← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4971/2005 od 30. svibnja 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4971/2005 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4971/2005 od
  3. svibnja
  4. NN 69/2007 (4.7.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4971/2005 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2148 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli B. K. i J. K., oboje iz Z., koje zastupa M. M., odvjetnik iz Odvjetničkog društva N. – M. iz Z., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem Pn-201/05 (ranije broj: Pn-5924/95) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositeljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«broj 41/
  7. – pročišćeni tekst), i to: – B. K. iz Z., u iznosu od 18.400,00 kn, i – J. K. iz Z., u iznosu od 18.400,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Na temelju članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelji su podnijeli
  5. prosinca
  6. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  7. Dana
  8. srpnja
  9. godine podnositelji su podnijeli tužbu Općinskom sudu u Zagrebu, protiv tuženika, Republike Hrvatske i C. o. d.d. Z., radi naknade štete, koja je nastala na njihovoj obiteljskoj zgradi
  10. srpnja
  11. godine uslijed podmetnute eksplozije. Podneskom od
  12. siječnja
  13. prvotužena je dala odgovor na tužbu. Nakon toga je sud održao ročišta
  14. travnja 1996.,
  15. lipnja 1999.,
  16. studenoga
  17. kada je saslušao podnositelje, te
  18. srpnja
  19. i
  20. ožujka
  21. kada donosi presudu i rješenje broj: Pn-5924/95-12, kojima u odnosu na drugotuženika odbija tužbeni zahtjev podnositelja, a u odnosu na prvotuženika Republiku Hrvatsku postupak prekida. Odlučujući o žalbi podnositelja Županijski sud u Zagrebu, rješenjem broj: Gžn-1908/03-2 od
  22. prosinca 2004., ukida prvostupanjsku odluku i predmet vraća na ponovni postupak i odlučivanje. Nakon toga predmet dobiva novi broj: Pn 201/05, a prvostupanjski sud zakazuje i održava ročišta
  23. travnja 2005.,
  24. studenoga
  25. i
  26. travnja
  27. godine. Ročište koje je bilo zakazano za
  28. siječnja
  29. nije održano zbog bolesti suca, tako da je naredno zakazano za
  30. srpnja
  31. godine. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  32. Podnositelj je pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu na temelju članka
  33. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«broj 53/91., 73/
  34. i 3/94.), koji je glasio: Članak
  35. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  36. veljače 1996., bilo je propisano: Članak
  37. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/
  38. i 3/94.) članak
  39. briše se. Članak
  40. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  41. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  42. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«broj 112/99.) koji je stupio na snagu
  43. studenoga
  44. godine, bilo je propisano: Članak
  45. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  46. (članka 184.a. stavka
  47. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  48. stavka
  49. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  50. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  51. srpnja 2003., donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  52. srpnja 2003., a kojim je propisano: Članak
  53. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedenim Zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdoblja od sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. 3.
  1. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu na temelju članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  5. stavak
  6. Ustava propisuje: Članak
  7. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...). Članak
  8. Ustavnog zakona propisuje: Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. 4.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  5. srpnja
  6. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Zagrebu radi naknade štete. Duljina postupka uzima se u obzir od
  7. studenoga
  8. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/
  9. – pročišćeni tekst, 8/
  10. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od
  11. travnja
  12. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«broj 14/
  13. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«broj 9/05.), a Protokol broj 13 od
  14. srpnja
  15. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«broj 14/
  16. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 13/03.). U članku
  17. stavku
  18. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Ustavna tužba podnijeta je
  19. prosinca
  20. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno deset
(10)godina, pet
(5)mjeseci i dva
(2)dana, a nakon stupanja na snagu Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao osam
(8)godina, jedan
(1)mjesec i jedanaest
(11)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka radi naknade štete pokrenutog tužbom podnositelja nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. veljače
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka u odnosu na Republiku Hrvatsku, nadležni Općinski sud u Zagrebu postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  6. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U odluci broj: U-IIIA/829/2002 od
  7. ožujka
  8. godine, Ustavni sud je, u okolnostima identičnim ovom predmetu, utvrdio da je zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te da je tim zakonom određenim prekidom postupka podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  11. stavka
  12. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. Ustavni sud ne nalazi razloga za odstupanje od tako izraženog stajališta u ovom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  13. Slijedom utvrđenja Suda, opisanih u točki
  14. obrazloženja ove odluke, posebice u vezi s postupanjem nadležnog suda, te utjecajem zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju, povrijeđeno ustavno pravo podnositelja zajamčeno člankom
  15. stavkom
  16. Ustava. Iz tih razloga je, na temelju odredbi članka
  17. stavaka
  18. i
  19. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  20. Pri utvrđivanju visine naknade na temelju odredbe članka
  21. stavka
  22. Ustavnog zakona, Ustavni sud je uzeo u obzir sve okolnosti slučaja.
  23. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  24. stavka
  25. Ustavnog zakona.
  26. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-4971/2005 Zagreb,
  4. svibnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 69/2007-2148 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 69/2007 Broj dokumenta u izdanju: 2148 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.7.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2007/69/2148 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.