← Hrvatska

Izvješće o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja

Izvješće o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Izvješće o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja NN 43/2007 (25.4.2007.), Izvješće o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1469 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, na temelju ovlasti za praćenje ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti te izvješćivanja predsjednika Hrvatskog sabora u skladu s člankom

  1. alinejom
  2. Ustava Republike Hrvatske i člankom
  3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  4. i 49/
  5. – pročišćeni tekst), na sjednici održanoj
  6. travnja
  7. godine, utvrdio je IZVJEŠĆE O UOČENOJ POJAVI NEUSTAVNOSTI U SUSTAVU MIROVINSKOG OSIGURANJA Ustavni sud Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski sabor o uočenoj pojavi neustavnosti u sustavu mirovinskog osiguranja uređenog Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/
  8. i 92/05.), koja se očituje u nejednakom pravnom položaju u ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu članova obitelji – izvanbračnih udovica, odnosno udovaca u odnosu na članove obitelji – bračne udovice, odnosno udovce. Obrazloženje
  9. U sustavu mirovinskog osiguranja uređenog Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/
  10. i 92/05.; u daljnjem tekstu: ZOMO), obiteljskom mirovinom smatra se dugoročno mjesečno primanje iz mirovinskog osiguranja priznato, pod općim i posebnim zakonskim pretpostavkama, pojedinim članovima obitelji nakon smrti osiguranika. Ta se mirovina priznaje na temelju doprinosa kojeg osiguranik plaća za osiguranje za slučaj starosti, invalidnosti ili smrti, a temelji se na obvezi bračnih drugova (osiguranika) da međusobno uzdržavaju jedan drugoga i svoju djecu, te ostale članove svoje obitelji pod zakonom propisanim pretpostavkama. Tko se smatra članom obitelji osiguranika propisano je člankom
  11. stavkom
  12. ZOMO-a, koji glasi: C. ČLANOVI OBITELJI OSIGURANIKA Članak 21.

(1)U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to: 1) udovica, odnosno udovac, 2) razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, 3) djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena, 4) pastorčad koju je osiguranik uzdržavao, unučad koju je osiguranik uzdržavao – ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad, 5) roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao, 6) djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad. U odnosu na krug najbližih članova obitelji (udovicu, odnosno udovca i djecu do određene starosne dobi), ZOMO se temelji na postavci da su bračni drugovi dužni međusobno uzdržavati jedan drugoga i svoju djecu. Za razliku od toga, u odnosu na ostale članove obitelji osiguranika (razvedeni bračni drug, pastorčad, unučad, roditelji i djeca nakon određene starosne dobi) ZOMO zahtijeva da ih je osiguranik uzdržavao do svoje smrti, pa je u svim tim slučajevima tu činjenicu potrebno u odgovarajućem postupku i utvrditi. 2. Prema članku 62. ZOMO-a, udovicom, odnosno udovcem u smislu članka 21. stavka 1. točke 1. ZOMO-a smatraju se samo oni udovci, odnosno udovice koji su s umrlim osiguranikom živjeli u bračnoj zajednici. On glasi: Članak 62.
(1)Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je do smrti bračnog druga, po kojem joj to pravo pripada, navršila 50 godina života ili 2) ako je mlađa od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupila opća nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga ili 3) ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opća nesposobnost za rad zadržava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost.
(2)Udovica koja do smrti bračnog druga nije navršila 50, ali je imala navršenih 45 godina života, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života.
(3)Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, stečenog prema stavku
  1. točki
  2. ovoga članka navršila 50 godina života, zadržava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navršene
  3. godine, ali nakon navršene
  4. godine života, može pravo ponovno ostvariti kada navrši 50 godina života.
(4)Udovica koja je do smrti bračnog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navršila 45 godina života, stječe pravo na obiteljsku mirovinu i prije navršenih 50 godina života ako kod nje nastupi opća nesposobnost za rad.
(5)Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. do 4. ovoga članka.
(6)Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti (stavak
  1. točka 3.) i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika. Iz navedenih je zakonskih odredbi razvidno da ZOMO ne priznaje položaj člana obitelji umrlog osiguranika izvanbračnoj udovici, odnosno udovcu. Slijedom toga, ZOMO ne priznaje ni pravo na obiteljsku mirovinu udovici, odnosno udovcu koji je s umrlim osiguranikom živio u izvanbračnoj zajednici, pa ni u slučaju kad joj/mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.
  2. Članak
  3. Ustava propisuje: Članak
  4. Obitelj je pod osobitom zaštitom države. Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. U Republici Hrvatskoj obitelj je pod osobitom zaštitom države, pa predstavlja zaštićeno ustavno dobro. S druge strane, brak i izvanbračna zajednica su Ustavom priznate zajednice. U odnosu na obitelj, Ustav ne čini razlike između bračne i izvanbračne zajednice. Obje vrste zajednica Ustavom su priznate i obje vrste uređuju se zakonom. Polazeći od članka
  5. Ustava koji priznaje dvije zajednice obitelji (bračnu i izvanbračnu), a uvažavajući pravnu narav i svrhu obiteljske mirovine u sustavu mirovinskog osiguranja (v. točku
  6. ovog Izvješća), Ustavni sud utvrđuje da bi ZOMO-om trebale biti uređene i pretpostavke za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu ne samo bračnim udovicama, odnosno udovcima, već i izvanbračnim udovicama, odnosno udovcima.
  7. Pri razmatranju problema vezanih uz priznavanje prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnim udovicama, odnosno udovcima, Ustavni sud je uvažio i činjenicu da su pravni učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca uređeni Obiteljskim zakonom (»Narodne novine«, broj 116/03., 17/
  8. i 136/04.), te da u području nasljednih odnosa ostavitelja na temelju zakona nasljeđuje i njegov izvanbračni drug koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim (članak
  9. stavak
  10. Zakona o nasljeđivanju, »Narodne novine«, broj 48/03.). Iako navedeni zakoni nisu neposredni primjenjivi u sustavu mirovinskog osiguranja uređenog ZOMO-om, oni predstavljaju okvir za uređenje prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnim udovicama, odnosno udovcima u tom sustavu.
  11. Ustavni sud na kraju ističe da je položaj užeg člana obitelji, a time i pravo na obiteljsku mirovinu izvanbračnim udovicama, odnosno udovcima izrijekom priznato Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 174/04.; u daljnjem tekstu: ZPHB). Položaj člana uže obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja priznaje se onom izvanbračnom drugu koji je do smrti, zatočenja ili nestanka branitelja živio s njim/njom u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, pri čemu se status izvanbračne zajednice, u svrhu utvrđivanja prava priznatih ZPHB-om, utvrđuje u izvanparničnome sudskom postupku (članak
  12. stavci
  13. i
  14. ZPHB-a).
  15. Pođe li se od činjenice da se sredstva za ostvarivanje prava priznatih ZPHB-om (uključujući i prava na obiteljsku mirovinu) osiguravaju iz državnog proračuna (članak
  16. ZPHB-a), pa se stoga može govoriti o svojevrsnoj državnoj mirovini priznatoj (i) izvanbračnim drugovima kao članovima uže obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, Ustavni sud tim više smatra osnovanim u sustavu mirovinskog osiguranja uređenog ZOMO-om priznati položaj člana obitelji i izvanbračnom drugu umrlog osiguranika, jer se taj sustav temelji na financiranju putem doprinosa osiguranika. Ustavni sud pritom napominje da je uređivanje svih pitanja vezanih uz stjecanje prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga osiguranika (primjerice, koja će se životna zajednica žene i muškarca smatrati izvanbračnom u smislu ZOMO-a, na koji će se način ona dokazivati, pod kojim će se posebnim uvjetima pravo na obiteljsku mirovinu priznavati izvanbračnom drugu osiguranika, u kojem opsegu, itd.), u nadležnosti Hrvatskog sabora u skladu s člankom
  17. stavkom
  18. alinejom
  19. Ustava.
  20. Sukladno navedenom, Ustavni sud izvješćuje Hrvatski sabor o potrebi dopune ZOMO-a radi uređenja zakonskih pretpostavki za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu i izvanbračnoj udovici, odnosno udovcu osiguranika, kao članu njegove obitelji. Broj: U-X-1457/2007 Zagreb,
  21. travnja
  22. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Ostalo, NN 43/2007-1469 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 43/2007 Broj dokumenta u izdanju: 1469 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.4.
  23. ELI: /eli/sluzbeni/2007/43/1469 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  24. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.