Glavni polumjer zakrivljenosti u točki zrcalne površine’ označava vrijednosti polumjera zakrivljenosti dobivene mjernom napravom, određene u Dodatku 1, izmjerene na glavnom luku zrcalne površine koji prolazi kroz središte te površine i leži u vertikalnoj ravnini (ri) te na glavnom luku koji je okomit na taj odsječak i koji prolazi kroz središte te površine i leži u vodoravnoj ravnini (ri’).
13. »Polumjer zakrivljenosti u točki zrcalne površine (rp)« označava aritmetičku sredinu glavnog polumjera zakrivljenosti ri i ri ili drugim riječima:
14. »Središte zrcalne površine« označava geometrijsko središte vidnoga dijela zrcalne površine.
15. »Polumjer zakrivljenosti sastavnih dijelova retrovizora« označava polumjer zakrivljenosti ´c´ luka kružnice kojom se najbolje približava zakrivljeni oblik dijela o kojemu je riječ.
16. »Tip vozila s obzirom na retrovizore« označava motorna vozila koja se međusobno ne razlikuju u sljedećim bitnim elementima: 11.
17. značajkama vozila koje mogu smanjivati vidno polje i onemogućavati ugradbu retrovizora; 11.
18. položajima i tipovima obveznih ili neobveznih retrovizora koji se naknadno ugrađuju.
19. »Točke vozačevih očiju« označava dvije točke međusobno udaljene 65 mm i nalaze se 6355 mm vertikalno iznadR-točke vozačeva položaja, kako je određeno u Dodatku ovog Priloga. Pravac koji povezuje te dvije točke prolazi okomito na vertikalnu uzdužnu središnju ravninu vozila. Središte odsječka koji spaja obje točke vozačevih očiju nalazi se u vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja mora prolaziti kroz središte vozačeva sjedećeg položaja prema podacima proizvođača.
20. »Ambinokularna vidljivost« označava ukupno vidno polje koje se dobije prekrivanjem monokularnih polja desnoga i lijevoga oka (vidu sliku niže). DODATAK POSTUPAK ODREĐIVANJA POLUMJERA ZAKRIVLJENOSTI ‘r’ ZRCALNE POVRŠINE RETROVIZORA
21. MJERENJA 1.1 Oprema Oprema poznata pod nazivom ‘sferometar’ opisana na slici
22. mora se uporabiti. 1.2 Mjerne točke 1.2.1 Glavni polumjer zakrivljenosti mjeri se u tri točke, koje su čim bliže na trećini, polovici ili dvije trećine duljine glavnog luka zrcalne površine koji prolazi kroz središte te površine, u vertikalnoj ravnini, ili na glavnom luku koji prolazi kroz središte te površine, u vodoravnoj ravnini, ako je taj luk dulji. 1.2.2 Međutim, kad zbog dimenzija zrcalne površine nije moguće napraviti mjerenja određena u točki 7., tehnička služba odgovorna za ispitivanja može provesti mjerenja navedena u toj točki u dva okomita smjera koja su što je moguće bliža onim gore m gore zahtijebr>
23. IZRAČUN POLUMJERA ZAKRIVLJENOSTI ‘r’ ‘r’ izražen u mm izračunava se prema formuli: u kojoj je: rp1 = polumjer zakrivljenosti u prvoj mjernoj točki rp2 = polumjer zakrivljenosti u drugoj mjernoj točki rp3 = polumjer zakrivljenosti u trećoj mjernoj točki. Slika
24. PRILOG II. ZAHTJEVI, KONSTRUKCIJSKI I ZA ISPITIVANJA, KOJI SE PRIMJENJUJU KOD HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA ZA RETROVIZORE
25. OPĆI ZAHTJEVI 1.1 Svi retrovizori moraju biti namjestivi. 1.2 Vanjski rubovi zrcalne površine moraju se nalaziti unutar zaštitnog kućišta (držača, itd.) koji po cijelom obodu moraju imati vrijednost ‘c’ najmanje 2.5 mm u svakoj točki i svim smjerovima. Ako zrcalna površina strši iznad zaštitnog kućišta, polumjer zaobljenja ‘c’ ruba dijela koji strši iznad zaštitnog kućišta ne smije biti manji od 2,5 mm i zrcalna površina mora se vraćati u zaštitno kućište pod djelovanjem sile od 50 N u točki u kojoj najviše strši u odnosu na zaštitno kućište u vodoravnom smjeru približno usporednom uzdužnoj središnjoj ravnini vozila. 1.3 Kad je retrovizor pričvršćen na ravnu površinu, svi njegovi dijelovi u svim položajima namještanja uređaja i svi dijelovi koji su ostali pričvršćeni na podlogu nakon ispitivanja iz točke 4.2, koji se u statičkim uvjetima mogu dotaknuti kuglom promjera 165 mm kod unutarnjeg retrovizora ili 100 mm kod vanjskog retrovizora, moraju imati polumjer zaobljenja ‘c’ koji nije manji od 2.5 mm. 1.3.1 Na rubove provrta za pričvršćenje ili upuštenja čiji su promjer ili dijagonala manji od 12 mm ne primjenjuju se zahtjevi za polumjer iz točke 1.
26. pod uvjetom da su tupi. 1.4 Naprava koja se upotrebljava za pričvršćenje retrovizora na vozilo mora biti konstruirana tako da valjak polumjera 50 mm, čija je os u osi, ili u jednoj od osi, preklapanja ili zakretanja čime se omogućava da otklon retrovizora kao cjeline u pravcu mogućeg udarca prolazi barem kroz dio površine na koju je ta naprava pričvršćena. 1.5 Dijelovi vanjskih retrovizora koji se spominju u točkama 1.2 i 1.3 čija je tvrdoća manja od 60 Shore A izuzet će se od navedenih zahtjeva. 1.6 Ako su dijelovi unutarnjih retrovizora od materijala tvrdoće manje od 50 Shore A i pričvršćeni na krute nosače, zahtjevi iz točaka 1.
27. i 1.
28. primjenjuju se samo na te nosače.
29. DIMENZIJE 2.1 Unutarnji retrovizori (razred I) Dimenzije zrcalne površine moraju biti takve da je u nju moguće upisati pravokutnik čija je jedna stranica duljine 4 cm, a druga duljine ‘a’: 2.2 ‘Glavni’ vanjski retrovizori (razred L) 2.2.1 Najmanje dimenzije zrcalne površine moraju biti takve da: 2.2.1.
30. njezina površina nije manja od 6 900 mm2; 2.2.1.
31. promjer okruglih retrovizora ne bude manji od 94 mm; 2.2.1.
32. ako retrovizori nisu okrugli, njihove dimenzije moraju omogućavati da se u njihovu zrcalnu površinu upiše krug promjera 78 mm. 2.2.
33. Najveće dimenzije zrcalne površine moraju biti takve da: 2.2.2.
34. promjer okruglih stražnjih retrovizora ne bude veći od 150 mm; 2.2.2.
35. zrcalna površina ne okrugloga retrovizora leži unutar pravokutnika dimenzija 120 mm x 200 mm.
36. ZRCALNA POVRŠINA I KOEFICIJENT REFLEKSIJE 3.1 Zrcalna površina retrovizora mora biti kuglasto izbočena. 3.2 Vrijednost ‘r’ ne smije biti manja od: 3.2.1 1 200 mm za unutarnje retrovizore (razred I). 3.3.2 Srednja vrijednost ‘r’ polumjera zakrivljenosti za retrovizore razreda L, mjerena na zrcalnoj površini, ne smije biti manja od 1 000 mm ili veća od 1 500 mm. 3.3 Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije, određenog prema metodi opisanoj u Dodatku
37. ovog Priloga, ne smije biti manja od 40 %. Ako zrcalna površina ima dva položaja (»dnevni« i »noćni«), u »dnevnom« položaju mora omogućavati prepoznavanje boja signalizacije u cestovnome prometu. Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije u »noćnom« položaju ne smije biti manje od 4%. 3.4 Zrcalna površina treba zadržati svojstva zahtijevana u točki 3.3, čak i nakon duljem izlaganju nepovoljnim vremenskim uvjetima u uobičajenim uvjetima uporabe.
38. ISPITIVANJA 1.1 Retrovizori se moraju podvrgnuti ispitivanjima koja su opisana u točkama 4.2 i 4.3 4.1.1 Ispitivanje navedeno u točki 4.2 nije potrebno kod svih vanjskih retrovizora čiji nijedan dio bez obzira na položaj namještanja, pri najvećoj tehnički dopuštenoj masi vozila, nije manje od 2 m iznad tla. Ova se iznimka također primjenjuje kad su pričvršćenja retrovizora (pričvrsne pločice, držači, kuglasti zglobovi, itd.) najmanje od 2 m iznad tla i unutar ukupne širine vozila. Ta širina se mora mjeriti u poprečnoj ravnini koja prolazi kroz pričvršćenja najnižega retrovizora ili kroz druge točke ispred te ravnine ako to daje veću ukupnu širinu. U tom se slučaju mora priložiti opis u kojem je točno navedeno da stražnji retrovizor treba ugraditi tako da njegova točka pričvršćenja bude postavljena na vozila kako je gore opisano. Pri primjeni te iznimke, nosač treba neizbrisivo označiti simbolom 2 m, što također mora biti navedeno u certifikatu o homologaciji tipa sastavnog dijela. 4.
39. Ispitivanje ponašanja pri udaru 4.2.
40. Opis ispitne naprave 4.2.1.1 Ispitna naprava sastoji se od njihala koje se može njihati oko dviju vodoravnih međusobno okomitih osi, od kojih je jedna okomita na ravninu u kojoj leži putanja otpuštanja njihala. Kraj njihala ima čekić u obliku krute kugle promjera 165 ± 1mm koja je obložena slojem gume tvrdoće 50 Shore A debljine 5 mm. Opremljena je uređajem koji omogućava određivanje najvećeg kuta kraka njihala u ravnini otpuštanja. Podloga koja je čvrsto pričvršćena na konstrukciju njihala služi za držanje uzoraka u skladu sa zahtjevima koji su navedeni u točki 4.2.2.
41. Na slici
42. prikazane su dimenzije ispitne naprave i posebni konstrukcijski zahtjevi. Slika
43. 4.2.1.2 Središte udara njihala leži u središtu kugle koja djeluje kao čekić. Njegova udaljenost ‘l’ od osi njihanja u ravnini otpuštanja iznosi 1 m ± 5 mm. Reducirana masa njihala jem0 = 6,8 ± 0,05 kilograma (odnos između ‘m0’ i ukupne mase njihala ‘m’ i razmaka ‘d’ između težišta njihala i njegove osi vrtnje izražen je jednadžbom: 4.2.
44. Opis ispitivanja 4.2.2.
45. Retrovizori se pričvršćuju na podlogu po postupku koji je priznao proizvođač uređaja ili, kad je primjenjivo, proizvođač vozila. 4.2.2.
46. Usmjeravanje retrovizora za ispitivanje 4.2.2.2.
47. Retrovizor se postavlja na napravu za udar njihalom tako da su vodoravna i vertikalna os očito u istom položaju kao kad je retrovizor ugrađen na vozilo u skladu s proizvođačevim uputama za ugradbu. 4.2.2.2.2 Kad je retrovizor namjestiv u odnosu na podlogu, ispitivanje se mora obaviti biti u najnepovoljnijem preklopljenom položaju namještanja, unutar granica namještanja, koje je naveo podnositelj zahtjeva. 4.2.2.2.3 Kad se retrovizor može pomaknuti bliže svojoj podlozi ili udaljiti od nje, odgovarajuća se naprava mora postaviti u položaj u kojemu je razmak između kućišta i podloge najkraći. 4.2.2.2.4 Kad je zrcalna površina pomična u kućištu, njezino namještanje mora biti tako da je gornji rub koji je najudaljeniji od vozila u položaju najvećega stršenja u odnosu na kućište. 4.2.2.3 Osim u slučaju ispitivanja br. 2 za unutarnje retrovizore (vidi točku 4.2.2.6.1), kad j, kad je njihalo u vertikalnom položaju, vodoravna i uzdvertikalna ravnina koje prolaze kroz središte čekića moraju prolaziti kroz središte zrcalne površine, prema definiciji u točki
48. Priloga I. Uzdužni smjer njihanja njihala mora biti usporedan s uzdužnom središnjom ravninom vozila. 4.2.2.4 Kad pri uvjetima namještanja utvrđenim u točkama 4.2.2.1 i 4.2.2.2 dijelovi retrovizora ograničavaju vraćanje čekića, točku udara treba pomaknuti u smjeru okomitom na os vrtnje ili zakretanja o kojoj je riječ. Pomak ne smije biti veći od točno potrebnog za provedbu ispitivanja i mora se ograničiti tako da: – kugla koja ograničava čekić barem dodiruje valjak koji je određen u točki 1.4 – ili da je dodirna točka s čekićem odmaknuta barem 10 mm od ruba zrcalne površine. 4.2.2.5 Ispitivanje se provodi otpuštanjem čekića s visine koja odgovara kutu njihala od 60° u odnosu na vertikalu, tako da čekić udari retrovizor u trenutku kad njihalo dođe u vertikalni položaj. 4.2.2.6 Retrovizori moraju biti udareni pod različitim sljedećim uvjetima: 4.2.2.6.1 Unutarnji retrovizori (razred I) Ispitivanje br.
49. Točka udara je prema definiciji u točki 4.2.2.3 ili 4.2.2, tako da udarac mora biti takav da čekić udari retrovizor na strani zrcalne površine. Ispitivanje br.
50. Točka udara je na rubu zaštitnog kućišta, tako da proizvedeni udarac čini kut 45° u odnosu na ravninu zrcalne površine i nalazi se u vodoravnoj ravnini koja prolazi kroz središte te površine. Smjer udarca je prema strani zrcalne površine. 4.2.2.6.2 Vanjski retrovizori (razred L) Ispitivanje br.
51. Točka udara mora biti kao što je određeno u točki 4.2.2.3 ili 4.2.2, tako da je udarac takav, da čekić udari retrovizor na strani zrcalne površine. Ispitivanje br.
52. Točka udara je prema definiciji u točki 4.2.2.3 i 4.2.2.4, tako da udarac mora biti takav da čekić udari retrovizor na suprotnoj strani od njegove zrcalne površine. 4.
53. Ispitivanje na savijanje zaštitnog kućišta pričvršćenog na držač 4.3.1 Zaštitno kućište treba postaviti vodoravno na napravu tako da se dijelovi za namještanje nosača za pričvršćivanje mogu dobro učvrstiti. Rub kućišta, koji je najbliži točki pričvršćenja na dijelu za namještanje nosača, mora se blokirati u smjeru najveće dimenzije kućišta s krutim umetkom širine 15 mm koji prekriva cijelu širinu kućišta. Na drugom se kraju umetak, jednak gore opisanom, postavlja na kućište tako da se na njega može djelovati propisanom ispitnom silom (slika 2.). Kraj kućišta, dijela na kojega se djeluje silom, može se također učvrstiti umjesto držati u položaju prikazanom na slici
54. Primjer naprave za ispitivanje savijanjem Slika
55. 4.3.2 Ispitno opterećenje je 25 kilograma i mora se primjenjivati jednu minutu.
56. REZULTATI ISPITIVANJA 5.1 Kod ispitivanja propisanih u točki 4.2, njihalo mora nastaviti njihanje tako da projekcija pretpostavljenog položaja kraka u ravnini otpuštanja čini kut od najmanje 20° u odnosu na vertikalu. Točnost mjerenja kuta mora biti ± 1°. 5.1.1 Taj se zahtjev ne primjenjuje na retrovizore pričvršćene na vjetrobransko staklo. U tom slučaju se nakon ispitivanja primjenjuju zahtjevi određeni u točki 5.
57. 5.2 Za vrijeme ispitivanja propisanih u točki 4.2, preostali dijelovi retrovizora, zalijepljenih na vjetrobranska stakla, nakon loma nosača ne smiju stršiti iznad podloge više od 1 cm, a njegov oblik nakon ispitivanja mora zadovoljavati zahtjeve utvrđene u točki 1.
58. 5.3 Zrcalna površina ne smije popucati za vrijeme ispitivanja prema točkama 4.2 i 4.
59. Međutim, dopušteno je pucanje zrcalne površine ako je ispunjen jedan od ovih uvjeta: 5.3.1 da fragmenti stakla još ostaju na podlozi kućišta ili na površini koja je čvrsto povezana s njim; međutim, djelomično odljepljivanje prihvatljivo je pod uvjetom da ne prekoračuje 2,4 mm na obje strane pukotina. Dopušteno je da sitni djelići otpadaju s površine stakla u točki udara; 5.3.2 da je zrcalna površina izrađena od sigurnosnog stakla. DODATAK
60. METODA ISPITIVANJA ZA ODREĐIVANJE REFLEKSIJE
61. DEFINICIJE 1.1 Etalon CIE A

(1): izvor svjetlosti koji odgovara crnom tijelu na temperaturi T68 = 2 855,6 K. 1.2 Etalon CIE A

(1): žarulja sa žarnom niti od volframa punjena plinom približno temperature boje od T68 = 2 855,6 K. 1.3 CIE 1931

(1)referentni analizator boje: osjetilo zračenja čije kolorimetrijske značajke odgovaraju trikromatskim spektralnim komponentama (vidi tablicu). 1.4. CIE trikromatske spektralne komponente: trikromatske komponente unutar CIE (XYZ) sustava o monokromatskim dijelovima spektra iste energije. 1.5 Fotooptičko viđenje

(1): viđenje normalnim okom koje je prilagođeno razinama osvijetljenosti od najmanje nekoliko kandela po metru kvadratnom. _____

(1)Definicije su uzete iz CIE publikacije 50

(45), Međunarodni elektrotehnički rječnik, Skupina 45, Osvjetljavanje. 2. OPREMA 2.1 Općenito Oprema se sastoji od izvora svjetlosti, držača ispitivanog uzorka, prijamnika s fotoelektričnom ćelijiom i pokaznog uređaja (vidi sliku 1.), zajedno s potrebnim uređajima za poništavanje utjecaja druge svjetlosti. Prijamnik može imati ugrađenu Ulbrichtovu kuglu za lakše mjerenje koeficijenta refleksije neravnih (npr. izbočenih) retrovizora (vidi sliku 2.). 2.2 Spektralne značajke izvora svjetlosti i prijamnika Izvor svjetlosti mora biti sastavljen od etalona CIE A izvora svjetlosti i pridruženog mu optičkog sustava koji omogućava dobivanje skoro usporednih svjetlosnih zraka. Preporučuje se osigurati stabilizator napona radi održavanja stalnog napona svjetiljke za vrijeme rada uređaja. Prijamnik mora imati fotoelektričnu ćeliju sa spektralnim odzivom proporcionalnim funkciji fotooptičke osvijetljenosti etalona analizatora boje CIE

(1931)(vidi tablicu). Svaka druga kombinacija izvor svjetlosti-filtar – prijamnik koja u cijelosti daje ekvivalent etalona izvora svjetlosti CIE A i fotooptičkog viđenja, može se prihvatiti. Kad se u prijamniku upotrebljava Ulbrichtova kugla, unutarnja površina kugle mora biti prekrivena s mat (difuznom) bijelom neselektivnom bojom. 2.3 Geometrijski uvjeti Kut snopa upadnih zraka (Č) treba po mogućnosti biti 0,44 ± 0,09 rad (25 ± 5°) u odnosu na okomicu na ispitnu površinu; međutim taj kut smije prekoračiti gornju granicu dopuštenog odstupanja (tj. O,53 rad ili 30 °). Os prijamnika treba praviti kut (Č) jednak kutu snopa upadnih zraka u odnosu na tu okomicu (vidi sliku 1.). Nakon dolaska na ispitnu površinu, upadni snop mora imati promjer najmanje 19 mm. Reflektirani snop ne smije biti širi od osjetilne površine fotoelektrične ćelije, ne smije pokrivati manje od 50% te površine i po mogućnosti mora pokrivati isti dio površine kao i snop koji se upotrebljava za umjeravanje uređaja. Ako prijamnik ima Ulbrichtovu kuglu, njezin promjer mora biti najmanje 127 mm. Otvori za ispitni uzorak i upadni snop u stijenci kugle moraju biti dovoljno veliki da potpuno omogućuju prolaz upadnog i reflektiranog snopa svjetlosti. Fotoelektrična ćelija mora biti postavljen tako da ne može primiti izravno svjetlo od upadnog ili reflektiranog snopa. 2.4 Električne značajke sklopa fotoelektrične ćelije i pokazog uređaja Snaga fotoelektrične ćelije koju pokazuje pokazni uređaj mora biti linearna funkcija jakosti svjetlosti fotoosjetljive površine. Moraju se osigurati sredstva (električna i/ili optička) za lakše zauzimanja ništice i namještanja pri umjeravanja. Ta sredstva ne smiju utjecati na linearnost ili spektralne značajke uređaja. Točnost sklopa prijamnik-pokazk-pokazni uređaj mora biti unutar ± 2 % cijele ljestvice ili ± 10 % ne vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost manja. 2.5 Držač ispitnog uzorka Njegov mehanizam mora omogućavati postavljanje uzorka na način da se os stalka izvora i prijamnika sijeku na reflektirajućoj površini. Reflektirajuća površina može ležati unutar uzorka retrovizora ili na obje njegove strane, ovisno o tome je li to ‘primarna’ ili ‘sekundarna’ površina ogledala ili je prizmatično ogledalo ‘flip’ tipa.

1. POSTUPAK 3.1 Metoda izravnog umjeravanja Kod metode izravnog umjeravanja zrak se uzima za referentni etalon. Ta se metoda primjenjuje s uređajima koji imaju takvu podjelu da omogućava umjeravanje na čitavoj ljestvici usmjeravanjem prijamnika izravno s osi izvora svjetlosti (vidi sliku 1.). Ta metoda dopušta u nekim slučajevima (npr. kod mjerenja površina s niskom refleksijom) primjenu umjeravanja u jednoj međutočki (između 0 i 100 % na ljestvici). U tim je slučajevima potrebno umetnuti filtar neutralne gustoće poznatog faktora propustnosti u optičku putanju te namještati sustav za umjeravanje dok pokazni uređaj ne pokaže postotak propuštanja koji odgovara filtru neutralne gustoće. Filtar se mora skinuti prije početka mjerenja refleksije. 3.2 Metode neizravnog umjeravanja Ta se metoda umjeravanja primjenjuje u slučaju uređaja s fiksnim geometrijskim rasporedom izvora i prijamnika. Ona iziskuje odgovarajuće umjeren i održavan etalon refleksije. Poželjno je da taj referentni etalon bude ravni retrovizor čiji je koeficijent refleksije što je moguće bliži onom kod ispitivanih uzoraka. 3.3 Mjerenje na ravnom retrovizoru Koeficijent refleksije uzoraka ravnog ogledala može se mjeriti uređajima primjenom izravne ili neizravne metode umjeravanja. Vrijednost koeficijenta refleksije očitava se izravno na predočniku uređaja. 3.4 Mjerenje na neravnom (izbočenom) retrovizoru Mjerenje koeficijenta refleksije neravnih (izbočenih) retrovizora zahtjeva uporabu uređaja koji imaju ugrađenu Ulbrichtovu kuglu u prijamniku (vidi sliku 2.). Ako očitanje kugle pokazuje ne podjela s etalon ogledalom koeficijenta refleksije E %, tada, s nepoznatim ogledalom, nx podjela će odgovarati refleksiji X %, prema sljedećoj formuli: Slika
2. OSNOVNA SHEMA REFLEKTOMETRA KOJA PRIKAZUJE GEOMETRIJA OBIJU METODA UMJERAVANJA Slika
3. OSNOVNA SHEMA REFLEKTOMETRA S ULBRICHTOVOM KUGLOM U PRIJAMNIKU Koordinate boje za etalon kolorimetrijskog analizatora CIE 1931

(1)Ta je tablica izvod iz CEI publikacije 50

(1)Skraćena tablica. Vrijednosti y(ë) = V(ë) su zaokružene na pet decimalnih mjesta. (*) Izmijenjeno

1. sa 3 na 2 DODATAK
2. UVJETI ZA HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOGA DIJELA I OZNAČIVANJE RETROVIZORA
3. OZNAČIVANJE Uzorci tipa retrovizora koji su dostavljeni homologaciju tipa sastavnoga dijela moraju biti jasno vidljivo i neizbrisivo označeni trgovačkom oznakom ili zaštitnim znakom i imati dovoljno prostora za oznaku homologacije tipa sastavnoga dijela; taj prostor mora biti prikazan na crtežima koji prate zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela.
4. HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOGA DIJELA 2.1 Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela mora biti popraćen s četiri retrovizora: tri za ispitivanja i jedan koji pohranjuje u laboratorij za sve kasnije provjere za koji se ukaže potreba. Laboratorij može zahtijevati dodatne uzorke. 2.2 Kad tip retrovizora koji je dostavljen u skladu s odredbama točke
5. zadovoljava zahtjeve Priloga II., mora mu se dodijeliti homologacija tipa sastavnoga dijela i mora dobiti broj homologacije tipa sastavnog dijela. 2.2 Taj se broj ne smije dodijeliti nekom drugom tipu retrovizora.
6. OZNAKE 3.1 Svaki retrovizor koji je u skladu s tipom za koji je dodijeljena homologacija tipa sastavnoga dijela prema ovom Poglavlju mora nositi oznaku homologacije tipa sastavnoga dijela opisanu u Prilogu V. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača. Veličina ‘a’ koja određuje dimenzije pravokutnika i brojka i slova koji čine oznaku ne smije biti manja od 6 mm. 4.2 Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela dobiva dodatni simbol I ili L koji određuje razred tipa retrovizora. Dodatni se simbol mora postaviti u blizini pravokutnika oko malog slova »e«, u bilo koji položaj odnosu na njega. 4.
7. Oznaka homologacije tipa sastavnoga dijela i dodatni simbol moraju se postaviti na neki bitni dio retrovizora tako, da su neizbrisivi i jasno vidljivi kad se retrovizor ugradi na vozilo. DODATAK 3 Opisni dokument s obzirom na tip retrovizora namijenjenog motornim vozilima na dva ili tri kotača (treba priložiti uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela kad je podnesen odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila) Serijski broj (određuje podnositelj zahtjeva):…………………. Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela za tip retrovizora za motorna vozila na dva ili tri kotača treba sadržavati sljedeće podatke:
8. Marka ili trgovačka oznaka: ...................................................
9. Naziv i adresa proizvođača: ...................................................
10. Ime i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji) ..............
11. Razred tipa retrovizora: I/L

(1)................................................ 5. Simbol određen u točki 4.1.1 Priloga II.: da/ne

(1)..................

1. Tehnički opis, u kojem se posebno navodi (navode) tip (tipovi) vozila za koja je retrovizor namijenjen;
2. Dovoljno detaljni crteži za prepoznavanje retrovizora, zajedno s podacima za ugradbu: crteži moraju prikazivati predloženi po- ložaj broja homologacije tipa sastavnoga dijela i dodatnog sim- bola u odnosu na pravokutnik koji čini dio oznake EZ homolo- gacije tipa sastavnoga dijela. DODATAK 4 Certifikat o homologacijI tipa sastavnog dijela s obzirom na tip retrovizora namijenjenog motornim vozilima na dva ili tri kotača Naziv tijela nadležnog za homologaciju Izvještaj br.: .............. Tehničke službe: .............. Datum: ..................... Homologacija tipa sastavnog dijela br.: ................................................. Izmjena/dopuna br.: .............................................................................
3. Marka ili trgovačka oznaka retrovizora: ...........................................
4. Tip i razred retrovizora: ...................................................................
5. Naziv i adresa proizvođača: .............................................................
6. Ime i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji) .........................
7. Retrovizor dostavljen na ispitivanje dana:
8. Homologacija je tipa sastavnog dijela dodijeljena/odbijena

(1)............

1. Mjesto:.............................................................................................
2. Datum:. .................................................................................................
3. Potpis:...................................................................................... _____

(1)Prekrižiti što se ne primjenjuje PRILOG III. ZAHTJEVI ZA UGRADBU RETROVIZORA NA VOZILA

1. POLOŽAJ 1.1 Retrovizori moraju biti ugrađeni tako, da ostanu u svom položaju u uobičajenim uvjetima vožnje vozila. 1.2 Retrovizor (retrovizori) za vozila bez nadogradnje moraju biti ugrađeni ili namješteni tako da središte reflektirajuće bude najmanje 280 mm prema vani od središnje uzdužne ravnine vozila. Prije mjerenja, upravljač mora ostati u položaju koji odgovara pravocrtnoj vožnji vozila, a retrovizor (retrovizori) mora (moraju) se namjestiti u njegov (njihov) uobičajeni položaj uporabe. 1.
2. Retrovizori moraju biti ugrađeni tako da vozač, iz svoga sjedala u uobičajenom položaju u vožnji, jasno vidi cestu iza i bočno od vozila. 1.4 Vanjski retrovizori moraju biti vidljivi kroz bočni prozor ili kroz dio vjetrobranskog stakla koji prekriva brisač. 1.5 U slučaju mjerenja vidnog polja na vozilima u obliku podvozja s kabinom, najveće i najmanje širine nadogradnje vozila mora dati proizvođač i, po potrebi, ih simulirati odgovarajućim profilima. Vozila i ispitivane konfiguracije koje se uzimaju u obzir pri ispitivanju moraju se prikazati na EZ certifikatu o homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu retrovizora (vidi Dodatak 2). 1.
3. Propisani vanjski retrovizor na vozačevoj strani vozila mora biti postavljen tako da čini kut od najviše 55° između središnje vertikalne uzdužne ravnine vozila i vertikalne ravnine koja prolazi kroz središte retrovizora i središte duži 65 mm koja spaja obje točke vozačevih očiju. 1.7 Retrovizori ne smiju stršiti izvan vanjskog dijela nadogradnje vozila znatno više nego je potrebno za zadovoljavanje zahtjeva za vidna polja utvrđena u točki
4. 1.8 Kad je donji ruba vanjskog retrovizora manje od 2 m iznad tla manji, kad je vozilo opterećeno do njegove najveće dopuštene ukupne mase, taj retrovizor ne smije stršiti više od 0,2 m izvan ukupne širine vozila izmjerene bez retrovizora. 1.
5. U uvjetima iz točaka 1.7 i 1.8, retrovizori mogu stršiti izvan najvećih širina vozila.
6. BROJ 2.1 Najmanji zahtijevani broj retrovizora za vozila bez nadogradnje Kategorija vozila Glavni vanjski retrovizor (retrovizori) Razred L Moped Motocikl Tricikl 1 2 2 2.2 Najmanji zahtijevani broj retrovizora za vozila s nadograd­njom Kategorija vozila Unutarnji retrovizor Razred I Glavni vanjski retrovizor (retrovizori) Razred L Mopedi na tri kotača (uključujući četverocikle) i tricikli 1

(1)1, ako postoji unutarnji retrovizor 2, ako ne postoji unutarnji retrovizor.

(1)U unutarnji retrovizor nije potreban ako se ne mogu zadovoljiti uvjeti iz točke 4.

1. U tom su slučaju potrebna dva vanjska retrovizora, jedan na lijevoj i drugi na strani vozila. 2.
2. Kad je ugrađen jedan vanjski retrovizor on mora biti postavljen na lijevoj strani vozila u onim državama članicama u kojima je se promet odvija desnom stranom i na desnoj strani vozila u onim državama članicama u kojima je se promet odvija lijevom stranom. 2.
3. Retrovizori razreda I. i III. č III. čiji je tip homologiran kao sastavni dio u skladu s odredbama Pravilnika TPV 108 koji se odnosi nvizore za motorna vozila, također su prihvatljivi za mopede, motocikle i tricikle. 2.
4. Najmanji broj neobveznih retrovizora 2.5.1 Dopuštena je ugradba vanjskog retrovizora na suprotnoj strani mopeda u odnosu na onu na kojoj obvezni retrovizor naveden u točki 2.
5. 2.5.2 Dopuštena je ugradba vanjskog retrovizora vozilima s nadogradnjom na suprotnoj strani mopeda u odnosu u na onu na kojoj je obvezni retrovizor naveden u točki 2.
6. 2.5.
7. Retrovizori navedeni u točkama 2.5.1 – 2.5.2 moraju zadovoljavati zahtjeve ovog Poglavlja. 3 NAMJEŠTANJE 3.1 Vozaču mora biti omogućeno namještanje retrovizora iz svoga sjedala. U slučaju vozila na tri kotača s nadogradnjom, retrovizor mora biti moguće namještati kad su zatvorena vrata, dok prozor može biti otvoren. Međutim, retrovizor treba biti moguće izvana učvrstiti u jednom položaju. 3.2 Zahtjevi iz točke 3.1 ne primjenjuje se za retrovizore koji se nakon sklapanja mogu bez namještanja vratiti u prvobitni položaj.
8. VIDNA POLJA U SLUČAJU VOZILA S NADOGRADNJOM 4.
9. Unutarnji retrovizor 4.1.1 Unutarnji retrovizor (razred I) Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste, simetričan u odnosu na središnju vertikalnu uzdužnu ravninu vozila, širine 20 m i seže od 60 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta (vidi sliku 1.). 4.
10. Vanjski retrovizor 4.2.1 Glavni vanjski retrovizori (razredi L i III) 4.2.1.1 Vanjski lijevi retrovizor za vozila za vožnju desnom i vanjski desni retrovizor za vozila za vožnju lijevom stranom ceste 4.2.1.1.1 Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 2,5 m, ograničen udesno (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom), ili ulijevo (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku lijeve strane vozila (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom), ili desne (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) i seže od 10 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta (vidi sliku 2.). 4.2.1.2 Vanjski desni retrovizor za vozila za vožnju desnom i vanjski lijevi retrovizor za vozila za vožnju lijevom stranom ceste 4.2.1.2.1 Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 4 m, ograničen udesno (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom), ili ulijevo (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku lijeve strane vozila (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom), ili desne (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) i seže od 10 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta (vidi sliku 2.). Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 4 m, ograničen ulijevo (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili udesno (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju vanjsku točku desne strane vozila (u slučaju vozila za vožnju desnom stranom) ili lijeve (u slučaju vozila za vožnju lijevom stranom) i seže od 20 m iza »točaka vozačevih očiju« do horizonta (vidi sliku 4.). 4.3 Zaklanjanja 4.3.1 Unutarnji retrovizor (razred I) 4.3.1.1 Smanjenje vidnog polja zbog postojanja uređaja kao što su nasloni za glavu, štitnici protiv sunca, brisači stražnjeg stakla i grijači, dopušteno je pod uvjetom da svi ti uređaji zajedno ne zaklanjaju više od 15 % vidnog polja. 4.3.1.2 Stupanj zaklanjanja mjeri se naslonima za glavu namještenim u najniži mogući položaj i sa sklopljenim štitnicima protiv sunca. 4.3.2 Vanjski retrovizori (razredi L i III.) Zaklanjanje naviše navedenih vidnih polja nadogradnjom ili nekim njezinim dijelovima, kao što su ručke na vratima, gabaritna svjetla, pokazivači smjera, vanjski rubovi stražnjih branika i reflektirajuće površine naprava za čišćenje, zanemaruje se ako je njihovo ukupno zaklanjanje manje od 10 % propisanog vidnog polja. Slika
11. Unutarnji retrovizor Slika
12. Glavni vanjski retrovizori Vozilo za vožnju po desnoj strani ceste DODATAK 1 OPISNI DOKUMENT S OBZIROM NA UGRADBU JEDNOG ILI VIŠE RETROVIZORA ZA TIP MOTORNOG VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA (treba priložiti uz zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela kad je podnesen odvojeno od zahtjeva za homologaciju tipa vozila) Serijski broj (određuje podnositelj zahtjeva):…………………. Zahtjev za homologaciju tipa sastavnoga dijela ugradbe retrovizora za tip motornog vozila na dva ili tri kotača mora sadržavati podatke navedene u Priloga II. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača: – u Dijelu A, u točkama: – 0.1, – 0.2, – 0.4 – 0.6, – u Dijelu B, u točkama 1.1.
13. do 1.1.5., – u Dijelu C, u točkama 2.6.
14. do 2.6.
15. DODATAK 2 CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA S OBZIROM NA UGRADBU JEDNOG ILI VIŠE RETROVIZORA ZA TIP MOTORNOG VOZILA NA DVA ILI TRI KOTAČA Naziv tijela nadležnog za homologaciju Izvještaj br.: ...................... Tehničke službe: ............. Datum: ..................... Homologacija tipa sastavnog dijela br. .............. Proširenje br.: ...................
16. Marka ili trgovačka oznaka vozila: ..........................................................
17. Tip i razred vozila: ..................................................................................
18. Naziv i adresa proizvođača: ....................................................................
19. Ime i adresa ovlaštenoga predstavnika proizvođača (ako postoji) ............
20. Vozilo dostavljeno na ispitivanje dana: ....................................................
21. Homologacija je tipa sastavnog dijela dodijeljena/odbijena

(1)..................

1. Mjesto. .................................................................................................
2. Datum:. .................................................................................................
3. Potpis:. ................................................................................................. ______

(1)Prekrižiti što se ne primjenjuje Pravilnik, NN 12/2007-536 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 12/2007 Broj dokumenta u izdanju: 536 Donositelj:Državni zavod za mjeriteljstvo Datum tiskanog izdanja: 1.2.

1. ELI: /eli/sluzbeni/2007/12/536 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
2. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.