← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-939/2005 od 30. svibnja 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-939/2005 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-939/2005 od
  3. svibnja
  4. NN 69/2007 (4.7.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-939/2005 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2156 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio A. M. iz V., kojeg zastupa Z. N. odvjetnik u Z., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: P-1531/85 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99.,29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe A. M. iz V., S. M. 4, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od12.500,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnositelj je
  12. ožujka
  13. godine podnio ustavnu tužbu smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka, koji se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod brojem: P-1531/85, povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Dana
  15. listopada
  16. godine B. M. iz V. podnijela je tužbu Općinskom sudu u Šibeniku protiv podnositelja i I. M., radi utvrđenja i diobe bračne stečevine. U razdoblju do
  17. studenoga
  18. godine prvostupanjski sud je održao ukupno dvanaest ročišta za glavnu raspravu (
  19. ožujka 1986.,
  20. travnja 1986.,
  21. svibnja 1986.,
  22. travnja 1989.,
  23. listopada 1993.,
  24. kolovoza 1994.,
  25. ožujka 1995.,
  26. travnja 1995.,
  27. svibnja 1995.,
  28. prosinca 1996.,
  29. svibnja
  30. te
  31. lipnja 1997.). Očevid u prisutnosti vještaka održan je
  32. svibnja
  33. Nalaz vještaka je predan sudu
  34. travnja
  35. Na ročištu održanom
  36. listopada
  37. utvrđeno je da je drugotužena preminula. Sukladno tome, postupak je nastavljen protiv podnositelja kao jedinog tuženika. Na ročištu održanom
  38. kolovoza
  39. sud je prekinuo postupak do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka koji se vodio pod brojem: O-847/
  40. Postupak je nastavljen
  41. ožujka
  42. Dopuna nalaza i mišljenja vještaka predana je sudu
  43. studenoga
  44. Postupak je nastavljen ročištem održanim
  45. siječnja
  46. Podnescima od
  47. siječnja
  48. i
  49. veljače
  50. podnositelj se očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Sljedeće ročište održano je
  51. veljače
  52. Na ročištu održanom
  53. ožujka
  54. sud je saslušao tužiteljicu. Na ročištu održanom
  55. travnja
  56. sud je saslušao podnositelja. Sljedeće ročište održano je
  57. lipnja
  58. Rješenjem od
  59. kolovoza
  60. ročište za održavanje glavne rasprave odgođeno je na neodređeno vrijeme zbog spriječenosti suca. Na ročištu održanom
  61. veljače
  62. sud je proveo dokaz saslušanjem vještaka. Dana
  63. ožujka
  64. sudski vještak je sudu predao pisano očitovanje na primjedbe tuženika. Sljedeća ročišta održana su
  65. ožujka
  66. i
  67. travnja
  68. Na ročištu održanom
  69. svibnja
  70. sud je tužiteljici dodijelio rok od 8 dana radi uređenja tužbenog zahtjeva te odbio podnositeljev prijedlog za izuzeće vještaka. Ročište zakazano za
  71. lipnja
  72. odgođeno je do donošenja odluke o podnositeljevom zahtjevu za izuzeće suca. Podnescima od
  73. lipnja
  74. i
  75. siječnja
  76. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev. Ročište zakazano za
  77. prosinca
  78. odgođeno je na zahtjev stranaka. Na ročištu održanom
  79. siječnja
  80. sud je zaključio glavnu raspravu. U međupresudi od
  81. siječnja
  82. prvostupanjski sud je utvrdio da su parnične stranke suvlasnici zajedničke imovine, i to tužiteljica 3/8 dijela, a podnositelj 5/8 dijela. Međupresuda je otpremljena strankama
  83. listopada
  84. godine. Dana
  85. listopada
  86. podnositelj je podnio žalbu protiv međupresude, a
  87. prosinca
  88. tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu. Rješenjem broj: Gž-82/01 od
  89. veljače 2001., Županijski sud u Šibeniku usvojio je podnositeljevu žalbu, ukinuo pobijanu međupresudu te
  90. ožujka
  91. godine predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Sljedeće ročište pred prvostupanjskim sudom održano je
  92. listopada
  93. godine. Na ročištu održanom
  94. studenoga
  95. sud je proveo dokaz saslušanjem građevinskog vještaka. Sljedeće ročište održano je
  96. lipnja
  97. godine. Na ročištu održanom
  98. srpnja
  99. sud je izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka te zaključio glavnu raspravu. Međupresudom od
  100. srpnja
  101. sud je utvrdio da su tužiteljica i podnositelj temeljem bračne zajednice suvlasnici zajedničke imovine i to: tužiteljica 13/50 dijela, a podnositelj 37/50 dijela. Sud je istovremeno donio i rješenje kojim zastaje s raspravljanjem o utvrđivanju pokretnina koje čine zajedničku imovinu stranaka te s njihovom diobom do pravomoćnosti međupresude. Međupresuda je otpremljena strankama
  102. studenoga
  103. godine. Protiv te međupresude tužiteljica je podnijela žalbu
  104. prosinca 2002., a podnositelj
  105. prosinca
  106. godine. Presudom broj: Gž-310/03 od
  107. svibnja 2004., Županijski sud u Šibeniku odbio je žalbe stranaka kao neosnovane te potvrdio pobijanu međupresudu. Protiv presude Županijskog suda u Šibeniku tužiteljica je izjavila reviziju koja je rješenjem prvostupanjskog suda od
  108. svibnja
  109. dijelom odbačena kao nedopuštena, a dijelom kao nepravodobna. Rješenjem Županijskog suda u Šibeniku od
  110. listopada
  111. odbijena je tužiteljičina žalba protiv rješenja o odbacivanju revizije. Postupak je nastavljen ročištima održanim
  112. veljače
  113. i
  114. ožujka
  115. Dopisom Općinskog suda u Šibeniku od
  116. rujna
  117. pozvan je sudski vještak da provede dopunsko vještačenje, a stranke na uplatu predujma za vještačenje. Podneskom od
  118. listopada
  119. podnositelj je zatražio izuzeće uređujućeg suca u predmetu, dok je podneskom od
  120. studenoga
  121. predložio razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka isplatom. Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku od
  122. veljače
  123. odbačen je podnositeljev prijedlog za izuzeće. Dana
  124. veljače
  125. upućena je požurnica sudskom vještaku za dostavu dopunskog nalaza i mišljenja, dok je tužiteljica pozvana na uplatu predujma za vještačenje. Dana
  126. ožujka
  127. Općinski sud u Šibeniku zaprimio je dopunski nalaz i mišljenje vještaka. U nastavku postupka održana su ročišta
  128. travnja
  129. i
  130. svibnja
  131. Sljedeće ročište zakazano je za
  132. lipnja
  133. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  134. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  135. stavka
  136. Ustava Republike Hrvatske i članka
  137. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  138. Ustavni sud svoju odluku obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  139. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Dana
  140. listopada
  141. B. M. podnijela je tužbu protiv podnositelja i I. M. radi utvrđenja i diobe bračne stečevine. Duljina postupka uzima se u obzir od
  142. studenoga
  143. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/
  144. – pročišćeni tekst i 8/
  145. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od
  146. travnja
  147. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narod­ne novine – Međunarodni ugovori« broj 14/
  148. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 9/05.), a Protokol broj 13 od
  149. srpnja
  150. (Zakon o potvrđivanju Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 14/
  151. i Objava o stupanju na snagu Protokola broj 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 13/03.). U članku
  152. stavku
  153. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Ustavna tužba podnesena je
  154. ožujka 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno devetnaest
(19)godina, četiri
(4)mjeseca i tri
(3)dana, a od dana stupanja na snagu Konvencije do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, tri
(3)mjeseca i dvadeset tri
(23)dana. 4.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud je utvrdio da se u pravno relevantnom razdoblju postupak vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku u dva navrata u ukupnom trajanju od četiri
(4)godine i sedam
(7)mjeseci te pred Županijskim sudom u Šibeniku također u dva navrata u ukupnom trajanju od oko dvije
(2)godine. Od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku, prvostupanjski je sud održao sedamnaest
(17)ročišta za glavnu raspravu te donio dvije međupresude (
  1. siječnja
  2. i
  3. srpnja 2002.). Drugostupanjski sud je u pravno relevantnom razdoblju donio rješenje od
  4. veljače
  5. te presudu od
  6. svibnja
  7. Razmatrajući postupanje sudova u razmatranom razdoblju Ustavni sud je utvrdio da je bilo nekoliko razdoblja neaktivnosti prvostupanjskog suda u ukupnom trajanju od dvije
(2)godine i dvadeset dva
(22)dana i to: – od
  1. lipnja
  2. do
  3. veljače 1999.; – od
  4. siječnja
  5. kad je zaključena glavna rasprava pa do
  6. listopada
  7. kad je prvostupanjski sud međupresudu otpremio strankama; – od
  8. ožujka
  9. (kad je rješenje drugostupanjskog suda od
  10. veljače
  11. vraćeno prvostupanjskom sudu) do
  12. listopada
  13. kad je održano ročište za glavnu raspravu. 4.
  14. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽENIKA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tuženik u sudskom postupku, prema utvrđenju Ustavnog suda, nije u većoj mjeri pridonio duljini sudskog postupka. 4.
  15. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud ocjenjuje da se radi o složenom predmetu u kojemu je bilo potrebno utvrditi suvlasničke dijelove na nekretninama i pokretninama koje predstavljaju bračnu stečevinu stranaka te odlučiti o diobi nekretnina. Međutim ta okolnost ne može opravdati činjenicu da niti nakon više od dvadeset godina predmet nije u cijelosti pravomoćno okončan. OCJENA USTAVNOG SUDA
  16. Ustavni sud utvrđuje da je parnični postupak u pravno relevantnom razdoblju trajao
(7)godina, tri
(3)mjeseca i dvadeset tri
(23)dana. U tom razdoblju prvostupanjski sud je bio potpuno neaktivan oko dvije
(2)godine. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem parničnog postupka, koji još uvijek nije u cijelosti pravomoćno okončan, podnositelju povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, zajamčeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je, u smislu odredbe članka
  3. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  4. Sukladno odredbi članka
  5. stavka
  6. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud određuje imajući u vidu sve okolnosti svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade na temelju članka
  7. stavka
  8. Ustavnog zakona, Ustavni sud uvažava i ukupne gospodarske i socijalne prilike u Republici Hrvatskoj.
  9. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  10. stavka
  11. Ustavnog zakona.
  12. Predsjednik Općinskog suda u Šibeniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke iz točke II. izreke ove odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-939/2005 Zagreb,
  4. svibnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 69/2007-2156 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 69/2007 Broj dokumenta u izdanju: 2156 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.7.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2007/69/2156 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.