← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5043/2005 od 12. ožujka 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5043/2005 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5043/2005 od
  3. ožujka
  4. NN 38/2007 (13.4.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5043/2005 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1299 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjed­nica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli M. B. iz M. (R. S.), D. B. iz M. (R. S.) i N. B. iz M. (R. S.), koje zastupa M. M., odvjetnik u Z., na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Gž-756/07(ranije predmet Općinskog suda u Zagrebu broj: P-10433/94) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od deset

(10)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst) određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) podnositeljima ustavne tužbe i to: – M. B. iz M. (R. S.), u iznosu od 18.400,00 kn, – D. B. iz M. (R. S.), u iznosu od 18.400,00 kn i – N. B. iz M. (R. S.), u iznosu od 18.400,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositelji su, na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli
  12. prosinca
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: P-10433/94, smatrajući da im je povrijeđeno ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka
  15. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Zagrebu, te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu broj: P-10433/94, utvrdio pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  16. stavkom
  17. Ustava Republike Hrvatske. D. B. kao prvotužitelj, prva podnositeljica kao drugotužiteljica, drugi podnositelj kao trećetužitelj i treći podnositelj kao četvrtotužitelj su
  18. prosinca
  19. godine podnijeli tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv tužene Republike Hrvatske, radi naknade štete za kuću uništenu miniranjem tijekom
  20. i
  21. godine. Do
  22. studenoga
  23. godine ročišta su održana
  24. veljače 1995.,
  25. ožujka
  26. i
  27. svibnja
  28. godine. Zatim je
  29. lipnja
  30. godine održan očevid na licu mjesta te je provedeno građevinsko vještačenje. Na ročištu
  31. svibnja
  32. godine sud je raspravnim rješenjem utvrdio prekid postupka na temelju odredbe članka
  33. stavka
  34. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 7/96.). Nakon
  35. studenoga
  36. godine, sud je
  37. studenoga
  38. godine donio rješenje o nastavku postupka. Na ročištu
  39. veljače
  40. godine podnositelji i tužena su naveli da ostaju kod ranijih navoda. Sud se rješenjem od
  41. ožujka
  42. godine oglasio nenadležnim, ukinuo provedene radnje i odbacio tužbu. Podnositelji su
  43. travnja
  44. godine izjavili žalbu protiv rješenja. Spis je
  45. lipnja
  46. godine otpremljen Županijskom sudu u Zagrebu koji je rješenjem, broj: Gž-2249/04 od
  47. prosinca
  48. godine, ukinuo rješenje Općinskog suda u Zagrebu i predmet
  49. siječnja
  50. godine vratio tom sudu na ponovni postupak. Na ročištu
  51. lipnja
  52. godine podnositelji su predložili izvođenje dokaza saslušanjem drugog i trećeg podnositelja te su se obvezali dostaviti određenu dokumentaciju. Na ročištu
  53. listopada
  54. godine treći podnositelj je predao u spis dokumentaciju koju su se podnositelji obvezali dostaviti na prethodnom ročištu, te je izvijestio sud da je prvi tužitelj umro. Sud je donio rješenje kojim je utvrdio prekid postupka u odnosu na prvotužitelja, a budući da su se podnositelji odrekli prava na žalbu rješenje je postalo pravomoćnog istog dana. Zatim je saslušan treći podnositelj, koji je izostanak drugog podnositelja opravdao bolešću. Na ročištu
  55. travnja
  56. godine saslušan je drugi podnositelj te je, na prijedlog drugog i trećeg podnositelja, određeno provođenje dopunskog građevinskog vještačenja, a oni su pozvani uplatiti predujam za troškove vještačenja. Drugi i treći podnositelj su podneskom od
  57. svibnja
  58. godine dostavili potvrdu o uplati predujma. Na ročištu
  59. rujna
  60. godine sud je odustao od provođenja dokaza dopunskim građevinskim vještačenjem, te zaključio glavnu raspravu. Na ročištu
  61. rujna
  62. godine objavljena je presuda. Podnositelji su
  63. listopada
  64. godine izjavili žalbu protiv presude. Od
  65. veljače
  66. godine postupak je u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  67. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  68. stavka
  69. Us­tava Republike Hrvatske i odredbama članka
  70. Ustavnog zakona. 3.
  71. Podnositelji su pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu
  72. prosinca
  73. godine tužbom podnesenom na temelju članka
  74. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., 73/
  75. i 3/94.), koji je glasio: Članak
  76. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  77. veljače
  78. godine, bilo je propisano: Članak
  79. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/
  80. i 3/94.) članak
  81. briše se. Članak
  82. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  83. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  84. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 112/99.), koji je stupio na snagu
  85. studenoga
  86. godine, bilo je propisano: Članak
  87. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  88. (članka 184.a. stavka
  89. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  90. stavka
  91. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  92. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  93. srpnja
  94. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine« broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  95. srpnja
  96. godine, a kojim je propisano: Članak
  97. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka, u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedena vrsta postupaka bila u prekidu tijekom razdoblja od sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset osam
(28)dana. Ustavna tužba je osnovana.
  1. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  2. Ustavnog zakona. Odluku o osnovanosti ustavne tužbe Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  3. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Tužba je Općinskom sudu u Zagrebu podnijeta
  4. prosinca
  5. godine. Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od
  6. studenoga
  7. godine kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/
  8. – pročišćeni tekst, 8/
  9. – ispravak, 14/
  10. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  11. stavku
  12. jamči, između ostaloga, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  13. prosinca
  14. godine, a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno deset
(10)godina, jedanaest
(11)mjeseci i devetnaest
(19)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao osam
(8)godina, jedan
(1)mjesec i četrnaest
(14)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: P-10433/94 nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. veljače
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Rješenje Općinskog suda u Zagrebu o prekidu postupka od
  6. svibnja
  7. godine imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. Općinski sud u Zagrebu je
  8. studenoga
  9. godine donio rješenje o nastavku postupka, održao jedno ročište, te
  10. ožujka
  11. godine donio rješenje kojim se oglasio nenadležnim, a koje je, u povodu žalbe podnositelja, ukinuo Županijski sud u Zagrebu rješenjem od
  12. prosinca
  13. godine. Zatim je Općinski sud u Zagrebu održao dva ročišta, a nakon podnošenja tužbe još tri, s tim da je na trećem ročištu objavio presudu protiv koje su podnositelji izjavili žalbu pa je od
  14. veljače
  15. godine postupak u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu. 4.
  16. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositelji ustavne tužbe, kao tužitelji u parničnom postupku, nisu doprinijeli duljini trajanja postupka. 4.
  17. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Iz dosadašnjeg tijeka postupka proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o osobito složenoj sudskoj stvari. 4.
  18. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U odluci broj: U-IIIA-829/2002 od
  19. ožujka
  20. godine Ustavni sud je, u okolnostima istovjetnim ovom predmetu, utvrdio da je zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  21. stavkom
  22. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te da je tim zakonom određenim prekidom postupka podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  23. stavka
  24. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. Ustavni sud ne nalazi razlog za odstupanje od tako izraženog stajališta u ovom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  25. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravno relevantnom razdoblju vodio pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom u trajanju od osam godina, jedan mjesec i četrnaest dana, te da je još u tijeku. Imajući u vidu utvrđenja navedena u točki
  26. obrazloženja ove odluke, te posebno ukupnu duljinu trajanja postupka, postupanje Općinskog suda u Zagrebu i utjecaj zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju, povrijeđeno ustavno pravo podnositelja zajamčeno člankom
  27. stavkom
  28. Ustava. Stoga je, u smislu odredbe članka
  29. stavka
  30. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  31. Sukladno odredbi članka
  32. stavka
  33. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  34. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  35. Ustavnog zakona.
  36. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-5043/2005 Zagreb,
  4. ožujka
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 38/2007-1299 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 38/2007 Broj dokumenta u izdanju: 1299 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 13.4.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2007/38/1299 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.