← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1786/2005 od 8. svibnja 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1786/2005 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1786/2005 od
  3. svibnja
  4. NN 55/2007 (30.5.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1786/2005 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1788 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli E. C. rođ. Š. i B. Š., oboje iz K., koje zastupa Z. I., odvjetnik u P., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Poreču dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-156/07 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri

(3)mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositeljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) i to: – E. C. rođ. Š. iz K., 501-1180 F. D., C. B.C. V3E2C9, u iznosu od 12.500,00 kuna; – B. Š. iz K., 424 E, 17 S., N. V., u iznosu od 12.500,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Podnositelji ustavne tužbe, na temelju članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli su
  5. travnja
  6. godine ustavnu tužbu smatrajući da im je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka pred Općinskim sudom u Poreču povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
  7. stavkom
  8. Ustava Republike Hrvatske. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  9. Podnositelji su još po svome pravnom predniku (majci G. Š.)
  10. siječnja
  11. godine pred Općinskim sudom u Poreču pokrenuli parnični postupak protiv tadašnjeg društvenog poduzeća »L. P.« radi priznanja prava vlasništva. Do
  12. studenoga
  13. godine Općinski sud u Poreču održao je ukupno pet ročišta (da bi na posljednjem održanom
  14. lipnja
  15. donio presudu, broj: P-32/84-17 kojom je odbio tužiteljicu s tužbenim zahtjevom. Po žalbama stranaka Okružni sud u Puli, svojom presudom od
  16. prosinca
  17. godine broj: Gž-119/85-2, ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Nakon donošenja ukidne presude drugostupanjski sud svojim rješenjem, broj: 3-Su-768/98 od
  18. travnja 1998., za suca u tom predmetu određuje sutkinju toga suda V. I. Nakon toga prvostupanjski sud održava ročište
  19. rujna
  20. godine, na kojem donosi rješenje o zakazivanju naredne rasprave pismenim putem. Svojim podnescima od
  21. studenoga i
  22. prosinca
  23. godine punomoćnik podnositelja potiče sud na zakazivanje ročišta. Čak štoviše, u svojem podnesku od
  24. prosinca
  25. punomoćnik podnositelja predlaže sudu određivanje drugog suca za vođenje predmeta. U međuvremenu prvostupanjski sud, utvrđujući da je njena majka preminula, donosi rješenje, posl. broj: P-118/86-7 od
  26. siječnja 2000., kojim odbija zahtjev podnositeljice da preuzme parnicu u predmetu njene majke G. Š., kao tužiteljice. Odlučujući o žalbi podnositeljice drugostupanjski sud svojim rješenjem, posl. broj: Gž-819/00-2 od
  27. prosinca
  28. godine, ukida prvostupanjsko rješenje i dozvoljava podnositeljima da preuzmu pokrenutu parnicu. Nakon toga prvostupanjski sud zakazuje i održava ročišta
  29. ožujka 2001.,
  30. lipnja 2001.,
  31. rujna 2001.,
  32. listopada 2001.,
  33. prosinca 2001.,
  34. travnja 2002.,
  35. lipnja 2002.,
  36. travnja 2006., da bi na ročištu od
  37. svibnja
  38. donio presudu, broj: P-118/86, kojom odbija tužbeni zahtjev podnositelja. Odlučujući o žalbama stranaka drugostupanjski sud (Županijski sud u Puli), svojom presudom, broj: Gž-927/07 ukida prvostupanjsku presudu i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Predmet kod prvostupanjskog suda sada dobiva novi broj: P-156/07, te se od
  39. ožujka
  40. nalazi na rješavanju kod istog suda. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  41. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka
  42. stavka
  43. Ustava Republike Hrvatske i članka
  44. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  45. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i preslike predmetnog spisa, Ustavni sud je utvrdio da su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  46. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  47. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak radi priznanja prava vlasništva pokrenut je
  48. siječnja
  49. godine pred Općinskim sudom u Poreču. Duljina postupka uzima se u obzir od
  50. studenoga
  51. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  52. – pročišćeni tekst, 8/
  53. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od
  54. travnja
  55. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/
  56. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od
  57. srpnja
  58. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/
  59. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.). U članku
  60. stavku
  61. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Ustavna tužba podnijeta je
  62. travnja 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvadeset
(20)godina, tri
(3)mjeseca i devet
(9)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset
(20)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA U pravno relevantnom razdoblju parnični postupak se vodio pred Općinskim sudom u Poreču, koji je u spomenutom razdoblju od radnji koje su relevantne za odlučivanje o pravima ili obvezama podnositelja održao više ročišta, dok je Županijski sud u Puli u tom razdoblju svojim rješenjem od
  2. travnja
  3. godine odredio drugog suca za rad na tom predmetu. Razmatrajući postupanje prvostupanjskog suda u razmatranom razdoblju, Ustavni sud je utvrdio da je bilo nekoliko razdoblja njegove neaktivnosti u ukupnom trajanju od preko šest
(6)godina. Ta neaktivnost odnosi se na razdoblja između održavanja ročišta od
  1. rujna
  2. pa do
  3. ožujka 2001., te na ročište održano
  4. lipnja 2002., a naredno tek
  5. travnja
  6. godine. 4.
  7. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Ustavni sud utvrđuje da su podnositelji, kao tužitelji u parničnom postupku iz opravdanih razloga tražili odgodu ročišta, a sve u cilju utvrđenja nasljednika pok. tužiteljice, sada podnositelja. Međutim, imajući u vidu ukupno trajanje postupka, kao i neaktivnost suda, doprinos podnositelja trajanju ovog postupka je neznatan. 4.
  8. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o djelomično složenoj pravnoj stvari, s obzirom na potrebu izlaska suda na lice mjesta (prijepor), vađenja povijesnih zk. izvadaka i dr. dokumentacije vezane uz pravni režim društvenog vlasništva. Međutim, navedene okolnosti ne mogu opravdati činjenicu neaktivnosti suda u razdoblju od gotovo šest i više godina, kao i činjenicu da predmet niti nakon više od dvadeset godina još nije pravomoćno okončan. OCJENA USTAVNOG SUDA
  9. Ustavni sud utvrđuje da je parnični postupak u pravno relevantnom razdoblju trajao sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset
(20)dana. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem parničnog postupka, u kojemu nije donijeta pravomoćna odluka, podnositeljima povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima ili obvezama, koja su im zajamčena člankom
  1. stavkom
  2. Ustava Republike Hrvatske.
  3. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  4. stavka
  5. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  6. Sukladno odredbi članka
  7. stavka
  8. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud, u pravilu, određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  9. studenoga
  10. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade, na temelju članka
  11. stavka
  12. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uključujući i doprinos podnositelja ustavne tužbe, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojemu se radi, napose s obzirom na njegovu hitnost, ali uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  13. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  14. Ustavnog zakona.
  15. Predsjednik Općinskog suda u Poreču dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1786/2005 Zagreb,
  4. svibnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 55/2007-1788 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 55/2007 Broj dokumenta u izdanju: 1788 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.5.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2007/55/1788 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.