Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditet

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od

do
godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine NN 63/2007 (18.6.2007.), Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 1962 Na temelju članka
stavka
Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003 i 30/2004), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj
lipnja
godine donijela ZAKLJUČAK
Donosi se Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, u tekstu koji je sastavni dio ovog Zaključka.
Ovaj Zaključak i Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 562-01/07-01/02 Urbroj: 5030108-07-1 Zagreb,
lipnja
Predsjednik dr. sc. Ivo Sanader, v. r. NACIONALNA STRATEGIJA IZJEDNAČAVANJA MOGUĆNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOMOD
DO
GODINE
UVOD 1.
OPĆENITO Temeljno opredjeljenje Republike Hrvatske za provođenjem aktivne politike ljudskih prava proizlazi iz usvajanja ključnih međunarodnih dokumenata, kao i suvremenih standarda na ovom području, te se odražava u njihovoj ugradnji u nacionalni zakonodavni okvir i provedbi u praksi. Pri tome je posebice potrebno skrbiti o zaštiti ranjivih društvenih skupina, kao što su osobe s invaliditetom te djeca s teškoćama u razvoju. Nastavno na postojeće zakonodavstvo, kao i na dosadašnju provedbu i rezultate Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od
– 2006., Vlada Republike Hrvatske donosi novi dokument Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine (dalje: Nacionalna strategija) s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Stvaranje sveobuhvatnoga domaćega pravnog okvira pretpostavlja i kontinuirano praćenje razvoja međunarodnih standarda, kako bi se osobama s invaliditetom osigurala najviša razina suvremene zaštite, pristupačnost svim pravima i njihovo ostvarivanje bez diskriminacije. Zadaća je Nacionalne strategije uskladiti sve politike djelovanja na području zaštite osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom. U Republici Hrvatskoj se politika prema osobama s invaliditetom stoga zasniva na suvremenim međunarodnim standardima, koji uključuju i temeljna načela ljudskih prava kao što je načelo nediskriminacije, te načelo međuzavisnosti i nedjeljivosti svih ljudskih prava, a što čini nužnim ostvarivanje pristupačnosti svih građanskih i političkih, kao i socijalnih, kulturnih i gospodarskih prava osobama s invaliditetom. Pri tome, suradnja s udrugama osoba s invaliditetom kao dio partnerskog odnosa Vlade Republike Hrvatske i civilnog društva, pridonosi integraciji osoba s invaliditetom u tokove društva. 1.
MEĐUNARODNI OKVIR Međunarodni pravni instrumenti koje je Republika Hrvatska ratificirala1 čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj su snazi iznad zakona. Hrvatski sudovi također izravno primjenjuju međunarodne ugovore i to sudeći temeljem Ustava i zakona, ali i međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka i koji su dio domaćega pravnog sustava
Slijedom ovakvoga suvremenoga ustavnog određenja, a uz sveobuhvatno uvažavanje i promicanje temeljnog načela na ovom području – načela nediskriminacije, Republika Hrvatska ima široku osnovu za usklađivanje svojeg zakonodavstva na području zaštite prava osoba s invaliditetom, kao i za njegov daljnji razvoj, a posebice kada se radi o konkretnoj primjeni u sudskoj praksi. Republika Hrvatska već je svojim dosadašnjim praćenjem, odnosno usvajanjem međunarodne regulative pokazala pripadnost krugu demokratskih zemalja koje uvažavaju načela demokracije, pravne države i vladavine prava, te poštivanja ljudskih prava. Vezano uz područje od posebnog interesa za osobe s invaliditetom, Republika Hrvatska je u svoj pravni sustav ugradila načela Opće deklaracije o ljudskim pravima, te je postala stranka: Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Konvencije protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvencije o pravima djeteta, kao i njihovih dodatnih protokola. 1.2.1.Ujedinjeni narodi Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda3 rezultat je kontinuiranog i učinkovitog djelovanja osoba s invaliditetom u svojim sredinama, ali i njihove aktivnosti na globalnoj razini, posebice u svrhu prepoznavanja i izjednačavanja potreba ove vrlo široko zastupljene skupine u društvu. U tom svjetlu posebno je značajan međunarodni skup osoba s invaliditetom u Japanu, na kojem je 2002., u prisutnosti izaslanstava iz 109 država, donesena Deklaracija iz Sappora kojom se bezrezervno tražilo donošenje Konvencije Ujedinjenih naroda, kao i aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom u njezinoj izradi. Svrha Konvencije o pravima osoba s invaliditetom sadržana je u njezinom
članku koji ju definira kao »unapređivanje, zaštitu i osiguranje punog i ravnopravnog uživanja ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom i unapređenje njihovog urođenog dostojanstva«. Tematska područja Konvencije ogledaju se u općim načelima, kao što su: nediskriminacija, sudjelovanje i uključivanje u društvo, poštivanje razlika, jednake mogućnosti, pristupačnost, jednakost između muškaraca i žena, te poštivanje djece s teškoćama u razvoju. Uz Konvenciju je usvojen i Fakultativni protokol kojim se uspostavlja sustav pojedinačnih pritužbi za osobe kojima su od strane država stranaka povrijeđena prava po Konvenciji. Republika Hrvatska je, nastavno na već iskazanu podršku pregovaračkom procesu, kao i izradi samog teksta Konvencije4, među prvih dvadeset država pristupila i njenom potpisivanju dana
ožujka
godine. Stoga sadašnji zakonski okvir i potpora, koju Konvencija uživa među osobama s invaliditetom, predstavljaju dodatni poticaj i obvezu hrvatske Vlade da Konvenciju učini dijelom zakonodavstva i svakidašnjom praksom, ali i potrebu da ona zaživi u svijesti pojedinca kao opće dobro. 1.2.
Vijeće Europe Ključni dokument koji usmjerava djelovanje europskih država na ovom području u sljedećih deset godina je Akcijski plan Vijeća Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi
–
On sadrži smjernice za unapređenje svih temeljnih područja djelovanja od interesa za osobe s invaliditetom, a na načelima nediskriminacije, jednakih mogućnosti, te uključivanja osoba s invaliditetom u društvene procese i procese odlučivanja. Republika Hrvatska je odlučna učiniti ove smjernice dijelom Nacionalne strategije i na taj način pridonijeti integraciji europskih standarda u svoje zakonodavstvo i praksu. Republika Hrvatska je ratificirala Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe6 i sve dosadašnje protokole – instrumente kojima se jamče građanska i politička prava pojedincima, kojima je također utemeljen Europski sud za ljudska prava kao mehanizam njihove zaštite. Konvencijom se zabranjuje diskriminacija7 po bilo kojoj osnovi, a što se odnosi i na osobe s invaliditetom. Posebice je važan Protokol br. 12 uz Konvenciju8, kojeg je Republika Hrvatska stranka, a koji sadrži odredbu o općoj zabrani diskriminacije i također omogućuje osobama s invaliditetom u zemljama strankama rješavanje sporova pri Europskom sudu za ljudska prava. Republika Hrvatska je stranka i Europske socijalne povelje9, koja člankom
propisuje kako svaka osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalnu izobrazbu, kao i na socijalnu i profesionalnu rehabilitaciju, neovisno o podrijetlu i naravi svojeg invaliditeta, uz istovremeno obvezivanje država stranaka na poduzimanje odgovarajućih mjera u cilju ostvarenja navedenih prava. 1.2.
Europska unija Republika Hrvatska kao kandidatkinja za članstvo u Europsku uniju ima obvezu prilagoditi svoje zakonodavstvo acquisu communautaireu, pravnoj stečevini Europske unije, a koje se odnosi i na područje vezano uz osobe s invaliditetom, posebice na zabranu njihove diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Članak
Ugovora iz Amsterdama10 uvodi poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda kao jedno od zajedničkih načela na kojima počiva ustrojstvo Europske unije, dok se člankom
st.
omogućava poduzimanje mjera od strane Europske unije u cilju suzbijanja diskriminacije s različitih osnova, gdje se konkretno navodi i invaliditet. Povelja o temeljnim pravima Europske unije11 predstavlja dokument Europske unije u kojem se na jednom mjestu jamče politička i građanska prava. Iako ona do proglašenja Ustava Europske unije neće imati pravno obvezujući učinak, njezina je snaga u načelima koja proklamira, a podržavaju ih svi demokratski sustavi europskih država. Poveljom se štiti dostojanstvo čovjeka, zabranjuje diskriminacija i to konkretnim navođenjem invaliditeta12, te traži uključivanje osoba s invaliditetom u život zajednice
U cilju snaženja djelovanja na području od interesa za osobe s invaliditetom, tijekom Europske godine osoba s invaliditetom (2003.) na Europskom kongresu osoba s invaliditetom
donesena je Madridska deklaracija kojom se proklamira prava osoba s invaliditetom kao punopravnih, integriranih i nediskriminiranih građana s ravnopravnim pristupom svim društvenim bogatstvima. Ostali brojni pravni izvori Europske unije koji pridonose daljnjem usklađivanju nacionalnog zakonodavstva na području od posebnog interesa za osobe s invaliditetom su: – Preporuka Vijeća od
lipnja
o parkirnoj kartici za sobe s invaliditetom 98/379/EZ; – Rezolucija Vijeća od
lipnja
o jednakim mogućnostima zapošljavanja za osobe s invaliditetom 31999Y0702

(01); – Rezolucija Vijeća od

srpnja
o promicanju zapošljavanja i socijalnoj integraciji osoba s invaliditetom 32003G0724

(01); – Rezolucija Vijeća od

veljače
– Mogućnost pristupa kojom se poboljšava uključivanje osoba s invaliditetom u društvo temeljeno na znanju 320003G0218

(03); – Rezolucija Vijeća od

svibnja
o jednakim mogućnostima obrazovanja i izobrazbe za učenike i studente s invaliditetom 320030604

(01); – Rezolucija Vijeća od

svibnja
o dostupnosti kulturne infrastrukture i kulturnih aktivnosti osobama s invaliditetom. 1.
NACIONALNI OKVIR Ustav Republike Hrvatske14 predstavlja temeljni pravni okvir za uređivanje odnosa na svim područjima koja se tiču ljudskih prava, kao i suzbijanja diskriminacije. U članku
proklamirano je načelo jednakosti kao najviša vrednota ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava, a odredbom članka
jamče se prava i slobode, neovisno o bilo kojoj osnovi diskriminacije. Sve navedeno u potpunosti je primjenjivo i na područje osoba s invaliditetom, dok konkretna odredba predstavlja najužu poveznicu ove kategorije s Ustavom u članku
koji jamči posebnu skrb države u zaštiti osoba s invaliditetom i pri njihovu uključivanju u život. Prava djece s teškoćama u razvoju dodatno se štite člankom
kojim se uspostavlja njihovo pravo na posebnu njegu, obrazovanje i dobrobit. Nadalje, uz brojne zakone kojima se konkretno, u cilju ostvarivanja posebne zaštite, razrađuju ustavne odrednice, poticaj za daljnji napredak na području zaštite osoba s invaliditetom daje Program Vlade Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju
–
Program je socijalno usmjeren i počiva na načelima socijalne pravde i održive skrbi za sve, te na potrebi poštivanja dostojanstva i ravnopravnosti, kao i ostvarivanja jednakih mogućnosti svih građana. Njime se snaži položaj pojedinca u cilju ostvarenja njegova uspješnog osobnog razvoja i položaja u društvu. U cilju sveukupnog djelovanja na području promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom,
godine osnovano je Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom kao savjetodavno i stručno tijelo Vlade sa zadaćom upućivanja prijedloga, mišljenja i stručnih obrazloženja u području stanja, zaštite i rehabilitacije osoba s invaliditetom i njihovih obitelji, te provođenja aktivnosti usmjerenih na njihovu dobrobit. Sastav Povjerenstva odražava dijalog koji na ovom području Vlada Republike Hrvatske ostvaruje s civilnim društvom, te je u Povjerenstvu, koje se sastoji od ukupno 21 člana, 11 predstavnika civilnog društva, od kojih su 6 osobe s invaliditetom, te 10 predstavnika državne uprave i znanstvenih institucija. U
godini donesen je i Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom15 kojim se propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka osoba s invaliditetom, za čije je vođenje nadležan Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Obilježavanje Europske godine osoba s invaliditetom u
godini u Hrvatskoj pridonijelo je pomaku koji je učinjen na području podizanja svijesti javnosti, te se očekuje daljnje snaženje medijske kulture, posebice provedbom mjera ove Nacionalne strategije. Dana,
siječnja
godine donesena je Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom
– 2006., koja je predstavljala iskorak prema sustavnoj politici na ovom području i u svoj sadržaj uključila Standardna pravila o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom Ujedinjenih naroda. Hrvatski sabor
travnja
godine donio je Deklaraciju o pravima osoba s invaliditetomna16 temelju najviših ustavnih načela Republike Hrvatske potvrđujući pravo svih građana da ravnopravno sudjeluju u svim segmentima društva i nesmetano raspolažu svojim zakonskim ustavnim pravima. Praksa uvođenja međunarodnih standarda u nacionalne dokumente nastavlja se i ovom Nacionalnom strategijom, koja se zasniva na Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Akcijskom planu Vijeća Europe. Stoga se nova Nacionalna strategija naslanja na već uspostavljene okvire, kao i iskustva u provedbi prethodne Nacionalne strategije, ali uz traženje novih rješenja za osiguravanje sveobuhvatnog pristupa u svim područjima od interesa za osobe s invaliditetom, kao što su: obitelj, život u zajednici, odgoj i obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna skrb i mirovinsko osiguranje, stanovanje, mobilnost i pristupačnost, profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad, pravna zaštita i zaštita od nasilja i zlostavljanja, informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti, sudjelovanje u kulturnom životu, sudjelovanje u političkom i javnom životu, istraživanje i razvoj, rekreacija, razonoda i šport, udruge osoba s invaliditetom u civilnom društvu, te međunarodna suradnja. Poboljšanje mobilnosti osoba s invaliditetom u zračnom prometu temeljeno je na Multilateralnom sporazumu Europske zajedničke zrakoplovne oblasti (ECAA) –ECAC Dokumentu 30, I dio i EC Uredbi 1107/2006 o pravima putnika sa smanjenom pokretljivošću. Cilj Nacionalne strategije je učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu, poštivanje urođenog dostojanstva i uvažavanje posebnih interesa, te sprečavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti.
PODRUČJA DJELOVANJA 2.
OBITELJ UVOD Uvažavajući obitelj kao najvišu društvenu vrijednost, Vlada Republike Hrvatske je svojim programskim djelovanjem i osnivanjem ministarstva nadležnog za obitelj učinila značajne pomake u stvaranju institucijskih i drugih pretpostavki za uspješno suočavanje s obiteljskim i profesionalnim izazovima današnjih obitelji. Uloga države je poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom životu, promicanje njihovih prava na osobni integritet i kontinuirano poboljšanje zakonodavstva u svrhu sprečavanja diskriminiranja djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom. S ciljem sveobuhvatne skrbi o ovoj populaciji, a slijedom želje za ugradnjom prava djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom u opće zakonodavstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske je donijela niz dokumenata nacionalne razine u koje su u potpunosti uključena i ova prava. To su: Nacionalna populacijska politika17, Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova18, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od
do
godine19, Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od
do
godine20 i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.21 U politici prema osobama s invaliditetom težište se stavlja na aktivni pristup, što podrazumijeva nastojanje da osobe s invaliditetom, u mjeri i uvijek kad je to moguće, same kontroliraju uvjete vlastita života, podrazumijevajući i akcije vezane uz njihovu rehabilitaciju. U ostvarenju takve politike inzistira se na razvoju službi bliskih korisnicima, tj. osobama s invaliditetom, koje će promicati njihovu autonomiju. Naglasak je na profesionalnom i socijalnom vrednovanju, odnosno na sposobnostima, a ne na ograničenjima osoba s invaliditetom. Drugim riječima, na djelu je rehabilitacijsko-integracijski model u pristupu osobama s invaliditetom, dok je, po svojoj naravi pasivna, supsidijarna kompenzacija, u drugom planu. Dugoročni uspjeh postiže se zajedničkim učinkovitim partnerstvom državnog i civilnog sektora, te samih osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Svaka obitelj tijekom svojega postojanja doživljava niz promjena, no one su specifične kod obitelji osoba s invaliditetom. Jedna od najvećih promjena za obitelj je suočavanje s djetetovom dijagnozom i dijagnozom odraslog člana obitelji. Podizanje djeteta s teškoćama u razvoju zahtijeva dodatne napore obitelji. Zbog specifičnih potreba djeteta s teškoćama u razvoju, a i potreba druge djece u obitelji, roditeljima je nužna pomoć i podrška stručnjaka i poseban doprinos svakog člana obitelji. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, u želji pružanja podrške na samom početku suočavanja s problemima koji se pojavljuju u obiteljima djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, osniva na području Republike Hrvatske Savjetovališta za djecu, mlade, brak i obitelj u kojima organizira programe savjetovališta za roditelje djece s teškoćama, djecu i odrasle osobe s invaliditetom. Ova savjetovališta prerastaju u Obiteljske centre u kojima će svaka obitelj moći potražiti i dobiti pomoć kakva joj je u određenom razdoblju života potrebna. Kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe obitelji osoba s invaliditetom pri uspostavi ravnoteže obiteljskih i profesionalnih obveza te organiziranim aktivnostima djece u slobodnom vremenu, naglašena je potreba za jačanjem razvoja izvaninstitucijskih oblika skrbi, posebno u manjim gradovima i seoskim sredinama. Jedino na taj način moguće je spriječiti institucionalizaciju djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom, te osigurati kvalitetan život u obitelji. U znanosti, do sada provedena istraživanja o roditeljstvu, obiteljskom odgoju, stavovima roditelja prema djeci, odgoju i obrazovanju u školi, te obrazovanju za roditeljstvo, upućuju na potrebu razvoja i primjene empirijski zasnovanih i vremenu prilagođenih pristupa obitelji i njezinoj ulozi u podizanju i odgoju djece, posebno djece s teškoćama u razvoju. Projekt »Razvojni integracijski programi za ranu intervenciju i provedba pilot projekta rane intervencije u obitelji«, kojemu financijsku potporu pruža Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, u okviru kojega je provedeno istraživanje angažiranosti roditelja, ukazalo je na preopterećenost roditelja, posebno majki, svakodnevnim aktivnostima vezanim uz djecu s teškoćama u razvoju, iz kojih proizlazi potreba suradnje svih stručnjaka i obitelji kako bi se odredio najbolji sustav svakodnevne brige za dijete, tj. sustav koji najbolje odgovara određenoj obitelji. Nadalje, prilikom provođenja i evaluacije razvojnoga integracijskog programa, utvrđena je potreba identificiranja svih posebnosti djeteta, ali istovremeno i korištenja svih raspoloživih potencijala, kako samoga djeteta, tako i ostalih članova obitelji. Utvrđena je i neophodnost pružanja kontinuirane podrške obitelji izravnom stručnom podrškom u obitelji i uključivanjem članova obitelji u savjetovališta, te potreba edukacije roditelja i stručnjaka koji rade s djecom s neurorazvojnim smetnjama. S ciljem ostvarenja jedinstvenog pristupa, koji objedinjava različite aspekte informiranja, savjetovanja, dijagnostike, edukacije, psiho-edukacije i terapije djece koja skrbe za roditelje s invaliditetom, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti financijski podupire projekt »Program sustavne psihosocijalne podrške djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom«. Kako bi se poboljšala kvaliteta života osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta i osigurala neovisnost življenja u zajednici, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom započelo u svibnju
godine provedbu Pilot-projekta osobnog asistenta u koji je tijekom
godine bilo uključeno 25 udruga, 78 korisnika i osobnih asistenata iz 14 županija. Projekt se provodi i tijekom
godine sa povećanim brojem udruga, njih 49, te sa 176 uključenih korisnika i osobnih asistenata iz 17 županija. Ciljevi provedbe ovog projekta su: – osiguravanje kvalitetnog zadovoljavanja potreba osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta u svrhu neovisnog življenja, – utvrđivanje kriterija za odabir korisnika usluga osobne asistencije, – utvrđivanje kriterija za odabir osobnih asistenata, – analiza potreba osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta, – utvrđivanje broja tih osoba, – utvrđivanje visine potrebnih sredstava za uvođenje instituta osobnog asistenta u zakonodavnu regulativu i – stvaranje temelja za prijedlog zakonske regulative. CILJEVI – unaprijediti izvaninstitucijske oblike potpore – odgajati i obrazovati djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske i obiteljske uloge – jačati svijest o potrebi poštivanja prava na privatnost osoba s invaliditetom i njihovih obitelji – razvijati svijest o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja – osigurati dostupnost informacija djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima – unapređivati sve oblike socijalne i obiteljsko-pravne zaštite djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja – uspostaviti mrežu psihosocijalne podrške djeci koja skrbe o roditeljima s invaliditetom – jačati društvenu svijest o vrijednostima obitelji i značaju kvalitetnoga obiteljskog života za razvoj djeteta s teškoćama MJERE
Međuresornom suradnjom kontinuirano organizirati aktivnosti s ciljem promicanja obiteljskih vrijednosti i senzibilizacije javnosti Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za odgoj i obrazovanje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, nezavisni stručnjaci Aktivnosti:
prigodno obilježavati Međunarodni dan obitelji –
svibnja
provoditi edukacije i organizirati stručne skupove radi promicanja obiteljskih vrijednosti
tiskati brošure, letke i plakate za promicanje obiteljskih vrijednosti Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
obilježen Međunarodni dan obitelji –
svibnja
broj organiziranih edukacija i okruglih stolova
broj tiskanih letaka, brošura i plakata Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Osigurati osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji što neovisnije planiranje života Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
provesti istraživanje na području Republike Hrvatske u svrhu procjene stanja i potreba obitelji osoba s invaliditetom
organizirati edukativne seminare za osobe s invaliditetom i njihove obitelji s ciljem osnaživanja osoba s invaliditetom za preuzimanje odgovornosti i što neovisnijeg planiranja života, te osnaživanje svih članova obitelji za ostvarivanje prava na osobni integritet Rokovi:
godina
kontinuirano Indikatori provedbe:
rezultati istraživanja kao polazište za planiranje daljnjih mjera
broj organiziranih seminara Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Osigurati osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima privatnost Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo pravosuđa, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, nezavisni stručnjaci Aktivnosti:
izraditi posebne propise u svrhu zaštite od uplitanja u osobni život ili napada na privatnost, te zaštite dostojanstva i ugleda osobe s invaliditetom (bez obzira na mjesto stanovanja ili uređenje života, korespondenciju ili druge vrste komunikacije)
provoditi promidžbene kampanje s ciljem postizanja poštivanja prava osoba s invaliditetom na privatnost, putem tiskovnih i elektroničkih medija te plakata Rokovi:
godina
kontinuirano Indikatori provedbe:
izrađeni posebni propisi
provedene promidžbene kampanje Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Pripremati djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske odnose, roditeljstvo i obiteljski život Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
omogućiti pristup informacijama vezanim uz reprodukciju i planiranje obitelji, primjerenim dobi i vrsti invaliditeta ove populacije (osigurati potrebne didaktičke i informativne materijale i dr.)
organizirati predavanja vezana uz reprodukciju i planiranje obitelji Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
distribuirani tiskani materijali
broj organiziranih predavanja Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Osigurati različite oblike kvalitetne izvaninstitucijske podrške osobama s invaliditetom i članovima njihovih obitelji radi omogućavanja slobode izbora Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo financija, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
provesti evaluaciju pilot-projekta uvođenja instituta osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta
provesti istraživanje vezano uz utvrđivanje broja osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta
planirati sredstva za uvođenje instituta osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta
izraditi propis u svrhu uvođenja instituta osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta
osnivati savjetovališta za obitelji djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u Obiteljskim centrima na području županija i podružnicama Obiteljskih centara na području gradova i općina prema potrebama pojedinih lokalnih sredina
osnažiti razvoj i podići opseg i kvalitetu informativnih, edukativnih, savjetodavnih i uslužnih djelatnosti, te programa namijenjenih obiteljima, roditeljima i djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom u lokalnoj sredini u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom i udrugama koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom
provoditi program sustavne psihosocijalne podrške djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom
uspostaviti mrežu sustavne psihosocijalne podrške djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom na području Republike Hrvatske Rokovi:
–
godina
–
godina
–
kontinuirano Indikatori provedbe:
izvršena evaluacija pilot-projekta
utvrđen broj osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta
planirana sredstva za uvođenje instituta osobnog asistenta
izrađen posebni propis
broj osnovanih savjetovališta
broj podržanih programa
broj djece i obitelji uključenih u program
uspostavljena mreža sustavne psihosocijalne podrške djeci koja skrbe za roditelje s invaliditetom na području Republike Hrvatske Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna. Sredstva u iznosu 15.000.000,00 kuna za osiguravanje uvođenja instituta osobnog asistenta dodatno će se godišnje osiguravati u državnom proračunu.
Provoditi edukaciju i informiranje roditelja djece s teškoćama u razvoju, kao i roditelja s invaliditetom te članova njihovih obitelji Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Agencija za odgoj i obrazovanje, nezavisni stručnjaci, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
organizirati obrazovne programe (predavanja, radionice, tribine, školu za roditelje i slično) namijenjene roditeljima djece s teškoćama u razvoju, roditeljima s invaliditetom i stručnom osoblju (ginekološki odjeli, rodilišta, pedijatrijski odjeli, dječji vrtići, škole i drugo)
izraditi pisane informativne i edukativne materijale namijenjene osoba s invaliditetom i članovima njihovih obitelji (brošure, letke, plakate i drugo)
tiskati brošuru »Roditelji i prava djeteta s teškoćama u razvoju» namijenjenu upoznavanju roditelja s pravima djeteta s teškoćama u razvoju i popisom ustanova, kao i organizacija civilnog društva, koje nude različite programe i usluge namijenjene roditeljima i djeci
izraditi internet stranicu namijenjenu stručnjacima i roditeljima (popis ustanova i organizacija civilnog društva koje nude usluge obiteljima vezano uz skrb i odgoj djece s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom, upućivanje na korisne internet stranice, popis korisnih dokumenata i drugo) Rokovi:
–
kontinuirano
–
godina Indikatori provedbe:
broj organiziranih programa; broj sudionika programa
broj tiskanih brošura i letaka
tiskana brošura »Roditelji i prava djeteta s teškoćama u razvoju«
izrađena internet stranica Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna. 2.
ŽIVOT U ZAJEDNICI UVOD U Republici Hrvatskoj sve snažnije djeluje socijalni model pristupa osobama s invaliditetom, čime je učinjen veliki odmak od medicinskog modela, te je preuzeta obveza stvaranja uvjeta koji će osobama s invaliditetom omogućiti ostvarivanje prava na izbor i kvalitetu vlastita života, što je ujedno i preduvjet njihovom neovisnom življenju. Drugim riječima, osigurava se okruženje pristupačnih građevina, javnih površina, prijevoza, usluga, komunikacija i ostalog. Sve to podrazumijeva i brojne edukacije, aktivnosti i kampanje na razvijanju svijesti kod svih sudionika u zajednici. Valja posebice naglasiti i ujednačavanje terminologije koju je usvojila međunarodna zajednica osoba s invaliditetom, što je potvrđeno i Sheratonskom deklaracijom iz
godine sukladno kojoj se za odrasle osobe koristi naziv – osobe s invaliditetom, a za djecu – djeca s teškoćama u razvoju. U Republici Hrvatskoj su osigurani zakonski preduvjeti za promicanje i poštivanje ljudskih prava osoba s invaliditetom, kao i njihovu uključenost i stvaranje jednakih mogućnosti života u zajednici. Radi unapređivanja uključenosti djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom na području obrazovanja, još predstoji niz aktivnosti kako bi se, primjerice, otklonile sve građevinske prepreke, uskladili programi, uvela nedostatna didaktička pomagala i dodatno educiralo osoblje. U području zapošljavanja, uz fizičke prepreke, najveći problem čine predrasude o osobama s invaliditetom i njihovim mogućnostima i radnoj sposobnosti, čemu pridonosi i neusklađenost dosadašnjih obrazovnih procesa s potrebama tržišta rada. Na području zdravstvene skrbi uočena je potreba intenzivnijeg rješavanja pristupačnosti zdravstvenim ustanovama, pri čemu poseban problem čini nedostupnost nekih dijagnostičkih i terapeutskih usluga, kao i postojeći standardi za nužnu fizikalnu terapiju i rehabilitaciju te nedovoljna educiranost djelatnika u zdravstvu o potrebama osoba s invaliditetom i odgovarajućoj skrbi o njima. Izvaninstitucijska zdravstvena skrb u ruralnim sredinama zahtijevat će posebna ulaganja u budućnosti kako bi se i za osobe s invaliditetom u ovim sredinama osigurala odgovarajuća kvaliteta života u zajednici. Za potpuno uključivanje u život zajednice potrebno je osigurati jednakopravni pristup uslugama, što podrazumijeva bolju pristupačnost ortopedskim pomagalima, suvremenim tehnologijama i univerzalnom dizajnu. U pružanju usluga koje se ostvaruju putem institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi u domovima za različite kategorije korisnika, centrima za pomoć i njegu u kući, udomiteljskim obiteljima i organiziranom stanovanju s podrškom za življenje u manjim stambenim zajednicama, posljednjih godina oblici skrbi izvaninstitucijske naravi dobivaju sve značajniju ulogu, iako još uvijek nije moguće govoriti o potpunom obuhvatu svih osoba s invaliditetom koje imaju ovakve potrebe, za što će biti nužno osigurati veću razinu informiranosti, te pružanja brzih i dostupnih informacija o ostvarivanju pojedinih prava iz sustava socijalne skrbi. Potrebno je dodatno razvijati mrežu mobilnih stručnih službi podrške u sredini u kojoj osoba s invaliditetom živi, a koje bi trebale svakoj osobi pružiti podršku u onoj mjeri koja će joj osigurati ostanak i uspješno aktivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici, bolju kvalitetu života, ali i pravo na vlastito određenje i izbor. S tim je ciljem Vlada Republike Hrvatske započela s reformom sustava socijalne skrbi i socijalnih naknada. U svrhu razvoja kvalitetne skrbi za osobe s invaliditetom izrazito je značajna suradnja s organizacijama civilnog društva, s kojima je uspostavljen uspješni partnerski odnos u realizaciji definiranih programskih aktivnosti. Za poboljšanje institucijske i izvaninstitucijske skrbi o osobama s invaliditetom od velikog je značaja usklađivanje međuresornog djelovanja i ujednačenost ostvarivanja prava kroz različite sustave, na što upućuju identificirani problemi na području, primjerice, načina ocjenjivanja stupnja invaliditeta, ujednačavanja naknada, osiguravanja pristupačnosti uredima nadležnih službi, informacijama itd. Uz trajnu ulogu postojećih centara za socijalnu skrb, dodatnu potporu obitelji, pa tako i osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju, pružat će Obiteljski centri koji se osnivaju u županijama na području Republike Hrvatske. Značajnu potporu uključivanju u zajednicu za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta čini uvođenje instituta osobnog asistenta, kojim se ovoj populaciji pruža mogućnost neovisnijeg planiranja života i uključivanja u život zajednice. CILJEVI – omogućiti osobama s invaliditetom što je moguće neovisnije planiranje života i život u zajednici – osigurati mogućnost da osobe s invaliditetom odaberu svoje mjesto boravka, gdje i s kim će živjeti, na ravnopravnoj osnovi s drugima, te da nisu obvezne živjeti bilo kojim nametnutim načinom života – osigurati širok raspon kvalitetne podrške na razini zajednice kako bi se osobama s invaliditetom omogućila sloboda izbora i osigurala odgovarajuća kvaliteta života u zajednici MJERE
Osigurati usklađeni pristup u pružanju kvalitetnih usluga podrške u zajednici Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i stručne institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
izraditi analizu postojećeg stanja uključenosti osoba s invaliditetom u život zajednice
osnaživati udruge osoba s invaliditetom na lokalnoj razini
pokretati akcije za omogućavanje aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u lokalnoj sredini Rokovi:
/
godina
–
kontinuirano Indikatori provedbe:
izrađena stručna podloga s pokazateljima uključenosti
educirani voditelji organizacija civilnog društva
broj akcija i broj osoba s invaliditetom uključenih u aktivnosti na lokalnoj razini Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna i dijela prihoda od igra na sreću te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Osigurati kvalitetne usluge u zajednici te alternativne oblike smještaja koji omogućavaju prijelaz iz smještaja u ustanovama na život u zajednici Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i stručne institucije, organizacije civilnog društva Aktivnosti:
planirati sredstva za provedbu procesa deinstitucionalizacije
poticati upućivanje lokalne zajednice u proces deinstitucionalizacije u smislu osiguravanja izvaninstitucijskih oblika skrbi
pratiti i evaluirati provedbu procesa deinstitucionalizacije Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
osigurana sredstva za provedbu procesa deinstitucionalizacije
uključenost lokalne zajednice u proces deinstitucionalizacije u smislu osiguravanja izvaninstitucijskih oblika skrbi
broj deinstitucionaliziranih osoba i izvješća o stupnju kvalitete života u zajednici Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Osigurati dopunske usluge i druge kapacitete s ciljem potpore obitelji Nositelj: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i stručne institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
poticati osnivanje većeg broja dnevnih centara, klubova i centara za kratkotrajni boravak
poticati rad skupina za samoizražavanje koje nude prikladne oblike terapije
poticati rad skupina za samozastupanje Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
broj osnovanih dnevnih centara, klubova i centara za kratkotrajni boravak
broj skupina za samoizražavanje koje nude prikladne oblike terapije
broj skupina za samozastupanje Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Edukacija djelatnika javnih službi s ciljem kvalitetnijeg uključivanja osoba s invaliditetom u život zajednice Nositelj: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, znanstvene i stručne institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnost:
organizirati edukacije djelatnika javnih službi Rok: kontinuirano Indikator provedbe:
broj educiranih djelatnika javnih službi Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2.
ODGOJ I OBRAZOVANJE UVOD Kvalitetno obrazovanje jedno je od prioritetnih područja brojnih međunarodnih i nacionalnih dokumenata koji se odnose na aktivnosti države u korist djece i mladih. Izradom ove Nacionalne strategije, usklađene s Planom razvoja sustava odgoja i obrazovanja
–
Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, te Nacionalnim planom aktivnosti za prava i interese djece od
– 2012., kao i relevantnim međunarodnim dokumentima, utvrđuju se mjere i aktivnosti koje trebaju nastaviti zacrtanu politiku u sustavu odgoja i obrazovanja, te nove koje će osigurati prava djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom i unaprijediti te ujednačiti kvalitetu cjelokupnoga sustava na državnoj razini. Obrazovanje je sveobuhvatno, odnosi se na sva životna razdoblja, od predškolskoga do profesionalnoga obrazovanja i usavršavanja, te cjeloživotnoga učenja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, u suradnji s odnosnim sunositeljima mjera (agencije, fakulteti, istraživački instituti, predstavnici vladinog i nevladinog sektora, socijalni i drugi partneri, Vijeća za nacionalni kurikulum i Pedagoški standard, mediji i ostali) postavlja i razvija sadržaje i oblike rada koji pridonose uključenju u svijet obrazovanja i rada osoba s invaliditetom. Kako bi se spriječilo društveno raslojavanje i isključenost pojedinaca i skupina, poduzimaju se mjere koje osiguravaju ujednačenost pristupa odgojno-obrazovnim uslugama u cijeloj Republici Hrvatskoj. U odnosu na učenike s teškoćama u razvoju22 temeljno je nastojanje učiniti odgojno-obrazovni sustav dostupnim svima, te unaprijediti profesionalno usavršavanje učitelja i nastavnika u cilju ostvarenja načela Škola za sve. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je
godine u suradnji s predstavnicima civilnog sektora pokrenulo projekt »Mreža škola bez arhitektonskih barijera« kako bi se utvrdilo stanje i potrebe glede prilagodbe školskih prostora učenicima s većim motoričkim oštećenjima. Time su se prvi put u Hrvatskoj osigurali uvjeti za donošenje plana mreža škola po kriteriju pristupačnosti (rampa, sanitarni čvor, dizalo, pokretna traka). Krajnji je cilj projekta prostorna prilagodba škola kako bi se djeci s većim motoričkim oštećenjima omogućilo pohađanje osnovne škole u sredini koja im je bliska. Novim nastavnim planom i programom za osnovnu školu, donesenim
godine, predviđaju se fleksibilne sadržajne ponude i oblici rada u korist integriranog školovanja učenika s teškoćama u razvoju. Trenutno u sustavu predškolskog odgoja i naobrazbe ima oko 146.469 polaznika, od čega je 2.816 integrirane djece s teškoćama u razvoju, dok je u sustavu osnovnog odgoja i obrazovanja 385.535 učenika, od čega je integrirano je 11.943 djece s teškoćama u razvoju. Razvoj strukovnog obrazovanja za kvalifikacije temeljene na kompetencijama također podržava jačanje mogućnosti profesionalnoga i osobnoga razvoja osoba s invaliditetom, s ciljem povećanja njihove zapošljivosti. Sukladno zakonima o osnovnom i srednjem školstvu za djecu koja zbog svojega zdravstvenoga stanja ne mogu pratiti nastavu u školi, predviđeno je organiziranje »nastave u kući učenika«, a izvode ju nastavnici škole u koju je učenik upisan, s manjim opsegom nastavnih sati od redovitoga programa. U školskoj je godini 2005./
nastava u kući bila organizirana za 65 učenika osnovnih škola i za 3 učenika srednjih škola. Za učenike koji se nalaze na duljem bolničkom liječenju osigurana je »nastava u bolnici». Ovaj oblik obrazovanja izvode osnovne škole najbliže bolnicama u kojima se učenici liječe. U skladu sa strategijom razvitka Republike Hrvatske kao društva temeljena na znanju, Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa izradilo je Prijedlog nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznog srednješkolskog obrazovanja, čime će se pridonijeti i profesionalnom i osobnom razvoju osoba s invaliditetom. Uvođenje Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda u osnovne škole, državne mature u srednje škole i Bolonjskoga procesa na visoka učilišta, uvođenje vanjskoga vrednovanja obrazovanja, produljenje obveznoga školovanja s osam godina osnovnoškolskoga obrazovanja i na srednjoškolsko obrazovanje, uređenje sustava obrazovanja odraslih, prilagodba znanosti i tehnologije europskim standardima, osnivanje novih ustanova i tijela za provedbu zacrtanih razvojnih ciljeva, izrada novog zakonodavnog okvira, odnosno izmjene postojećih zakona, pokazuju cjelovitost i osmišljenost promjena u sustavu odgoja, obrazovanja i znanosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa će trajno organizirati i podupirati okrugle stolove, savjetovanja te stručne skupove i usavršavanja radi približavanja odgojno-obrazovne strategije i prava osoba s invaliditetom najširoj javnosti. Vezano uz usklađivanje zakonodavne regulative Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, potrebno je istaknuti da su pregovori za poglavlje
Obrazovanje i kultura zatvoreni
prosinca
na sastanku ministara Europske unije, budući je tijekom pregovora utvrđena visoka razina usklađenosti hrvatskog sustava obrazovanja s onim europskih zemalja. CILJEVI – osigurati nediskriminirajuće zakonodavstvo – razvijati sveobuhvatni sustav odgoja i obrazovanja koji može odgovoriti na različite potrebe svojih polaznika u njima bliskoj sredini – osigurati dostupnost redovnog odgojno-obrazovnog sustava na svim razinama – osigurati podršku učenicima integriranim u redovno obrazovanje uz zajedničko djelovanje specijaliziranih ustanova – osigurati školovanje temeljeno na individualiziranom odgojno-obrazovnom planiranju i fleksibilnim organizacijskim modelima – osigurati trajni profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih djelatnika na svim razinama za stjecanje kompetencija za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom – osigurati sadržaje u studijskim programima koji pridonose kompetencijama odgajateljskih i nastavničkih zanimanja za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom – osigurati planiranje obrazovanja i osposobljavanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom sukladno njihovim mogućnostima i zahtjevima tržišta rada – razvijati partnerstvo odgojno-obrazovnih ustanova s obitelji, lokalnom zajednicom, civilnim sektorom i tržištem rada MJERE
Unaprijediti zakonodavni okvir usmjeren na odgojno-obrazovnu uključenost djece i učenika s teškoćama u razvoju te odraslih osoba s invaliditetom, koji će jamčiti prava jednakih mogućnosti s obzirom na sposobnosti Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
izraditi i donijeti zakon o obveznom obrazovanju, izraditi pravilnik
izraditi provedbene propise za uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
izraditi i donijeti pedagoški standard Rokovi:
godina i kontinuirano Indikatori provedbe:
donesen zakon i izrađeni pravilnici
broj donesenih provedbenih propisa
izrađen i donesen pedagoški standard Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Izraditi Hrvatski nacionalni obrazovni standard za sve razine obrazovanja u cilju razvoja sveobuhvatnog sustava odgoja i obrazovanja djece i učenika s teškoćama u razvoju Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelj: Nacionalno vijeće za kurikulum, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje Aktivnosti:
izraditi Okvir nacionalnog kurikuluma
izraditi obrazovne standarde za predškolski odgoj i obrazovanje
izraditi obrazovne standarde za srednje škole Rokovi: 1.-
godina
godina Indikatori:
izrađen Okvir nacionalnog kurikuluma
izrađeni obrazovni standardi
izrađeni obrazovni standardi za srednje škole Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Osigurati cjeloživotno učenje osobama s invaliditetom s ciljem učinkovite prohodnosti između faza obrazovanja te između obrazovanja i zapošljavanja Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
izraditi kvalifikacijski okvir primjerenih zanimanja za osobe s pojedinim vrstama i stupnjevima oštećenja uvažavajući zahtjeve tržišta rada
razvijati vrednovanje neformalnog i informalnog učenja
poticati istraživanja o kompetencijama mladih s invaliditetom nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja te ih usporediti s kompetencijama potrebnim na tržištu rada
osigurati cjeloživotno profesionalno informiranje i savjetovanje osoba s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori:
broj izrađenih programa novih zanimanja
broj izrađenih licenci za priznavanje kompetencija stečenih neformalnim i informalnim oblicima učenja
broj završenih istraživanja i primjena rezultata istraživanja za unapređenje prakse
broj novoosnovanih službi profesionalnog informiranja i savjetovanja, te broj korisnika usluga navedenih službi (godišnja izvješća) Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Osigurati studijske programe i trajni profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih djelatnika na svim razinama za stjecanje kompetencija za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, sveučilišta koja imaju nastavnički studij, odgojno-obrazovne institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
provesti studije o sadržajima vezanim uz zadovoljavanje obrazovnih potreba djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
utvrditi potrebne kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom
utvrditi programe stručnog usavršavanja
razraditi module stručnog usavršavanja
izraditi dopusnice za stručno usavršavanje
organizirati tečajeve znakovnog jezika i Brailleovog pisma te ostalih specifičnih oblika komunikacije kojima se koriste osobe s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
broj provedenih studija o sadržajima vezanim uz zadovoljavanje obrazovnih potreba djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
utvrđene potrebne kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom
utvrđeni programi stručnog usavršavanja te broj i vrsta provedenih stručnih osposobljavanja u skladu s potrebama
razrađeni moduli stručnog usavršavanja
broj djelatnika s dopusnicom
broj tečajeva znakovnog jezika i Brailleovog pisma kao i ostalih specifičnih oblika komunikacije kojima se koriste sobe s invaliditetom te broj uključenih i završenih polaznika Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Podupirati suradnju između državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave radi omogućavanja jednakosti pristupa predškolskom odgoju i školovanju na svim razinama, s posebnim naglaskom na unapređenju stanja u manjim sredinama (seoska, otočna, brdsko-planinska, demografski ugrožena i ratom pogođena područja) Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
osigurati mrežu obrazovnih institucija, učeničkih i studentskih domova bez prostornih prepreka
izvršiti prostorne prilagodbe osnovnih i srednjih škola iz ove mreže
postupno osiguravati primjereni prijevoz učenicima s teškoćama u razvoju obnovom putničke flote u postojećim linijama uključivanjem brodova modernije tehnologije
osigurati pristupačnost visokih učilišta i fakulteta studentima s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori:
osigurana mreža obrazovnih institucija i učeničkih i studentskih domova bez prostornih prepreka
broj prostorno prilagođenih osnovnih i srednjih škola iz ove mreže
broj učenika s osiguranim prijevozom
broj visokih učilišta i fakulteta u kojima je osigurana pristupačnost studentima s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Osigurati infrastrukturnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, odgojno-obrazovne institucije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
organizirati mrežu odgojno-obrazovnih institucija na regionalnoj razini (referalnih centara) s ciljem pružanja stručne potpore djelatnika posebnih ustanova djelatnicima u redovnom školskom sustavu
osnovati mobilne stručne timove
osigurati asistenta u nastavi i obrazovnog prevoditelja
izrada udžbenika, priručnika i radnih bilježnica na Brailleovom pismu i uvećanom crnom tisku za učenike s oštećenjem vida, te za ostale učenike s teškoćama u primanju informacija te teškoćama učenja, učenike s teškoćama u razvoju i studente s invaliditetom Rokovi:
godina
–
kontinuirano Indikatori provedbe:
broj referalnih centara, broj i vrste pružene potpore, te broj obuhvaćenih učenika
broj mobilnih stručnih timova i broj uključenih korisnika
broj asistenata u nastavi; broj asistenata u nastavi s poznavanjem Brailleovog pisma; broj asistenata u nastavi s poznavanjem znakovnog jezika i ostalih oblika komunikacije kojima se učenici koriste; broj obuhvaćenih učenika; broj obuhvaćenih škola
broj prilagođenih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uključiti djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom u postupke donošenja odluka koje utječu na njihov život Nositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, Hrvatsko novinarsko društvo, mediji Aktivnosti:
osigurati stjecanje vještina za zastupanje i samozastupanje interesa djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom
osposobiti učenike za pružanje vršnjačke pomoći
poticati organizirano djelovanje osoba s iskustvom invaliditeta na zagovaranje, isticanje potreba i zastupanje interesa osoba s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
broj provedenih osposobljavanja za zastupanje i samozastupanje; broj osposobljenih korisnika za zastupanje i samozastupanje
broj provedenih osposobljavanja za pružanje vršnjačke pomoći; broj osposobljenih učenika za pružanje vršnjačke pomoći
broj održanih samozastupajućih skupova osoba s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA UVOD Osobe s invaliditetom imaju pravo na uživanje najvećega mogućega zdravstvenog standarda bez diskriminacije temeljem invaliditeta. Republika Hrvatska poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurala pristup zdravstvenim uslugama i uslugama rehabilitacije vezanim uz zdravstvenu zaštitu, vodeći računa o njihovom spolu, a posebno: pruža osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitetu i standard besplatnih i dostupnih zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga koje pruža ostalim građanima, uključujući usluge vezane za spolno i reprodukcijsko zdravlje, te zdravstvene programe kojima je obuhvaćeno cijelo stanovništvo; nastoji pružiti zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su posebno usmjerene potrebama osoba s invaliditetom upravo zbog njihova invaliditeta, uključujući, prevenciju invalidnosti, ranu identifikaciju i intervenciju te, kad je to potrebno, i usluge namijenjene sprečavanju pogoršanja invaliditeta i najvećega mogućeg ograničavanja njegovih posljedica, uključujući usluge usmjerene na djecu i starije osobe; nastoji osigurati da se te zdravstvene usluge nalaze što je moguće bliže zajednicama u kojima ti ljudi žive, uključujući ruralna područja; traži od zdravstvenih radnika da osobama s invaliditetom pružaju zaštitu iste kvalitete koja se pruža drugima, uključujući i onu na temelju slobodnog informiranog pristanka, među ostalim podižući svijest o ljudskim pravima, dostojanstvu, nezavisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz izobrazbu i promicanje etičkih standarda na svim područjima pružanja zdravstvene zaštite; zabranjuje diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguravanju zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja, kada je takvo osiguranje dopušteno zdravstvenim zakonodavstvom, te to osiguranje pruža pod poštenim i razumnim uvjetima; te sprečava svako uskraćivanje zdravstvene zaštite ili zdravstvenih usluga temeljem invaliditeta. Tijekom provođenja aktivnosti iz Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti23, donesen je Plan i program mjera iz obveznog zdravstvenog osiguranja24 za naredno trogodišnje razdoblje, te je izrađen nacrt modela kontinuiteta rada i prioritetnih sadržaja za programe sustavne edukacije na razini primarne zdravstvene zaštite na temelju kojeg je organiziran niz edukativnih programa u suradnji s udrugama i stručnjacima s ovog područja. Ujedno se kontinuirano provodi usklađivanje Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala
Za potrebe izrade »Prijedloga praćenja djece s neurorizicima« u primarnoj zdravstvenoj zaštiti završena je analiza stanja, a temeljem dobivenih rezultata izrađena je dokumentacija za nastavak rada na pilot-projektu. U sustavu zdravstvene zaštite kontinuirano se provodi uklanjanje građevinskih prepreka i opremanje funkcionalnim pomagalima s ciljem osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom. CILJEVI – osigurati zadovoljavanje zdravstvenih potreba osoba s invaliditetom, uvažavajući specifičnosti bez obzira na spol, dob, porijeklo, narav ili stupanj invaliditeta, jednak pristup uslugama zdravstvene zaštite, pristup raspoloživim specijaliziranim uslugama i potpunu uključenost u donošenje odluka o osobnoj skrbi – uključiti potrebe osoba s invaliditetom u informativne materijale zdravstvenog obrazovanja i kampanje javnog zdravstva – osigurati da ni jedna osoba s invaliditetom ne bude diskriminirana u pristupu zdravstvenim uslugama – osigurati da se svaka osoba s invaliditetom ili, u slučaju kada to nije moguće zbog porijekla, naravi ili stupnja invaliditeta, njihov zastupnik, skrbnik ili odvjetnik, u najvećoj mogućoj mjeri konzultira po pitanju procjene, oblikovanja i provođenja plana zdravstvene skrbi, medicinskih intervencija i liječenja te osobe – djelovati u smjeru pristupačnosti javnih i privatnih zdravstvenih ustanova i kapaciteta da bi se osiguralo pružanje dobro opremljenih i kompetentnih zdravstvenih usluga, uključujući mentalno zdravlje, psihološku podršku, izvanbolničko i bolničko liječenje za zadovoljenje potreba osoba s invaliditetom – osigurati jednak pristup zdravstvenim uslugama ženama s invaliditetom, uključujući posebice pretporođajno, ginekološko savjetovanje i liječenje te savjete u vezi s planiranjem obitelji – osigurati poštivanje specifičnih aspekata spolova u zdravstvenoj skrbi osoba s invaliditetom – osigurati sustavno informiranje u vezi s individualnim zdravstvenim potrebama ili uslugama, u obliku razumljivom osobama s invaliditetom – osigurati informiranje o invaliditetu, bez obzira dogodi li se prije ili poslije rođenja, nakon bolesti ili nesreće, provodi u uvjetima koji jamče poštivanje osobe s invaliditetom i njezine obitelji, s ciljem pružanja jasne, sveobuhvatne informacije i podrške – omogućiti pristup zdravstvenom obrazovanju i kampanjama javnog zdravstva, među ostalim, putem informiranja i savjetovanja osoba s invaliditetom – obrazovati zdravstvene radnike razvijanjem svijesti o invaliditetu zajedno kako bi koristeći svoje znanje i metode bili u najboljoj mjeri osposobljeni za zadovoljavanje konkretnih potreba osoba s invaliditetom – prepoznati potrebu rane intervencije te tako ustanoviti učinkovite mjere otkrivanja, dijagnosticiranja i liječenja invaliditeta u ranim fazama, te razvijati djelotvorne smjernice za mjere ranog otkrivanja i intervencije MJERE
Osigurati kvalitetniju zdravstvenu zaštitu djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, nadležne strukovne komore Aktivnost:
donijeti program mjera zdravstvene zaštite Rok:
sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Indikator provedbe:
donesen Program mjera zdravstvene zaštite Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Kontinuirano provoditi preventivne programe u cilju promicanja zdravlja i sprečavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, stručna društva Hrvatskoga liječničkog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
izraditi plan nadzora preventivnih programa
pratiti provedbu preventivnih programa
izraditi medicinske algoritme za praćenje djece s teškoćama u razvoju Rokovi:
kraj
godine
–
kontinuirano Indikatori provedbe:
donesen plan nadzora
izvješće o praćenju preventivnih programa
broj izrađenih algoritama Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Kontinuirano usklađivati Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala sa suvremenim dostignućima tehničkih i medicinskih znanosti, te iskustvima osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, stručna društva Hrvatskoga liječničkog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
pratiti realizaciju provedbe Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala
uskladiti Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima s utvrđenim potrebama Rokovi:
godina i kontinuirano
kontinuirano Indikatori provedbe:
izvješća o realizaciji
izvješća o realizaciji Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru nastavka pokrenutih aktivnosti iz sredstava državnog proračuna.
Educirati zdravstvene djelatnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnost:
provoditi programe edukacije Rok: kontinuirano Indikator:
broj provedenih edukacija Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Pratiti podatke o provedenoj zdravstvenoj zaštiti djece s neurorizicima i iste implementirati Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
provesti pilot-projekt praćenja djece s neurorizicima
izraditi konačni prijedlog praćenja djece s neurorizicima temeljem rezultata pilot-projekta s planom tehničke implementacije
izraditi propise za implementaciju praćenja djece s neurorizicima
provesti program edukacije zdravstvenih djelatnika
započeti sa planom implementacije programa u redovnom sustavu
pratiti provedbu Rokovi:
ožujak
godine
srpanj
godine
listopad
godine
početak
godine
sredina
godine
kontinuirano Indikatori provedbe:
proveden pilot-projekt praćenja djece s neurorizicima
izrađen konačni prijedlog
izrađeni propisi
broj održanih edukacija
datum početka implementacije
godišnja izvješća o radu Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru nastavka pokrenutih aktivnosti iz sredstava državnog proračuna.
Osigurati pristupačnost i informacijsku podršku za gluhe i slijepe osobe u zdravstvenim ustanovama Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Aktivnosti:
utvrditi prioritete uklanjanja građevinskih prepreka na godišnjoj razini
osigurati informacijsku podršku za gluhe i slijepe osobe u zdravstvenim ustanovama Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
broj zdravstvenih ustanova u kojima su uklonjene građevinske prepreke
broj zdravstvenih ustanova u kojima je osigurana informacijska podrška za gluhe i slijepe osobe Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Opremiti zdravstvene ustanove i rehabilitacijske centre potrebnim funkcionalnim pomagalima Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Aktivnosti:
utvrditi prioritete nabave medicinske opreme na godišnjoj razini Rokovi: kontinuirano Indikator provedbe:
broj zdravstvenih ustanova i rehabilitacijskih centara opremljenih potrebnim funkcionalnim i antidekubitalnim pomagalima. Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru nastavka pokrenutih aktivnosti redovne djelatnosti iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Razmotriti postojeći sustav mjera zdravstvene zaštite te rehabilitacije za djecu s teškoćama u razvoju koja se odgajaju i obrazuju u redovitim, posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, te izraditi odgovarajući program mjera Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Sunositelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, nadležne strukovne komore, stručna društva Hrvatskoga liječničkog zbora, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
izraditi analizu postojeći sustav mjera zdravstvene zaštite te rehabilitacije za djecu s teškoćama u razvoju koja se odgajaju i obrazuju u redovitim, posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi
razraditi prijedlog mjera za unapređenje sustava Rokovi:
travanj
godine
kraj
godine Indikatori provedbe:
izrađena analiza postojećeg sustava
izrađen prijedlog mjera za unapređenje sustava Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna. 2.
SOCIJALNA SKRB I MIROVINSKO OSIGURANJE UVOD Socijalna skrb, koja čini sastavni dio sustava socijalne zaštite, usmjerena je prema zbrinjavanju i uključivanju u društvo socijalno najugroženijih građana, odnosno socijalno osjetljivih skupina, pa je samim time nesporna njezina uloga u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Sustav socijalne skrbi temelji se na načelu supsidijarnosti odnosno odgovornosti pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu sigurnost, a uloga je države da u tome pomaže, s ciljem sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja socijalne ugroženosti. Korisnici, prava i uvjeti njihova ostvarivanja, kao i druga pitanja od značenja za ovu djelatnost, definirani su Zakonom o socijalnoj skrbi
Relativno često mijenjanje ovog propisa rezultat je nastojanja da se raspoloživim sredstvima zadovolje sve složenije i brojnije potrebe korisnika, te da se sustav socijalne skrbi uskladi s ukupnim započetim reformama i promjenama u području socijalne politike. Prilikom ostvarivanja socijalne skrbi može se govoriti o dvije kategorije korisnika. Prvi su oni koji se smatraju siromašnima zbog toga što nemaju uopće vlastitih prihoda ili su ti prihodi manji od propisanih cenzusa, znači nedostatni za podmirenje osnovnih životnih potreba. Druga je kategorija ona koja socijalnu skrb ostvaruje u svrhu zadovoljavanja specifičnih potreba, nastalih uglavnom zbog invaliditeta, starosti, psihičke bolesti, ovisnosti i drugo. Sustav socijalne skrbi nudi širok spektar prava koja se okvirno mogu podijeliti na novčana davanja i usluge. Visina novčanih pomoći utvrđuje se u određenom postotku u odnosu na osnovicu koju prema odredbi Zakona o socijalnoj skrbi određuje Vlada Republike Hrvatske. Socijalna skrb se ostvaruje putem mreže centara za socijalnu skrb, te domova socijalne skrbi i centara za pomoć i njegu. U Hrvatskoj na državnoj razini djeluje 80 centara za socijalnu skrb s 25 podružnica, koji obavljaju preko 146 različitih aktivnosti (javne ovlasti u području socijalne skrbi, obiteljsko-pravna i kazneno-pravna zaštita i dr.). Domovi socijalne skrbi pružaju usluge stanovanja, dnevnog boravka, prehrane, odijevanja, održavanja osobne higijene, njege i brige o zdravlju, odgoja i obrazovanja, osposobljavanja, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena i dr. U Hrvatskoj postoji 69 državnih domova27 s ukupno 8.503 korisnika i 135 domova drugih osnivača28 (riječ je o drugim domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama) s 15.275 korisnika. Od ukupnog broja domova njih 26 je za osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem čiji je osnivač Republika Hrvatska (3.072 korisnika), te 15 domova drugih osnivača (1.299 korisnika). Centri za pomoć i njegu, koji djeluju isključivo na područnoj i lokalnoj razini, pružaju usluge organiziranja prehrane, obavljanja kućanskih poslova, održavanja osobne higijene, te zadovoljavanja drugih potreba. U pružanju usluga koje se ostvaruju putem institucijskih i izvaninstitucijskih oblika skrbi u domovima za različite kategorije korisnika, centrima za pomoć i njegu u kući, udomiteljskim obiteljima i organiziranom stanovanju, posljednjih godina oblici skrbi izvaninstitucijske naravi dobivaju sve značajniju ulogu. Osobama s invaliditetom, bez obzira na uzrok i okolnosti nastanka oštećenja, potrebno je osigurati odgovarajuću razinu informiranosti, te pružanje brzih i dostupnih informacija o ostvarivanju pojedinih prava koja se mogu ostvariti u sustavu socijalne skrbi. Pritom je nužno posebnu pozornost posvetiti ranjivim skupinama unutar ove populacije djevojčicama i ženama s invaliditetom, osobama s težim stupnjem invaliditeta, osobama koje žive u ruralnoj sredini, osobama s invaliditetom starije životne dobi, siromašnim osobama s invaliditetom, roditeljima s invaliditetom, roditeljima djece s teškoćama u razvoju i dr. Radi zadovoljavanja optimalnih životnih potreba osoba s invaliditetom u konkretnoj lokalnoj sredini, kako u smislu pružanja materijalne potpore, tako i u smislu osiguravanja uvjeta za samostalan život ili život uz potporu odgovarajućih servisa, potrebno je poticati uključivanje različitih subjekata u zajednici, jačanje koncepta samopomoći i osnaživanja korisnika, širenje humanitarne mreže, jačanje usluga i povećanje odgovornosti. Pritom valja istaknuti potrebu razvoja izvaninstitucijskih pristupa u lokalnoj zajednici, primjerice, organiziranje pružanja usluga u mjestu prebivališta ili u domu osobe s invaliditetom. Naglasak se stavlja na pravo izbora osobe s invaliditetom, odnosno odabir načina života prema vlastitim kriterijima i vrijednosnom sustavu. Ističe se potreba uspostavljanja mreže stručnih službi podrške koja bi trebala svakoj osobi pružiti podršku u onoj mjeri koja će mu osigurati ostanak i uspješno aktivno sudjelovanje u lokalnoj zajednici. U svrhu razvoja skrbi za osobe s invaliditetom, od velikog je značenja pomoć koju organizacije civilnog društva mogu pružiti na području socijalne skrbi. Socijalna će se skrb i nadalje oslanjati upravo na suradnju s nevladinim, neprofitnim sektorom, te privatnim inicijativama. Time će se proširiti krug pružatelja usluga, korisnici će imati veće mogućnosti izbora i usluge će biti prilagođene njihovim potrebama. Projektom razvoja sustava socijalne skrbi objedinit će se pojedinačna prava osoba s invaliditetom, postići veće angažiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sustavnije poticati i pružati financijsku potporu djelovanju nevladinih organizacija i humanitarnih udruga, postići bolju usmjerenost novčanih naknada, pri čemu će se uvažavati specifičnosti određenih područja zbog običaja i načina življenja, te potreba i interesa korisnika, osigurati kvalitetnije pružanje socijalnih usluga u instituciji i izvaninstituciji, promicati kvalitetniju informiranost o socijalnim pravima, te mijenjati stavove i senzibilizirati javnost za potrebe osoba s invaliditetom. Usklađenost djelovanja i povezanost niza segmenata unutar sustava socijalne zaštite, kako u institucijskim tako i u izvaninstitucijskim oblicima skrbi, nužna je za poboljšanje skrbi za osobe s invaliditetom. Sustav potpore osobama s invaliditetom treba usmjeriti i na stjecanje i poboljšanje njihovih vještina s ciljem osposobljavanja za puno sudjelovanje u zajednici. Osobe s invaliditetom moraju biti uključene u planiranje, kreiranje i provedbu politike prema osobama s invaliditetom. Zakonom o mirovinskom osiguranju29 koji je stupio na snagu
siječnja
godine započela je mirovinska reforma kojom su smanjena određena prava invalida rada, pooštrena definicija invaliditeta i osigurano pravo na invalidsku mirovinu zbog opće i profesionalne nesposobnosti za rad, pravo na profesionalnu rehabilitaciju, pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja nastalog uslijed posljedica ozljede na radu i profesionalne bolesti. Ranijim korisnicima prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka invaliditeta te izmijenjene radne sposobnosti, prava su prevedena (članak
Zakona o mirovinskom osiguranju), po službenoj dužnosti, na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti kao trajna novčana prava. Mirovinskom reformom posljedice povrede na radu ili profesionalne bolesti detaljno su razrađene kroz prava na invalidsku mirovinu, prava na profesionalnu rehabilitaciju te prava s osnova tjelesnog oštećenja u okviru postojećeg sustava mirovinskog osiguranja
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom provodi se kroz sustav mirovinskog osiguranja za invalide rada i kroz sustav socijalne skrbi za ostale osobe s invaliditetom. Svaki sustav propisuje način ostvarivanja pojedinih prava. Radi transparentnosti i uspješnijeg provođenja sustava profesionalne rehabilitacije u državi potrebno je prava uskladiti i predvidjeti način uključivanja i II. stupa osiguranja u proces profesionalne rehabilitacije. Temeljem odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima31 osigurana su prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu, a ulaganje u II. stup mirovinskog osiguranja ne predviđa ostvarivanje prava osiguranika prema preostaloj radnoj sposobnosti. Izborom obiteljske mirovine osoba s invaliditetom (uvjeti za ostvarivanje prava su jednaki kao i kod ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu u I. stupu) ne može ostvarivati prava po preostaloj radnoj sposobnosti kao što su pravo na profesionalnu rehabilitaciju niti zapošljavanje na temelju iste jer izborom automatski gubi pravo na zapošljavanje. CILJEVI – omogućiti svim osobama s invaliditetom jednaki pristup socijalnim potporama (socijalnim uslugama i novčanim davanjima) – osigurati pretpostavke primjerenoga životnog standarda osobama s invaliditetom – unaprijediti prava osoba s invaliditetom u sustavu mirovinskog osiguranja – osigurati pretpostavke za izmjenu postojećih propisa iz mirovinskog osiguranja i način financiranja – osigurati posebnu valorizaciju povrede na radu i profesionalne bolesti u sustavu osiguranja – proširiti prava osobama s invaliditetom s obzirom na uzrok invaliditeta u sustavu mirovinskog osiguranja – uvesti sustav posebnog osiguranja od profesionalnih rizika – uskladiti propise o profesionalnoj rehabilitaciji u svim sustavima u kojima se provodi – osigurati dodatna financijska sredstva s ciljem stvaranja uvjeta za zapošljavanje osoba s invaliditetom MJERE
Izraditi zakonsku podlogu za uvođenje novog prava u sustav socijalne skrbi »skrb u obitelji« Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Aktivnosti:
izraditi procjenu potencijalnih korisnika prava na »skrb u obitelji»
izraditi propise Rokovi:
godina Indikatori provedbe:
broj potencijalnih korisnika
donesen propis Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Redefinirati i objediniti sustav socijalnih usluga i novčanih davanja Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, znanstvene i stručne institucije, ustanove socijalne skrbi, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnost:
izraditi propis u skladu sa Strategijom reforme socijalnih naknada32 Rok:
godina Indikator provedbe:
donesen propis Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti.
Podizati kvalitetu stručnog rada u ustanovama socijalne skrbi Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: znanstvene i stručne institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i ustanove socijalne skrbi Aktivnosti:
izraditi plan provođenja programa psihosocijalne rehabilitacije u domovima socijalne skrbi
provoditi i vrednovati program psihosocijalne rehabilitacije
izraditi godišnji plan stručnih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi
provoditi stručne skupove i edukativne sastanke za radnike u ustanovama socijalne skrbi Rokovi:
godina
–
kontinuirano Indikatori provedbe:
izrađen plan provođenja psihosocijalne rehabilitacije
provedeni i vrednovani programi
izrađen godišnji plan stručnih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi
broj održanih stručnih skupova i edukativnih sastanaka za radnike u ustanovama socijalne skrbi Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Osigurati sudjelovanje osoba s invaliditetom i/ili njihovih zakonskih zastupnika u izradu nacrta propisa, te drugih dokumenata u sustavu socijalne skrbi Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Aktivnost:
osigurati sudjelovanje osoba s invaliditetom i/ili njihovih zakonskih zastupnika kao predstavnika udruga osoba s invaliditetom i onih koje djeluju u korist osoba s invaliditetom u izradi nacrta propisa i drugih dokumenata Rok: kontinuirano Indikator provedbe:
broj donesenih propisa i drugih dokumenata u kojima su na izradi aktivno sudjelovale osobe s invaliditetom i njihovi zakonski zastupnici broj uključenih osoba s invaliditetom i njihovih zakonskih zastupnika Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Razviti sustav mobilnih službi podrške u lokalnoj zajednici Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Aktivnost:
razvijati mobilne službe podrške u skladu s Projektom razvoja sustava socijalne skrbi33 Rok: kontinuirano Indikatori provedbe:
povećanje broja korisnika usluga izvaninstitucijskih oblika skrbi Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Razviti sustav informiranja i edukacije osoba s invaliditetom i njihovih roditelja Nositelj: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvene i stručne institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, mediji Aktivnosti:
informirati osobe s invaliditetom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi
osigurati financijske potpore radi unapređivanja znanja i vještina osoba s invaliditetom i njihovih roditelja putem projekata i programa udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
dostupnost informacija osobama s invaliditetom i njihovim roditeljima
iznos odobrenih financijskih potpora za programe i projekte udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom i broj provedenih edukacija Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti.
Izraditi stručnu i analitičku podlogu o mogućnostima unapređenja prava s osnove invalidnosti, te predložiti donošenje odgovarajućih propisa Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
izraditi stručnu i analitičku podlogu za poboljšanje prava s osnova invalidnosti
izraditi prijedloge modela financiranja
izrada propisa za poboljšanje prava s osnova invalidnosti
izraditi stručnu i analitičku podlogu za izmjenu i dopunu propisa o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja
izraditi propise o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja
izraditi jedinstvenu listu svih oštećenja za sve kategorije osoba s invaliditetom neovisno o načinu i uzrocima nastanka
izraditi pravne podloge
utvrditi jedinstveno tijelo vještačenja
predložiti i osigurati način financiranja Rokovi:
srpanj
godine
– 4 prosinac
godine
–
srpanj
godine
–
prosinac
godine Indikatori provedbe:
izrađena stručna i analitička podlogu za poboljšanje prava s osnova invalidnosti
izrađen prijedlog modela financiranja
izrađen propis za poboljšanje prava s osnova invalidnosti
izrađena stručna i analitička podlogu za izmjenu i dopunu propisa o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja
izrađen propis o profesionalnoj rehabilitaciji u sustavu mirovinskog osiguranja
izrađena jedinstvena lista svih oštećenja za sve kategorije osoba s invaliditetom neovisno o načinu i uzrocima nastanka
izrađena pravna podloga
utvrđeno jedinstveno tijelo vještačenja
predložen i osiguran način financiranja Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna.
Predložiti dodatne mjere radi unapređenja provođenja profesionalne rehabilitacije Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje Aktivnosti:
uskladiti propise o profesionalnoj rehabilitaciji
izraditi i donijeti propise o modelu financiranja profesionalne rehabilitacije Rokovi: srpanj
godine Indikatori provedbe:
usklađeni propisi o profesionalnoj rehabilitaciji
izrađeni i doneseni propisi o modelu financiranja profesionalne rehabilitacije Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna. 2.
STANOVANJE, MOBILNOST I PRISTUPAČNOST UVOD Stanovanje, mobilnost i pristupačnost osnovni su preduvjeti za provođenje svih aktivnosti svakodnevnog življenja osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u zajednicu. To područje u Republici Hrvatskoj uređuju sljedeći propisi: za pristupačnost Zakon o gradnji34, Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti35; Zakon o zaštiti i spašavanju36 (u području elektroničkih usluga gluhim osobama), a u području mobilnosti Zakon o sigurnosti prometa na cestama37, Zakon o prijevozu u cestovnom prometu38, Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu39, Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu40, Pravilnik o znaku pristupačnosti41, Zakon o kretanju slijepe osobe s pomoću psa vodiča42 i brojni drugi propisi. Za sva ova područja uočava se potreba razvoja standarda. Zahvaljujući kvalitetnim propisima u području prilagodbe građevina učinjeni su veliki pomaci, čemu je posebno pridonio Projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom kroz koji su od
–
godine prilagođeni javni objekti u 26 gradova na području Republike Hrvatske. S obzirom na dobru suradnju države i nevladinog sektora u području pristupačnosti učinjeni su veliki pomaci. Primjerice, nema gradnje prometnica bez upuštanja rubnjaka; na brojnim se raskrižjima postavljaju zvučni semaforski uređaji; postavljaju se taktilne površine za slijepe osobe, kao i zvučne i vizualne najave u vozilima javnoga prijevoza; omogućen je i prijevoz korisnika s psom vodičem slijepih u svim sredstvima javnoga prijevoza i ulazak u sve građevine javne namjene. Kad je riječ o prijevozu, u nekim sredinama učinjeni su veliki pomaci (posebno prilagođena kombi vozila, niskopodni tramvaji i autobusi), no postoji niz sredina u kojima će tek trebati uvesti ove oblike prijevoza. Bit će potrebno obratiti posebnu pozornost na uvođenje prilagođenih međugradskih autobusnih linija. Neophodna je dostupnost javnog prijevoza na svim linijama, pristupačnost voznog reda i vozila, te osiguravanje pružanja jasnih i dostupnih informacija na terminalima i u vozilima. Budući je prijevoz osnovni preduvjet za postizanje jednakih mogućnosti, planira se njegovo unapređenje sukladno europskim standardima, s ciljem da cjelokupni prijevozni lanac postane pristupačan svim osobama s invaliditetom. Ista načela valja poštivati i u stvaranju pristupačne prometne infrastrukture. Uzimajući u obzir ljudsku različitost, a radi osiguravanja ravnopravnih mogućnosti u ekonomiji, izgrađenom okruženju, komunikacijama, uslugama, kulturi, turizmu, športu i dr., u razdoblju provođenja Strategije, jedna od najvažnijih zadaća bit će promicanje »Univerzalnog dizajna«. »Univerzalni dizajn« označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. »Univerzalni dizajn« neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno. Time će se postići pojednostavljenje života svima na način da se izgrađeno okruženje učini pristupačnim, uporabljivim i razumljivim. Svakako ovdje valja istaknuti i potrebu jednokratne prilagodbe stambenog prostora osobe s invaliditetom. U ovome će značajnu ulogu imati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje će, poštujući posebnosti socijalnoga položaja osoba s invaliditetom, morati posebnu pozornost usmjeriti na učinkovitije stambeno zbrinjavanje ove populacije. CILJEVI – postupno uspostaviti okruženje pristupačno osobama s invaliditetom primjenom načela Univerzalnog dizajna, izbjegavajući na taj način stvaranje novih zapreka – omogućiti dostupnost prijevoza za sve osobe s invaliditetom – razviti edukacijske programe vezane uz primjenu Univerzalnog dizajna – osigurati pristup informacijama i komunikacijama svim osobama s invaliditetom – osigurati primjenu suvremenih tehnologija – ustanoviti sustav pomoći kod rješavanja stambenog pitanja za osobe koje su doživjele invaliditet trenutnim stradavanjem ili naglom bolešću.
Osigurati pristupačnost građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti Nositelj: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Sunositelji: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na tim građevinama, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
nadzirati osiguravanje pristupačnosti svih novih građevina stambene i stambeno poslovne namjene, javne i poslovne namjene kao što su: građevine trgovačke, ugostiteljske i/ili turističke namjene, poštanske i/ili telekomunikacijske, građevine za pružanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge, građevine upravne i slične namjene, zdravstveno-socijalne i rehabilitacijske namjene, građevine koje učestalo koriste osobe s invaliditetom, građevine odgojno i obrazovne namjene, građevine kulturne namjene, građevine prometne namjene, građevine športske i rekreacijske namjene, građevine zabavne namjene, građevine vjerske namjene, građevine za izvršavanje zatvorske kazne, prostori i površine javne namjene, građevine druge namjene – osnivanjem stručnih radnih skupina sa razine Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom i povjerenstava na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
utvrditi stanje i potrebe prilagodbe postojećih građevina s ciljem osiguranja pristupačnosti temeljem operativnih godišnjih planova
osigurati prilagodbu postojećih građevina osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti
nadzirati osiguravanje elemenata pristupačnosti za neovisno življenje osoba s invaliditetom. Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
broj intervencija na novim građevinama u kojima je bilo potrebno osigurati pristupačnost
utvrđeno stanje i potrebe prilagodbe postojećih građevina
broj postojećih građevina u kojima je osigurana pristupačnost
broj postojećih građevina u kojima su se osigurali elementi pristupačnosti za neovisno življenje osoba s invaliditetom i broj intervencija koje je bilo potrebno poduzeti Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti.
Osigurati pristupačnost javnog prometa Nositelj: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Sunositelji: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
osigurati stajališta i perone, parkirališna mjesta, javne pješačke površine, semafore, pješačke prijelaze, pješačke otoke i raskrižja prilagođena osobama s invaliditetom, na svim mjestima na kojima to nije učinjeno, a sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
osigurati pristupačnost javnih prijevoznih sredstava osobama s invaliditetom: na svim međugradskim linijama na kojima to nije učinjeno, uvesti prilagođene autobuse, prilagođene željezničke vagone, željezničke kolodvore opremiti podiznim platformama za ukrcaj-iskrcaj osoba u invalidskim kolicima«, u gradskom prijevozu osigurati prilagođena vozila za osobe s invaliditetom, osigurati pristupačnost brodova i zrakoplova, osigurati prilagođeni taksi prijevoz za osobe s invaliditetom
na odgovarajući način informirati stanovništvo o međugradskim vlakovima i željezničkim kolodvorima na kojima postoji mogućnost transfera osoba u invalidskim kolicima Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
broj osiguranih stajališta i perona, parkirališnih mjesta, javnih pješačkih površina, semafora, pješačkih prijelaza, pješačkih otoka i raskrižja prilagođenih osobama s invaliditetom.
broj osiguranih pristupačnih javnih prijevoznih sredstava osobama s invaliditetom: na međugradskim linijama, broj uvedenih prilagođenih autobusa, prilagođenih željezničkih vagona, broj željezničkih kolodvora opremljenih podiznim platformama za ukrcaj-iskrcaj osoba u invalidskim kolicima«broj osiguranih prilagođenih vozila za osobe s invaliditetom u gradskom prijevozu, broj osiguranih pristupačnih brodova i zrakoplova, broj osiguranih prilagođenih taksi vozila za osobe s invaliditetom.
na odgovarajući način informirano stanovništvo o međugradskim vlakovima i željezničkim kolodvorima na kojima postoji mogućnost transfera osoba u invalidskim kolicima Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti, prijevozničkim poduzećima koja svoja vozila prilagode prijevozu osoba s invaliditetom, osigurati mogućnost financijskog benefita (sufinanciranje, oslobađanje dijela poreza i sli.)
Osigurati primjenu potpornih tehnologija radi unapređenja mobilnosti osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo mora, turizma prometa i razvitka Sunositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Aktivnost:
izmijeniti i/ili donijeti nove propise u cilju poboljšanja osobne mobilnosti primjenom suvremenih tehničkih pomagala i novih tehnologija Rok:
godina Indikator provedbe:
izmijenjeni i/ili doneseni novi propisi u cilju poboljšanja osobne mobilnosti primjenom suvremenih tehničkih pomagala i novih tehnologija Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti.
Osigurati posebnu proračunsku poziciju na kojoj će se iskazivati planirana i utrošena financijska sredstva za uklanjanje građevinskih i drugih prepreka Nositelj: središnja tijela državne uprave Sunositelji: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Aktivnost:
osigurati posebnu proračunsku poziciju u svim tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojoj će se planirati i iskazivati utrošena financijska sredstva za uklanjanje građevinskih i drugih prepreka uzevši u obzir uvođenje univerzalnog dizajna Rok:
godina Indikator provedbe:
osigurana posebna proračunska pozicija na kojoj će se planirati i iskazivati utrošena financijska sredstva za uklanjanje građevinskih i drugih prepreka uzevši u obzir uvođenje Univerzalnog dizajna Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti.
Poticati razvoj Univerzalnog dizajna Nositelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo kulture, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
poticati uvođenje Univerzalnog dizajna u nastavni program svih zanimanja uključenih u izgradnju okruženja
provesti edukaciju interesnih skupina o pitanjima pristupačnosti s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom
osnovati Fond za Univerzalni dizajn u kojemu bi se osiguravala sredstva za njegov razvoj i primjenu
poticati primjenu Univerzalnog dizajna Rokovi: 1.-
godina
godina
kontinuirano od
godine Indikatori provedbe:
uvedene osnove Univerzalnog dizajna u nastavni program svih zanimanja uključenih u izgradnju okruženja;
broj provedenih edukacija interesnih skupina o pitanjima pristupačnosti s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom;
osnovan Fond za Univerzalni dizajn u kojem će se osiguravati sredstva za njegov razvoj i primjenu
primjena Univerzalnog dizajna Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti. # napomena: Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno.
Osigurati različite oblike pomoći na području komunikacije osobama s invaliditetom kako bi se olakšao pristup javnim objektima i prostorima otvorenim za javnost Nositelji: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Sunositelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo kulture, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
razviti sustave komunikacije s gluhim i gluhoslijepim osobama za javne priredbe i manifestacije
osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta osigurati osobnog asistenta, gluhim, gluhoslijepim i slijepim osobama osigurati odgovarajuću pomoć u vidu posrednika, uključujući vodiče, čitače i tumače/prevoditelje za znakovni jezik i ostale oblike komunikacija kojima se osobe s invaliditetom koriste kako bi se olakšao pristup javnim objektima i prostorima otvorenim za javnost i odgovarajuće praćenje događanja u navedenim prostorima. Rokovi:
godina Indikatori provedbe:
razvijeni sustavi komunikacije s gluhim i gluhoslijepim osobama za javne priredbe i manifestacije
osigurani osobni asistenti za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta te osigurani posrednici, uključujući vodiče, čitače i tumače//prevoditelje za znakovni jezik i ostale oblike komunikacija kojima se osobe s invaliditetom koriste Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti.
Unaprijediti informatičku pismenost osoba s invaliditetom Nositelji: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Središnji državni ured za e-Hrvatsku, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
promicati pristupačnost novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustava
educirati osobe s invaliditetom za korištenje suvremenih informatičkih sustava Rokovi: kontinuirano Indikatori provedbe:
osigurana pristupačnost novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija i sustava
broj educiranih osoba s invaliditetom za korištenje suvremenih informatičkih sustava Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti. 2.
PROFESIONALNA REHABILITACIJA, ZAPOŠLJAVANJE I RAD UVOD Profesionalna rehabilitacija predstavlja samo jedan od aspekata cjelovitoga rehabilitacijskog procesa koji još čine pravni, biološki, ekonomski, medicinski, sociološki, psihološki, edukacijski i tehnološki
Iako se primarno odnosi na profesionalni aspekt u rehabilitaciji, profesionalna rehabilitacija nema za cilj samo osposobljavanje osobe s invaliditetom za rad, već je on mnogo složeniji, a u sebi sadrži i radno-socijalnu, kao i širu socijalnu integraciju osobe. Sustav profesionalne rehabilitacije sastoji se od tri uzastopne komponente: profesionalnog usmjeravanja, osposobljavanja za produktivni rad i zapošljavanja. Pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od temeljnih ljudskih prava i onemogućavanje ostvarivanja toga prava predstavlja njihovo kršenje i diskriminaciju. Međutim, gledajući s aspekta zapošljavanja osoba s invaliditetom, mjere osiguravanja njihove konkurentnosti na tržištu rada treba poduzeti vrlo rano, u razdoblju njihova djetinjstva i mladosti, odnosno stjecanja i utvrđivanja invaliditeta, kada posebnu pozornost treba posvetiti otkrivanju i razvoju njihova intelektualnog i radnog potencijala. S druge strane, invaliditet ne mora nužno biti prisutan od najranije dobi, već se može pojaviti tijekom života pojedinca, a vrlo često je i posljedica rada i događaja u radnoj dobi. Od rada osoba s invaliditetom brojne su koristi za društvo u cjelini, no najveća je svakako ekonomska isplativost. Nema tako bogate države koja bi se mogla odreći sredstava (materijalnog doprinosa) što ih svojim radom privređuju osobe s invaliditetom. Cilj je da one postanu stvaratelji, a ne isključivo korisnici sredstava državnog proračuna
Osim toga, radom ovih osoba smanjuju se socijalna i druga davanja, kojima se, ako nisu zaposleni, osigurava njihova egzistencija, pa i zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba. I same osobe s invaliditetom imaju brojne koristi od svojega rada. Primjerice, zaposlene osobe s invaliditetom imaju bolju sliku o sebi i više samopoštovanja i samopouzdanja u odnosu na nezaposlene, društveno su aktivnije, općenito su prilagodljivije na promjene i kompetentnije u svakodnevnom osobnom životu, ekonomski su superiornije, zaposlene osobe s invaliditetom manje pobolijevaju nego nezaposlene i dr. Jedna od najvećih zapreka zapošljavanju osoba s invaliditetom je negativan stav društva zasnovan na stereotipima i predrasudama o slabijim radnim potencijalima osoba s invaliditetom. Međutim, pokazuje se da je najbolje sredstvo u otklanjanju spomenutih stereotipa i predrasuda upravo rad ovih osoba. O tome svjedoče rezultati pojedinih istraživanja koja navode da kao razlog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci navode upravo dosadašnja iskustva sa zaposlenim osobama s invaliditetom. Poboljšanje položaja osoba s invaliditetom na tržištu rada ovisi o cijelom nizu čimbenika koji pridonose krajnjem cilju postizanja zapošljavanja takvih osoba. Da bi se ostvario ovaj cilj, neophodno je povezati djelatnosti obrazovanja, zdravstva, civilnog društva i institucija koje djeluju na tržištu rada. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom ovisi o poslodavcima, ali i o samim osobama s invaliditetom i njihovoj spremnosti i upornosti kojom će iskoristiti prilike za školovanje i radno osposobljavanje. Uloga države je osobama s invaliditetom omogućiti školovanje i druge oblike radnog osposobljavanja, opremanje radnog mjesta potrebnim pomagalima, korištenje usluga asistenta kada je to potrebno, te materijalno poticati njihovo zapošljavanje, a u prihvatljivoj mjeri i obvezati poslodavce na njihovo zapošljavanje. Važan je i doprinos stručnjaka, međutim za poboljšanje postojećeg stanja najvažnije je usklađeno djelovanje različitih sustava, institucija, udruga i pojedinaca koji djeluju na tržištu rada. Donošenje Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom45 predstavlja veliki korak u rješavanju problematike zapošljavanja osoba s invaliditetom. Navedenim Zakonom predviđeno je i ostvareno osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom čija je temeljna zadaća postizanje osnovnog cilja Zakona – poticaj zapošljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Međutim, da bi se proces zapošljavanja osoba s invaliditetom unaprijedio i ubrzao, potrebno je, prije svega, utvrditi učinke provođenja dosadašnje politike zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, zatim osmisliti dodatne programe i modele sufinanciranja poslodavaca, te osmisliti i mjere pozitivne diskriminacije za zapošljavanje pojedinih, još uvijek teže zapošljivih skupina osoba s invaliditetom. Također je potrebno kontinuirano raditi na podizanju razine svijesti o potrebi zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i na spoznaji o njihovim radnim i socijalnim vrijednostima. CILJEVI – provoditi nediskriminacijsku politiku u području radno-socijalne integracije osoba s invaliditetom, odnosno promicati aktivnu participaciju osoba s invaliditetom u području profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i rada – poticati stjecanje znanja, vještina i navika potrebnih za zapošljavanje i zadržavanje posla – poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada primjenjujući sve dostupne pozitivne mjere – provoditi zapošljavanje u zaštićenim uvjetima – provoditi zapošljavanje uz podršku – poticati alternativne oblike rada – poticati uključivanje u rad u radnim centrima MJERE
Provesti evaluaciju primjene postojeće zakonske regulative i aktualne politike u području rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom od strane nezavisnog tijela Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Sunositelji: Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska udruga poslodavaca, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, ustanove za rehabilitaciju osoba s invaliditetom, znanstvene institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
izraditi analizu primjenjivosti odredbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i podzakonskih akata te njihove usklađenosti s postojećom zakonskom regulativom iz područja obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja i radnog zakonodavstva te zakonodavstva Europske unije
izraditi prijedlog izmjena odredaba Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i podzakonskih akata
dosljedno primjenjivati Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i podzakonske akte, periodično izvješćivati javnost te informirati potencijalne korisnike Rokovi:
prosinac
godine
lipanj
godine
kontinuirano Indikatori provedbe:
identificirane teškoće u primjeni Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i podzakonskih akata
izrađen i usvojen prijedlog izmjena odredaba Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i podzakonskih akata
povećana stopa zapošljavanja i stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati u okviru redovne djelatnosti iz državnog proračuna i iz posebnih doprinosa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Osigurati mehanizme zaštite od diskriminacije u području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Sunositelji: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatska udruga poslodavaca, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, znanstvene institucije, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, mediji Aktivnosti:
izraditi analizu provedbe članka
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
provesti istraživanje o diskriminaciji u području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom
izraditi plan razvoja Strategije za sprečavanje identificiranih diskriminirajućih oblika ponašanja pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom u skladu s nacionalnim dokumentima i dokumentima Europske unije
provoditi medijsku kampanju o potrebi sprečavanja diskriminacije pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
informirati javnost o potrebi osiguravanja mehanizama sprečavanja dvostruke diskriminacije pojedinih skupina osoba s invaliditetom (npr. žene s invaliditetom, osobe s kombiniranim teškoćama i slično)
provoditi sustavne edukacije osoba s invaliditetom, poslodavaca, djelatnika u javnim službama o oblicima diskriminacije u području zapošljavanja i rada te o načinima sprečavanja diskriminacije kroz provedbu Strategije za sprečavanje identificiranih diskriminirajućih oblika ponašanja pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
utvrditi učinke izrade Strategije, provođenja medijske kampanje te provedenih edukacija o sprečavanju diskriminacije pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom Rokovi:
prosinac
godine
–
prosinac
godine
–
kontinuirano
periodično: prosinac
godine, prosinac
godine, prosinac
godine Indikatori provedbe:
utvrđen broj zaposlenih osoba s invaliditetom sukladno članku
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
utvrđen stupanj izloženosti diskriminaciji i oblici diskriminirajućeg ponašanja pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
izrađen plan razvoja Strategije za sprečavanje identificiranih diskriminirajućih oblika ponašanja pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
broj osoba uključenih u edukacije, okrugle stolove, radionice i slično, o potrebi sprečavanja diskriminacije pri zapošljavanju, broj izdanih publikacija o navedenoj temi, broj realiziranih informativnih emisija
broj tiskanih materijala, održanih informativnih emisija, televizijskih i radio emisija o potrebi sprečavanja diskriminacije pri zapošljavanju (s posebnim naglaskom na dvostruku diskriminaciju pojedinih skupina osoba s invaliditetom) te ciljevima Strategije za sprečavanje identificiranih diskriminirajućih oblika ponašanja pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
broj osoba uključenih u edukacije, okrugle stolove, radionice i drugo o sprečavanju diskriminacije pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom
utvrđen stupanj izloženosti diskriminaciji i oblici diskriminirajućeg ponašanja pri zapošljavanju i radu osoba s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti i iz posebnih doprinosa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Osnovati regionalne centre za profesionalnu rehabilitaciju Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Sunositelji: Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, ustanove za rehabilitaciju osoba s invaliditetom, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnosti:
osnovati i pravno ustrojiti regionalne centre za profesionalnu rehabilitaciju
provoditi različite faze profesionalne rehabilitacije Rokovi:
prosinac
godine
godina i kontinuirano Indikatori provedbe:
ustrojeni regionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju
povećana stopa zapošljavanja i ostalih oblika radnog angažiranja osoba s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i iz posebnih doprinosa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Omogućiti pristup osoba s invaliditetom profesionalnom usmjeravanju (profesionalna orijentacija) bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni status Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Sunositelji: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Agencija za strukovno obrazovanje, Agencija za obrazovanje odraslih, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, regionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, ustanove za rehabilitaciju osoba s invaliditetom, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje Aktivnosti:
identificirati osobe s invaliditetom koje imaju potrebu za profesionalnim usmjeravanjem uzimajući u obzir životnu dob, obrazovanje i radni status
ustrojiti službe za profesionalno usmjeravanje unutar obrazovnog sustava
educirati savjetnike za profesionalno usmjeravanje osoba s invaliditetom
umrežiti službe za profesionalno usmjeravanje i regionalne centre za profesionalnu rehabilitaciju Rokovi:
kontinuirano
prosinac
godine
–
prosinac
godine Indikatori provedbe:
broj osoba s invaliditetom identificiranih i upućenih na profesionalno usmjeravanje
ustrojene službe za profesionalno usmjeravanje učenika unutar obrazovnog sustava
broj stručnih osoba iz različitih sustava uključen u edukaciju
broj osoba uključenih u profesionalnu rehabilitaciju Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i iz posebnih doprinosa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Provoditi senzibilizaciju poslodavaca te ih poticati na zapošljavanje osoba s invaliditetom Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Sunositelji: Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska udruga poslodavaca, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, mediji Aktivnost:
informirati poslodavce o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom Rok: kontinuirano Indikator provedbe:
broj tiskanih materijala, održanih informativnih televizijskih i radio emisija te informativnih skupova
porast stope zapošljavanja i stope zaposlenosti osoba s invaliditetom Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti i iz posebnih doprinosa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Osigurati učinkovite mjere za poticanje samozapošljavanja, odgovarajućih oblika zapošljavanja i zadržavanja zaposlenja osoba s invaliditetom na svim razinama Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Sunositelji: Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski zavod za zapošljavanje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatska udruga poslodavaca, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Aktivnost:
izraditi i provoditi mjere za poticanje samozapošljavanja, odgovarajućih oblika i zadržavanja zaposlenja na svim razinama Rok: kontinuirano Indikator provedbe:
porast stope samozapošljavanja, stope zapošljavanja i stope zaposlenosti osoba s invaliditetom kroz poticajne mjere Potrebna financijska sredstva: Sredstva će se osigurati iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru redovne djelatnosti i iz posebnih doprinosa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Utvrditi modele pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada bez podrške (agencije, zadruge, radionice udruga za osobe s invaliditetom, radni asistent) i osigurati mjere provođenja podrške pri zapošljavanju Nositelj: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduze

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine