← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4959/2005 od 16. svibnja 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4959/2005 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4959/2005 od
  3. svibnja
  4. NN 55/2007 (30.5.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4959/2005 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1807 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli I. P. i B. P., oboje iz K., koje zastupa M. M., odvjetnik u Z., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u pred­metu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Gžn-442/07 (predmet Općinskog suda u Zagrebu broj: Pn-3763/95) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada podnositeljima ustavne tužbe zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) i to: – I. P. iz K., U. 56, u iznosu od 18.400,00 kn; – B. P. iz K., U. 56, u iznosu od 18.400,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Podnositelji ustavne tužbe, na temelju članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli su
  5. prosinca
  6. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  7. Parnični postupak pokrenut je
  8. svibnja
  9. pred Općinskim sudom u Zagrebu tužbom podnositelja protiv Republike Hrvatske, radi naknade štete zbog uništenja njihove kuće, koje je nastalo eksplozivnom napravom terorističkim aktom. Podneskom od
  10. listopada
  11. tužena je sudu dostavila odgovor na tužbu. Ročište je održano
  12. studenoga
  13. na kojem je glavna rasprava odgođena. Dopisima od
  14. studenoga
  15. sud je od nadležnih tijela zatražio na uvid spis odnosno dokumentaciju. Podneskom od
  16. srpnja
  17. tužena je predložila prekid postupka u smislu članka
  18. stavka
  19. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 7/96.). Rješenjem broj: Pn-3763/95 od
  20. srpnja 2003., sud je utvrdio prekid postupka, te je odredio da će se postupak nastaviti nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Rješenjem od
  21. studenoga
  22. sud je nastavio postupak. Rješenjem broj: Pn-6938/03 od
  23. ožujka 2004., sud se oglasio nenadležnim za postupanjem, ukinuo je provedene radnje u postupku te je odbacio tužbu. Protiv navedenog rješenja podnositelji su
  24. ožujka
  25. izjavili žalbu, koju je Županijski sud u Zagrebu odlukom broj: Gžn-1150/04 od
  26. veljače
  27. uvažio, ukinuo je prvostupanjsko rješenje i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Na ročištu održanom
  28. lipnja
  29. sud je odredio provođenje dokaza saslušanjem podnositelja. Na ročištu održanom
  30. prosinca
  31. sud je saslušao podnositelje, te je odredio pribaviti spis Općinskog državnog odvjetništva Karlovac broj: Ktn-89/
  32. Iduće ročište održano je
  33. travnja
  34. na kojem je određen dokaz građevinskim vještačenjem, međutim na ročištu održanom
  35. rujna
  36. odustalo se od provođenja dokaza vještačenjem, te je glavna rasprava zaključena. Odluka suda objavljena je na ročištu održanom
  37. rujna
  38. Protiv odluke suda podnositelj je izjavio žalbu, te je predmet dostavljen Županijskom sudu u Zagrebu na odlučivanje, gdje se vodi pod brojem: Gžn-442/
  39. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  40. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  41. stavka
  42. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  43. Ustavnog zakona. 3.
  44. Podnositelji su pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu na temelju odredbe članka
  45. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., 73/
  46. i 3/94.), koji je glasio: Članak
  47. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  48. veljače
  49. godine, bilo je propisano: Članak
  50. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91, 73/
  51. i 3/94.) članak
  52. briše se. Članak
  53. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  54. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  55. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narod­ne novine« broj 112/99.) koji je stupio na snagu
  56. studenoga
  57. godine, bilo je propisano: Članak
  58. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  59. (članka 184.a. stavka
  60. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  61. stavka
  62. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  63. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  64. srpnja
  65. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine« broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  66. srpnja
  67. godine, a kojim je propisano: Članak
  68. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  69. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  70. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pokrenut je
  71. svibnja
  72. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Zagrebu radi naknade štete. Duljina postupka uzima se u obzir od
  73. studenoga
  74. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/
  75. – pročišćeni tekst i 8/
  76. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od
  77. travnja
  78. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narod­ne novine – Međunarodni ugovori« broj 14/
  79. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«broj 9/05.), a Protokol broj 13 od
  80. srpnja
  81. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 14/
  82. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 13/03.). U članku
  83. stavku
  84. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Ustavna tužba podnijeta je
  85. prosinca 2005., a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno deset
(10)godina, sedam
(7)mjeseci i četiri
(4)dana, a nakon stupanja na snagu Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao osam
(8)godina, jedan
(1)mjesec i osam
(8)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka radi naknade štete pokrenutog tužbom podnositelja nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. veljače
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka
  6. srpnja
  7. nadležni Općinski sud u Zagrebu postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  8. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Ocjena je Ustavnog suda da podnositelji, kao tužitelji u parničnom postupku, nisu pridonijeli duljini trajanja postupka. 4.
  9. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj pravnoj stvari. 4.
  10. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U odluci broj: U-IIIA/829/2002 od
  11. ožujka
  12. godine Ustavni sud je, u okolnostima identičnim ovom predmetu, utvrdio da je zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  13. stavkom.
  14. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te da je tim zakonom određenim prekidom postupka podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  15. stavka
  16. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. Ustavni sud ne nalazi razlog za odstupanje od tako izraženog stajališta u ovom predmetu. Stoga je, u smislu odredbe članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke odluke.
  19. Sukladno odredbi članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  22. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  23. Ustavnog zakona.
  24. Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-4959/2005 Zagreb,
  4. svibnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 55/2007-1807 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 55/2007 Broj dokumenta u izdanju: 1807 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.5.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2007/55/1807 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.