← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1040/2005 od 5. lipnja 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1040/2005 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1040/2005 od
  3. lipnja
  4. NN 71/2007 (9.7.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1040/2005 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2221 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli V. P., G. P., S. P. i mldb. N. P. iz Z., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Vrhovni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Revr-300/07 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Repub­like Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) i to: – V. P. iz Z., R. 48, u iznosu od 10.500,00 kn, – G. P. iz Z., R. 48, u iznosu od 10.500,00 kn, – S. P. iz Z., R. 48, u iznosu od 10.500,00 kn i – N. P. iz Z., R. 48, u iznosu od 10.500,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Na temelju odredbe članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelji su
  5. prosinca
  6. podnijeli ustavnu tužbu zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  7. Podnositelji ustavne tužbe (V. P. te njegovi roditelji i malodobna kćerka) podnijeli su
  8. lipnja
  9. godine tužbu Općinskom sudu u Zlataru protiv prvotuženika, »D.«, poduzeća za proizvodnju proizvoda od drva i metala, p.o. L., Z. B., drugotuženika »C. o.«, d.d. Z., Filijale Z. i trećetuženika V. K. iz M. B. radi naknade štete nastale uslijed ozljede na radu podnositelja V. P. Do
  10. studenoga
  11. godine održana su tri ročišta za glavnu raspravu (
  12. kolovoza 1995.,
  13. studenoga
  14. i
  15. veljače 2006.) te je provedeno medicinsko vještačenje. Postupak je nastavljen ročištima održanim
  16. studenoga
  17. i
  18. prosinca
  19. godine.
  20. prosinca
  21. godine Općinski sud u Zlataru donio je presudu i rješenje broj: P-190/95 protiv kojih su stranke izjavile žalbe. Predmet je otpremljen Županijskom sudu u Zlataru
  22. studenoga
  23. godine. Budući da je nad prvotuženikom otvoren stečajni postupak, Županijski sud u Zlataru je
  24. siječnja
  25. godine remisorno vratio predmet sudu prvog stupnja da bi se utvrdilo kada su nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad prvotuženikom. Predmet je ponovno otpremljen Županijskom sudu u Zlataru
  26. veljače
  27. godine.
  28. ožujka
  29. Županijski sud u Zlataru donio je presudu broj: Gž-200/00-2 kojom je odbijena žalba drugotuženika te su potvrđene točke II. i VI. izreke prvostupanjske presude. Rješenjem Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-200/00-2 od
  30. ožujka 2000., taj sud se oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u odnosu na prvotuženika, dok je žalbu tužiteljice M. P. odbacio kao nedopuštenu te je ukinuo odluku Općinskog suda u Zlataru kojom je odlučeno o parničnom trošku. Protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zlataru drugotuženik je
  31. svibnja
  32. godine izjavio reviziju. Presudom i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-2473/00-2 od
  33. rujna
  34. godine, djelomično je preinačena presuda Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-200/00-2 od
  35. ožujka
  36. i presuda Općinskog suda u Zlataru broj: P-190/95 od
  37. prosinca
  38. godine, u dijelu kojim je odlučeno o zateznim kamatama, dok je u dijelu kojim je odlučeno o parničnom trošku u odnosu na drugotuženika ukinuta drugostupanjska presuda i predmet vraćen na ponovno odlučivanje. Postupak je nastavljen ročištem održanim
  39. studenoga
  40. Podneskom od
  41. veljače
  42. godine podnositelji su povukli tužbu u odnosu na drugotuženika i trećetuženika. Rješenjem Općinskog suda u Zlataru broj: P-131/00-44 od
  43. ožujka
  44. godine naloženo je podnositeljima da trećetuženiku nadoknade parnični trošak. Protiv navedenog rješenja podnositelji su izjavili žalbu.
  45. travnja
  46. godine Županijski sud u Zlataru je remisorno vratio predmet sudu prvog stupnja radi donošenja rješenja o povlačenju tužbe. Spis je ponovno otpremljen Županijskom sudu u Zlataru
  47. svibnja
  48. Rješenjem Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-741/03-2 od
  49. lipnja
  50. godine, odbijena je žalba podnositelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru od
  51. ožujka
  52. godine kojim je odlučeno o parničnom trošku. Sljedeće ročište održano je
  53. rujna
  54. na kojemu je zaključena glavna rasprava.
  55. rujna
  56. godine Općinski sud u Zlataru donio je dopunsku presudu na temelju odricanja i rješenje broj: P-131/00-51, kojim je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja s osnove izvanugovorne odgovornosti za štetu, te je utvrđeno povlačenje tužbe u određenom dijelu i odlučeno o parničnom trošku. Protiv dopunske presude i rješenja podnositelji su izjavili žalbu te podnijeli prijedlog za delegaciju suda. Rješenjem Općinskog suda u Zlataru broj: P-131/00-56 od
  57. ožujka
  58. godine, odbijen je prijedlog podnositelja za određivanje drugog suda nadležnog za suđenje u konkretnom predmetu. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-528/04-2 od
  59. svibnja
  60. godine, odbijena je žalba podnositelja protiv dopunske presude i rješenja od
  61. rujna
  62. godine.
  63. kolovoza
  64. godine Općinski sud u Zlataru dostavio je spis Trgovačkom sudu u Zagrebu na daljnji postupak sukladno rješenju Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-200/00-2 od
  65. ožujka 2000., kojim je odlučeno da će se u odnosu na prvotuženika (nad kojim je otvoren stečajni postupak) predmet ustupiti Trgovačkom sudu u Zagrebu. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-2939/04 od
  66. kolovoza
  67. godine, obustavljen je parnični postupak budući da je nad tuženikom zaključen stečajni postupak, te je tuženik prestao postojati. Protiv tog rješenja podnositelji su izjavili žalbu. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-2939/04 od
  68. listopada
  69. godine, utvrđeno je da se žalba podnositelja smatra prijedlogom za nastavak parničnog postupka, te da se postupak nastavlja. Postupak je nastavljen ročištem održanim
  70. prosinca
  71. godine. Dopisom od
  72. prosinca
  73. godine upućenim Vrhovnom sudu, Trgovački sud u Zagrebu je zatražio rješavanje sukoba nadležnosti u konkretnom predmetu. Prema rješenju Vrhovnog suda broj: Grl-781/04-2 od
  74. siječ­nja 2005., za postupanje u predmetu nadležan je Županijski sud u Zlataru. Presudom Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-750/05 od
  75. lipnja 2005., odbijene su žalbe stranaka i potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru broj: P-190/95 od
  76. prosinca
  77. u pobijanom dijelu.
  78. kolovoza
  79. godine podnositelj V. P. izjavio je reviziju protiv presude Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-750/05 od
  80. lipnja 2005., u dijelu kojim je odbijen dio njegovog tužbenog zahtjeva.
  81. travnja
  82. spis je dostavljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi odlučivanja o reviziji. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  83. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  84. stavka
  85. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  86. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  87. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  88. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pokrenut je
  89. lipnja
  90. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Zlataru. Duljina postupka uzima se u obzir od
  91. studenoga
  92. kad je Za­konom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  93. – pročišćeni tekst, 8/
  94. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvat­sku od
  95. travnja
  96. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narod­ne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/
  97. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od
  98. srpnja
  99. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slo­boda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne no­vine – Međunarodni ugovori«, broj 14/
  100. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i te­meljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.). U članku
  101. stavku
  102. Konvencije jamči se svakome pravo da radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Ustavna tužba podnijeta je
  103. prosinca
  104. godine, a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno devet
(9)godina, šest
(6)mjeseci i osam
(8)dana, a nakon stupanja na snagu Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, jedan
(1)mjesec i petnaest
(15)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA U pravno relevantnom razdoblju postupak se najprije vodio pred Općinskim sudom u Zlataru koji je od radnji relevantnih za odlučivanje o pravima i obvezama podnositelja, održao dva ročišta i donio presudu i rješenje. U povodu žalbe stranaka izjavljene protiv presude i rješenja prvostupanjskog suda, predmet je dostavljen Županijskom sudu u Zlataru koji je
  2. ožujka
  3. donio presudu i rješenje kojom je prvostupanjska presuda djelomično potvrđena (točke II. i VI. izreke prvostupanjske presude) a djelomično ukinuta. U povodu revizije drugotuženika izjavljene protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zlataru, Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je presudu i rješenje od
  4. rujna
  5. godine kojom su djelomično preinačene prvostupanjska i drugostupanjska presuda a djelomično ukinute (u odnosu na drugotuženika) i predmet vraćen na ponovno odlučivanje. U nastavku postupka prvostupanjski sud je donio rješenje kojim je naloženo podnositeljima da trećetuženiku nadoknade parnični trošak, a drugostupanjski sud je odlučio o žalbi podnositelja izjavljenoj protiv navedenog rješenja. Nastavljajući postupak, prvostupanjski sud je održao dva ročišta, zaključio glavnu raspravu, donio dopunsku presudu na temelju odricanja i rješenje kojim je utvrđeno povlačenje tužbe u određenom dijelu i odlučeno o parničnom trošku te donio rješenje kojim je odlučio o prijedlogu podnositelja za određivanje drugog suda nadležnog za suđenje u konkretnom predmetu.
  6. svibnja
  7. godine Županijski sud u Zlataru je odbio žalbu podnositelja protiv dopunske presude i rješenja. Općinski sud u Zlataru dostavio je spis Trgovačkom sudu u Zagrebu na daljnji postupak sukladno rješenju Županijskog suda u Zlataru od
  8. ožujka
  9. kojim je odlučeno da će se u odnosu na prvotuženika (nad kojim je otvoren stečajni postupak) predmet ustupiti Trgovačkom sudu u Zagrebu. Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje kojim je obustavljen parnični postupak, rješenje kojim je određen nastavak postupka te održao jedno ročište i izazvao sukob nadležnosti. Nakon rješavanja sukoba nadležnosti Županijski sud u Zlataru je
  10. lipnja
  11. odbio žalbe stranaka i potvrdio presudu Općinskog suda u Zlataru broj: P-190/95 od
  12. prosinca
  13. u pobijanom dijelu.
  14. kolovoza
  15. godine podnositelj V. P. izjavio je reviziju protiv presude Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-750/05 od
  16. lipnja
  17. 4.
  18. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Ustavni sud ocjenjuje da podnositelji ustavne tužbe, kao tužitelji u parničnom postupku, nisu bitno doprinijeli duljini postupka. 4.
  19. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da je riječ o složenom predmetu s više tužitelja i više tuženika od kojih je nad jednim u tijeku parničnog postupka otvoren stečajni postupak (a što je dovelo do sukoba nadležnosti u konkretnom predmetu). Složenosti postupka doprinosi i činjenica da je bilo potrebno provesti medicinsko vještačenje. Međutim, unatoč tome, Sud ocjenjuje da navedene okolnosti ne mogu opravdati ukupno trajanje parničnog postupka preko devet godina. OCJENA USTAVNOG SUDA
  20. Ustavni sud utvrđuje da je postupak u ovom predmetu do dana podnošenja ustavne tužbe ukupno trajao preko devet
(9)godina, što ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku. Imajući u vidu postupanje nadležnih sudova opisano u točki 4.
  1. obrazloženja ove odluke, Sud ocjenjuje da u konkretnom predmetu nije bilo neaktivnosti nadležnih sudova, već je riječ o neučinkovitom postupanju sudova (a što proizlazi iz činjenice da su sudovi donijeli pet odluka kojim je odlučivano o tužbenim zahtjevima podnositelja, a da postupak u odnosu na podnositelja Vladu Pozaića još uvijek traje). Polazeći od navedenog, kao i činjenice da postupak ima veliko značenje za podnositelje (podnositelj V. P. je u štetnom događaju koji je nastao za vrijeme obavljanja poslova i radnih zadataka kod prvotuženika zadobio višestruke teške tjelesne ozljede uslijed kojih je nastupio teški invaliditet od 80%), Ustavni sud je utvrdio da je dugim trajanjem i neučinkovitim provođenjem parničnog postupka, podnositeljima povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom
  2. stavkom
  3. Ustava Republike Hrvatske.
  4. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  5. stavka
  6. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  7. Sukladno odredbi članka
  8. stavka
  9. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava iz članka
  10. stavka
  11. Ustava Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  12. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  13. Ustavnog zakona.
  14. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1040/2005 Zagreb,
  4. lipnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 71/2007-2221 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 71/2007 Broj dokumenta u izdanju: 2221 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.7.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2007/71/2221 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.