← Hrvatska

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-519/2005 od 4. travnja 2007.

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-519/2005 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-519/2005 od
  3. travnja
  4. NN 45/2007 (3.5.2007.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-519/2005 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1506 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Jasna Omejec, Agata Račan, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio M. P. iz L., na sjednici održanoj
  7. travnja 2007., jednoglasno je donio ODLUKU Utvrđuje se da je podnositelju ustavne tužbe, M. P. iz L., povrijeđeno ustavno pravo, zajamčeno člankom
  8. stavkom
  9. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  10. – pročišćeni tekst), nedonošenjem sudske odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji je vođen pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem: P-1657/94, pred Županijskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem: Gž-519/04 i pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod brojem: Rev-155/
  11. i RJEŠENJE Odbacuje se ustavna tužba zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji je vođen pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem: P-1242/93 i pred Županijskim sudom u Požegi pod brojem: Gž-373/
  12. Ova odluka i rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Podnositelj je
  14. siječnja
  15. podnio ustavnu tužbu na temelju članka
  16. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  17. i 49/
  18. – pročiš­ćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) radi duljine parničnog postupka. Iz navoda ustavne tužbe proizlazi da podnositelj ukazuje na nerazumnu duljinu trajanja dva parnična postupka, koje je pokrenuo pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojevima: P-1242/93 i P-1657/94, iz iste pravne i činjenične osnove, a protiv različitih tuženika, koje postupke podnositelj smatra jedinstvenim postupkom. 1.
  19. Tužbom pod brojem: P-1242/93 od
  20. kolovoza
  21. protiv tuženika Općine Slavonski Brod podnositelj je pokrenuo parnični postupak radi naknade štete, koju je pretrpio miniranjem kuće u B.
  22. ožujka
  23. od nepoznatog počinitelja. Presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu od
  24. studenoga
  25. podnositelj je odbijen s tužbenim zahtjevom (zbog promašene pasivne legitimacije), što je potvrđeno presudom Županijskog suda u Požegi broj: Gž-373/94 od
  26. travnja
  27. 1.
  28. Tužbom pod brojem: P-1657/94 od
  29. kolovoza
  30. protiv tužene Republike Hrvatske podnositelj je pokrenuo novi parnični postupak radi naknade štete iz iste činjenične osnove, koji je pravomoćno okončan
  31. listopada 2004., a u tijeku kojeg je podnositelj (
  32. veljače 2002.) pokrenuo i postupak pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Iz odluke Europskog suda od
  33. rujna
  34. (broj: 14601/02) P. protiv Republike Hrvatske, kojom je podnositelju dosuđena naknada od 6.000,00 eura, razvidno je da je taj sud razmatrao postupanje sudova i trajanje oba navedena parnična postupka kao jedinstvenu cjelinu. Obrazloženje odluke ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  35. Ustavni sud je u postupku pokrenutom na temelju članka
  36. Ustavnog zakona, u svezi s dugotrajnošću parničnog postupka navedenog u točki 1.
  37. ovog obrazloženja (P-1657/94), utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  38. stavkom
  39. Ustava Republike Hrvatske: Tužbom pod brojem: P-1657/94 od
  40. kolovoza
  41. protiv tužene Republike Hrvatske podnositelj je pokrenuo parnični postupak pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu radi naknade štete počinjene miniranjem kuće. Podneskom od
  42. travnja
  43. podnositelj pojašnjava tužbene navode. Prvo ročište za glavnu raspravu održano je
  44. travnja 1999., ali je rasprava odgođena zbog dostave dodatnog primjerka podneska od
  45. travnja
  46. za protivnu stranku.
  47. rujna
  48. tužena je dala odgovor na tužbu, u kojemu je istaknula prigovor neurednosti tužbe, nepostojanja odgovornosti Republike Hrvatske za štete od terorističkih akata i zatražila prekid postupka. Na ročištu
  49. listopada
  50. podnositelj je zatražio rok za očitovanje na navode odgovora na tužbu. Podneskom od
  51. listopada
  52. podnositelj se očitovao na navode odgovora na tužbu. Podneskom od
  53. siječnja
  54. podnositelj je požurio zakazivanje rasprave. Na ročištu održanom
  55. ožujka
  56. podnositelj je uredio tužbeni zahtjev. Rješenjem od
  57. travnja
  58. postupak je prekinut na temelju članaka
  59. i
  60. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.).
  61. travnja
  62. podnositelj je izjavio žalbu, koja je otpremljena Županijskom sudu u Slavonskom Brodu
  63. svibnja
  64. Županijski sud u Slavonskom Brodu odbio je žalbu podnositelja rješenjem broj: Gž-381/00 od
  65. srpnja
  66. Dopisom od
  67. siječnja
  68. Vrhovni sud Republike Hrvatske vratio je Općinskom sudu u Slavonskom Brodu podnositeljevu reviziju, koja je bila dostavljena neposredno Vrhovnom sudu, a koja je zatim otpremljena zakonskom zastupniku tužene
  69. svibnja
  70. Podneskom od
  71. svibnja
  72. podnositelj je zatražio nastavak postupka. Podneskom od
  73. lipnja
  74. podnositelj je požurio postupanje suda. Rješenjem broj: Rev-923/01 od
  75. lipnja
  76. Vrhovni sud je odbacio reviziju podnositelja. Podneskom od
  77. listopada
  78. podnositelj ponovno požuruje postupanje suda.
  79. veljače
  80. podnositelj je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava. Rješenjem od
  81. studenoga
  82. postupak pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu je nastavljen, sukladno odredbama Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03). Podneskom od
  83. siječnja
  84. podnositelj ponovno požuruje postupanje suda.
  85. veljače
  86. održano je ročište na kojemu je tužena stavila prigovor apsolutne nenadležnosti suda, pozivajući se na članak
  87. Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija. Rješenjem od
  88. veljače
  89. Općinski sud u Slavonskom Brodu oglasio se stvarno nenadležnim i odbacio tužbu.
  90. ožujka
  91. Vlada Republike Hrvatske izvijestila je Europski sud da je prihvatila ponudu za mirno rješenje spora i da će isplatiti podnositelju naknadu u iznosu od 6.000,00 eura.
  92. travnja
  93. podnositelj je izjavio žalbu protiv rješenja o odbacivanju tužbe, koja je otpremljena drugostupanjskom sudu
  94. lipnja
  96. travnja
  97. podnositelj je izvijestio Europski sud da je postignut sporazum s Vladom Republike Hrvatske. Odlukom od
  98. rujna
  99. Europski sud za ljudska prava utvrdio je da je postignut sporazum (»friendly settlement«) na temelju kojeg će Vlada Republike Hrvatske podnositelju isplatiti 6.000,00 eura na ime naknade. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, broj Gž-519/04 od
  100. listopada
  101. odbijena je žalba podnositelja protiv rješenja o odbacivanju tužbe.
  102. prosinca
  103. podnositelj je izjavio reviziju, koja je otpremljena Vrhovnom sudu
  104. veljače
  105. Podnositelj je
  106. siječnja
  107. podnio ustavnu tužbu. Rješenjem broj: Rev-155/05 od
  108. ožujka
  109. Vrhovni sud je reviziju odbio, a rješenje je zaprimljeno u Općinskom sudu u Slavonskom Brodu
  110. srpnja
  111. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  112. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  113. stavka
  114. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  115. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  116. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  117. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  118. kolovoza
  119. tužbom podnositelja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Međutim, duljina postupka uzima se u obzir od
  120. studenoga 1997., kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  121. – pročišćeni tekst, 8/
  122. – ispravak, u daljnjem tekstu: Konvencija). Republika Hrvatska naknadno je ratificirala i Protokol broj: 12 (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02.), Protokol broj: 13 (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/02.) i Protokol broj: 14 (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 14 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o izmjeni nadzornog sustava Konvencije, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 1/06.). U članku
  123. stavku
  124. Konvencije jamči se svakome pravo da, radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega, zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Ustavna tužba podnesena je
  125. siječnja 2005., a u vrijeme podnošenja ustavne tužbe postupak je bio pravomoćno okončan (Gž-519/04 od
  126. listopada 2004.) te se nalazio u stadiju odlučivanja Vrhovnog suda o reviziji podnositelja. O reviziji je odlučeno nakon podnošenja ustavne tužbe. Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao deset

(10)godina, četiri
(4)mjeseca i dvadeset osam
(28)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, dva
(2)mjeseca i dvadeset
(20)dana. Postupak je bio u prekidu po sili zakona tri
(3)godine i sedam
(7)mjeseci. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Na dan
  2. rujna 2004., kad je Europski sud utvrdio postizanje sporazuma između stranaka, postupak se vodio pred Županijskim sudom u Slavonskom Brodu povodom žalbe podnositelja protiv rješenja o odbacivanju tužbe, koji je okončan rješenjem od
  3. listopada 2004., to jest nakon manje od dva
(2)mjeseca. Potom se od prosinca
  1. do ožujka
  2. postupak vodio pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, dakle daljnjih pet
(5)mjeseci. 4.
  1. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA Budući da je u ovoj pravnoj stvari postupak bio prekinut u trajanju od tri godine i sedam mjeseci, Ustavni sud, pored ostalog, ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  2. stavkom
  3. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  4. stavkom
  5. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  6. stavkom
  7. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  8. stavkom
  9. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati pa, ako je takav prekid neopravdano dugotrajan, može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u slučaju prekida postupka neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  10. stavka
  11. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu šteta prouzročenih tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novih propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kad je na sjednici održanoj
  12. listopada
  13. obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispunjenjem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i
(20)dvadeset dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojemu je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je postupak u pravno relevantnom razdoblju od stupanja na snagu Europske konvencije do podnošenja ustavne tužbe trajao više od sedam
(7)godina te da je zakon, koji je odredio da se nastave prekinuti postupci, donesen prije podnošenja ustavne tužbe, Ustavni sud utvrđuje da je takvim, zakonom određenim prekidom postupka, kao i ukupnom duljinom postupka povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Takvim, zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. 4.
  5. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u parničnom postupku, nije pridonio duljini postupka. 4.
  6. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da u ovom predmetu postoje elementi složenog postupka, napose postupovne naravi. OCJENA USTAVNOG SUDA
  7. Slijedom utvrđenja Suda, navedenih u točki
  8. obrazloženja ove odluke, posebice u svezi s utjecajem zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno ustavno pravo podnositelja, zajamčeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava. POSEBNE OKOLNOSTI SLUČAJA
  11. U konkretnom slučaju, prije podnošenja ustavne tužbe u ovom predmetu, Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu, na temelju postignutog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i podnositelja, odlukom od
  12. rujna
  13. odredio je podnositelju pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 6.000,00 eura. Kako je podnositelj obeštećen pravičnom naknadom, koju mu je na temelju sporazuma odredio Europski sud za ljudska prava, pri čemu je razvidno da su stranke u tom postupku, kao i sam Europski sud, promatrali oba parnična postupka pokrenuta pred domaćim sudovima kao jedinstvenu cjelinu, ovlaštenje Ustavnog suda da podnositelju odredi primjerenu naknadu u smislu članka
  14. stavka
  15. Ustavnog zakona u konkretnom slučaju nije potrebno primijeniti.
  16. Slijedom okolnosti da je parnični postupak, na kojega se odnosi ova odluka, u vrijeme njezinog donošenja okončan, kao i slijedom okolnosti da je podnositelj već obeštećen pravičnom naknadom zbog dugotrajnosti postupka, ne postoje uvjeti za primjenu odredaba stavaka
  17. i
  18. članka
  19. Ustavnog zakona. Stoga je Ustavni sud, na temelju odredbe članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona, donio odluku kao u izreci. Obrazloženje rješenja
  22. Podnositelj je ustavnu tužbu podnio i zbog dugotrajnosti parničnog postupka, kojeg je
  23. kolovoza
  24. pod brojem: P-1242/93 pokrenuo pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu, koji sud je presudom od
  25. studenoga
  26. odbio tužbeni zahtjev podnositelja. Postupak u tom predmetu pravomoćno je okončan presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: Gž-373/94 od
  27. travnja 1994., nakon čega je u revizijskom stadiju postupka Vrhovni sud Republike Hrvatske spis predmeta vratio prvostupanjskom sudu radi utvrđenja uvjeta za prekid postupka, koji prekid je i nastupio
  28. veljače
  29. Postupak je nastavljen
  30. studenoga
  31. te je, zbog nastupa mirovanja postupka i izostanka prijedloga za nastavak postupka, okončan rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj: P-1242/93 od
  32. listopada 2004., kojim se tužba smatra povučenom, a koje je postalo pravomoćno
  33. studenoga
  34. Ne postoje pretpostavke za postupanje Ustavnog suda u smislu članka
  35. Ustavnog zakona.
  36. Prema odredbi članka
  37. stavka
  38. Ustavnog zakona, Ustav­ni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put u slučaju kad o pravima i obvezama stranke ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela nije u razumnom roku odlučio sud (...). Prema odredbi članka
  39. stavka
  40. Ustavnog zakona, u odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka
  41. tog članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta, kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama podnositelja. Sukladno stajalištu Suda, izraženom u odluci broj: U-IIIA-905/2003 od
  42. svibnja 2004., objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 58 od
  43. svibnja 2004., Ustavni sud ispituje eventualnu povredu ustav­nog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku neovisno o tome je li sudska odluka ipak donesena nakon podnošenja ustavne tužbe, a prije okončanja samog ustavnosudskog postupka. Međutim, u konkretnom slučaju parnični je postupak pravomoćno okončan prije podnošenja ustavne tužbe. Stoga, Ustavni sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju ne postoje pretpostavke za postupanje Ustavnog suda u smislu članka
  44. Ustavnog zakona.
  45. Slijedom izloženog, na temelju odredbe članka 32., u svezi s odredbama članka
  46. Ustavnog zakona, odlučeno je i riješeno kao u izreci.
  47. Objava odluke i rješenja temelji se na članku
  48. stavku
  49. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-519/2005 Zagreb,
  50. travnja
  51. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 45/2007-1506 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 45/2007 Broj dokumenta u izdanju: 1506 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.5.
  52. ELI: /eli/sluzbeni/2007/45/1506 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  53. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.