← Hrvatska

Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u oružanim snagama Republike Hrvatske, s izvješćem o

Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u oružanim snagama Republike Hrvatske, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u oružanim snagama Republike Hrvatske, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj NN 38/2007 (13.4.2007.), Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u oružanim snagama Republike Hrvatske, s izvješćem o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj HRVATSKI SABOR 1242 Na temelju članka 6. stavka 2. podstavka 5. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02. i 58/02.), Hrvatski sabor na sjednici 30. ožujka 2007., usvojio je GODIŠNJE IZVJEŠĆE O SPREMNOSTI OBRAMBENOG SUSTAVA, PROVOĐENJU KADROVSKE POLITIKE I UKUPNOM STANJU U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, S IZVJEŠĆEM O STANJU OBRAMBENIH PRIPREMA U REPUBLICI HRVATSKOJ UVOD Izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Republike Hrvatske za 2006. (u daljnjem tekstu: Izvješće), u skladu s člankom 16. stavkom 5. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02. i 58/02.),ministar obrane jedanput na godinu dostavlja Vladi Republike Hrvatske. Izvješće Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru u skladu s člankom 8. navedenoga Zakona i u roku određenom zaključkom Hrvatskog sabora donesenom nakon prihvaćanja prethodnog Izvješća (do kraja ožujka). Ovo Izvješće odnosi se na razdoblje koje nosi obilježja od iznimnog značenja za daljnji razvoj obrambenog sustava. Pri tome treba posebno istaknuti donošenje Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga za iduće desetogodišnje razdoblje te intenziviranje aktivnosti koje su dovele do povećanja razine usklađenosti procesa i resursa sa standardima zemalja članica euroatlantskih integracija. U Izvješću je u šest cjelina prikazano sadašnje stanje obrambenog sustava, odnosno dostignuti stupanj spremnosti u 2006., kao i upravljački procesi u glavnim područjima njegova djelovanja. U prvom dijelu govori se o općem strateškom kontekstu odnosno o sigurnosnom okružju te aktualnim prijetnjama i rizicima, kao i o interesima i ciljevima Republike Hrvatske i sredstvima njihove zaštite. Drugi se dio bavi stanjem obrambenog sustava od konceptualne i pravne uređenosti, preko glavnih procesa na području obrambene politike i planiranja do spremnosti obrambenog sustava u njegovoj vojnoj i civilnoj komponenti. Treći dio Izvješća detaljno raščlanjuje upravljačke procese u osam glavnih područja obrambenog sustava, a četvrti dio se bavi društvenom pozicijom obrambenog sustava, odnosima s javnošću te dušobrižničkom djelatnošću. U petom i šestom dijelu sistematizirana su glavna postignuća u 2006. odnosno naznačeni glavni smjerovi razvoja u idućem raz­doblju. Izvješće odgovara na tri temeljna pitanja: Kako upravljamo obrambenim sustavom? Na koji način se koristimo resursima? Koje smo sposobnosti pri tome razvili odnosno razvijamo? Ovako koncipiranim izvješćem Ministarstvo obrane, u skladu sa zakonskom obvezom Hrvatskom saboru i sveukupnoj javnosti pruža realnu sliku o svim relevantnim procesima koji se odvijaju u obrambenom sustavu te, što je najvažnije, o stanju spremnosti toga sustava i njegovoj sposobnosti da učinkovito odgovori potrebama današnjice i izazovima budućnosti. Ovo Izvješće obuhvaća i stanje obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj, a u skladu s člankom 120. stavkom 3. Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 33/02. i 58/02.) kojim je propisano da Vlada Republike Hrvatske jedanput na godinu izvješćuje Hrvatski sabor o stanju obrambenih priprema u Republici Hrvatskoj. 1. STRATEŠKI KONTEKST Globalizacija međunarodnih odnosa utječe između ostalog i na sigurnosne uvjete u suvremenom svijetu. Raste broj država koje u ekonomskom, socijalnom i sigurnosnom smislu sve lošije funkcioniraju te kao takve predstavljaju idealnu podlogu za razvoj i djelovanje različitih radikalnih organizacija. Ova zbivanja u velikoj mjeri utječu na međunarodnu sigurnost i zahtijevaju angažiranje međunarodne zajednice, u prvom redu Ujedinjenih naroda (UN-a), ali i drugih međunarodnih organizacija (NATO-a i EU-a, ali i OESS-a). Iako je u posljednje vrijeme porastao broj mirovnih operacija koje pokušavaju stabilizirati mnoga krizna područja širom svijeta, djelotvornost angažiranja međunarodne zajednice ostavlja prostor za bitna poboljšanja. Za Republiku Hrvatsku su također od iznimnog značenja zbivanja u europskom i širem mediteranskom području te u području srednje Azije. Tome u prilog ide i činjenica da Europu u posljednjih nekoliko godina obilježavaju snažni integracijski procesi, a prijmom u članstvo tranzicijskih zemalja, izmijenjeno je tradicionalno poimanje EU kao zajednice zapadnoeuropskih država. Sve zemlje u neposrednom okruženju Republike Hrvatske već su pristupile Sjevernoatlantskom savezu ili su u procesu pristupanja, čime se dodatno pojačava i ubrzava proces širenja zone stabilnosti i sigurnosti u bliskom okružju Republike Hrvatske. Unatoč činjenici da stanje u Srbiji i BiH nije u političkom smislu potpuno stabilizirano, prisutnost međunarodnih snaga te deklarirana orijentacija tih zemalja prema punopravnom članstvu u NATO-u i EU-u ukazuje na to da u bliskoj budućnosti postoji vrlo mala vjerojatnost ozbiljnijeg destabiliziranja okružja Republike Hrvatske. Ipak, Republika Hrvatska će pozorno pratiti zbivanja u jugoistočnoj Europi s posebnim naglaskom na rješavanje statusa Kosova i eventualne sigurnosne posljedice tog procesa. Na temelju prosudbe prostora, prijetnji i rizika, može se zaključiti da trenutno protiv Republike Hrvatske nije i da u dužem razdoblju neće biti izražena neposredna konvencionalna vojna prijetnja, premda se ona ne smije u potpunosti isključiti. Unatoč trendu postupne stabilizacije, još uvijek postoji moguć­nost pojave i širenja nestabilnosti u okružju Republike Hrvatske. Prijetnje dobivaju novi karakter i u budućnosti će se vrlo teško moći razdvojiti njihova vojna i nevojna komponenta. Izražena je mogućnost posrednog utjecaja kriza s izvorištem u bližem okružju i destabilizacijskog utjecaja novih oblika prijetnji. Na globalnoj razini posebno je izražena prijetnja međunarodnog terorizma, koji daje novu dimenziju svim ostalim oblicima transnacionalnih prijetnji (međunarodni organizirani kriminal), a može prouzročiti i konvencionalne sukobe. Širenje oružja za masovno uništenje omogućava stvaranje novih vojnih i terorističkih prijetnji. Dostupnost i mogućnost uporabe ovih sredstava tehnološki slabijim oružanim snagama agresivnih nedemokratskih režima, pa i manjim skupinama, predstavlja prijetnju svjetskoj sigurnosti. Ova prijetnja zahtijeva koordinirani odgovor cjelokupnog međunarodnog sustava sigurnosti, a ne samo policijskih i/ili vojnih snaga pojedinih država. Organizirana trgovina narkoticima i ljudima, kao i ostali oblici organiziranog kriminala, uz već izražene destabilizatore, postali su dio izvora sredstava za financiranje terorističkih skupina. Razvoj i intenzivnu primjenu komunikacijskih i informatičkih tehnologija prate i specifični sigurnosni izazovi, koji se odražavaju na opću stabilnost i sigurnost. Sposobnost odgovora na takve izazove postaje imperativ na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Republika Hrvatska je izložena i rizicima velikih šteta i ljudskih žrtava kao posljedica velikih, prirodnih i ljudskom djelatnošću izazvanih katastrofa. Postoji visoka vjerojatnost da će se u sustavu sprječavanja većih posljedica, te u uklanjanju i ublažavanju nastalih, zahtijevati potpora i pomoć od strane obrambenog sustava. U programu Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2003. – 2007. posebno su istaknuti ciljevi dostizanja statusa punopravnog članstva u NATO-u i EU-u, poboljšanja međunarodnog i sigurnosnog položaja Republike Hrvatske, razvijanja mira i stabilnosti regije, nastavka reformi društva i sustava obrane te povećanje učinkovitosti oružanih snaga i drugih zaštitnih mehanizama društva. Uzevši u obzir gore navedeno može se zaključiti da trenutni strateški kontekst pogoduje daljnjim reformskim naporima, te prilagođavanju obrambenog sustava budućim sigurnosnim izazovima. 2. STANJE OBRAMBENOG SUSTAVA 2.1. Konceptualna i pravna uređenost obrambenog sustava Unutarnje ustrojstvo Ministarstva obrane, nazivi upravnih organizacija u sastavu Ministarstva i drugih ustrojstvenih jedinica, njihov djelokrug i način upravljanja propisani su Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane. U okviru Ministarstva ustrojen je Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske kao združeno tijelo Oružanih snaga nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga. Unutarnje ustrojstvo Glavnog stožera propisano je posebnom odlukom vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga donesenom uz suglasnost ministra obrane. Izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu, iz prosinca 2005., ustrojen je Samostalni odjel za unutarnju reviziju. Tijekom 2006. provedene su sve organizacijske pripreme za izdvajanje Službe za gospodarenje nekretninama s približno 800 državnih službenika i namještenika koji su se pretežno bavili ugostiteljskim i drugim uslužnim djelatnostima za potrebe Oružanih snaga te njezino preustrojavanje u trgovačko društvo u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. U skladu s donesenim strateškim dokumentima kao pravna potpora nastavku reforme obrambenog sustava izrađeni su nacrti prijedloga: Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, Zakona o zatvaranju i prenamjeni vojnih nekretnina i Zakona o Obalnoj straži. Izmjenama i dopunama Zakona o obrani detaljnije se uređuje način donošenja odluka o održavanju vojnih vježbi u zemlji i inozemstvu, ustrojava Vijeće za obranu, propisuje način imenovanja glavnog inspektora obrane, uvodi mogućnost suspendiranja obveze služenja vojnog roka i uvođenja dragovoljnog služenja vojnog roka. Izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske dodatno se uređuje: privlačenje, selekcija i odabir za prijam u službu, potpisivanje drugog ugovora za vojnike te prijam u službu i dodjela časničkog čina kadetima, prijam ugovornih pričuvnika, zakonski temelj za detaljnije uređenje stražarske i letačke službe, članstvo u upravnom i nadzornom odboru trgovačkog društva, ostvarivanje primarne zdravstvene zaštite prvenstveno kod vojnog liječnika, vojnostegovni postupak, materijalna odgovornost, upućivanje u inozemstvo, raspoređivanje tijekom službe, tranzicija i zbrinjavanje izdvojenog osoblja i privremeno zadržavanje u službi osoba koje su ispunile uvjete za starosnu mirovinu. Zakon o zatvaranju i prenamjeni vojnih nekretnina omogućio bi Ministarstvu obrane plansko provođenje prenamjene. Donošenjem predloženog Zakona o Obalnoj straži omogućit će se ustrojavanje Obalne straže u okviru Hrvatske ratne mornarice čime će Republika Hrvatska dobiti odgovarajuće snage koje će moći učinkovito nadzirati i štititi hrvatske nacionalne interese u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i pružati potporu svim drugim tijelima nadležnima za nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru. Hrvatska ratna mornarica, uz svoju temeljnu funkciju koju ima u obrani našega mora, na taj način dobiva i novu ulogu u kojoj svoje resurse stavlja u službu kompletnog društva kao što to rade i ratne mornarice drugih država. 2.2. Obrambena politika i planiranje Temeljni dokumenti u području obrane su Strategija obrane, kao temeljni konceptualni dokument kojim se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa, Vojna strategija, kao konceptualni dokument kojim se podrobnije razrađuju vojne sposobnosti te Plan obrane, kao skup dokumenata kojima se planira sudjelovanje u pripremama za ostvarivanje ciljeva obrane. Obrambena politika Republike Hrvatske provođena je u okvirima potpore temeljnim odredbama Programa Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2003. – 2007., posebno vezano uz intenzivna nastojanja uključivanja u NATO i Europsku uniju, pružanje doprinosa međunarodnoj i regionalnoj stabilnosti i sigurnosti te nastavku reformi obrambenog sustava. Osim navedenih temeljnih dokumenata, obrambena politika Republike Hrvatske, odnosno reformski procesi, formulirani su Godišnjim smjernicama obrambenog planiranja koje usvaja ministar obrane na prijedlog Vijeća za upravljanje sustavom planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna (u daljnjem tekstu: Vijeće za upravljanje SPPP-

  1. om)te Godišnjim nacionalnim programom pripreme za punopravno članstvo u NATO savezu, kojeg usvaja Vlada Republike Hrvatske u kontekstu NATO-va Akcijskog plana za članstvo (ANP-a). Godišnje smjernice obrambenog planiranja za 2006./07., predstavljaju temeljni kratkoročni dokument obrambene politike i planiranja Ministarstva obrane. One su iskazale glavne ciljeve Ministarstva obrane i Oružanih snaga u ovom razdoblju, odredile im razine prioriteta te ih sistematizirale prema funkcionalnim područjima i programskoj strukturi. Realizacija ciljeva obrambene politike, postavljenih Smjernicama, praćena je kontinuirano, uz redovito tromjesečno izvješćivanje i potrebne upravljačke korekcije. Godišnje smjernice obrambenog planiranja, koje se kao dokument obrambene politike i planiranja primjenjuju već šest godina, značajan su instrument unaprjeđivanja upravljačkih procesa u Ministarstvu obrane, a obrambeno planiranje, općenito, pozicionira se kao najvažniji alat upravljačke funkcije. Godišnje smjernice obrambenog planiranja za 2007./08., koje su izrađene tijekom 2006., predstavljaju prijelomnu točku u procesu obrambenog planiranja i daljnjem razvoju sustava upravljanja obranom, i to iz dva razloga: – po prvi put su donesene u uvjetima jasno definiranih parametara, pod čim ponajviše podrazumijevamo Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za iduće desetogodišnje razdoblje, – odnose se na razdoblje koje će biti obilježeno vrlo intenzivnom aktivnošću u smjeru priprema za ulazak u punopravno članstvo EU-a i NATO-a. U okviru Godišnjeg nacionalnog programa, tijekom 2006. realiziran je četvrti ciklus NATO-va Akcijskog plana za članstvo kojim je Republika Hrvatska postigla značajne pomake u provedbi obrambenih reformi, približavanju standardima Saveza te razvoju obrambenih sposobnosti. Na području međunarodne obrambene suradnje, intenzivirana je bilateralna suradnja sa susjedima, kao i ukupna regionalna suradnja, što se u NATO zajednici već tradicionalno promatra kao važan doprinos u sklopu ukupnih nastojanja za jačanjem uzajamnog povjerenja i regionalne sigurnosti. Provedba partnerskih ciljeva odvijala se zadovoljavajućom dinamikom, s posebnim naglaskom na one ciljeve koji proizlaze iz Akcijskog plana za članstvo (Membership Action Plan, MAP). Hrvatsko sudjelovanje u postojećim projektima NATO-va Partnerstva za mir dodatno je intenzivirano, čime je nastavljeno prilagođavanje hrvatskog obrambenog sustava kriterijima za NATO članstvo. Produbljeno je podupiranje i aktivno sudjelovanje u nastojanjima međunarodne zajednice na jačanju međunarodnog mira i stabilnosti, kao trajno opredjeljenje hrvatske sigurnosne i obrambene politike. Doprinos međunarodnim mirovnim operacijama intenziviran je vrlo konkretnim brojčanim i financijskim pokazateljima. Primjerice, intenziviran je angažman u NATO-voj operaciji u Afganistanu tako da je hrvatski vojni kontingent utrostručen i trenutno broji 147 pripadnika, uz istovremeni nastavak civilnog angažmana u ISAF-u sudjelovanjem u Provincijskom timu za obnovu (PRT), te mješovitog hrvatsko-makedonsko-albanskog medicinskog tima. Angažman u Afganistanu značajno je pridonio jačanju učinkovite koordinacije i združenog djelovanja unutar raznih uključenih elemenata Oružanih snaga Republike Hrvatske te unaprjeđenju procesa obuke za sudjelovanje u mirovnim operacijama. Obrambene strukture bile su uključene u niz aktivnosti međunarodne suradnje na područjima borbe protiv terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, nadzora naoružanja i mehanizama kooperativne sigurnosti, upravljanja sigurnošću granica te posebno regionalnih sigurnosnih i obrambenih inicijativa međunarodne zajednice na području jugoistočne i središnje Europe i Mediterana. Polazeći od temeljnih opredjeljenja iskazanih u Strateškom pregledu obrane, izrađen je i usvojen Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga 2006. – 2015. (u daljnjem tekstu: DPR), koji su NATO saveznici ocijenili kao dokaz osposobljenosti za samostalno strateško planiranje. Detaljno su utvrđene sposobnosti i nova struktura Oružanih snaga, te konkretni projekti na području modernizacije i opremanja usmjereni na postupno dostizanje ciljanih sposobnosti do 2015. Nastavljeni su procesi smanjenja brojnog stanja osoblja, konverzije i racionalizacije upravljanja vojnom infrastrukturom, čime su faktički otvoreni procesi realizacije DPR-a. Bitno je naglasiti da je oko smjera razvoja obrane koji je njime postavljen postignuta suglasnost svih relevantnih čimbenika u državi. Na temelju postignuća u 2006., te stečenih iskustava i dugoročnih planskih projekcija, kao prioriteti obrambene politike u predstojećem razdoblju postavljeni su: – provedba DPR-a, – realizacija ciljanih operativnih sposobnosti u skladu s razvojnim planovima i planovima implementacije partnerskih ciljeva, – daljnje poboljšanje obrambenog upravljačkog procesa racionalizacijom planskog dijela, poboljšanjem programiranja, uspostavljanjem veće operativnosti i nadzora provedbe odluka, te veću efektivnost uporabe ljudskih, financijskih i materijalnih resursa, – nastavak prilagodbi i razvojnih aktivnosti koje olakšavaju uključivanje u NATO savez i EU, – razvoj kvalitetnog osoblja, posebno školovanje novih naraštaja pripadnika Oružanih snaga, poboljšanje kvalitete života i radnih uvjeta za cjelokupni sastav te razvijanje zakonskih i planskih podloga za punu profesionalizaciju Oružanih snaga. Na temelju stečenih iskustava u planiranju i programiranju pokrenut je proces revizije, te razvijanja poboljšanih rješenja u sustavu obrambenog planiranja koji će u bliskoj budućnosti rezultirati racio­naliziranim modelom. 2.3. Spremnost obrambenog sustava 2.3.1. Oružane snage Republike Hrvatske Prikaz stanja u Oružanim snagama Republike Hrvatske u ovom izvješću obuhvaća pregled aktivnosti na izvršavanju misija i zadaća Oružanih snaga te aktualnu strukturu i aktivnosti poduzete na uspostavljanju nove strukture. Nadalje je prikazano stanje vojnih spo­sob­nosti, kroz sedam međusobno uvjetovanih i povezanih kategorija sposobnosti te je posebno obrađeno stanje u sustavu obuke i školstva te sustavu logistike. Sve ovo odnosi se na ocjenu općeg stanja sposobnosti, odnosno stanja u Oružanim snagama s prikazom temeljnih problema vezanih uz njihovo funkcioniranje, dok su određeni elementi stanja u široj perspektivi prikazani u poglavlju Upravljanje obranom. 2.3.1.1. Misije i zadaće Oružanih snaga Strateškim pregledom obrane(SPO), donesenim 2005., temeljito su preispitane i sistematizirane zadaće i obveze Oružanih snaga Republike Hrvatske te je dana njihova projekcija za iduće desetogodišnje razdoblje. Time se došlo do dva glavna rezultata: popisa budućih misija i zadaća Oružanih snaga koje je verificirala Vlada Republike Hrvatske te zaključaka i preporuka za DPR. Realizacija DPR-a u izravnoj je funkciji osiguranja sposobnosti Oružanim snagama u provedbi njihovih misija i zadaća, poglavito1. misije – zaštita suvereniteta Republike Hrvatske i teritorijalne cjelovitosti, obrana Republike Hrvatske i saveznika. Kako su pojedini elementi misija i zadaća Oružanih snaga u izravnoj vezi s očekivanim članstvom Republike Hrvatske u NATO-u,niz aktivnosti Oružanih snaga tijekom 2006. vodio je ispunjavanju tako definiranih misija i zadaća. Prva misija, koja je temeljna funkcija Oružanih snaga, obuhvaća različite aktivnosti gotovo svih segmenata Oružanih snaga. Jedna od bitnih aktivnosti je preustrojavanje Oružanih snaga Republike Hrvatske u skladu s zaključcima i preporukama Strateškog pregleda obrane. Iako znatan dio struktura još uvijek djeluje po postojećem ustroju, uključujući i sam Glavni stožer Oružanih snaga, pripremljeni su gotovo svi elementi za uspostavu nove ustrojstvene strukture. U funkciji prve misije su i NATO vježbe u kojima su sudjelovale Oružane snage Republike Hrvatske ili njihovi pripadnici/postrojbe. Pripadnici i postrojbe Oružanih snaga u okvirima provedbe druge misije – sudjelovanje u operacijama odgovora na krize u inozemstvu, sudjelovali su u devet međunarodnih mirovnih operacija UN-a (35 pripadnika) i mirovnoj operaciji ISAF u Afganistanu (147 pripadnika u osmom kontingentu Oružanih snaga). Treća misija Oružanih snaga – sudjelovanje u mjerama izgradnje sigurnosti i povjerenja, provedena je angažiranjem 20 vojno-diplomatskih predstavnika, Misijom Republike Hrvatske pri NATO-u, stožernim časnicima u NATO zapovjedništvima i suradnjom u regionalnim sigurnosnim inicijativama (CENCOOP, SEDM, Kvadrilaterala i druge). Provedbom obveza iz Bečkog dokumenta 99, Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja i drugih međunarodnih sporazuma i konvencija, Oružane snage sudjeluju u kontroli naoružanja kao mjeri stabilizacije te izgradnje sigurnosti i povjerenja u regiji. U sklopu četvrte misije – pomoć civilnim institucijama u zemlji, Oružane snage su u 2006. provodile niz aktivnosti: sudjelovanje u protupožarnim snagama, čišćenje odvodnih kanala III. i IV. kategorije, pružanje logističke i druge potpore (inženjerijski i graditeljski radovi, sanitetski i drugi prijevozi) raznim civilnim institucijama, udrugama i poduzećima. 2.3.1.2. Struktura Oružanih snaga Trenutačna struktura Oružanih snaga (shema 1.) rezultat je nastavka implementacije strukture snaga definirane Strateškim pregledom obrane i razrađene u DPR-u.1 U drugoj polovici 2006., a nakon donošenja DPR-a donesena je Odluka Predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga o brojčanoj veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga i Odluka o vojnopodručnoj podjeli Republike Hrvatske kao polazni dokumenti u implementaciji nove strukture snaga. Provedbenim zapovijedima načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga regulirano je operativno podređivanje pojedinih postrojbi u nove organizacijske cjeline: Bojna za specijalna djelovanja je iz sastava pristožernih postrojbi HKoV-a prepozicionirana u pristožerne postrojbe GS OS RH čime je podignuta na stratešku razinu odlučivanja u svrhu poboljšavanja uvjeta njezine uporabe (skraćen je proces donošenja odluka smanjenjem jedne zapovjedne razine), Iz sastava Zapovjedništva za izobrazbu i obuku HKoV-a izdvojene su Časnička i Dočasnička škola, a iz sastava zapovjedništava za izobrazbu i obuku HRM-a i HRZ-a i PZO-a izdvojeni su školski elementi te podređeni Zapovjedništvu za združenu izobrazbu i obuku u cilju njihova preustroja u novu organizacijsku cjelinu Hrvatsko vojno učilište Shema 1: Struktura OS RH _____ 11 Detaljna struktura Oružanih snaga prikazana je u prilogu. Najveći dio elemenata snaga potrebnih za buduću strukturu Oružanih snaga postoji i u sadašnjoj strukturi te je stoga transformacija, prije svega, usmjerena na uravnoteženje potrebnih elemenata u skladu s raspoloživim resursima i zahtijevanim sposobnostima. 2.3.1.3. Stanje vojnih sposobnosti Razvoj vojnih sposobnosti usmjeren je ka uspješnoj pripremi Oružanih snaga za provedbu definiranih misija i zadaća, a u skladu s procjenom prijetnji i rizika. Prije prikaza stanja vojnih sposobnosti, potrebno je ukazati na činjenicu kako još ne postoji usvojena metodologija sistematiziranja, razvoja i evaluacije vojnih sposobnosti. Upravo stoga je u Godišnjim smjernicama obrambenog planiranja 2007/08. ministar obrane kao prioritet obrambene politike istaknuo realizaciju ciljanih operativnih sposobnosti uključujući potpuno razvijanje sposobnosti za ocjenjivanje spremnosti NATO deklariranih snaga po konceptu operativnih sposobnosti, ocjenjivanja i evaluacije. Republika Hrvatska je tijekom 2006. intenzivirala sudjelovanje u NATO-ovu programu s ciljem ocjene sposobnosti i interoperabilnosti deklariranih snaga za NATO operacije i vježbe. Nakon dugotrajnih priprema, stalne koordinacije s NATO-m i izvršenog ocjenjivanja, početkom travnja 2006. na poligonu Slunj NATO je ocijenio interoperabilnost mehanizirane pješačke satnije iz sastava 1. gardijske brigade, helikoptera Mi-8, te Voda za razminiranje. Službeni rezultati ocjenjivanja pokazali su da su sve tri postrojbe interoperabilne, odnosno usklađene s NATO standardima. Polazeći od misija i zadaća Oružanih snaga, razvoj sposobnosti snaga i funkcionalnih područja usmjerava se na sposobnost planiranja i izvođenja združenih operacija. U tom cilju su tijekom 2006. poduzete aktivnosti na poboljšanju jedinstvenog intergranskog sustava zapovijedanja. Ključnu ulogu pri tome ima Zapovjedno operativno središte s jedinstvenim komunikacijsko-informacijskim sustavom. Završetkom ovih aktivnosti stvorit će se integrirana taktička (situacijska) slika cjelovitog teritorija Republike Hrvatske u realnom vremenu, kao potpora jedinstvenom sustavu zapovijedanja i nadzora. Dosadašnjom primjenom koncepta te posebno angažmanom u međunarodnim mirovnim operacijama pokazano je kako su određeni dijelovi Oružanih snaga interoperabilni sa snagama zemalja članica NATO-a, a upravo je to ključni čimbenik uspješnog i ravnopravnog sudjelovanja u združenim međunarodnim operacijama. – Pravodobna raspoloživost snaga Trenutačno je na razini svih gardijskih brigada HKoV-a ustrojen po jedan namjenski organizirani stožer – temeljni modul satnija, koji su u 12-satnoj spremnosti sa zadaćom učinkovitog djelovanja u slučajevima terorističkih i drugih aktivnosti teza pružanje pomoći civilnim institucijama i građanima. Također, na razini HKoV-a od 1. lipnja do 30. listopada ustrojavaju se u gardijskim brigadama protupožarni namjenski stožeri (u sastavu: 6 časnika, 10 dočasnika i 104 vojnika). Ako se nalaze u matičnoj vojarni imaju 12-satnu spremnost, a ako se nalaze na lokaciji razmještaja, u skladu s planom djelovanja u protupožarnoj sezoni, spremnost im je regulirana stupnjevima spremnosti: crvena (trideset minuta), žuta (jednosatna) i plava (trosatna). U slučajevima poplava, u gardijskim brigadama se ustrojava protupoplavni namjenski stožer s 52 djelatne vojne osobe. HRM te HRZ i PZO ovu kategoriju sposobnosti podržavaju putem: 1. Snage brzog odgovora – u HRM-u ove snage sačinjavaju brodovi Flote HRM-a (3 raketne topovnjače), 3 mobilna obalna lansera (MOL) 161. raketnog divizijuna, sustav postaja Obalnog motrenja (OM), 2 para ronitelja 352. satnije pomorskih diverzanata (sPD), 2 para ronitelja Protuminskog divizijuna (PMd), liječnički tim 336. satnije sanitetske, tim za hiperbaričnu medicinu Instituta za pomorsku medicinu (IPM) i brodovi iz namjenski organiziranih snaga (NOS) HRM za nadzor i zaštitu mora, težišno ZERP-a. Te snage sačinjavaju dežurni dvojac, sustav zračnog motrenja i navođenja, dva transportna helikoptera te dva zrakoplova PC-9 za zaštitu ekološko-ribolovnog pojasa. Te snage dostižu zahtijevani stupanj bojne spremnosti kroz provedbu obuke i izvršavanjem redovitih zadaća. 2. Snage visoke spremnosti – to su sve ostale mornaričke, odnosno, zrakoplovne snage. Spremnost tih snaga razvijana je tijekom svih godina provedbom zajedničkih vježbi s postrojbama drugih grana Oružanih snaga kao i međunarodnim i bilateralnim vojnim aktivnostima i vježbama. Na spremnost tih snaga značajan utjecaj ima raspoloživost temeljnih tehničkih materijalnih sredstava (brodova, zrakoplova). Analizirajući ukupnu raspoloživost zrakoplova i brodova, odnosno njihov kontinuitet ispravnosti kroz cijelu godinu, vidljivo je znatno povećanje postotka ispravnosti u odnosu na prošlu godinu. – Sposobnost zapovijedanja i nadzora Cilj svih aktivnosti koje su provođene tijekom 2006. na unaprjeđenju te kategorije sposobnosti bio je skraćivanje vremena potrebnog za donošenje odluke te pravodobnu pripremu i upućivanje snaga u područje izvođenja operacije. Reorganizacijom Operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga, u kojem su provedene organizacijske, tehnološke i proceduralne promjene, njegovo funkcioniranje i nadležnosti približili su se onom što je planirano ustrojavanjem Zapovjedno-operativnog središta. U tom smjeru provedene su sljedeće aktivnosti: uveden je u rad videokonferencijski sustav, ostvarena je redovita komunikacija s misijama Oružanih snaga u svijetu putem satelitskog telefona i kriptirane elektroničke pošte, izrađen je Elaborat Zapovjedno-operativnog središta u kojem je razrađen prijedlog ustroja, njegova namjena, zadaće, mjerodavnosti, prostorna organizacija, tehničke pretpostavke i drugi potrebni elementi. Razvoj sustava zapovijedanja i nadzora odvija se u smjeru učinkovite provedbe zadaća, kao što su nadzor i zaštita teritorijalnog mora i Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (HRM) te nadzor i zaštita zračnog prostora RH (HRZ i PZO). – Sposobnost iskorištavanja informacijskog prostora Brz razvoj i napredak u području informacijske tehnologije otvaraju mogućnost prikupljanja, prijenosa i obrade velike količine informacija. Na temelju točnih, pravodobno obrađenih i dostavljenih informacija moguće je u znatnoj mjeri povećati učinkovitost snaga. Najznačajniju ulogu u razvoju i održavanju ove sposobnosti imaju zapovjedno-informacijski i komunikacijski sustavi i vojno--oba­vještajni sustav Oružanih snaga. U vojno-obavještajnom sustavu ključna je uloga Središnjice elektronskog izviđanja, kao pristožerne postrojbe Glavnog stožera Oružanih snaga, te vojno obavještajne bojne u sastavu HKoV-a. Komunikacijsko-informacijski sustav HKoV-a osigurava iskorištavanje informacijskog prostora i dostupnost informacija od taktičke do operativne razine. Uvođenjem radarskog sustava MORE u potpunu operativnu uporabu te razvojem i implementacijom sustava Virtualnog regio­nalnog centra pomorskog prometa osigurat će se povećanje ove sposobnosti u okviru HRM-a. Jednako tako, HRZ i PZO će povećati tu sposobnost daljnjim razvojem radarskog sustava NEBO i uključivanjem OS RH u NATO-ov program razmjene podataka o stanju u zračnom prostoru (ASDE). Uključivanje u ovaj program prvi je korak u punu integraciju s NATO integriranim sustavom PZO (NATINADS). – Sposobnost razmještanja snaga i mobilnost u području operacija Sposobnost razmještanja i upućivanja u operacije izvan teritorija Republike Hrvatske razvija se samo za dio postrojbi za koje se takva vrsta djelovanja predviđa u budućnosti. U cilju poboljšanja ove sposobnosti provedeno je sljedeće: – izrađena je konačna verzija Taktičke studije borbenog oklopnog vozila (BOV) na kotačima u kojoj su definirani taktičko tehčko tehzahtjevi prema namjeni, određen je broj i struktura BOV-a kojima će se u idućem razdoblju opremati dvije mehanizirane bojne, gardijske motorizirane brigade, – nastavljeno je opremanje postrojbi deklariranih za sudjelovanje u NATO vođenim operacijama, prije svega inženjerijskog voda za horizontalne konstrukcije, inženjerijskim strojevima i opremom, – za potrebe opremanja postrojbi u misiji ISAF u Afganistanu te za potrebe obuke postrojbi HKoV-a koje se pripremaju za spomenutu misiju, nabavljena su terenska vozila s balističkom i protuminskom zaštitom (3 toyote i 6 PUCH-ova), terenska vozila bez zaštite (17 PUCH-ova), jedno sanitetsko vozilo PUCH te jedan kamion nosivosti 5 tona, – u cijelosti je dovršen započeti remont helikoptera Mi-8, – izvršena je prva faza modernizacije dva transportna zrakoplova An-32B. Postrojbe HKoV-a taktički su pokretljive u području izvođenja operacija samostalnim sredstvima (kamionima). Izvršenim remontom helikoptera Mi-8 te modernizacijom zrakoplova An-32 poboljšana je sposobnost taktičkog zračnog trans­porta. Provedbom planirane druge faze modernizacije zrakoplova An-32 i ugovorenom isporukom deset helikoptera Mi-171Š (iz klirinškog duga bivšeg SSSR-
  2. a)ta će se sposobnost znatno poboljšati. – Učinkovitost u angažiranju snaga Učinkovitost u angažiranju snaga podrazumijeva uspješnost u ostvarivanju planiranih učinaka određene operacije. Ti učinci mogu biti borbenog, ali sve češće i neborbenog karaktera. Svakodnevnom obukom u postrojbama HKoV-a primjenjuje se prihvaćena taktička doktrina (ATP 3.2.) radi potpunog postizanja interoperabilnosti prema prihvaćenom partnerskom cilju, a obuka postrojbi deklariranih za međunarodne vojne operacije temelji se na popisu zadaća za interoperabilnost koje podupiru provedbu partnerskih ciljeva. HRM i HRZ i PZO podupiru ovu kategoriju sposobnosti razvojem potpore snagama HKoV-a u provedbi združenih operacija. Raz­voj ove sposobnosti tijekom 2006. odvijao se zajedničkim vježbama i programom združene borbene obuke u sklopu kojeg je provedena borbena obuka i gađanje ciljeva na zemlji i u zraku. – Održivost snaga i sposobnost izvođenja dugotrajnih operacija Uspjeh snaga u izvršenju predviđenih zadaća ovisi o njihovoj sposobnosti održivosti u odnosu na udaljenost područja operacije, klimatske i infrastrukturne uvjete, trajanje operacije te intenzitet i vrstu djelovanja angažiranih snaga. Održivost snaga i sposobnost izvođenja dugotrajnih operacija dostignuta je prema sljedećem: – logistička održivost postrojbi Oružanih snaga u operacijama i aktivnostima u zemlji osloncem na vlastite kapacitete i civilne kapacitete na teritoriju Republike Hrvatske u najvećoj je mjeri dostig­nuta, – postrojbe angažirane u međunarodnim vojnim operacijama imaju sposobnost početne samoodrživosti za djelovanje bez popune tijekom 7 – 30 dana od dana upućivanja u operaciju, – Nacionalni element potpore (National Support Element, NSE) dimenzioniran, opremljen i osposobljen za pružanje logističke pot­pore vlastitim snagama, angažiran je i uspješno djeluje u misiji ISAF u Afganistanu, – Kontinuiran razvoj regulativnih i doktrinarnih postavki omogućava snagama Oružanih snaga upućenima u područja operacija korištenje širokog spektra različitih načina osiguranja logističke pot­pore prepoznatih u NATO doktrini i konceptu logistike Oružanih snaga, – snage HKoV-a su u 2006. razvijale sposobnost za izvođenje dugotrajnih operacija simulacijama u Taktičkom simulacijskom središtu gdje je provedeno osam vježbi-simulacija, – snage HRM-a, HRZ-a i PZO-a podupiru razvoj ove kategorije sposobnosti razvojem sposobnosti za Potporu zemlje domaćina (Host Nation Support, HNS) kojim se osigurava prihvat brodova NATO saveza, odnosno, prihvat, manipulacija teretom i opskrba zrakoplova NATO saveza. – Sposobnost preživljavanja i zaštita snaga Sposobnost preživljavanja i zaštita snaga te otklanjanje opasnosti po život i zdravlje pripadnika Oružanih snaga predstavlja jedan od važnih preduvjeta za uspješno izvršavanje zadaća. U pješačkim postrojbama ova se sposobnost postiže realistič­nom obukom za izvršenje zadaća u svim uvjetima (obuka i provjera sposobnosti postrojbi u Središtu za borbenu obuku korištenjem sustava MILES), obukom satnija za međunarodne vojne operacije na vježbalištima, prilagođavanjem obuke novim zahtjevima, opremanjem u skladu s iskustvima iz sudjelovanja postrojbi i pojedinaca u operacijama izvan Republike Hrvatske. S postrojbama i pojedincima provodi se preduputna obuka prilagođena konkretnim uvjetima u području operacija i potencijalnim prijetnjama. Obuka iz sposobnosti preživljavanja i zaštite snaga bila je usredotočena na osposobljavanje deklariranih snaga za misiju ISAF, dok ostale snage obuku preživljavanja i zaštitu snaga provode tijekom provedbe svakodnevnih zadaća i s većim intenzitetom kada su postrojbe u provedbi glavnih obučnih događaja na vojnim poligonima. Sve postrojbe Oružanih snaga pripremljene za sudjelovanje u misiji ISAF opremljene su kvalitetnom i za zadaću prilagođenom osobnom zaštitnom opremom za djelovanje u uvjetima uporabe NKB oružja. 2.3.1.4. Sustav obuke i školstva Obuka je u 2006. bila usredotočena na dostizanje interoperabilnosti, odnosno dostizanje NATO standarda, postizanjem i održavanjem spremnosti pojedinaca i postrojbi deklariranih za NATO vođene operacije i vježbe te na razvoj sposobnosti za pružanje pomoći civilnim institucijama i stanovništvu u slučaju prirodnih ili ekoloških nesreća, odnosno katastrofa. Obuku profesionalnog sastava prate određene otežavajuće okolnosti, od smanjenih resursa potrebnih za podizanje kvalitete obuke, do čestih izvanrednih zadaća koje ograničavaju raspoloživo osoblje i vrijeme za obuku. Unatoč tome, obučnim aktivnostima postignuta je spremnost profesionalnog sastava za temeljne zadaće, učinjeni su veliki napori i postignut je napredak u dostizanju interoperabilnosti i obučenosti pojedinaca i postrojbi deklariranih za NATO operacije i vježbe te u ispunjavanju partnerskih ciljeva. Obučenost i osposobljenost za pružanje pomoći civilnim institucijama i stanovništvu dokazana je angažiranjem Oružanih snaga u operacijama različitim od ratnih. U potpori prijma u djelatnu vojnu službu na vojničke dužnosti tijekom 2006. inoviran je Program obuke te izrađen standardni operativni postupak prijma djelatnih vojnika za vrijeme probnog rada. Time je proces prijma i selekcije u djelatnu vojnu službu na vojničke dužnosti zaokružen i standardiziran. U 2006. obuka pričuvne komponente nije provođena. Pričuvna komponenta nije obučavana duži niz godina, a provedeno je i njezino smanjenje. Glavni izazovi u obuci tijekom 2006.: – osoblje koje se bavi obukom često je angažirano na drugim zadaćama (zadaće osiguranja i unutarnje službe, namejnski organizirane snage (NOS) brzog djelovanja/gotove snage, neplanirane i nametnute zadaće, itd.), – postrojbe angažirane u mirovnim misijama su dobro oprem­ljene i obučene, ali je potrebno još provoditi obuku za one postrojbe deklarirane za buduće mirovne misije, – nedostaci u opremanju s obučnim i vježbovnim sredstvima uklanjaju se primjenom sustava planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna. Obučna i vježbovna sredstva se puno bolje i realnije planiraju, ali je potrebno uložiti napore na uspješnoj realizaciji svih planiranih i odobrenih sredstava za obuku. Unutar sustava školovanja sve aktivnosti, radnje i postupci koji su provedeni tijekom 2006., poduzimani su s ciljem da se taj sustav prilagodi funkcijama potpore tranzicijskim procesima Oružanih snaga u cjelini. Organizacijsko-programski napori u području školovanja bili su usredotočeni na sljedeće aktivnosti: – potporu sustavu profesionalnog razvoja osoblja, – razvoj novog modela školovanja za potrebe Oružae Oružaga, – sudjelovanje u izradi strateških dokumenata vezanih za funk­cionalno područje školovanja, – dostizanje i implementaciju NATO standarda, – daljnji razvoj sustava civilno-vojnog školovanja u suradnji s civilnim obrazovnim institucijama – prioritetno projekt »Kadet«, – provedbu svih razina redovite slijedno-rastuće i funkcionalne izobrazbe u Oružanim snagama, – realizaciju programa vojne izdavačke djelatnosti u potpori izobrazbe. Tijekom 2006. uspješno je provedena izobrazba na svim granskim i intergranskim razinama koja je planirana Smjernicama za obuku i školovanje za 2006/07. Određenim promjenama u sustavu školovanja za potrebe Oružanih snaga postignut je kvalitativni pomak u cjelokupnom sustavu, ali s obzirom na ukupne procese u Oružanim sngama i civilnom sustavu izobrazbe u Republici Hrvatskoj, on nije dovoljan. Stoga je u tijeku izrada novog Koncepta izobrazbe u Oružanim snagama koji će omogućiti još kvalitetnije osposobljavanje pripadnika Oružanih snaga za izvršenje zadaća. 2.3.1.5. Logistički sustav Na području regulacije logističke potpore u Oružanim snagama učinjeni su daljnji pomaci. Temelji doktrinarnih postavki logistike ugrađeni su u Združenu doktrinu Oružanih snaga, a u radnoj inačici izrađena je i Doktrina logistike. U konačnici je cilj ugrađivanje tih postavki u ostale normativno/doktrinarne dokumente, a poglavito u sustav izobrazbe na svim razinama. Nastavljen je rad na osposobljavanju Središta za obuku i doktrinu logistike (SzOiDL) u sastavu Zapovjedništva za logistiku, koje treba preuzeti zadaće organizacije i provedbe obuke logističkih službi i struka za potrebe Oružanih snaga u cjelini. Izvršen je pilot program preobuke dočasnika i vojnika gardijskih i ostalih postrojbi Oružanih snaga u logističke specijalnosti s kojim će se nastaviti. Razvijaju se novi programi i oblici izobrazbe u SzOiDL. Suradnjom s civilnim visokoškolskim ustanovama pokušava se riješiti pitanje specijalističkog obrazovanja časnika logistike. Unatoč tome i dalje je težište na osiguranju kontinuiranog prijma novog/stručnog osoblja. I dalje se osipa stručni kadar logistike što je jedan od temeljnih izazova struke. Broj logističkog osoblja je inicijalno određen za funkcioniranje u uvjetima vojarni i svojim sastavom je nedostatan za logističku potporu borbenih djelovanja u području operacija. Uvođenjem vojnih specijalista kao nove kategorije u Oružanim snagama, planira se riješiti bar dio teškoća vezan uz logističko osoblje. Razmatrajući stanje ispravnosti tehničko-materijalnih sredstava (poglavito borbene tehnike) i opskrbe postrojbi tijekom 2006. (u usporedbi s prethodnim godinama) možemo konstatirati da je glavni smjer razvoja logističkog sustava Oružanih snaga prema racionalizaciji i okrupnjavanju logističkih kapaciteta polučio pozitivne rezultate. Prvenstveno se to ogleda u smanjenju upravljačkih razina logističke potpore, striktnom dodjeljivanju stupnjeva održavanja postrojbama u odnosu na ustroj, sposobnosti i opremljenost, te preraspodjelom odobrenih financijskih sredstava korisnicima. Cjelokupni sustav opskrbe, iako trenutno sa značajnim opterećenjem, funkcionira i podupire Oružane snage u mirnodopskim uvjetima preustroja, ali je konceptualno zastario. Paletizirani i kontejnerski način skladištenja i distribucije roba još nije primijenjen. Skladišta su tehnološki zastarjela, a automatski procesi praćenja stanja kroz razvijanje i uspostavljanje logističkog informacijskog sustava su u začecima. Sustav pripreme hrane i opskrbe materijalnim sredstvima I. klase zadovoljava potrebama prehrane i neprekinutosti opskrbe pripadnika Oružanih snaga. Poteškoće se javljaju kod angažiranja postrojbi u terenskim uvjetima jer su elementi terenske logistike u dijelu prehrane opremljeni namjenskom, ali zastarjelom opremom i obvezno su vezani na dnevnu/dvodnevnu opskrbu artiklima prehrane odnosno na stacionarne kapacitete. Oružane snage su sposobne, u suradnji s državnim robnim zalihama, osigurati pomoć stanovništvu u slučaju potrebe (poplave, potresi isl.) pripremom hrane i distribucijom vode, ali nedostatno za provedbu tih zadaća paralelno s potporom borbenim aktivnostima. Sustav opskrbe materijalnim sredstvima II. klase (odjeća, obuća i sl.) u stanju je osigurati popunu za postrojbe angažirane u prioritetnim,aktivnostima, ali su postojeće zalihe neadekvatne u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, kao i u dijelu zadovoljavanja potreba u veličinskim brojevima. Sustav opskrbe materijalnim sredstvima III. klase (gorivo, mazivo) obilježavaju minimalne zalihe u postrojbama Oružanim snagama. Skladišni objekti koje posjeduju Oružane snage, iako bi teoretski mogli osiguravati Oružane snage puno duže od 90 dana, nisu u funkciji (kao strateška zaliha koristi se manje od 1% kapaciteta jer ostatak iz raznih razloga nije na raspolaganju ili je neuvjetan). Stoga se strategijsko operativna zaliha goriva i dalje osigurava korištenjem kapaciteta INA-e. Koncept jedne vrste goriva razvija se u skladu s predviđenom dinamikom. Oružane snage trenutno raspolažu s 39400 tona zaliha ubojnih sredstava (UbS), koje se trenutno čuvaju u 29 skladišnih kompleksa, što je daleko iznad potreba Oružanih snaga i znatno usložnjava proces skladištenja, čuvanja i distribucije. Trenutno stanje ispravnosti, sigurnosti i pouzdanosti zaliha ubojnih sredstava je na donjoj granici uporabljivosti, prije svega radi njihove starosti (od 20 do 40, pa i više godina), te neposjedovanja ulaznih parametara za praćenje njihova životnog ciklusa. Kao važan napredak izdvaja se ustrojavanje Središta za nadzor ispravnosti zaliha UbS-a u Zapovjedništvu za logistiku, čime su ostvareni preduvjeti za planiranje, propisivanje i praćenje provedbe propisanih provjera ispravnosti zaliha ubojnih sredstava, uključujući laboratorijska i balistička ispitivanja. Tijekom 2006. napušteno je osam vojnih skladišta za ubojna sredstva i pripremljeno je napuštanje još tri vojna skladišta. Započeta je izgradnja novih skladišnih objekata radi centraliziranja zaliha ubojnih sredstava na ukupno šest lokacija na području Republike Hrvatske. Izrađen je prijedlog veličine ukupnih zaliha raketa u Oružanim snagama, Naputak za produljenje resursa raketa i prijedlog njihova razmještaja, što će biti verificirano početkom 2007. i otpočet će se s implementacijom. Pokrenut je postupak usuglašavanja ukupne količine zaliha klasičnih ubojnih sredstava u Oružanim snagama i očekuje se donošenje konačne odluke tijekom 2007. Pokrenuto je zbrinjavanje neperspektivnih i viška perspektivnih ubojnih sredstava prodajom putem Agencije ALAN d.o.o. i vlastitim kapacitetima. Tijekom 2006. stavljeno je na raspolaganje za prodaju Agenciji ALAN d.o.o. 1000 t viška ubojnih sredstava, a vlastitim kapacitetima uništeno je 1050 t i delaborirano 510 t otpisanih ubojnih sredstava. Posebni napori bili su dani na plansko izvršenje nadzorno-tehničkih pregleda (dovršeno na oko 35% ukupnih zaliha ubojnih sredstava). Jedna od temeljnih zadaća podsustava opskrbe i održavanja UbS-a u budućem razdoblju bit će potpuna reorganizacija koncepta sustava skladištenja. Uvođenje alata za logističko izvješćivanje (LOGREP) je u tijeku. Automatska obrada logističkih podataka i uvezivanje svih razina Oružanih snaga, ali i Oružane snage s nadležnim NATO zapovjedništvom (što je partnerski cilj) i završit će se do 2008. Središte za upravljanje i koordinaciju prometa (National Movement Control Centre, NMCC) je prihvaćeno kao funkcija koja se razvija u sklopu Zapovjedništva za logistiku sa zadaćama normativno usklađenim s NATO standardima. Oružane snage nemaju razvijenu sposobnost strateškog prijevoza nacionalnih postrojbi i takva se sposobnost ne predviđa. Strateš­ki prijevoz u područje operacije rješava se potpisanim dugoročnim ugovorima s nacionalnim zračnim prijevoznicima, pojedinačnim ugovorimaovorimanokratne potrebe, ugovorom s NATO-vom agencijom za održavanje i opskrbu (NAMSA), te korištenjem kapaciteta zemalja partnera u skladu s bilateralnim sporazumima (SAD, SR Njemačka, Kanada) što se pokazalo uspješnim. Hrvatska je potporom postrojbama u misiji ISAF pokazala sposobnost pružanja logističke potpore izdvojenim sastavima u NATO vođenim operacijama. Uspostavljeni su kanali popune opremom, koordinacija logističke potpore s nadležnim NATO zapovjedništvima i drugim nacionalnim kontingentima te osigurana održivost kontingenta u području operacija za 30 dana. Naglasak je stavljen na razvoj sposobnosti organske logistike upućenih postrojbi u korištenju svih oblika potpore predviđene u međunarodnom okruženju. Republika Hrvatska nastavlja s daljnjim razvojem sposobnosti potpore u slučajevima prihvata snaga NATO-a i zemalja partnera. Navedeni je koncept obujmom i značajem nadišao razinu Oružanih snaga te je Ministarstvo obrane iniciralo dodatno uključenje svih relevantnih resornih ministarstava u nastavak procesa. Unatoč nedovršenoj regulaciji toga područja, praktična provedba potpore zemlje domaćina pokazala se uspješnom prema nizu zemalja partnera u tranzitu ili u dolasku na teritorij Republike Hrvatske. 3. UPRAVLJANJE OBRANOM 3.1. Demokratski nadzor nad Oružanim snagama Demokratski nadzor oružanih snaga koji politička vlast, a posredno i društvo u cjelini ostvaruju, neupitan je standard demokratskih zemalja. Republika Hrvatska, provodeći nadzor nad Oružanim snagama, polazi upravo od tih demokratskih standarda, te promiče model utemeljen na depolitiziranoj vojsci koja prihvaća civilni nadzor. Demokratski nadzor nad Oružanim snagama provodi Hrvatski sabor neposredno te putem nadležnog tijela Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. U ostvarivanju svoje ustavne uloge, rukovodeći se nadležnostima propisanima Zakonom o obrani Hrvatski sabor, između ostaloga, odlučuje o visini sredstava za financiranje obrane (donosi proračun), usvaja Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, odlučuje o izlasku ili djelovanju Oružanih snaga izvan granica Republike Hrvatske. Upravo je na tim područjima tijekom 2006., Hrvatski sabor dao ključan doprinos. Prihvaćajući prošlogodišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama Hrvatski sabor je obvezao Vladu Republike Hrvatske da predloži Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga. Time je, s jedne strane, dan ključni poticaj za izradu tog strateški važnog, a nedostajućeg dokumenta, a s druge strane, Hrvatski sabor je pružio potporu operacionalizaciji programa Vlade u području obrane i nacionalne sigurnosti. Usvajajući proračun za 2007. u okvirima prethodno usvojenog Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga, Hrvatski sabor je još jed­nom iskazao punu potporu razvoju obrambenog sustava, ali time i povećao očekivanja od učinaka djelovanja toga sustava. Obrambeni sustav Republike Hrvatske je tijekom 2006. po prvi puta počeo funkcionirati u uvjetima jasno definiranih parametara, čime je Ministarstvu obrane i Oružanim snagama omogućeno sustavnije i konzistentnije djelovanje, ali je istodobno i povećana odgovornost. Konačno, i svojom odlukom iz prosinca 2006. o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnoj misiji u Afganistanu, kojom je broj pripadnika povećan na 200 u 2007., te na 300 u 2008. Hrvatski sabor je učinio još jedan korak iz svoje nadležnosti kojim se dosljedno ostvaruje Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, a Republika Hrvatska pitanje svoje sigurnosti smješta u širi globalni kontekst. Time je vrlo jasno pokazano kako se Republika Hrvatska iz konzumenta mehanizama međunarodne sigurnosti definitivno prometnula u aktivnog čimbenika koji konkretno pridonosi međunarodnom miru i stabilnosti. 3.2. Upravljanje glavnim područjima obrambenog sustava 3.2.1. Međunarodna obrambena suradnja 3.2.1.1. Bilateralna obrambena suradnja Tijekom 2006. značajno je povećan broj aktivnosti u odnosu na 2005. S porastom kvantitete došlo je i do rasta kvalitete bilateralne međunarodne obrambene suradnje, te do optimiziranja područja i razine suradnje s dosadašnjim partnerima. Ministar obrane imao je tijekom godine 20 sastanaka s ministrima obrane, a načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga 33 susreta s načelnicima glavnih stožera iz drugih zemalja. Najznačajniji bilateralni partneri bile su članice NATO-a i susjedne zemlje s kojima je i ostvaren najveći dio bilateralne obrambene suradnje. Po opsegu i razvijenosti suradnje Sjedinjene Američke Države su i nadalje najvažniji bilateralni partner s kojim je nastavljena intenzivna suradnja u gotovo svim područjima. U skladu s planom bilateralne suradnje tijekom 2006., ostvarena je suradnja s ukupno 43 države i vojno-diplomatskim zborom akreditiranim u Republici Hrvatskoj. Tijekom 2006. provedeno je više od 400 bilateralnih aktivnosti. Suradnja se odvijala kroz sljedeće oblike: razmjenu iskustava iz područ­ja obrambene i sigurnosne politike, zajedničke vojne vježbe, posjete stranih brodova, izobrazbu i obuku, susrete na dužnosničkim i eks­pertnim razinama, te vojno-tehničku suradnju. Ostvaren je velik broj susreta na visokoj razini u Republici Hrvatskoj i bilateralnih posjeta predstavnika Ministarstva obrane inozemnim partnerima, uključujući i bilateralne sastanke na marginama multilateralnih skupova. Potpisano je devet sporazuma sa sedam zemalja o suradnji na području obrane, od čega četiri opća sporazuma s tri zemlje (s SAD-om,BiH i Estonijom). Republika Hrvatska je potkraj 2006. u 32 zemlje imala akreditiranih 17 vojnih izaslanika, 2 vojna savjetnika i 2 pomoćnika vojnog izaslanika. Otvoreni su uredi VIZ-a u Bukureštu i Kopenhagenu, a u Ured VIZ-a u Beču upućen je pomoćnik VIZ-a. Izvršena je redovita zamjena vojnih izaslanika u Beneluksu te vojnog savjetnika u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UN-u. Vojno-diplomatski zbor u Republici Hrvatskoj potkraj 2006. imao je 30 akreditiranih vojnih izaslanika, 2 granska vojna izaslanika, 3 zamjenika vojnih izaslanika i 6 pomoćnika vojnih izaslanika. U Republici Hrvatskoj je sjedište 20 vojnih izaslanika, dok 10 vojnih izaslanika pokriva Republiku Hrvatsku iz drugih zemalja (Italije, Austrije, Mađarske, BiH, Rumunjske i Velike Britanije). 3.2.1.2. Multilateralna obrambena suradnja – Ujedinjeni narodi U proteklom jednogodišnjem razdoblju težišne multilateralne aktivnosti i nadalje su bile usmjerene na osiguranje aktivnog angaž­mana Republike Hrvatske u mirovnim operacijama UN-a, a posebice zauzimanje ključnih pozicija u zapovjedništvima mirovnih misija. Republika Hrvatska dala je suglasnost za produženje ugovora general bojniku Dragutinu Repincu, na dužnosti zapovjednika mirovne misije UN-a u Indiji i Pakistanu do kraja prosinca 2007. Republika Hrvatska je nastavila sudjelovanje u 9 mirovnih misija UN-a uz trenutno angažiranih 35 pripadnika Oružanih snaga.2 U okviru posebno važnog segmenta suradnje između Republike Hrvatske i UN-a – obuci za sudjelovanje u mirovnim misijama, tijekom 2006. ostvaren je aktivni angažman hrvatskih časnika u svojstvu UN-ovih instruktora i eksperata kroz provedbu 2 trotjedna međunarodna tečaja za vojne promatrače (UNMOC 7 i UNMOC 8). Osim toga, hrvatski časnici su u svojstvu instruktora sudjelovali u nekoliko obučnih aktivnosti za mirovne misije UN-a i kao instruktori na međunarodnim tečajevima u inozemstvu (Gvatemala, Argentina, Bangladeš, Mađarska i Turska). Iskustva iz sudjelovanja u dosadašnjim mirovnim misijama sustavno se primjenjuju u svrhu poboljšanja interoperabilnosti Oružanih snaga sa snagama euroatlantskih partnera, i daljnjeg poboljšanja programa reforme i reorganizacianizacimbenog sustava Republike Hrvatske. – Europska unija Na temelju statusa kandidata za članstvo u EU-u, od studenoga 2004., Republika Hrvatska redovito sudjeluje na sastancima Trojke EU-a s ministrima obrane zemalja kandidata za članstvo i NATO članica koje nisu u EU te je tijekom 2006. sudjelovala na četiri takva sastanka. Od lipnja 2005. Republika Hrvatska redovito sudjeluje na sastancima u okviru Vojnog odbora EU (EUMC) u formatu EUMC+5,gdje je predstavlja Vojni predstavnik pri NATO-u, a u 2006. godini održana su četiri sastanka. U skladu s pozivom Europske unije, u svibnju 2006. Republika Hrvatska je Vojnom osoblju EU-a predala Odgovor na upitnik za deklariranje snaga kao doprinos poboljšanju vojnih sposobnosti EU-a.Osim toga, Republika Hrvatska je nastavila s pružanjem »Potpore zemlje domaćina« (Host Nation Support, HNS) međunarodnim snagama u Bosni i Hercegovini, u sklopu operacije EUFOR ALTHEA. U tu svrhu stavila je na raspolaganje kapacitete svojih pomorskih i zračnih luka, vojne objekte, korištenje zračnog prostora i servis kontrole zračnog prometa. Budući da su uočene potrebe za boljim informiranjem i za osposobljavanjem djelatnika u području Europske sigurnosne i obrambene politike (European Security and Defence Policy, ESDP), u prvoj polovici 2006. održana su, u suradnji s ministarstvima obrane Kraljevine Belgije i Kraljevine Nizozemske, dva seminara za 30-ak sudionika iz ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstva unutarnjih poslova. Ministarstvo obrane je tijekom 2006. bilo uključeno i u rad triju radnih skupina za pregovore o članstvu u Europskoj uniji: za Poglav­lje 1. – Javne nabave, Poglavlje 5. – Sloboda kretanja i Poglavlje 31. – Zajednička vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Za Poglavlja 1. i 5. Republika Hrvatska je zaprimila Izvješće Europske komisije dok se izvješće za Poglavlje 31. očekuje. – Regionalne inicijative U skladu sa smjernicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija od 2004. definirani su prioriteti u provedbi regionalne obrambene suradnje unutar multilateralnih foruma, kao i sama politika u odnosu na te inicijative. Ministarstvo obrane je, u suradnji s drugim resornim državnim tijelima, tako definiranu politiku provodio tijekom 2006. sudjelovanjem predstavnika Ministarstva obrane na redovitim aktivnostima u okviru svih regionalnih obrambenih inicijativa i foruma, kojih je Republika Hrvatska članica, ili je u statusu promatrača (SEDM, CENCOOP, Kvadrilaterala, Pakt o stabilnosti, Jadransko jonska inicijativa, Američko-jadranska povelja, SEECP, SEE Clearinghouse). Potkraj prosinca 2006., Republika Hrvatska je uspješno završila dvogodišnje predsjedavanje Radnom skupinom za obrambeno-vojnu potporu borbi protiv proliferacije oružja za masovno uništenje, borbi protiv terorizma i potporu sigurnosti granica. Za vrijeme hrvatskog predsjedanja težište rada bilo je na racionalizaciji i harmonizaciji zakonodavstva država regionalne inicijative ministara obrane zemalja jugoistočne Europe (SEDM) u svezi s CBSC problematikom. Suradnja unutar Američko-jadranske povelje triju zemalja aspirantica za članstvo u NATO-u (Hrvatska, Albanija i Makedonija) i SAD-a usmjerena je ka zajedničkom cilju: ulazak u članstvo NATO-a.Republika Hrvatska u Američko-jadranskoj povelji vidi učinkovitu inicijativu koja pridonosi jačanju regionalne sigurnosti i stabilnosti. Suradnja je posebno značajna na planu konkretnih projekata kojima je cilj ubrzanje procesa ulaska u NATO i davanje doprinosa savezničkim operacijama. Tijekom prvih šest mjeseci 2006. Republika Hrvatska je predsjedavala Poveljom. U suradnji unutar Povelje, uz redovite radne diplomatske i obrambene konzultacije te razradu konkretnih projekata (poput slanja kombiniranog vojnog medicinskog tima za Afganistan), naglasak se stavlja i na potporu stabilizaciji cijele regije, poglavito kroz potporu reformskim procesima u Bosni i Hercegovini, Srbiji te Crnoj Gori, čiji su predstavnici na odgovarajućim razinama pridruženi sastancima Povelje. U 2006. vojna suradnja u okviru Povelje još je više intenzivirana u odnosu na 2005. Ukupno je realizirano 27 (od 34 planirane) aktivnosti, 3 neplanirane aktivnosti i 3 vježbe. Naglasak u vojnoj suradnji dan je operativnim aktivnostima: pripremi kombiniranog sanitetskog tima za ISAF, te vježbama. Provedene su tri zajedničke vježbe: u Hrvatskoj vježba koordinacije međuresornog odgovora na krizu (ARIEX 06) s naglaskom na borbu protiv međunarodnog terorizma i širenja oružja masovnog uništenja, a u Albaniji jednomjesečna vježba specijalnih postrojbi te vježba traganja i spašavanja (EAGLE SAR 06). Od ostalih inicijativa važno je istaknuti izmjenu uloge Republike Hrvatske u forumu zemalja jugoistočne Europe (South-East European Clearinghouse, SEEC) u okviru kojeg je učinjen znakovit iskorak, koji se ogleda u pozivanju Hrvatske da ovoj inicijativi doprinese na nov način, preuzimanjem uloge supredsjedatelja. Time je dano priznanje Republici Hrvatskoj na dosadašnjem načinu rada i djelovanja u okviru regionalnih obrambenih inicijativa te proaktiv­nom pristupu u inicijativi SEEC. U okviru Jadransko-mediteranske orijentacije Republika Hrvatska, Ministarstvo obrane i Oružane snage uključene su u dva projekta koja povezuju zemlje Jadransko-jonskog bazena odnosno Sredozemlja – Projekt Adrion, koji je usmjeren na poticanje surad­nje među ratnim mornaricama zemalja jadransko-jonskog bazena i Projekt virtualnog regionalnog središta za pomorski promet (V-RMTC, Virtual Regional Maritime Traffic Centre) koji pridonosi jačanju sigurnosti pomorskog prometa kao i sigurnosti zemalja s izlazom na Sredozemno i Crno more. Nositelj projekta je HRM. Suradnja država srednje Europe u potpori miru (Central European Nations Cooperation, CENCOOP), regionalna je inicijativa u kojoj Republika Hrvatska sudjeluje od 2002. Cilj CENCOOP-a bila je suradnja malih i srednjih država srednje Europe na području obrambene politike, razmjena iskustava, suradnja vojnih policija, zatim suradnja u operacijama potpore u kriznim situacijama, te suradnja u smjeru priprema za ulazak u NATO i EU. Kako je većina država članica ove inicijative u međuvremenu ušla u punopravno članstvo NATO-a i EU-a, CENCOOP se nalazi pred procesom bitnog redefiniranja svoje uloge ili pred gašenjem. Aktivnim pristupom i sudjelovanjem u navedenim regionalnim inicijativama koje okupljaju zemlje srednje i jugoistočne Europe, Republika Hrvatska je učvrstila svoju poziciju u regiji, proširila moguć­nosti razvoja obrambene suradnje te stekla afirmaciju konstruktivne sudionice procesa stabilizacije i sigurnosti. ______ 2 Detaljni pregled sudjelovanja pripadnika OS RH u mirovnim misijama UN-a nalazi se u prilogu. 3.3.3.3. Republika Hrvatska i NATO Protekla je godina bila posebno značajna za daljnju perspektivu hrvatskih nastojanja ka članstvu u NATO-u. S NATO summita održanog u Rigi 29. studenoga 2006. Hrvatska je po prvi put dobila jasan vremenski okvir za buduće članstvo. Saveznici su pozdravili napredak Republike Hrvatske, kao i ostalih članica MAP-a. Posebno je pozdravljen rastući doprinos NATO operacijama i napori u promicanju regionalne suradnje. Također, saveznici su istaknuli da NATO na sljedećem summitu 2008. namjerava uputiti pozivnice onim zemljama koje ispune standarde članstva i budu u mogućnosti pridonijeti euro-atlantskoj stabilnosti i sigurnosti. U pogledu Hrvatske, prilikom summita pozdravljena je puna suradnja Republike Hrvatske s Haaškim sudom te znatan napredak u provedbi političkih, gospodarskih i obrambenih reformi te vladavine prava. Republika Hrvatska je pozvana da uloži daljnje napore u osiguravanju da aspiracije za NATO članstvo budu utemeljene na snažnijonažnijoj potpori. Osnovni oblici sudjelovanja Republike Hrvatske pa tako i Ministarstva obrane u cjelokupnom procesu integracije i približavanja članstvu u NATO-u su Partnerstvo za mir (Partnership for Peace, PfP), te Akcijski plan za članstvo (Membership Action Plan, MAP). Tijekom 2006. sudjelovanje u PfP-u je bilo definirano aktivnostima Individualnog partnerskog programa (Individual Partnership Programme, IPP), Procesom planiranja i raščlambe (Planning and Rewiev Process, PARP), odnosno Partnerskim ciljevima (Partnership Goals, PG) te Godišnjim nacionalnim planom (Annual National Plan, ANP). Tijekom 2006. Republika Hrvatska je nastavila sa sudjelovanjem u okviru Procesa planiranja i raščlambe – PARP u kojem Hrvatska sudjeluje kao partner NATO-a i članica PfP-a od 2000. Osim MAP-a koji obuhvaća širi spektar priprema za NATO članstvo na nacionalnoj razini, PARP je najznačajniji instrument i proces usmjeren ka pripremanju deklariranih snaga za sudjelovanje u NATO operacijama, podizanju interoperabilnosti i prilagodbi obrambenog sustava budućim zahtjevima NATO članstva. Također, PARP pruža Republici Hrvatskoj vrijedan uvid u NATO-ov proces planiranja snaga i ukazuje na manjkavosti nacionalnog sustava planiranja. U okviru PARP-a Republika Hrvatska je tijekom 2006. prihvatila novi paket Partnerskih ciljeva koji sada uključuje 44 cilja. Stupanj implementacije PC-a uvelike odražava i uspješnost na području usklađivanja nacionalnog obrambenog planiranja s NATO-ovim. Novi paket PC-a je usuglašen u ožujku 2006. tijekom posjeta NATO-va stručnog tima i PARP/MAP procjene. Osim partnerskih ciljeva iz starog paketa koji su imali kasniji rok implementacije, u novom paketu partnerskih ciljeva Republika Hrvatska je prihvatila dva nova te je došlo do proširenja nekih od starih ciljeva. U 2006. ispunjeno je pet partnerskih ciljeva. Prihvaćeni ciljevi se poglavito odnose na značajno veći doprinos u postrojbama od 2010. primjerice, motorizirana pješačka bojna (umjesto satnije), inženjerijske satnije (umjesto vodova) i dr. Ovaj novoprihvaćeni paket PC-a u potpunosti je u skladu s razinom ambicije iskazanom u SPO-u i DPR-u. Poseban naglasak pri implementaciji PC-a stavljen je na opremanje i obuku postrojbi deklariranih za sudjelovanje u NATO vođenim operacijama, i to: motorizirana pješačka satnija, inženjerijski vod za razminiravanje, vod vojne policije, vod za specijalna djelovanja, ABK vod za dekontaminaciju, dva sanitetska tima, transportni helikopter te inženjerijski vod za horizontalne konstrukcije. Značajan napredak postignut je i pri implementaciji partnerskih ciljeva vezanih uz učenje jezika, obuku osoblja za sudjelovanje u multinacionalnim zapovjedništvima, te obuci osoblja iz svih triju grana u skladu s NATO standardima. U cilju razvoja sposobnosti vođenja i zapovijedanja Oružanih snaga u svim uvjetima prioriteti se stavljaju na osiguranje suvremene informacijsko-komunikacijske opreme i sredstava te njihovo održavanje. Pri implementaciji PC-a određene manjkavosti su vezane uz proces planiranja – nedostatku razrađenih planova i njihove povezanosti s financijskim projekcijama. Proces planiranja i raščlambe (PARP) značajno utječe i na hrvatski Individualni partnerski program (IPP) koji je odraz programskih ciljeva zacrtanih u prezentacijskom dokumentu i naše vizije dostizanja zahtijevane razine interoperabilnosti s NATO-om te kao takav odražava hrvatsku politiku sudjelovanja u programu Partnerstva za mir. Hrvatski IPP je usko koordiniran s Partnerskim ciljevima. Tijekom 2006. najvažniji prioriteti IPP-a bili su aktivnosti koje izravno podupiru implementaciju preuzetih Partnerskih ciljeva. U 2006. pojačana je bilateralna suradnja s NATO-om u obuci. Najznačajniji strateški partneri su bili Združeno zapovjedništvo NATO-au Napulju, te NATO škola Oberammergau (NSO). Ukupno je za 2006. u okviru IPP-a bilo planirano sudjelovanje na 382 aktivnosti no zbog otkazivanja ili neodržavanja pojedinih aktivnosti organizatora, do kraja 2006. ostvareno je sudjelovanje na 236 aktivnosti, uz 30 neplaniranih. Republika Hrvatska je bila i domaćin nekoliko NATO-ovih konferencija, a Ministarstvo obrane je ugostilo u prosincu predstavnike NATO-ova Defense Collega i 77 polaznika iz 34 zemlje, koji su u sklopu svojeg zimskog studijskog putovanja boravili u trodnevnom posjetu Republici Hrvatskoj. Također, tijekom 2006. u sklopu IPP-a, Oružane snage Republike Hrvatske su sudjelovale i na osam NATO/PfP vježbi. U okviru sudjelovanja u MAP-u kao službeni kanditat za članstvo u NATO-u i 2006. Republika Hrvatska je izradila i dostavila Godišnji nacionalni program. Ministarstvo obrane je izradilo konač­ni tekst Poglavlja II. (Obrambena i vojna pitanja) i Poglavlja III. (Pitanje resursa) Godišnjeg nacionalnog programa koji su obveza Ministarstva obrane. Ministarstvo obrane je sudjelovalo i u koordinaciji i izradi Poglavlja V. (Pravna pitanja). Cjelovit ANP 2006. – 2007. usvojila je u rujnu 2006. Vlada Republike Hrvatske, a potom je dostavljen NATO-u, čime je završen četvrti i otpočeo peti ciklus hrvatskog sudjelovanja u MAP-u. Predstavljanje hrvatskog ANP-a 2006. – 2007. održana je na sastanku u formatu Višeg političkog odbora SPC(R) + RH u Bruxellesu 13. listopada 2006. Ovogodišnji sastanak SPC(R)-a s RH pokazao je da se Republika Hrvatska nalazi u zreloj fazi odnosa prema NATO-u i naprednoj fazi procesa provedbe i dovršetka brojnih reformi nužnih za članstvo (pa tako i na obrambenom planu). Kao jedan od ključnih ciljeva koji predstoje Republici Hrvatskoj u predstojećem razdoblju izdvojeno je podizanje potpore javnosti članstvu u Savezu odnosno informiranje javnosti te ispunjenje ciljeva zadanih u DPR-u. Tijekom 2006. Republika Hrvatska je istaknula želju za uključi­vanjem u savezničku operaciju Active Endeavour na Mediteranu. Prvi korak bit će slanje jednog operativnog časnika za vezu u stožer operacije u Napulj, što je Odlukom odborio Hrvatski sabor u prosincu 2006. U drugoj fazi bi, u skladu s pismom ministra obrane prema glavnom tajniku NATO-a, modalitete hrvatskog sudjelovanja usuglasili i predložili zapovjednik HRM-a i zapovjednik pmorske komponente NATO-a. – Mirovna operacija u Afganistanu Tijekom 2006. Republika Hrvatska je znatno povećala svoje sudjelovanje u NATO-vođenoj međunarodnoj mirovnoj operaciji pod mandatom Ujedinjenih naroda ISAF u Afganistanu te je u proteklom razdoblju prema Odluci Hrvatskog sabora3 utrostručila broj razmještenih pripadnika svojih Oružanih snaga u operaciji ISAF. Razmještajem novih snaga angažirano je ukupno 147 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a u operaciji su angažirani i hrvatski diplomati i policajci. Trenutno Republika Hrvatska sudjeluje u misiji ISAF s osmim nacionalnim kontingentom koji osim NOS Vojne policije i ostalih elemenata razmještenih u RC Kabul, uključuje i snage razmještene u zapadnom i sjevernom dijelu Afganistana. U svibnju 2006. Republika Hrvatska je razmjestila u sastav Pokrajinskog tima za obnovu (Provincial Reconstruction Team, PRT) koji vodi Litva u Chaghcharanu, pokrajina Ghor, svoj Pokretni tim za vezu i motrenje (Mobile Liaison Observation Team, MLOT). Početkom srpnja 2006. Republika Hrvatska je u ISAF razmjestila i svoj tim za obuku snaga Afganistanske vojske (Operational Mentoring Liaison Team, OMLT) koji djeluje operativno na dvije lokacije, Mazar-e-Sharif i Meymana, a jedno vrijeme djelovao je i na području Kandahara. Početkom srpnja 2006. u ISAF (Mazar-e-Sharif) razmješten je i pješački vod (Infantry Task Force, INF TF) s elementima potpore. Osim navedenog, razmješteni su i časnici u zapovjedništvo RC NORTH. Sanitetski tim, uključen u ISAF u sklopu kombiniranog sanitetskog tima zemalja Američko--jadranske povelje pri grčkoj poljskoj bolnici nastavlja podupirati sanitetsko zbrinjavanje na Kabulskoj zračnoj luci (Kabul International Airport, KAIA). U 2007. Republika Hrvatska planira povećatiovećati sudjelovanje u ISAF-u do 200 pripadnika Oružanih snaga. Kao jedan od oblika navedenog povećanog doprinosa operaciji u Afganistanu donesena je odluka o sudjelovanju peteročlanog tima u PRT-u koji vodi Mađarska u Pol-e-Khomriju, pokrajina Baghlan. ______ 3 Ukupna odobrena brojčana veličina sudjelovanja u ISAF-u, u skladu s Odlukom Hrvatskog sabora od 1. srpnja 2005., bila je do 150 pripadnika Oružanih snaga, a prema Odluci iz prosinca 2006. povećana je na 200 pripadnika u 2007 te na 300 pripadnika u 2008. 3.2.2. Međuresorna suradnja U mnogim područjima djelovanja, učinkovito ostvarivanje ciljeva obrambene politike zahtijeva suradnju i koordinaciju s drugim tijelima državne vlasti. Isto tako, ostvarivanje ciljeva iz drugih područja državne politike zahtijeva suradnju s Ministarstvom obrane odnosno drugim institucijama koje djeluju u području obrane. Pri tome je posebno važno spomenuti procese koji vode približavanju Republike Hrvatske punopravnom članstvu u NATO-u. Proces suradnje, integracije i približavanja Republike Hrvatske punopravnom članstvu Saveza podrazumijeva napore cjelokupne državne uprave. U skladu s time, realizacija brojnih zadaća koje se nalaze u nadležnosti Ministarstva obrane neposredno ovise o međuresornoj suradnji. Možemo izdvojiti nekoliko područja na kojima se ogleda nužnost međuresorne suradnje i koordinacije: sudjelovanje u MAP-u odnosno izrada ANP-a, sudjelovanje u Američko-jadranskoj povelji, sudjelovanje u PARP-u odnosno implementaciji partnerskih ciljeva i izrada Upitnika cjelokupne PfP interoperabilnosti, te surad­nja oko aktivnosti vezanih uz IPP i sudjelovanje u operaciji ISAF i ostalim NATO inicijativama. U pogledu implementacije obveza koje proizlaze iz sudjelovanja u MAP-u te radi bolje koordinacije i suradnje s NATO-om, a koja podrazumijeva napore cjelokupne državne uprave, valja izdvojiti suradnju s drugim vladinim resorima i sudjelovanje u okviru Me­đu­resorne radne skupine za suradnju Vlade Republike Hrvatske s NATO-om i provedbu Akcijskog plana za članstvo. U radu navedene radne skupine osim predstavnika Ministarstva obrane i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija sudjeluju predstavnici Hrvatskog sabora, Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i ostalih ministarstava (Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka itd.). Vezano uz suradnju i sudjelovanje u okviru Američko–jadranske povelje, Ministarstvo obrane redovito koordinira sve aktivnosti s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija. Ministarstvo obrane je nositelj i koordinator aktivnosti Povelje koje su vezane uz obrambeno i vojno područje dok Ministarstvo vanjskih posova i europskih integracija koordinira politički dio sudjelovanja u Povelji. Najvidljiviji primjer uspješne koordinacije jest suradnja u procesu planiranja i sklapanja godišnjeg plana aktivnosti te organizacija zajedničke konferencije ministara vanjskih poslova i obrane u formatu A3 + B3 (Američko-jadranska povelja + Baltička povelja) koja se održala tijekom travnja 2006. na Brijunima. Premda je sudjelovanje u PARP-u usmjereno prvenstveno na obrambeni sektor i samim time prvenstveno podrazumijeva surad­nju između ustrojstvenih jedinica unutar obrambenog sustava, uspostavljenja je suradnja i s drugim tijelima državne uprave koja su neposredno ili posredno uključena u implementaciju obveza iz navedenog procesa. U idućem razdoblju potrebno je unaprijediti međuresornu suradnju u implementaciji Partnerskih ciljeva vezanih uz Potporu zemlje domaćina (poput definiranja kataloga sposobnosti ili određivanja zračne luke koja će pružati prijam i potporu saveznič­kim snagama) i prilagodbe nacionalnog zakonodavstva. Izrađena je završna inačica prijedloga Koncepta i Plana ponude infrastrukturnih objekata. Ministarstvo obrane je izradilo Memorandum o razumijevanju između Vlade Republike Hrvatske i Vrhovnog savezničkog zapovjedništva u Europi (SHAPE) i Zapovjedništva vrhovnog savezničkog zapovjednika za transformaciju (HQ SACT) vezano za pružanje potpore zemlje domaćina za izvršenje NATO operacija. Suradnja unutar obrambenog sustava u provedbi aktivnosti iz hrvatskog Individualnog partnerskog programa (IPP-
  3. a)na zadovoljavajućoj je razini o čemu svjedoči relativno visok postotak provedenih planskih aktivnosti. Međuresorna suradnja je uspostavljena i po pitanjima vezanim uz sudjelovanje u NATO operacijama i inicijativama. Ispitivanje modela sudjelovanja u NATO operacijama kao i povećanje hrvatskog doprinosa rezultat je koordiniranog rada Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Vlade Republike Hrvatske. Najvidljiviji primjer je ovogodišnje utrostručenje broja pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u misiji ISAF te planirano daljnje povećanje tijekom 2007. i 2008. do ukupno 300 pripadnika. Također, doprinos NATO obučnoj misiji u Iraku (NTM-I) koja uključuje ponudu donacije oružja i obuke pripadnika iračkih sigurnosnih snaga te odluka o doprinosu NATO operaciji Active Endeavour rezultat su međuresornih napora. Suradnja u budućem razdoblju će se osim navedenih područja koncentrirati na ispitivanje načina i mogućnosti osnivanja hrvatskog Provincijskog rekonstrukcijskog tima (PRT-
  4. a)u Afganistanu, kao i na implementaciji Komunikacijske strategije za članstvo Republike Hrvatske u NATO-u. U području sigurnosno-obavještajnih poslova Vojno sigurnos­no-obavještajna agencija pruža potporu Vladi Republike Hrvatske sudjelovanjem u radu »Međuresorne radne skupine za praćenje nacionalne provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN 1373/2001. o suzbijanju terorizma«. Isto tako Vojna sigurnosno-obavještajna agencija je uključena u rad »Nacionalnog povjerenstva za sprječavanje širenja oružja za masovno uništenje te opreme, tehnologije i materijala vezanih uz oružje« putem svojeg predstavnika. Slijedom suradnje Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u okviru Inicijative za sprječavanje širenja oružja za masov­no uništenje (WMD) te opreme, tehnologije i materijala vezanih za to oružje (PSI), a n temelju zaključaka bilateralnih obrambenih konzultacija RH i SAD, potkraj ožujka 2006. održana je međunarodna i međuresorsna vježba (Adriatic Regional WMD Integrated Exercise, ARIEX – 2006.), čiji su sudionici osim Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država bile Republika Albanija, Republika Makedonija i Republika Poljska. U obavljanju poslova i djelatnosti Vojna sigurnosno-obavještajna agencija je ostvarivala suradnju u većem broju predmeta vezanih uz procesuiranje kaznenih djela ratnog zločina s Ministarstvom unutarnjih poslova i Državnim odvjetništvom Republike Hrvtaske odnosno s drugim tijelima Ministarstva pravosuđa. Uz to bila su intenzivna postupanja po zahtjevima Uprave za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom Ministarstva pravosuđa, a vezano uz zahtjeve za pomoć predstavnika stranaka u postupcima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) odnosno Tužiteljstva MKSJ-a i pravnih predstavnika hrvatskih državljana koje je optužio MKSJ. Nadalje je ostvarena puna suradnja, najviše razmjenom podataka i koordiniranim postupanjem na predmetima vezanim uz borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma. Pružena je potpora i drugim tijelima državne uprave (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija) u vidu dostave prikupljenih podataka za postupke iz njihove nadležnosti, a poglavito podataka koji su se odnosili na krađu odnosno nestanak naoružanja, sredstava i vojne opreme kao i na trgovinu vojnom opremom ili opremom dvojne namjene posebno kada je oprema usmjeravana prema državama koje su oje su ličitim oblicima embarga međunarodne zajednice. Sljedeće područje međuresorne suradnje odnosi se na organiziranje i usklađivanje rada u području obrambenih priprema sa nadležnim središnjim tijelima državne uprave u skladu sa Zakonom o obrani i podzakonskim propisima kojima se uređuje ova problematika. U sklopu tih aktivnosti Ministarstvo obrane je radilo na usklađivanju popisa pravnih osoba i objekata od posebnog značaja za obranu iz nadležnosti središnjih tijela državne uprave, te su izvršene potrebne izmjene i dopune popisa. Značajna je aktivna suradnja Ministarstva obrane s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje koja se provodila na području poseb­nih mjera zaštite od požara, usklađivanju standardnih operativnih postupaka u slučaju katastrofa i većih nesreća te angažiranju resursa MORH-a za potrebe sustava zaštite i spašavanja. U sklopu regionalne inicijative ministara obrane zemalja jugoistočne Europe (SEDM) uspješno je provedena treća međunarodna simulacijska vježba SEESIM 06, koja se odvijala u prostoru Taktič­kog simulacijskog središtu od 8. do 17. studenog 2006. Vježba je provedena u organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje te suorganizaciji Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova uz aktivno uključenje Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva mora, prometa, turizma i razvitka, Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskih voda i Hrvatskog crvenog križa. Vježba je provedena radi uvježbavanja postojećih procedura nacionalnih civilnih i vojnih struktura te suradnje država regije za pripravnost, odgovor i upravljanje u kriznim situacijama. U 2006. započete su pripremne aktivnosti za održavanje međunarodne vježbe zaštite i spašavanja IDASSA 07 koja će se u organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje u suradnji s Ministarstvom obrane, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija te uz potporu drugih tijela državne uprave, održati na području Zadarske županije od 21. do 24. svibnja 2007. U području istraživanja i razvoja Ministarstvo obrane odnosno Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava uspostavio je vrlo dobru suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te gotovo svim relevantnim znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, među kojima je potrebno posebno naglasiti Institut »Ruđer Bošković«, Institut »Ivo Pilar«, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Brodarski institut, Fakultet elektronike i računarstva, Fakultet političkih znanosti, Geološki fakultet, Veleučilište u Velikoj Gorici, Centar za strateške i sigurnosne studije »DEFIMI«. 3.2.3. Upravljanje ljudskim resursima Politika upravljanja djelatnim osobljem razvija se u četiri područja: pribavljanje osoblja, profesionalni razvoj, personalna potpora te tranzicija i izdvajanje osoblja. Sva četiri područja obuhvaćaju vojno i civilno osoblje. Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga 2006. – 2015. naznačeni su, kao glavni razvojni ciljevi u području upravljanja ljudskim resursima, dostizanje potpuno profesionalne strukture osob­lja, ugovorna pričuva, dragovoljni ročnici i nova kategorija osoblja – vojni specijalisti. Temeljna zadaća sustava upravljanja osobljem je dvojne naravi: zadovoljavanje potreba vojne organizacije za kvalitetnim osobljem uz istodobno pružanje primjerene potpore svakom pripadniku Oružanih snaga Republike Hrvatske. 3.2.3.1. Struktura osoblja Ciljana brojčana veličina djelatnog sastava Oružanih snaga utvrđena DPR-om je 16 000 vojnih osoba i 2 000 državnih službenika i namještenika. Ukupno brojno stanje djelatnog sastava na dan 31. prosinca 2006. iznosilo je 23 874 osobe. Stupanj popune ustrojstvenih mjesta u Ministarstvu obrane i Oružanih snaga iznosi 83%. OSOBLJE MORH – upravni dio4 OSRH Ostalo5 UKUPNO Djelatne vojne osobe 524 17 534 45 18 103 Državni službenici i namješteniještenin> 1 243 3 810 718 5 771 UKUPNO 1 767 21 344 763 23 874 Tablica 1.: Brojno stanje djelatnog sastava na dan 31. prosinca 2006. 3.2.3.2. Pribavljanje osoblja Prosječna dob osoba u Ministarstvu obrane i Oružanim snaga­ma je 38,8 godina. Za razliku od prijašnjih godina kada se vršio prijam samo nužnog osoblja (visokoobrazovanog civilnog osoblja, primarno vježbenika) u 2006. raspisana su dva natječaja za prijam u djelatnu vojnu službu (za časnike i vojnike). Tijekom 2007. planiran je prijam kandidata za časnike na temelju permanentno otvorenog natječaja. Tijekom 2006. planirano je pribavljanje ukupno 185 časnika i 875 vojnika te 40 visokoobrazovanih državnih službenika i namještenika. Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga 2006. – 2015. predviđen je prijam 110 časnika, 800 vojnika i uvođenje do 275 novih dočasnika godišnje. OSOBLJE 2003. 2004. 2005. 2006. PLAN OSTVARENO Djelatne vojne osobe 31 47 953 978 Službenici i namještenici 74 32 61 40 71 UKUPNO 105 79 1 014 1 100 1 049 Tablica 2.: Usporedni prikaz pribavljanja osoblja po godinama Realizacija Plana pribavljanja za 2006. iznosi 95,3%, a pribavljanjem je ostvareno sljedeće: – primljeno je 868 vojnika koji su potpisali profesionalni ugovor o službi u Oružanim snagama na 3 godine, – primljeno je 110 kandidata za časnike (mlade visokoobrazovane osobe) koji su po završetku temeljne časničke izobrazbe stupili u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme, – primljen je 71 državni službenik. Razlog neispunjenja plana u dijelu koji se odnosi na pribav­ljanje časnika nalazi se u nezadovoljavajućem odazivu kandidata deficitarnih zvanja. Ustrojeno je Selekcijsko središte za odabir u djelatnu vojnu služ­bu radi što kvalitetnije provedbe programa pribavljanja vojnog osob­lja. Svrha ustrojavanja navedenog Središta je kontinuirano i centralizirano provođenje selekcije kandidata za djelatnu vojnu službu. Također, u svrhu pribavljanja mladog visokoobrazovanog osob­lja sa školskom godinom 2003/04. uspostavljen je Projekt »Kadet«, kao model civilno-vojne izobrazbe budućih časnika. Na školovanju je trenutno 198 studenata – kadeta u četiri naraštaja. U školskoj godini 2006./07. upisuje se četvrti naraštaj kadeta budućih časnika borbenih rodova i rodova borbene potpore te provode aktivnosti za upis petog naraštaja. Uz navedeni model, za potrebe popune Oružanih snaga Republike Hrvatske osobljem odgovarajućih struka, uspostavljen je i model stipendiranja kandidata za časnike u populaciji studenata od treće godine studija na hrvatskim sveučilištima. _____ 4 Uključeno 524 osoba iz uprava i ureda za obranu. 5 Osoblje izvan sustava Ministarstva obrane i Služba za gospodarenje nekretninama. 3.2.3.3. Profesionalni razvoj Profesionalni razvoj časnika i dočasnika podrazumijeva pojedinačnu izobrazbu i obuku, odabir i raspored na dužnosti te promicanje u činove, a sve temeljeno na godišnjem ocjenjivanju. Prijedlog Koncepta izobrazbe za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske, izrađen tijekom 2006. podupire realizaciju glavnih razvojnih ciljeva Oružanih snaga utvrđenih DPR-om i usmjeren je na uređenje doktrinarno-normativnih okvira. Koncept izobrazbe razrađuje smjer daljnjeg razvoja vojno-civilne izobrazbe za potrebe Oružanih snaga. Usvajanjem i implementacijom koncepta uspostavit će se ciljani sustav izobrazbe. Tijekom 2006. aktivnosti vezane uz civilnu izobrazbu djelatnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga provodile su se na civilnim obrazovnim ustanovama (učilištima, školama stranih jezika) kroz oblike preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, strukovnih specijalizacija, specijalističkog usavršavanja doktora medicine, stručnih tečajeva i ostalih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja. U 2006. pripadnici Oružanih snaga upućivani su na izobrazbu u Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Grčku, Italiju, Litvu, Mađarsku, Nizozemsku, Norvešku, Njemačku, Rumunjsku, Švedsku, Švicarsku, Tursku, UK Velike Britanije i Sjeverne Irske, SAD i Kanadu, a planira se proširenje suradnje i na druge zemlje. Iskustva naših polaznika na izobrazbama u inozemstvu stečena su na Studiju nacionalne sigurnosti, Ratnoj školi, Zapovjedno stožernoj školi, naprednim i temeljnim časničkim i dočasničkim tečajevima, vojnim akademijama i funkcionalnim izobrazbama, kratkotrajnim osposob­ljavanjima, seminarima i radionicama. Potencira se učenje stranih jezika, pogotovo engleskog pa su na izobrazbu jezika u Školu stranih jezika »Katarina Zrinska« u 2006. upućivani polaznici planirani za sudjelovanje u međunarodnim misijama, rad u multinacionalnim stožerima, kandidati za razne oblike izobrazbe u inozemstvu imstvu iici kojima dužnost koju obnašaju zahtijeva znanje jezika. U 2006. tečaj engleskog jezika završilo je 302 djelatnika, njemačkog 32, francuskog 28 i talijanskog 26. Nastavljena je i međunarodna suradnja na tom području te je ona najintenzivnija s Mađarskom i Rumunjskom (42 djelatnika). Ministarstvo obrane također participira s 50%-tnom potporom u učenju stranih jezika u jezičnim obrazovnim institucijama u građanstvu (po tom je modelu tečajeve pohađalo 60 djelatnika). 3.2.3.4. Personalna potpora Potpora osoblju podrazumijeva skup aktivnosti usmjerenih na zadovoljavanje potreba pojedinca, od zdravstvene skrbi, stambenog zbrinjavanja, skrbi o obitelji do priznanja doprinosa pojedinca uspješnosti djelovanja organizacije, njegove osobne hrabrosti i zasluga dodjelom odlikovanja i priznanja, a sve radi podizanja kvalitete življenja pojedinca. Dodjela odlikovanja i priznanja vrši se u skladu sa Zakonom o odlikovanjima i priznanjima, dok se pohvaljivanje i nagrađivanje obavlja u skladu s Pravilnikom o vrstama pohvala i nagrada, uvjetima i postupku njihove dodjele. Tijekom 2006. dodijeljena su 292 odlikovanja i medalje. Stambeno zbrinjavanje djelatnika u 2006. provodilo se isključivo dodjelom stanova za službene potrebe pripadnicima Oružanih snaga koji u mjestu službe nemaju riješenu stambenu potrebu odnosno koji su premješteni po potrebi službe na određeno ustrojbeno mjesto izvan svojeg prebivališta. Iz navedenog proizlazi da potrebe za davanjem na korištenje službenog stana i dalje rastu te znatno premašuju mogućnost zadovoljenja, s obzirom da Ministarstvo obrane ne raspolaže dovoljnim brojem slobodnih stanova. Uspostava konzistentnog modela stambenog zbrinjavanja bitan je uvjet nastavka aktivnosti usmjerenih na podizanje standarda stanovanja i življenja pripadnika Oružanih snaga, mobilnost kvalitet­nog osoblja, motiviranje djelatnika na ostanak i napredak u službi, te prilagodbu normativima i standardima smještaja i stanovanja vojnih osoba u zemljama članicama NATO-a. U tijeku je izrada takvog modela. 3.2.3.5. Izdvajanje osoblja Proces značajnijeg smanjenja broja djelatnog osoblja započeo je potkraj 2002. radi postizanja veličine i strukture Oružanih snaga primjerene potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske, a u okviru sveobuhvatne reforme obrambenog sustava. Tijekom 2006. nastavljeno je plansko izdvajanje uglavnom starijeg osoblja koje stječe zakonske uvjete za umirovljenje, vojnog osoblja čija zdravstvena sposobnost ne udovoljava kriterijima za ostanak u djelatnoj vojnoj službi te civilnoga i vojnoga osoblja neodgovarajuće stručne spreme. Nadalje, djelatnim vojnim osobama omogućeno je ranije umirovljenje i da nakon 20 godina karijere uz potporu nastave drugu karijeru. U provedbi planova izdvajanja osoblja i dalje se primjenjuje model kvartalnog izdvajanja te mogućnost privremenog zadržavanja nužnog osoblja. OSOBLJE 2003. 2004. 2005. 2006. PLAN OSTVARENO Djelatne vojne osobe 4 933 3 873 1 609 1 877 1 984 Službenici i namještenici 507 1 289 1 087 1 223 176 UKUPNO 5 440 5 162 2 696 3 100 2 160 Tablica 3.: Usporedni prikaz izdvajanja osoblja po godinama Realizacija Plana izdvajanja osoblja za 2006. je 69,68%. Ovakav postotak rezultat je još nedovršenog organizacijskog izdvajanja Služ­be za gospodarenje nekretninama i Zrakoplovno-tehničkog zavoda. To je rezultiralo smanjenim ostvarenjem plana izdvajanja državnih službenika i namještenika. Izdvajanje osoblja popraćeno je Programom tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja – SPECTRA koji u svojem djelokrugu obuhvaća informiranje, tranzicijske radionice, stručno osposobljavanje, savjetovanje i pomoć pri zapošljavanju i samozapošljavanju te sustav uvećanih otpremnina u svrhu zapošljavanja. Provedbom Programa SPECTRA u 2006. ostvareni su sljedeći rezultati: oko 800 djelatnika ostvarili su potporu Programa SPECTRA, a 660 korisnika Programa SPECTRA ostvarili su izravnu pomoć u opremi u okviru Projekta reintegracije izdvojenog vojnog osoblja (PRIOM). Osigurane su donacije u iznosu od 1,8 mil. US dolara za projekt PRIOM kao i donacija u iznosu od 250.000 eura za Program SPECTRA. 3.2.3.6. Novačenje i upućivanje na služenje vojnog roka Početkom siječnja 2006. provedeno je upisivanje novaka u vojnu evidenciju te je ukupno upisano 26 797 novaka. Prema Planu, u 2006. je trebalo pregledati 37 331 novaka, a pregledano ih je 33 468. Za pregledane novake ocjene sposobnosti za vojnu obvezu su: sposoban 60,38%, privremeno nesposoban 20,77%, nesposoban18,84%. Godina Ukupno novačeno Novačeni prema ocjeni sposobnosti Sposoban Privremeno nesposoban Nesposoban 2005 34 458 20 466 6 853 7 139 2006. 33 468 20 208 6 952 6 308 Tablica 4.: Usporedni prikaz novačenja 2005. i 2006. Upućivanje novaka na služenje vojnog roka provodi se u četiri uputna roka (veljača, svibanj, kolovoz i studeni). U 2006. ukupno je planirano upućivanje 16000 novaka, a upućeno je 7829 novaka. Temeljni razlog nepotpune realizacije plana uputa novaka na služenje vojnog roka je smanjenje broja novaka slobodnih za upućivanje na služenje vojnog roka uslijed podnošenja zahtjeva za civilno služenje. Godina Broj zahtjeva 2000. 668 2001. 3 925 2002. 8 382 2003. 9 376 2004. 10 302 2005. 10 184 2006. 9 512 Tablica 5.: Pregled broja podnesenih zahtjeva za civilno služenje 3.2.3.7. Pričuvni sastav Odlukom Predsjednika Republike Hravtske i vrhovnog zapovjed­nika Oružanih snaga o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga iz 2004. određeno je da pričuvna komponenta Oružanih snaga Republike Hrvatske iznosi 32 360 pričuvnika. Izmjenama i dopunama mobilizacijskog razvoja došlo je do smanjenja pričuvnog sastava Oružanih snaga u odnosu na prethodnu godinu. Naime, potkraj 2005. za popunu 31 postrojbe Oružanih snaga pričuvom bilo je odobreno 30 383 pričuvnika, a 2006. došlo je do smanjenja za 2 021 pričuvnika odnosno za popunu Oružanih snaga pričuvom za 30 postrojbi Oružanih snaga odobrena su 28 362 pričuvnika. U skladu s izmjenama i dopunama mobilizacijskog razvoja tijekom 2006. ukinuta je pričuva u 70. bojni Vojne policije i smanjen je pričuvni sastav u 218. brigadi ZMIN-a. Prema službenoj evidenciji u navedenih 30 postrojbi raspoređeno je 27 675 pričuvnika. 3.2.4 Upravljanje materijalnim resursima 3.2.4.1. Naoružanje i vojna oprema U DPR-u je ocijenjeno stanje i perspektivnost naoružanja i vojne opreme (u daljnjem tekstu: NVO) Oružanih snaga Republike Hrvatske. Velik broj sredstava NVO-a je istočnog podrijetla, a samo je manji dio nabavljen iz drugih izvora. Pješačko naoružanje u prosjeku je starije od dvadeset godina. Raspoloživo naoružanje propisno je skladišteno i održavano te je najvećim dijelom u ispravnom stanju. Količina ispravnog naoružanja u Oružanim snagama zadovoljava potrebe predložene strukture, ali nije kompatibilno s naoružanjem u većini vojski NATO-a. Za potrebe HKoV-a u 2006. nabavljena je određena količina osobne borbene opreme i naoružanja (jurišne puške kalibra 5,56x45, sustav za noćno izviđanje, borbeno-zaštitni prsluci, taktičke naočale za noćno promatranje i dr.). Topnička oružja su različitih kalibara (105, 122, 130, 152 i 155 mm)i pri kraju su životnog vijeka zbog starosti i intenzivnog trošenja tijekom borbenih djelovanja u Domovinskom ratu. Sredstva za protuoklopnu borbu su pretežno istočnog podrijetla i dijelom su zastarjela. Količina trenažera i simulatora, uglavnom domaće proizvodnje, nedovoljna je za potrebe obuke operatora. Od sredstava oklopništva Oružane snage su opremljene tenkom M-84. Stariji tenkovi T-55 su prosječne starosti oko 35 godina te su prema DPR-u predviđeni za otpis. Gusjenično borbeno vozilo pješaštva na uporabi u Oružanim snagama je BVP M-80A. Postoji još i manji broj borbenih oklopnih vozila različitih tipova na gusjenicama i kotačima (BOV, BRDM, BTR, OTM), koje obilježava velika starost i otežano održavanje. Oružane snage ne raspolažu suvremenim oklopnim vozilima na kotačima. Sredstva planirana za nabavu borbenog oklopnog vozila su tijekom 2006. prenamijenjena za modernizaciju tenka M-84 (provedena prva faza modernizacije), nabavu NKB opreme i balističke zaštite za motorna vozila. Priprem­ljene su tehničke podloge za raspisivanje natječaja na kojem bi se trebalo izabrati dobavljača baznog vozila. Protuzračna obrana raspolaže sa PZO topovima kalibra 20, 30 i 40 mm, samovoznim raketnim sustavima STRELA S-10 CRO te prijenosnim raketnim sustavima IGLA i STRELA 2M. Od 11 topova 40 mm L70 Bofors veći je dio neispravan. Tijekom 2006. nabavljen je dio inženjerijskih sredstava (bageri, utovarivači, samoistovarivači, specijalni alati i dr.). Kompleti za miniranje i razminiranje su djelomično zamijenjeni novim sredstvima. Nabavljena su dva stroja za razminiranje MV-4, kao i dio potrebne količine zaštitne opreme. S Hrvatskim centrom za razminiranje usklađene su aktivnosti i standardi za razminiranje te je izgrađen Centar za testiranje opreme za razminiranje, strojeva, detektora i obuke pasa. Isporuka ugovorenih sredstava NKBO-a teče prema planu i kontinuirano. Proces opremanja novim sredstvima za NKB zaštitu započeo je u 2005. u kontinuitetu će trajati do 2010. prema DPR-u. Tijekom 2006. nabavljena je i padobranska oprema, čamci za specijalna djelovanja, elektronička oprema za posebnu namjenu te oprema za balističku zaštitu motornih vozila. Provedena je modernizacija pješačkog ciljališta u Gašincima. Sadašnje stanje opremljenosti sredstvima za Hrvatsku ratnu mornaricu obilježava izrazita heterogenost brodova, ratne tehnike i opreme, po namjeni, podrijetlu i prema godinama starosti. U 2006. završen je mali protuminski brod te su provedena primopredajna ispitivanja između brodogradilišta i Flote HRM-a, a u 2007. brod se planira uvesti u operativnu uporabu. Nabavljena je, ispitana i preuzeta jedna školska jedrilica. Izvršen je idejni i glavni projekt s procjenom troškova za rekonstrukciju motorne jahte »Učka«. Realizirana je nabava planirane temeljne opreme za ronitelje. Nabavljen je top AK-630 i potpisan ugovor za ugradnju na raketnu topovnjaču RTOP-12. Rakete RBS-15 temeljno su naoružanje triju raketnih topovnjača (RTOP-11, 12 i 21) te tri mobilna obalna lansera. Naoružanje s kojim HRM raspolaže za protuzrakoplovni/proturaketni boj je nedovoljno kako po količini tako i po kvaliteti. Isto se odnosi i na sredstva za protupodmornička djelovanja. Od planiranih projekata nisu realizirani: remont raketa RBS-15 (donesena je Odluka o pokretanju projekta, a realizirat će se u 2007.), integrirani komunikacijski sustav domaće proizvodnje (LINKEJ) na raketnoj topovnjači RTOP-12 nije završno testiran i preuzet, jer je brod na remontu. Potkraj 2005. izrađena je studija koncepcijskih rješenja za izvanobalni ophodni brod i višenamvišenam brod, koja sadrži taktičku studiju, taktičko-tehničke zahtjeve, studiju izvodljivosti i elemente programa realizacije, a predstoji još izrada recenzije Studije izvodljivosti. HRM raspolaže brodovima – minopolagačima, a za vođenje protuminskog boja HRM ima na raspolaganju sredstva i postrojbu minsko-protuminskih ronitelja. Broj i raznovrsnost sredstava za protudiverzantska djelovanja je zadovoljavajući. U okvirima projekta MORE u 2006. je nastavljena izgradnja objekata na radarskim položajima. Do sada je završno testiran i preuzet radar na Visu, a na preostale tri lokacije radari su instalirani, ali nisu završno testirani. U 2007. planira se završiti ovaj projekt. Od borbenih zrakoplova HRZ-a i PZO-a u operativnoj uporabi ima 8 zrakoplova tipa MiG-21 BISD i 4 zrakoplova MiG-21 UMD, koji u operativnoj uporabi mogu ostati do 2010. kada im istječu međuremontni i životni resursi. Svi ostali zrakoplovi istog tipa pričuva su za održavanje letnosti operativnih zrakoplova. Tijekom 2006. radilo se na Taktičko-tehničkoj studiji kao dijelu procesa pripreme nabave novog borbenog zrakoplova. Dva transportna zrakoplova An-32B u operativnoj su uporabi. Zbog potrebe njihova upućivanja u misije izvan teritorija Republike Hrvatske oba zrakoplova su prošla prvu fazu modernizacije tijekom 2006., a druga faza modernizacije planira se završiti tijekom 2007. Po DPR-u do 2008. planira se modernizirati i dva helikoptera Mi-8 MTV1 i osposobiti ih za instrumentalno letenje. Od 22 transportna helikoptera tipa Mi-8 i Mi-8 MTV1, u operativnoj uporabi ih je 15, a 7 je u postupku otpisa. Preko klirinškog duga ugovorena je nabava 10 novih helikoptera Mi-171Š. Završeno je uređenje interijera za dva VIP helikoptera Mi-8 MTV1. Realiziran je remont 8 motora za helikopter Mi-8 MTV1. Od školskih zrakoplova HRZ i PZO posjeduje 11 zrakoplova tipa UTVA-75, koji se održavaju po posebnom režimu (na temelju pregleda stanja ispravnosti i defektacije kvara po biltenima proizvođača) i koji će se koristiti za početnu obuku pilota do nabave zamjenskog zrakoplova. HRZ i PZO posjeduje 20 zrakoplova Pilatus PC-9 i 8 helikoptera Bell-206B te su svi su u operativnoj uporabi. U tijeku su pregovori za potpisivanje ugovora o nabavi zrakoplova za početnu obuku i selektivno letenje. HRZ i PZO posjeduje 4 amfibijska zrakoplova tipa Canadair CL-415 i 1 zrakoplov Air tractor AT-802. Svi ti zrakoplovi su ispravni i u operativnoj uporabi. Ostali zrakoplovi u evidenciji HRZ-a i PZO-a (An-2 ukupno 7 komada, Cessna 2 komada, Piper 1 komad) su neispravni, bez resursa za letenje, te će biti otpisani. U 2006. nastavljene su aktivnosti na projektu NEBO. Pripremljen je radarski položaj za instalaciju radara FPS-117 na Učki i započeli su radovi na pripremi radarskog položaja Rota 1 na Pelješcu. S proizvođačem radara, američkom tvrtkom Lockheed Martin Overseas Corporation (LMOC) potpisan je dodatak ugovoru, kojim se rješava pitanje instalacija i završnih testiranja preostalih dvaju radara, sektorskog operativnog središta u Lori, dogradnja novog softvera, za završna testiranja kompletnog uvezanog sustava te tehničko održavanje u razdoblju od tri godine. U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama trenutno se na operativnoj uporabi nalazi velik broj motornih vozila koja zbog svoje nepodesnosti, namjene, velikog broja različitih marki i tipova, godina starosti i smanjenih resursa ne odgovaraju sadašnjim i budućim potrebama Oružanih snaga. Za nebojna motorna vozila izrađeni su projekti opremanja te su definirane taktičko-tehničke značajke za više tipova. U 2006. u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima nabavljena su vozila za potrebe međunarodnih operacija te prema iskazanim prioritetima vezanim za implementaciju ciljeva PARP-a. U cilju postizanja pune operativne sposobnosti postrojbi Oružanih snaga u misiji ISAF u studenom i prosincu 2006. zaključeni su ugovori o nabavi pet lakih terenskih vozila s protuminskom i protubalističkom zaštitom – vojne izvedbe IVECO LMV za potrebe hrvatskog tima OMLT-a i osam lakih terenskih vozila s protuminskom i protubalističkom zaštitom – komercijalne izvedbe Toyota Land Cruiser 105 GX za potrebe hrvatskog MLOT tima. S obzirom na uvjete u području operacija, a u cilju postizanja makismalne sigurnosti pripadnika hrvatskih Oružanih snaga sva nabavljena vozila opremljena su maksimalnom razinom zašite, nadograđenom ovisno o njihovim tehničkim značajkama. Ugovorena vojna vozila IVECO LMV su pred završetkom proiz­vodnje te će biti isporučena u Afganistan po opremanju komunikacijskim uređajima i opremom. U pripremi je postupak nabave za još pet istih vozila za potrebe hrvatskog OMLT tima u misji ISAF. Vozila Toyota Land Cruiser sa zaštitom trenutno su privremeno uvezena u Republiku Hrvatsku gdje je pred okončanjem ugradnja komunikacijskih uređaja i opreme, nakon čega će biti prevezena u Afganistan i predana na uporabu postrojbama Oružanih snaga. S tim u vezi za 2007. dogovorena je provedba obuke pripadnika Oružanih snaga za vozača-instruktora u tvornici IVECO Bolzano gdje će se oni kroz teorijski i praktični dio obuke detaljno upoznati s tehničkim značajkama vozila te mogućnostima uporabe na raznim terenima. Ujedno će se obučiti za prenošenje stečenog znanja i na druge pripadnike Oružanih snaga koji će upravljati vozilima. Nadalje, tijekom veljače 2007. dogovorena je provedba obuke za korisnike vozila Toyota Land Cruiser 105 GX sa zaštitom. Oružane snage Republike Hrvatske na uporabi imaju 50 autocisterni za gorivo različitih tipova koje obilježava starost između 12 i 30 godina. Niti jedna autocisterna nema ADR certifikat niti instalacije (nadgradnju) prema NATO standardima. Dosad raspoloživa oprema za pretakanje goriva je nekompletna, zastarjela i neperspektivna. S ciljem ispunjavanja partnerskog cilja G 4251 nabavljena je mobilna oprema za opskrbu gorivom, koja je u potpunosti u skladu s NATO normama. Ubojna sredstva iz domaće proizvodnje proizvedena su od 1991. do 1997. tako da im je istekao ili istječe vremenski resurs (jamstvo proizvođača je bilo 5 ili 10 godina u ovisnosti od vrste sredstva). Ubojna sredstva zarobljena od bivše JNA ili nabavljena iz uvoza, zatečena su ili dobivena bez potrebnih deklaracija tako da je stanje njihovih resursa nepoznato. U tijeku su kemijska ispitivanja strukture i postojanosti baruta. U protekle četiri godine izvršeno je ispitivanje na 850 uzoraka različitih serija baruta. U tijeku su i ispitivanja fizikalno-kemijskih svojstava raketnih baruta. Na temelju rezultata provedenih ispitivanja vidljivo je da od ukupne količine ubojnih sredstava Oružanih snaga oko 20% zadovoljava vremenske resurse. Tijekom 2006. izrađeni su uzorci varijante službene zimske jakne HkoV-a i HRZ-a, te je nabavljena određena količina za testiranje. Pokrenut je razvoj i izrada probnih uzoraka muške službene jesensko-proljetne jakne za HKoV, HRZ i HRM, te je probna serija dana na testiranje korisnicima. Razvijen je probni uzorak Univerzalnog vatrootpornog kombinezona (Nomex) te su nabavljene probne serije. U tijeku je i izrada idejnog rješenja maskirne pustinjske odore kojim bi se trebali definirati sirovinski sastav materijala i tisak, te izgled i kroj pustinjske odore. Nastavljene su aktivnosti razvoja vojničkih čizama za pripadnike Oružanih snaga te pokrenut razvoj programa časničke obuće iz kompleta službene časničke odore. U suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu počela je realizacija projekta »Prehrana hrvatskog vojnika u 21. stoljeću«. Ministarstvo obrane je kontinuirano radilo na sustavnom održavanju, opremanju, izgradnji i modernizaciji ICT infrastrukture. Proširen je Informacijski sustav za automatizaciju uredskog poslovanja. Preko Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku nabavljena je računalna oprema. Izrađen je nacrt Studije racionalizacije i razvitka strategijskog ijskog ikacijskog sustava i povezivanja s taktičkim sustavom. Za projekt KOPNO (Integrirani taktički komunikacijski sustav Oružanih snaga) izvršen je tehnički prijem i isporuka 15 kompleta radio-relejnih sustava, koji su u prosincu 2006. ušli u operativnu uporabu te je izrađen i testiran prototip prijenosne kabine veze, koje su ugrađene na kamione IVECO nabavljene 2006. Proces implementacije Partnerskih ciljeva u Ministarstvu obrane nametnuo je potrebu za intenzivnijom uporabom i uvođenjem NATO normi u sustav Ministarstva obrane i Oružanih snaga. Sustav normizacije u Ministarstvu obrani temelji se na Pravilniku o normizaciji u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama te se taj proces kontinuirano odvija. Tijekom 2006. usvojeno je 27 normi, čime broj usvojenih hrvatskih vojnih normi (HRVN) iznosi 49. Za 2007. pripremljeno je 9 novih normi za usvajanje. 3.2.4.2. Objekti i infrastruktura Sve vojne nekretnine na upravljanju i korištenju u Ministarstvu obrane vlasništvo su Republike Hrvatske. Vojne nekretnine svrstavaju se u četiri kategorije: 1. Perspektivne vojne nekretnine 2. Privremeno perspektivne vojne nekretnine 3. Neperspektivne vojne nekretnine 4. Nekretnine koje treba pribaviti za Oružane snage. Od 335 vojnih objekata, koliko su Oružane snage koristile u 2005., u 2006. ih je 218 utvrđeno perspektivnima, a za napuštanje je predviđeno 117 (privremeno perspektivne i neperspektivne). Na temelju usvojenih planskih dokumenata (DPR-a i Plana gospodarenja nekretninama) kojima su određene dugoročno perspektivne lokacije, a time i građevine koje se nalaze na tim lokacijama izvršene su pripremne radnje: – izrada programskih elemenata za pokretanje izrade prostorno planske dokumentacije na Vojnom poligonu »Gašinci« u Gašincima, Vojnom poligonu »E. Kvaternik« u Slunju te Zrakoplovnoj bazi »Zemunik« u Zadru, – izrada tehničke dokumentacija za završetak stambeno poslovne građevine u Županji, kuhinje s restoranom u Slunju za potrebe potpore zemlje domaćina, kuhinje s restoranima u Gašincima – izrada programskih elemenata, kuhinju u ZB Zemunik u Zadru, kuhinju u vojarni Croatia u Zagrebu, zgradu Uprave za obranu Dubrovnik, adaptaciju građevine u vojarni Domobranska u Karlovcu, zamjenskog smještajnog objekta u Gašincima, smještajni apartmanski objekt u vojarni Kovčanje, komunikacijski tornjevi na RP Učka i Rota i Glavni ulaz u vojarnu Croatia, – izrada prostorno planske dokumentacije te izrada idejnih rješenja detaljnog plana uređenja vojarne za Vojarnu za 21. stoljeće (vojarna Pukovnik Predrag Matanović u Petrinji) te idejnih rješenja tipskih smještajnih objekata, – rekonstrukcije i adaptacije građevina u svrhu poboljšanja uvjeta života i rada postrojbi (stambeni, opskrbni, upravni, zapovjedni, skladišni i termoenergetski objekti), – rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture u vojarnama s tendencijom poboljšanja i racionalizacije potrošnje energenata i ostalih resursa, – adaptacije, sanacije, rekonstrukcije objekata u vojarni Croatia, objekta Ureda za obranu u Dubrovniku, sportske dvorane u Časničkom domu u HVU-u, hangara u vojarni »Udbina«, prostora Instituta za razvoj i istraživanja obrambenih sustava u HVU i toplovodne mreže u vojarni »Pukovnik Predrag Matanović« u Petrinji. 3.2.4.3. Napuštanje neperspektivnih lokacija u 2006. Radi rješavanja problema viška vojnih nekretnina, Ministarstvo obrane razvija Program zatvaranja i prenamjene vojnih nekretnina. Pitanje zatvaranja, prenamjene i gospodarskog korištenja vojnih nekretnina bit će uređeno posebnim zakonskim propisom, jer odredbe Zakona o obrani, koje se odnose na materijalno zbrinjavanje Oružanih snaga Republike Hrvatske, ne pružaju odgovarajući pravni okvir za njihovo zatvaranje, prenamjenu i gospodarsko korištenje. Ministarstvo obrane nema ovlasti za davanje vojnih nekretnina u zakup ili koncesiju, odnosno njihovu prodaju. Sredstva od prodaje ili najma neperspektivnih vojnih nekretnina idu u Državni proračun Republike Hrvatske. Kako bi se omogućila uporaba dijela tih sredstava za potrebe obrambenih reformi, Ministarstvo obrane je izradilo Nacrt prijedloga Zakona o zatvaranju i prenamjeni vojnih nekretnina. Od objekata koji su DPR-om predviđeni za prenamjenu do sada su donesene odluke kako slijedi: od 22 vojarne donesene su odluke za 9, od 40 skladišta donesene su odluke za 7, od 17 ostalih objekata donesene su odluke za 2 objekta.6 Osim navedenog, donesene su i odluke o prenamjeni vojarni »Borongaj« Zagreb i »Karlo Rojc« Pula, skladišta »Barutana« Bjelovar, »Sajmište« Bjelovar, dio »Šuma« Kerestinec, POM »Grpašćak« Dugi Otok, vježbališta »Kaurlin« Petrinja, zgrada Zapovjedništva u Rijeci. _____ 6 Pregled napuštanja odnosno prenamjene vojnih objekata nalazi se u prilogu. 3.2.4.4. Zaštita okoliša Za zaštitu okoliša Ministarstvo obrane primjenjuje pozitivne propise u Republici Hrvatskoj koji su usklađeni s europskom regulativom, uključujući i interne propise za pojedine segmente unutar sustava obrane. Nadzor i praćenje stanja okoliša provode se u suradnji s nadležnim državnim tjelima. Poduzete mjere na provedbi zaštite okoliša usklađuju se sa Nacionalnom strategijom zaštite okoliša kao krovnim dokumentom zaštite i ostalim zakonskim i podzakonskim aktima. Posebna pozornost posvećuje se pravilnom zbrinjavanju opas­nog otpada (lijekovi, NKB sredstva i sl.). Međutim, valja ukazati na potrebu daljnjeg uređenja tog područja te osiguranja materijalnih sredstava za provedbu utvrđene politike. Specifičnost sustava obrane su vojni poligoni na kojima se provode vojne vježbe i gdje su vojna skladišta te je stoga praćenje stanja i poduzimanja mjera zaštite okoliša posebno važno. U području zaštite okoliša pokrenuti su značajni projekti: – izrada Studije utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja za vojni poligon »Eugen Kvaternik« kraj Slunja za koju je u cijelom postupku izrade i ocjene primijenjena važeća zakonska regulativa, a nakon njezina usvajanja pristupilo se provedbi mjera zaštite i praćenja stanja okoliša, što je postala trajna zadaća na tom prostoru, – uključivanje ostalih objekata iste namjene u DPR za koje će se u idućem razdoblju također izraditi ekološke studije i uspostaviti stalan sustav primjene mjera zaštite i praćenja stanja okoliša u skladu s važećom zakonskom regulativom, – uspostava sustava gospodarenja otpadom na svim vojnim lokacijama i primjena zakonskih propisa (Katastar otpada, Katastar emisija u okoliš...), – izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih smještajnih, vodoopskrbnih, skladišnih, opskrbnih, termoenergetskih i ostalih građevinskih objekata mehanizmima zaštite po načelu održivog razvoja. Jedna od važnih zadaća je i provođenje kontinuirane edukacije, povećanje broja stručnih djelatnika na svim razinama, razvijanje bolje međuresorne suradnje i nametanje novih projekata radi što bolje zaštite cjelokupne čovjekove okoline. 3.2.4.5. Kartografija Prostorni podaci su neažurni i temelje se na zastarjelom kartografskom sustavu. Za potrebe Oružanih snaga u tijeku je njihova zamjena digitalnim vektorskim bazama prostornih podataka na temelju kojih će se izraditi nove kartografske baze i topografske karte prema NATO standardima. Završena je prva faza petogodišnje realizacije projekta Vojni geoinformacijski sustav (pripremni radovi, kartografska vizualizacija, prihvat službene topografske baze podataka iz Državne geodetske uprave, priprema svih listova karte, vektorizacija područja susjednih država, ogledni primjerak karte, instalacija informatičke opreme). 3.2.5. Upravljanje financijskim resursima 3.2.5.1. Obrambeni proračun za 2006. Obrambeni proračun za 2006. iznosio je 4.189.115.738 kn ili 1,69% procijenjenog BDP-a, dok je za 2005. iznosio 3.996.560.262 kn ili 1,80 % BDP-a7. OBRAMBENI PRORAČUN ZA 2006. 4.189.115.738 kn 1. Financijski plan Ministarstva obrane 4.041.291.538 kn 2. Aktivnosti na pozicijama Ministarstva financija – kreditne obveze 147.824.200 kn Tablica 6.: Prikaz obrambenog proračuna za 2006. Izvršenje Financijskog plana Ministarstva obrane iznosi4.061.188.884 kn (100,5%), plaćene kreditne obveze 139.286.338 kn (94,2 %), što ukupno čini 4.200.475.222 kn.8 Prihodi i primici Ministarstva obrane u 2006. iznose4.125.415.551 kn.9 U strukturi ostvarenih prihoda prihodi iz proračuna za financiranje redovite djelatnosti čine 97,5% ostvarenih prihoda, a svi ostali prihodi (prihodi od imovine, prihodi od adminstrativnih pristojbi, vlastiti prihodi odnosno prihodi ostvareni obavljanjem poslova na tržištu, donacije i primici od financijske imovine i zaduživanja) čine 2,5% ukupno ostvarenih prihoda. Rashodi i izdaci Ministarstva obrane u 2006. iznose 4.061.188.884kn.10 Rashodi za zaposlene su 2.449.386.278 kn što je 60% ukupnih rashoda i izdataka. U okviru rashoda za zaposlene evidentirane su plaće djelatnika, doprinosi na plaće i ostali rashodi za zaposlene (nagrade, darovi, otpremnine i dr.). Materijalni rashodi su 1.460.026.807 kn. U strukturi izvršenih rashoda, uz tekuće troškove, značajni dio sredstava utrošen je za nabavu opreme za opremanje i modernizaciju postrojbi Oružanih snaga, za informatizaciju sustava, za materijal i usluge tekućeg i investicijskog održavanja, za nabavu službene odjeće i obuće pripadnika Oružanih snaga, kadeta i ročnika te naknade pripadnicima Oružanim snagama (naknade troškova prijevoza, terenski rad i odvojeni život u zemlji i inozemstvu, naknade ročnom sastavu i sl.). Financijski rashodi iznose 72.167.244 kn što je znatno više od planiranih sredstava, a odnose se na rashode po sudskim presudama i ovršnim rješenjima, rashode za bankarske usluge i usluge platnog prometa, zatezne kamate i dr. Naknade građanima i kućanstvima u novcu iznose 7.879.567 kn, a odnose se na stipendije kadeta, školarine za zaposlenike za dodiplomske i poslijediplomske stipendije te inozemne školarine. _____ 7 Podaci za 2005. preuzeti su iz prethodnog Godišnjeg izvješća. 8 Plan i izvršenje obrambenog pračuna prikazano je u prilogu. 9 Ostvareni prihodi i primici Ministarstva obrane prikazani su u prilogu. 10 Izvršeni rashodi i izdaci Ministarstva obrane po računima, proračunskim glavama i po organizacijskoj strukturi prikazani su u prilogu. 3.2.5.2. Obrambeni proračun za 2007. Obrambeni proračun za 2007. utvrđen je u visini 1,74% procijenjenog BDP-a i izrađen je u skladu s Dugoročnim planom razvoja Oružanih snaga 2006. – 2015. OBRAMBENI PRORAČUN ZA 2007. GODINU 4.636.000.000 kn 1. Financijski plan Ministarstva obrane 4.518.565.383 kn 2. Aktivnosti na pozicijama Ministarstva financija – kreditne obveze 117.434.617 kn Tablica 7.: Obrambeni proračun za 2007. Obrambeni proračun za 2007. kreiran je radi postupnog dostizanja ciljane strukture snaga, zadaća Oružanih snaga (uključujući i sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama) i potreba za opremanjem i modernizacijom. 3.2.6. Vojna obavještajno-sigurnosna djelatnost 3.2.6.1. Temeljna uloga vojnog obavještajno-sigurnosnog sustava Temeljnu ulogu vojnog obavještajno-sigurnosnog sustava Ministarstva obrane i Oružanih snaga uređuje Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu kojim su određene i uloge obavještajnih odnosno protuobavještajnih djelatnosti Vojne sigurnosno-obavještajne agencije i sigurnosno-obavještajnih cjelina Oružanih snaga. Zakonom su predviđene izmjene u radu vojnog obavještajno-sigurnosnog sustava Ministarstva obrane, a u cilju postizanja interoperabilnosti s NATO-om. Prema tome, Vojna siguirnosno-obavještajna agencija ima ovlast prikupljanja vojnih obavještajnih podataka u inozemstvu te je zadužena za protuobavještajnu zaštitu i sigurnost pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga u inozemstvu. 3.2.6.2. Obavještajna djelatnost Vojna sigurnosno-obavještajna agencija prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje informacije o vojskama i obrambenim sustavima drugih zemalja, o vanjskim pritiscima koji mogu imati utjecaj na obrambenu sigurnost te aktivnostima u inozemstvu koje su usmjerene na ugrožavanje obrambene sigurnosti zemlje. 3.2.6.3. Protuobavještajna i sigurnosna djelatnost Vojna sigurnosno-obavještajna agencija na području Republike Hrvatske prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke o namjerama, mogućnostima i planovima djelovanja pojedinih osoba, grupa i organizacija u zemlji kojima je cilj ugrožavanje obrambene moći države te poduzima mjere otkrivanja, praćenja i suprotstavljanja takvim aktivnostima. U izvještajnom razdoblju Vojna sigurnosno-obavještajna agencija je svoje djelovanje, a u skladu sa zakonskim ovlastima, temeljila na protuobavještajnoj potpori sustavu obrane, protuobavještajnoj zaštiti sustava obrane te potpori sigurnosti Oružanih snaga. Težište djelatnosti bilo je usmjereno na zaštitu klasificiranih podataka radi čega se kontinuirano provodi postupak sigurnosnog provjeravanja osoba koje su upoznate ili će biti upoznate s klasificiranim podacima te su poduzimane aktivnosti u svezi provođenja nadzora iz područja informacijske sigurnosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Tijekom 2006. izdano je ukupno 894 certifikata o izvršenoj sigurnosnoj provjeri. Nadalje, pružana je protuobavještajna i sigurnosna potpora sustavu obrane u poslovima reorganizacije i modernizacije obrambenog sustava. Intenzivno se postupalo na otkrivanju i suprotstavljanju aktivnostima koja imaju obilježja organiziranog kriminala ili drugih nezakonitosti. Jedno od posebnih težišta rada bilo je usmjereno i na sigurnosnu obuku osoba koje se upućuju u mirovne misije i višenacionalne operacije u cilju podizanja razine osobne i zajedničke sigurnosti u ovim aktivnostima u okviru UN-a i NATO-a. 3.2.7. Istraživanje i razvoj Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na obrazov­ni sustav Oružanih snaga te na znanstvenu i istraživačku djelatnost za potrebe obrane, a u tu svrhu ustrojen je Institut za istraživanje i razvoj obrambenih sustava (u daljem tekstu: Institut). Neposredna zadaća Instituta kao znanstveno-istraživačke ustanove Ministarstva obrane i Oružanih snaga je usklađivanje provedbe znanstvenih projekata za potrebe obrane s odrednicama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te reforma sustava vojne izobrazbe u skladu s odrednicama Bolonjske deklaracije. Institut daje poseban doprinos u izradi obrambenih studija i ekspertiza, studija perspektivnosti, prethodnih a

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.