Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja za 2007. godinu

Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja za 2007. godinu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja za 2007. godinu NN 49/2007 (16.5.2007.), Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja za 2007. godinu MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA 1666 Na temelju članka 25. stavka 2. Pravilnika o veterinarsko zdravstvenim uvjetima za izlov, uzgoj, pročišćavanje i stavljanje u promet živih školjkaša (»Narodne novine«, br. 117/04), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi PLAN PRAĆENJA KVALITETE MORA I ŠKOLJKAŠA NA PODRUČJIMA UZGOJA, IZLOVA I PONOVNOG POLAGANJA ZA 2007. GODINU 1. SVRHA PLANA Svrha provedbe Plana praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja (u daljnjem tekstu: Plan) je:

1. a)provjera mikrobiološke kvalitete živih školjkaša na područjima uzgoja, izlova i polaganja;
2. b)provjera moguće prisutnosti toksičnog planktona i potencijalno toksičnog planktona u vodama na područjima uzgoja, izlova i polaganja te biotoksina u živim školjkašima;
3. c)provjera moguće prisutnosti kemijskih zagađivača u živim školjkašima;
4. d)izbjegavanje zlouporaba u odnosu na podrijetlo i destinaciju živih školjkaša.
5. e)obavljanje preliminarnih analiza novih proizvodnih područja. 2. PLAN PRAĆENJA KVALITETE PROIZVODNIH PODRUČJA ŠKOLJKAŠA Plan se odnosi na proizvodna područja za uzgoj, sakupljanje i izlovljavanje školjkaša. 2.1. Proizvodna područja u kojima se uzgajaju školjkaši:
6. a)Savudrijska vala
7. b)Vabriga
8. c)Limski zaljev
9. d)Medulinski zaljev
10. e)Raški zaljev
11. f)Pirovački zaljev
12. g)Ušće rijeke Krke
13. h)Malostonski zaljev 2.2. Proizvodna područja u kojima se izlovljavaju školjkaši:
14. a)Zapadna obala Istre
15. b)Malostonski zaljev 2.3. Preliminarna proizvodna područja u kojima se uzgajaju školjkaši:
16. a)Uvala Budava
17. b)Uvala Dinjiška na Pagu
18. c)Rovanjska
19. d)Novigradsko more
20. e)Marinski zaljev
21. f)Uvala Sobra na Mljetu 2.4. Preliminarna proizvodna područja u kojima se izlovljavaju školjkaši:
22. a)Pašmanski kanal
23. b)Kanal sv. Ante u Šibeniku. 2.1.a. SAVUDRIJSKA VALA A. Opis područja Savudrijska vala je akvatorij smješten između kopna i crte Rt Madona – Rt Gornja Savudrija. Dug je oko 3.5 NM i na ulazu širok 2.8 NM. Najveća dubina mu je 19 m. Klimatske osobine Piranskog zaljeva odražavaju osobine sjevernojadranske klime koja se odlikuje više kontinentalnim karak­teristikama s vrlo promjenljivom prostornom razdiobom oborina. Po oborinskoj karti Hrvatske (DHMZ) područje Piranskog zaljeva godišnje primi 900 – 1000 mm oborina. Srednje mjesečne temperature površinskog sloja morske vode mijenjaju se od zimskog minimuma u siječnju (9 °C) do ljetnog maksimuma u kolovozu (25°). Izotermija traje od rujna do početka proljeća. Površinski salinitet je dosta varijabilan, s izraženim proljetno-ljetnim i jesenskim minimumom. Na salinitet dodatno utječe i dotok slatke vode iz Dragonje. Zbog razmjerno male dubine i dotoka s kopna područje je dosta produktivno. U proizvodnom području nalaze se tri uzgajališta unutar sljedećih zemljopisnih koordinata: A Ф 45º29,066’ N λ 13º34,633’ E B Ф 45º29,050’ N λ 13º34,666 E C Ф 45º29,050’ N λ 13º34,716’ E D Ф 45º29,033’ N λ 13º34,233’ E U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice. Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Savudrijska vala M1 Ф 45º29,080’N λ 13º34,468’E Savudrijska vala M2 Ф 45º29,241’N λ 13º34,076’E Na točki M1 uzorkovat će se i dagnje i kamenice. Na točki M2 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Savudrijska vala B1 Ф 45º 29,127’N λ 13º34,318’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 1. B. Parametri i plan uzorkovanja
24. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnae­stodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno
25. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (III, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (III, XI) E. Coli mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnaestodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.1.b. VABRIGA A. Opis područja uzgoja Uzgojno područje Vabriga nalazi se 4 – 5 km južno od ušća rijeke Mirne između rta Saltarel i rta Maistro, te sa sjeverne strane omeđen pličinama Čivran i Mezo. Prosječna dubina u uzgojnom području 4 – 15 metara. Na tom području nema slatke vode, a područje se smatra čistim jer u blizini nema otpadnih voda. Prema postojećem prostornom planu to je područje namijenjeno za uzgoj školjkaša. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Proizvodno područje podijeljeno je u 2 zone: Čivran i Solina-Solaris. Zona Čivran omeđena je sljedećim zemljopisnim koordinatama: A Φ 45º16,530’N λ 13º33,870’E B Φ 45º15,840’N λ 13º34,190’E C Φ 45º16,030’N λ 13º 34,450’E D Φ 45º16,750’N λ 13º34,850’E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Čivran M1 Φ 45º16,320’N λ 13º34,720’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Čivran B1 Φ 45º16,320’N λ 13º34,720’E Zona Solina-Solaris omeđena je sljedećim zemljopisnim koordinatama: A Φ 45º16,750’N λ 13º34,850’E B Φ 45º16,613’N λ 13º35,270’E C Φ 45º16,942’N λ 13º35,707’E D Φ 45º16,613’N λ 13º35,270’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Solina-Solaris M1 Φ 45º16,933’N λ 13º35,690’E Solina-Solaris M2 Φ 45º16,666’N λ 13º35,205’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava i njezine zemljopisne koordinate su: Solina-Solaris B1 Φ 45º16,320’N λ 13º34,720’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 2. B. Parametri i plan uzorkovanja
26. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnaestodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno
27. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (III, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (III, XI) E. Coli mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnaestodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.1.c. LIMSKI ZALJEV A. Opis područja uzgoja Limski zaljev nalazi se na zapadnoj obali poluotoka Istre (karta 1 i 1a). To je uski (600
28. m)i duboko u kopno usječeni zaljev duljine oko 11 km. Najveća dubina zaljeva je na ulazu i iznosi 33 m, dok je unutarnji dio znatno plići. Plići dio je pod snažnim utjecajem podzemnih voda bogatih organskom tvari, što ovaj dio zaljeva čini biološki najproduktivnijim. U ovom dijelu razvijen je intenzivan uzgoj kamenica i dagnji, dok je uzgoj riba organiziran u dubljem dijelu zaljeva. Ovisno o intenzitetu dotoka slatke vode slanost se mijenja između 9 i 38 psu, dok temperatura varira između 9 i 25°C. Limski zaljev je zbog svoje visoke produktivnosti i specifičnosti biocenoza zaštićen od 1979. godine kao poseban rezervat u moru. Po Koppenovoj klasifikaciji područje Limskog kanala pripada tipu C klime (topla i umjereno kišna) u kojem je količina oborina jednoliko razdijeljena kroz cijelu godinu, ali najsušniji dio godine pada u toplo godišnje doba. Kišno razdoblje široko je podijeljeno na proljetni (travanj – lipanj) i jesensko-zimski (rujan – studeni, a donekle i prosinac) maksimum. Srednja godišnja količina oborina iznosi 873 mm. Iako su najučestaliji vjetrovi šireg područja vjetrovi I. i II. kvadranta, odnosno sjeveroistočni i jugoistočni vjetrovi, područje Limskog kanala izloženo je i djelovanju zapadnih vjetrova. Srednja jačina ovih vjetrova kreće se od 1.8 Beauforta za vjetar iz NE smjera do 2.8 Beauforta za jugoistočni vjetar. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice. Proizvodno područje omeđeno je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: A Φ 45º 08,200’N λ 13º 42,723’E B Φ 45º 08,025’N λ 13º 42,609’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne kordinate su: Limski zaljev M1 Φ 45º 08,015’N λ 13º 43,444’E Limski zaljev M2 Φ 45º 08,212’N λ 13º 42,778’E Limski zaljev M3 Φ 45º 07,835’N λ 13º 44,164’E Na točki M2 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M3 uzorkovat će se i dagnje i kamenice. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Limski zaljev B1 Φ 45º 08,015’N λ 13º 43,444’E Raspored točaka uzorkovanja prikazan je na karti 3. B. Parametri i plan uzorkovanja
29. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnae­stodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno
30. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (III, IX) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (III, IX) E. Coli mjesečno (svakog drugog ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnae­stodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.1.d. MEDULINSKI ZALJEV A. Opis područja uzgoja Medulinski zaljev je razgranat zaljev na južnom dijelu poluotoka Istre, oko 7 km jugoistočno od Pule. Zaljev se sastoji od dva dijela, vanjskog, otvorenog u kojem se jugoistočna granica pruža od rta Kamenjak do rta Grkove, i unutrašnjeg, manjeg, na sjeverozapadu. Oba su dijela međusobno spojena oko 400 m širokim tjesnacem. U središnjem dijelu vanjskog zaljeva dubine dopiru do 21 m, a prema pučini se smanjuju. Ulaz u unutrašnji dio zaljeva dubok je do 9 m. U unutrašnjem dijelu dubine iznose do 12 m. U vanjskom dijelu zaljeva nalazi se 7 otočića, a u unutrašnjem 2. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice. Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata: A Ф 44º49,400’N λ 13º54,336’E B Ф 44º49,433’N λ 13º54,900’E C Ф 44º49,350’N λ 13º54,866’E D Ф 44º49,120’N λ 13º54,933’E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Medulinski zaljev M1 Ф 44º49,407’N λ 13º54,955’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se dagnje i kamenice. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Medulinski zaljev B1 Ф 44º49,384N λ 13º54, 914’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 4. B. Parametri i plan uzorkovanja
31. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnae­stodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno
32. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (III, IX) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (III, IX) E. Coli mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnaestodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.1.e. RAŠKI ZALJEV A. Opis područja Zaljev je dug 6.5 i širok najviše 1.5 NM (prosjek 1 km). Dubina mu je od 46 m na ulazu do 5 m kod mjesta Bršica. Sjeverno se nastavlja plićina do 3 m. Obale su mu vrlo strme, građene uglavnom od vapnenca i obrasle oskudnom vegetacijom. U dnu zaljeva utječe rijeka Raša, koja donosi velike količine hranjivih tvari i materijala koji se vremenom taloži i zatrpava zaljev. To je izraženije na zapadnoj obali zbog strujanja koja su usmjerena ka njoj. Klimatske osobine također odražavaju osobine sjevernojadranske klime. Maksimum oborina nastupa tijekom jeseni. Područje karakterizira složeno strujanje zraka. Prevladavajući vjetrovi su NE i S – SE smjera. Zimi bura u zaljevu zna biti dosta žestoka s vrtlozima. Ljeti često puše kratkotrajan i vrlo jak vjetar SW smjera koji se pojavljuje u vezi s olujama i prolaskom hladne fronte. Srednje mjesečne temperature se tijekom godine kreću od 4,8°C zimi (siječanj) do 23.1°C ljeti (srpanj) uz znatna odstupanja u dnevnoj skali, osobito zimi kada nagli prodori hladnog zraka praćeni jakom burom znatno snižavaju temperaturu. Osim toga, temperaturu zimi snižavaju dugotrajne magle. Termohaline osobine zaljeva odražavaju različitu strukturu, kao posljedica dotoka slatke vode iz Raše. Unutar zaljeva, osobito u plitkim (ispod 5
33. m)sjevernim dijelovima salinitet može poprimiti dosta niske vrijednosti te je čitav vodeni stupac tijekom cijele godine homogen i niskog saliniteta. Srednje mjesečne temperature površinskog sloja morske vode tijekom godine kreću se od najnižih tijekom veljače (9°C) do najviših tijekom kolovoza (24°C). Amplituda morskih mijena zna doseći 1,8 m. Unutarnji dio zaljeva je dosta produktivan, što je posljedica donosa rijeke Raše. Dublji dijelovi zaljeva su znatno niže produktiv­nosti, te ih se najčešće može okarakterizirati kao oligotrofne. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Proizvodno područje omeđeno je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: A Ф 45º00,180’N λ 14º03,291’E B Ф 44º59,833’N λ 14º04,850’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Raški zaljev M1 Ф 44º59,699’N λ 14º04,606’E Raški zaljev M2 Ф 45º00,030’N λ 14º03,544’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Raški zaljev B1 Ф 44º59,699’N λ 14º04,606’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 5. B. Parametri i plan uzorkovanja
34. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnae­stodnevno Od 1. 12.2007 – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1.2008 – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno
35. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (III, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (III, XI) E. Coli mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnaestodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.1.e. PIROVAČKI ZALJEV A. Opis područja Zaljev je smješten između obale i otoka Murtera te otočića SZ od njega. Dug je 7 a širok najviše 2 NM. Dubina mu je do 24 m. Obalno područje je uglavnom nisko. Ima dosta uvala pogodnih za uzgoj školjkaša, osobito na istočnoj strani. Klima ovog područja karakterizirana je prosječnom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22 °C te izrazitim maksimumom oborina zimi i sušnim ljetom. Godišnja količina oborina je 800 – 900 mm. Bura u zaljevu je umjerena, a S i NW vjetar razvijaju jake valove. Srednje temperature površinskog sloja morske vode kreću se od 12,4 °C zimi do 22 °C ljeti. U zaljev utječe slatka voda iz Vranskog jezera i izvora i vrulja na sjevernoj obali što utječe na njegova termohalina svojstva. Dotok slat­ke vode je intenzivniji zimi (osobito kanalom Prosika kojim je za­ljev povezan s Vranskim jezerom), pa je i salinitet morske vode u tom razdoblju niži. Zbog obilja organskih tvari, povoljne temperatu­re i slanosti, zaljev ima dobre uvjete za uzgoj školjkaša. Zaljev je i pri­rodno stanište nekih školjkaša. Trenutačno je zakonom zaštićen od izlova. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Proizvodno područje omeđeno je zamišljenim točkama sljedećih zemljopisnih koordinata: A Ф 43°50,389’N λ 15°37,673’E B Ф 43°50,396’N λ 15°37,558’E C Ф 43°50,111’N λ 15°37,860’E D Ф 43°50,133’N λ 15°37,905’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Pirovac M1 Ф 43º50,372’N λ 15º 37,572’E Pirovac M2 Ф 43º50,148’N λ 15º 37,803’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina, površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Pirovac B1 Ф 43º 50,372’N λ 15º 37,572’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 6. B. Parametri i plan uzorkovanja
36. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. petnaestodnevno Od 1. 11. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 31. 3. 2008. mjesečno
37. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. petnaestodnevno Od 1. 11. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 30. 3. 2008. mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.1.f. UŠĆE RIJEKE KRKE A. Opis područja uzgoja Ušće rijeke Krke predstavlja duboki kanjon visine (oko 40
38. m)širine od 200 m do 1.8 km i dužine od oko 12 km koji uzvodno završava Prokljanskim jezerom, a na drugom kraju sa Šibenskim kanalom. Uzvodno od ovoga područja nalazi se nacionalni park Krka. U površinskom sloju cijeloga područja se nalazi slatka voda. Ušće je jedno od najproduktivnijih područja na istočnom dijelu Jadrana. Donji dio ušća, nizvodno od grada Šibenika, je značajno zagađen, na što ukazuju i visoke koncentracije određenih teških metala u sedimentu. Uzgajališta školjkaša su, međutim, smještena u području koje se može smatrati čistim (bez utjecaja urbanih otpadnih voda). Postoji opasnost onečišćenja tvarima koje dolaze iz izvora smještenih u gornjem dijelu rijeke, koji su trenutno izvan djelovanja. Značajka oborinskog režima ovoga područja je donekle izraženi godišnji hod s maksimumom oborina u razdoblju jesen – zima i minimumom ljeti. Godišnja količina oborina je 851 mm. Razdioba smjera vjetra na godišnjoj skali ukazuje da su najučestaliji vjetrovi iz N i NE te SE smjera. Srednja jačina vjetra iz N i NE smjera prelazi 4.0 Beauforta, dok jugo puše srednjom jačinom od 3.5 Beauforta. Prema postojećem prostornom planu područje ušća rijeke Krke je namijenjeno za uzgoj školjkaša. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Neovisno o dubini vodenog stupca na mjestu uzgoja, uzgojne konstrukcije moraju biti postavljene tako da se uzgoj školjkaša konzumnih veličina obavlja isključivo na dubinama ne manjim od 2 m. Prihvat mlađi može se obavljati i u površinskom sloju vodenog stupca. Proizvodno područje podijeljeno je na 3 zone i to: Šibenik, Zaton i Strmica. Zona Šibenik omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: A Φ 43º 44,812’N λ 15º 52,518’E B Φ 43º 44,319’N λ 15º 52,583’E C Φ 43º 45,741’N λ 15º 51,035’E D Φ 43º 46,752’N λ 15º 50,869’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Šibenik M1 Φ 43º 44,808’N λ 15º52,512’E Šibenik M2 Φ 43º 45,215’N λ 15º51,853’E Šibenik M3 Φ 43º 45,189’N λ 15º51,582’E Šibenik M4 Φ 43º 44,370’N λ 15º52,541’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina, površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Šibenik B1 Φ 43º 45,215’N λ 15º 51,853’E Šibenik B2 Φ 43º 44,910’N λ 15º52,541E Zona Zaton omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: C Φ 43º 45,741’N λ 15º 51,035’E D Φ 43º 46,752’N λ 15º 50,869’E E Φ 43º 46,433’N λ 15º 50,569’E F Φ 43º 46,353’N λ 15º 50,388’E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Zaton M1 Φ 43º 46,386’N λ 15º50,623’E Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale, klorirani ugljikovodike i PCB. Zona Strmica omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: E Φ 43º 46,433’N λ 15º 50,569’E G Φ 43º 46,827’N λ 15º 50,868’E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Strmica M1 Φ 43º 46,590’N λ 15º 50,887’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: d­no, sredina, površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Strmica B1 Φ 43º45,664’N λ 15º 51,162’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 7. B. Parametri i plan uzorkovanja
39. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. petnaestodnevno Od 1. 11. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 30. 3. 2008. mjesečno
40. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. petnaestodnevno Od 1. 11. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 30. 3. 2008. mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.1.g. MALOSTONSKI ZALJEV B. Opis područja uzgoja i izlova Malostonski zaljev se nalazi na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva, dugačak je 28 km, a na najširem dijelu je 6.1 km (karta 3 i 3a.). Zbog velike razvedenosti vanjskog i unutrašnjeg dijela zaljeva ukupna dužina obalne linije iznosi oko 100 km. Najveća dubina zaljeva je 29 m, međutim na više od 80% zaljeva dubina je između 20 i 29 m. Ekološke prilike u zaljevu najviše ovise o utjecajima s kopna, a manjim dijelom s otvorenog mora. Vanjski i srednji dio zaljeva povremeno je pod jačim, a njegov unutarnji dio pod slabijim utjecajem slatke vode rijeke Neretve, osobito za vrijeme većeg riječnog vodostaja i jačih zapadnih vjetrova. Na hidrofizičke i ekološke odnose u zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvodi slatke vode koji se nalaze u unutarnjem dijelu zaljeva. Prema koncentraciji hranjivih soli i količini fitoplanktona zaljev se može kvalificirati kao prirodno umjereno eutrofiziran sustav. Za ekološke i produkcijske odnose od velikog je značaja donos organske tvari s kopna (oborinske vode a osobite vrulje). Zbog povoljne primarne produkcije i hidrografskih osobina u zaljevu se od antičkih vremena uzgajaju školjke. Danas je to najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj. Uslijed veoma slabe naseljenosti u okolnom području, zaljev nije bio izložen snažnijoj antropogenoj eutrofikaciji. Radi svoje relativno velike produktivnosti i značaja za uzgoj školjkaša Malostonski zaljev je 1983. godine proglašen rezervatom prirode u moru. Klima ovog područja obilježena je blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborina u najsušnijem mjesecu manja je od 40 mm. Ukupna godišnja količina oborina je 1316 mm. Najučestaliji vjetar je iz N, SE i NW smjera. Prema postojećem prostornom planu područje Malostonskog kanala namijenjeno je za uzgoj školjkaša. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice, te sakupljaju prnjavice (Venus verrucosa), kunjke (Arca Noe) i kućice (Ruditapes decussatus). Proizvodno područje podijeljeno je na 7 zona i to: Kuta, Mali Ston, Usko, Bistrina Bjejevica, Brijesta i Sutvid. Zona Kuta omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: A Φ 42º50,734’N λ 17º 43,376’E B Φ 42º50,450’N λ 17º 43,193’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Kuta M1 Φ 42º50,062’N λ 17º 44,542’E Kuta M2 Φ 42º50,073’N λ 17º 43,943’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina, površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Kuta B1 Φ 42º 50,117’N λ 17º 44,069’E Zona Mali Ston omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: A Φ 42º 50,734’N λ 17º 43,376’E B Φ 42º 50,450’N λ 17º 43,193’E C Φ 42º 51,097’N λ 17º 42,330’E D Φ 42º 51,204’N λ 17º 42,433’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Mali Ston M1 Φ 42º 50,691’N λ 17º 42,692’E Mali Ston M2 Φ 42º 50,877’N λ 17º 42,387’E Na točki M1 uzorkovat će se dagnje i kamenice. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Mali Ston B1 Φ 42º 50,819’N λ 17º 42,626’E Zona Usko omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: C Φ 42º51,097’N λ 17º 42,330’E D Φ 42º51,204’N λ 17º 42,433’E E Φ 42º52,179’N λ 17º 40,838’E F Φ 42º52,327’N λ 17º 40,908’E G Φ 42º52,103’N λ 17º41,870’E H Φ 42º52,010’N λ 17º 42,113’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njihove zemljopisne koordinate su: Usko M1 Φ 42º51,509’N λ 17º 41,507’E Usko M2 Φ 42º52,161’N λ 17º 40,984’E Usko M3 Φ 42º51,698’N λ 17º 41,860’E Usko M4 Φ 42º52,033’N λ 17º 41,842’E Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava i njezine zemljopisne koordinate su: Usko B1 Φ 42º51,951’N λ 17º41,448’E Zona Bistrina omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: G Φ 42º52,103’N λ 17º41,870’E H Φ 42º52,010’N λ 17º 42,113’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njihove zemljopisne koordinate su: Bistrina M1 Φ 42º52,679’N λ 17º42,741’E Bistrina M2 Φ 42º52,387’N λ 17º 42,176’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M2 uzorkovat će se dagnje i kamenice. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava i njezine zemljopisne koordinate su: Bistrina B1 Φ 42º52,387’N λ 17º 42,176’E Zona Bjejevica omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: G Φ 42º52,848’N λ 17º 38,955’E H Φ 42º53,291’N λ 17º38,950’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njihove zemljopisne koordinate su: Bjejevica M1 Φ 42º52,421’N λ 17º 38,851’E Bjejevica M2 Φ 42º52,945’N λ 17º38,270’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzrokovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava i njezine zemljopisne koordinate su: Bjejevica B1 Φ 42º52,945’N λ 17º38,270’E Zona Sutvid omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: I Φ 42º 55, 237’N λ 17º 28,164’E J Φ 42º 55,238’N λ 17º 28,618’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Sutvid M1 Φ 42º54,993’N λ 17º28,575’E Sutvid M2 Φ 42º54,989’N λ 17º28,211’E Sutvid M3 Φ 42º55,238’N λ 17º28, 208’E Na točki M2 uzorkovat će se dagnje i kamenice. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Sutvid B1 Φ 42º 54,985’N λ 17º 28,322’E Zona Brijesta omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata: J Φ 42º 55,238’N λ 17º 28,618’E K Φ 42º 55,466’N λ 17º31,290’E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njihove zemljopisne koordinate su: Brijesta M1 Φ 42º54,322’N λ 17º31,827’E Brijesta M2 Φ 42º54,354’N λ 17º31,012’E Brijesta M3 Φ 42º54,709’N λ 17º30,944’E Brijesta M4 Φ 42º 54,614’N λ 17º29,470’E Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Na točki M2 uzorkovat će se dagnje i kamenice. Na točki M4 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Brijesta B1 Φ 42º54,439’N λ 17º31,570’E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete izlovljenih školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Malostonski zaljev M1 Φ 42º51,698’N λ 17º41,860’E Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su: Malostonski zaljev B1 Φ 42º51,698’N λ 17º41,860’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 8. B. Parametri i plan uzorkovanja
41. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. petnaestodnevno Od 1. 11. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 31. 3. 2008. mjesečno
42. b)meso školjkaša učestalost klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X,) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X,) E. Coli mjesečno (svakog drugog utorka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. petnaestodnevno Od 1. 11. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 31. 3. 2008. mjesečno Uzorke dagnji i kamenica uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. Uzorke prnjavica, kunjki i kućica sakupljaju ronioci. Uzorke izronjenih školjkaša uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. IZLOVNA PODRUČJA 2.2.a. ZAPADNA OBALA ISTRE A. Opis područja izlova Proizvodno područje prostire se od Rta Savudrija u kursu 280 od granice teritorijalnog mora RH do Rta Barbariga u kursu 270 do granice teritorijalnog mora RH. U navedenom području ribari pretežno love s pridnenim kočama i ramponima, i to: jakovljeve kapice (Pecten jacobeus), prnjavice (Venus verrucosa) i kunjke (Arca noae), a ostale se školjke bacaju natrag u more i to: glatka jakovljeva kapica (Flexopecten glaber), rumenka (Callista chione), bodljikavi volak (Bolinus brandaris) i velike količine »morskih jaja« (Micrososmus sulcatus). Na prirast školjkaša zasigurno utječu jake morske struje, te blizina (6 – 7
43. km)ušća rijeke Mirne. Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njihove zemljopisne koordinate su: ZOI M1 Φ 45º31,500’ N λ 13º 27,300’ E ZOI M2 Φ 45º13,255’ N λ 13º30,000’ E ZOI M3 Φ 45º 03,100’ N λ 13º32, 400’ E Na svim točkama uzorkovat će se za pretrage na teške metale, klorirane ugljikovodike i PCB. Stalne točke uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njihove zemljopisne koordinate su: B1 Φ 45º 31,500’N λ 13º 27,300’E B2 Φ 45º13,255’N λ 13º 30,000’E B3 Φ 45º03,100’N λ 13 32,400’E Raspored stalnih točaka uzorkovanja prikazan je na karti 9. B. Parametri i plan uzorkovanja
44. a)morska voda učestalost temperatura morske vode mjesečno salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno fitoplanktonski sastav Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnae­stodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno
45. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (III, IX) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (III, IX) E. Coli mjesečno (svakog drugog ponedjeljka u mjesecu) PSP, DSP, ASP, YTX Od 1. 4. 2007. – 31. 10. 2007. tjedno Od 1. 11. 2007. – 30. 11. 2007. petnae­stodnevno Od 1. 12. 2007. – 31. 12. 2007. mjesečno Od 1. 1. 2008. – 28. 2. 2008. mjesečno Od 1. 3. 2008. – 31. 3. 2008. petnaestodnevno Uzorci se love ribolovnim alatima uobičajenim za sakupljanje školjkaša na tom području (pridnenim kočama i ramponima). Uzorke izlovljenih školjkaša uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.2.b. MALOSTONSKI ZALJEV Proizvodno područje izlova, stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša, njezine zemljopisne koordinate, stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava, njezine zemljopisne koordinate, te plan uzorkovanja opisani su pod 2.1.g. PRELIMINARNA PODRUČJA – UZGOJNA PODRUČJA 2.3.a. UVALA BUDAVA A. Opis područja uzgoja Proizvodno područje nalazi se u uvali Budava na jugoistoku Istarskog poluotoka. Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Proizvodno područje omeđeno je sljedećim zemljopisnim koordinatama: A Φ 44°53,245 N λ 13°59,072 E B Φ 44°53,854 N λ 13°59,128 E C Φ 44°53,784 N λ 13°59,193 E D Φ 44°53,805 N λ 13°59,230 E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Budava M1 Φ 44°53,797’ N λ 13°59,198’ E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: d­no, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 10. B. Parametri i plan uzorkovanja
46. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
47. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.3.b. PAG – UVALA DINJIŠKA A. Opis područja uzgoja Uvala Dinjiška na otoku Pagu ima mediteransku klimu koja je posebno ugodna tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci. Tijekom zime temperatura zraka se vrlo rijetko spušta ispod ništice, a snježne padaline su rijetkost. Ljeta su vruća i uglavnom suha. Jedno od obilježja paških zima je bura, snažan vjetar sjeveroistočnog smjera koji donosi suh planinski zrak s Velebita. Nakon bure (koja puše dva do pet, rijetko više dana za redom) nastupa razdoblje mirnih i sunčanih dana. Uvala Dinjiška nalazi se na južnom dijelu otoka Paga. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Proizvodno područje obilježeno je sljedećim zemljopisnim koordinatama: A Φ 44°19’583’ N λ 15°14’916’ E B Φ 44°19’550’ N λ 15°14’966’ E C Φ 44°19’516’ N λ 15°14’933’ E D Φ 44°19’566’ N λ 15°14’883’ E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Dinjiška M1 Φ 44°19,512’ N λ 15°14,951’ E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 11. B. Parametri i plan uzorkovanja
48. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
49. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu,Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.3.c. ROVANJSKA A. Opis područja uzgoja Proizvodno područje nalazi se na samom kraju Velebitskog kanala. Područje je pod snažnim utjecajem kraških površinskih i podzemnih voda, a duž obala izviru brojne vrulje. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Proizvodno područje omeđeno je sljedećim zemljopisnim koordinatama: A Φ 44°15’732’ N λ 15°31’873’ E B Φ 44°15’820’ N λ 15°31’781’ E C Φ 44°15’743’ N λ 15°31’872’ E D Φ 44°15’820’ N λ 15°31’799’ E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Rovanjska M1 Φ 44°15’813’ N λ 15°31’786’ E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 12. B. Parametri i plan uzorkovanja
50. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
51. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu,Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.3.d. NOVIGRADSKO MORE A. Opis područja uzgoja Novigradsko more je zaljev usječen duboko u kopno. Predstav­lja izolirani, izrazito razveden i složen hidrogeomorfoški sustav. U središnjem dijelu sjeveroistočnog ruba Novigradskog mora je zaljev ušća rijeke Zrmanje. Navedeni akvatorij po svojim značajkama predstavlja estaurij, vrlo dinamičan sustav nešto nižeg biodiverziteta u usporedbi s drugim graničnim morskim i slatkovodnim sustavima. Za njih su značajna izrazita prostorna i vremenska kolebanja hidrografskih čimbenika. Nastala su u postpleistocenu, prodiradnjem mora u ove kotline s neogenskim naslagama. Novigradsko je more s prosječnom dubinom u središnjem dijelu od 28 m, svojoj površinom od 28,65 km2 (dužina 11 km, širina 5
52. km)i vodenom masom od 0,5 km3, veće od Karinskog mora, koje obasiže površinu od 5,4 km2 (dužina 3,8 km, širina 2,4
53. km)i volumen od 0,04 km3. Najveća mu je dubina 11 m, a izobata od 10 m se nalazi vrlo blizu ruba kopna. Oba su akvatorija povezana tjesnacem Karinsko tisno. Tjesnac je širok 110 – 250 m, dug je 2,5 km, dubina mu iznosi 12 m. S druge strane Novigradsko more spojeno je s Novskim ždrilom, kanjonom strmih obala, koje se obrušavaju ispod morske površine do dubine od 40 m. Dno je oba tjesnaca (Novsko ždrilo i Karinsko tisno) ravno i pjeskovito, uslijed snažnog protoka morske vode. Dno Novigradskog i Karinskog mora je pokriveno muljem. Značajna je činjenica da mulj s ušća Karinšćice ima ljekovita svojstva. Područje je pod snažnim utjecajem kraških površinskih i podzemih voda, a duž obala izviru brojne vrulje. Raspon je godišnjeg protoka Zrmanje od 65 do 125 m3. Posebitost zemljopisnog položaja, prirodna zatvorenost i izoliranost te znatan priliv slatkovodnih dotoka rijekama Zrmanjom i Karinšćicom, potokom Slapača, vrelom Nozreti, jarugom Baščica i brojnim vruljama, utječe na bitno nižu slanost i temperaturu ovoga područja u svim sezonama osim ljeti. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata: A Φ 44º11’466’N λ 15º 36’166’E B Φ 44º11’483’N λ 15º 36’333’E C Φ 44º11’450’N λ 15º 36’100’E D Φ 44º11’416’N λ 15º 36’066’E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njezine zemljopisne koordinate su: Novigradsko more M1 Φ 44º11,666’N λ 15º 35,608’E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 13. B. Parametri i plan uzorkovanja
54. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
55. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.3.d. MARINA – UVALA STIPAN JAZ A. Opis područja Uzgojno područje Stipan Jaz nalazi se u Marinskom zaljevu, smješteno je 1.8 NM istočno od mjesta Marina. Najveća dubina mu iznosi 33 m, dok mu je prosječna iznosi 23 m. Veličina mu je 200×300 m. Područje je pod stalnim cjelogodišnjim dotokom slatke vode iz velikog broja vrulja. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Prema postojećem prostornom planu to je područje namijenjeno za marikulturu. Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećim zemljopisnih koordinata: A Φ 43°30’916’ N λ 16°09’483’ E B Φ 43°30’933’ N λ 16°09’683’ E C Φ 43°30’800’ N λ 16°09’783’ E D Φ 43°30’800’ N λ 16°09’633’ E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njihove zemljopisne koordinate su: Stipan Jaz M1 Φ 43°30,792’ N λ 16°09,345’ E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 14. B. Parametri i plan uzorkovanja
56. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
57. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog četvrtog ponedjeljka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.3.e. MLJET – UVALA SOBRA A. Opis područja uzgoja Uvala Sobra na otoku Mljetu pripada mediteranskom klimatskom području sa suhim, vedrim i vrlo toplim ljetom, te kišovitim, ali blagim zimama, s najviše oborina potkraj jeseni i početkom zime. U ljetnim mjesecima najčešće puše burin, noću i ujutro, a popodne prelazi u osvježavajući maestral. Kiše u tom razdoblju rijetko padaju, osim povremenih kratkotrajnih nevera s vjetrom s pučine. Tijekom kasno jesenskih i zimskih mjeseci zapuše jaka bura i tada je vrlo svježe. No, ta razdoblja nisu duga jer ih smjenjuju toplija razdoblja s južnim vjetrovima. Tada temperatura zraka brzo raste i doseže i više od 15 C. Uvala je zaklonjena od NW vjetra u uvalici Klačna luka (W krak uvale). Od juga je zaklonjeno u uvalici Zaglav (E krak uvale). Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata: A Φ 42°44’683’ N λ 17°36’166’ E B Φ 42°44’683’ N λ 17°36’316’ E C Φ 42°44’616’ N λ 17°36’116’ E D Φ 42°44’616’ N λ 17°36’316’ E Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša te njezine zemljopisne koordinate su: Sobra M1 Φ 42°44, 726’ N λ 17°36, 801’ E Na točki M1 uzorkovanje će se obavljati na tri uzgojne razine: dno, sredina i površina. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 15. B. Parametri i plan uzorkovanja
58. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
59. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog prvog utorka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. PRELIMINARNA PODRUČJA – IZLOVNA PODRUČJA 2.4.a. PAŠMANSKI KANAL A. Opis područja To je morski prolaz između otoka Pašmana i dijela kopnene obale. Na sjeveru ga razgraničuje spojnica Rt Artina (na Pašmanu) – Rt Podvara (pokraj Sukošana), a na jugu spojnica Rt Borovnjak (na Pašmanu) – Pakoštane. Duljina mu je oko 7 NM a dubina do 30 m. Najuži dio mu je Pašmanski tjesnac, kroz koji vrijedi poseban plovidbeni režim. Srednje mjesečne temperature zraka variraju od 6.7 °C (siječanj) do 23.6 °C (srpanj). Ukupna godišnja količina oborina u prosjeku je 800 – 1000 mm. Oborina je više u hladnom, a manje u ljetnom razdoblju. Ljeti padne samo 16% oborina a u jesen kao najkišovitijoj sezoni dvostruko više. Ovaj klimatski element vrlo je varijabilan i znatno se razlikuje iz godine u godinu. Termohaline osobine ovoga područja pod znatnim su utjecajem slatkovodnih dotoka s kopna. Srednje mjesečne temperature površine mora kreću se od oko 11° (siječanj – veljača) do 23 °C (kolovoz). Izotermija nastupa početkom jeseni. Unutar cijelog kanala salinitet se može kretati od minimalnih 35‰ do razmjerno visokih 38‰, a u dubljim slojevima otvorenog dijela kanala i više. Površinski salinitet ima dva minimuma, proljetnji u svibnju i jesenski tijekom listopada, što može varirati ovisno o lokalnim dužobalnim utjecajima. Iako je najveći dio Pašmanskog kanala oligotrofan i razmjerno niske produktivnosti, srednji je dio kanala zbog velikog broja otoka, otočića i hridi, odnosno zbog povećanog utjecaja kopna nešto produktivniji od ostalog dijela. U proizvodnom području izlovljavaju se prnjavice (Venus Verrucosa) i kunjke (Arco Noe). Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njihove zemljopisne koordinate su: Pašmanski kanal M1 Φ 43°57’ 166’ N λ 15°25’800’ E Pašmanski kanal M2 Φ 43°55’ 000’ N λ 15°28’500’ E. Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 16. B. Parametri i plan uzorkovanja
60. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
61. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorci se sakupljaju na način uobičajen za sakupljanje školjkaša na tom području (ronjenjem). Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 2.4.b. KANAL SVETOG ANTE U ŠIBENIKU A. Opis područja uzgoja Kanal Sv. Ante predstavlja duboki kanjon (po sredini do 44
62. m)najmanje širine od 140. Na ulazu je širok 220 m. Dug je oko 1.4 NM i prirodna je veza između Šibenskog kanala i Šibenske luke. Kanal je također i plovni put s posebno reguliranim režimom plovidbe. Klima ovog područja također je karakterizirana prosječnom temperaturom zraka najtoplijeg mjeseca iznad 22 °C te izrazitim maksimumom oborina zimi i sušnim ljetom. Godišnja količina oborina je 800 – 900 mm. Najučestaliji vjetrovi su N, NE i SE smjera Zbog stalnog dotoka slatke vode iz rijeke Krke, vertikalna i horizontalna razdioba termohalinih svojstava ovog područja je dosta kompleksna. Srednja temperatura vodenog stupca kreće se od 12 °C zimi do 20 °C ljeti. Morska voda je u površinskom sloju dosta zaslađena, osobito u zimskom razdoblju kad je povećan dotok slatke vode iz rijeke Krke i Prokljanskog jezera, no znatno manje nego područje uzvodno. Minimalna zabilježena vrijednost saliniteta ovog područja je 5,3 ‰ a maksimalna 38,6 ‰. Morske struje su SW smjera (prema izlazu), a brzina im ovisi o vodostaju rijeke Krke i snazi bure (oko 0,7 čv ljeti i do 2,7 čv zimi). Zbog nepostojanja sustava za pročišćavanje urbanih i industrij­skih voda grada Šibenika i zbog gore spomenutog dotoka slatke vode, kao i zbog direktnog utjecaja luke i otpadnih voda, područje je visoko eutrofizirano, podložno ljetnim monospecifičnim i »red tide« cvatnjama, zbog čega postoji stalna opasnost od iznenadnog onečišćenja. Kanal je prirodno stanište velikih količina prirodnih populacija školjkaša (osobito dagnji). Proizvodno područje je omeđeno kopnom i spojnicama zamišljenih točaka s zemljopisnim koordinatama A Φ 43°43,747’ N λ 15°52’ 816’ E B Φ 43°43,702’ N λ 15°52’ 830’ E C Φ 43°43,469’ N λ 15°51’ 329’ E D Φ 43°43,464’ N λ 15°51’ 495’ E Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kvalitete školjkaša i njihove zemljopisne koordinate su: Sv. Ante M1 Φ 43°43,764’ N λ 15°52’ 340’ E Sv. Ante M2 Φ 43°43,602’ N λ 15°51’ 726’ E Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i klorirane ugljikovodike. Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava i njezine zemljopisne koordinate su: Stalna točka uzorkovanja prikazana je na karti 17. B. Parametri i plan uzorkovanja
63. a)morska voda učestalost pH kvartalno (II, V, VIII, XI) temperatura morske vode mjesečno boja kvartalno (II, V, VIII, XI) suspendirana tvar kvartalno (II, V, VIII, XI) salinitet mjesečno otopljeni kisik mjesečno naftni ugljikovodici kvartalno (II, V, VIII, VI)
64. b)meso školjkaša klorirani ugljikovodici polugodišnje (IV, X) fekalni koliformi kvartalno (II, V, VIII, XI) metali (Ag, Cr, Cd, Hg, Pb, Zn, As, Cu, Ni) polugodišnje (IV, X) E. Coli mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) Saxitoxin mjesečno Uzorci se sakupljaju na način uobičajen za sakupljanje školjkaša na tom području (ronjenjem). Uzorke uzima ovlašteni veterinar ili stručna osoba laboratorija uz prisutnost ovlaštenog veterinara. 3. UZORKOVANJE 3.1. Uzorkovanje morske vode za određivanje kvalitativno-kvan- titativnog sastava fitoplanktonske zajednice Uzorkovanje fitoplanktona za određivanje kvalitativnog sastava fitoplanktonske zajednice obavljat će se mrežom (promjera oka 20 mikrona) povlačenjem vertikalno od dna do površine vodenog stupca. Količina profiltrirane vode izračunat će se uzimajući u obzir veličinu otvora mreže i visine stupca vode kroz koji je mreža provučena. U slučaju kada je dubina mora manja od 1 m uzorkovat će se 1 litra morske vode na pola dubine. Pored toga, na svakoj postaji crijevom za uzorkovanje (sampling tube) uzimat će se i uzorak vode za određivanja kvantitativnog sastava fitoplanktonske zajednice. Kvalitativno-kvantitativni sastav fitoplanktonske zajednice i utvrđivanje prisutnosti potencijalno toksičnih i toksičnih fitoplanktonskih vrsta obavljat će se UtermFhl metodom