← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5042/2005 od 5. lipnja 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5042/2005 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5042/2005 od
  3. lipnja
  4. NN 71/2007 (9.7.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-5042/2005 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2233 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli J. B., M. B. i N. S. iz B., koje zastupa M. M., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj
  7. lipnja 2007., jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Pn-1478/95 (raniji broj: Pn-3789/93), u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od deset

(10)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst) podnositeljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) i to: – J. B. iz B., u iznosu od 18.400,00 kn; – M. B. iz B., u iznosu od 18.400,00 kn; – N. S. iz B., u iznosu od 18.400,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca, od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Podnositelji su
  2. prosinca 2005., na temelju članka
  3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  4. i 49/
  5. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli ustavnu tužbu smatrajući da im je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-1478/95, povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  6. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka
  7. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Zagrebu od
  8. svibnja 2007., te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-1478/95 utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  9. stavkom
  10. Ustava. Podnositelji su
  11. srpnja
  12. podnijeli tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete na temelju članka
  13. Zakona o obveznim odnosima, za koju štetu tvrde da je nastala na njihovoj kući podmetanjem eksplozivne naprave od nepoznatog počinitelja. Do
  14. studenoga
  15. prvostupanjski sud je na ročištu
  16. studenoga
  17. donio presudu zbog izostanka. Na ročištima
  18. ožujka
  19. i
  20. srpnja
  21. raspravljano je o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, te je
  22. srpnja
  23. donijeto rješenje kojim se presuda zbog izostanka ukida. Predmet se vodi pod brojem: Pn-1478/
  24. Daljnja ročišta održana su
  25. veljače 1995.,
  26. svibnja
  27. i
  28. ožujka 1996., na kojem je sud donio rješenje kojim je utvrdio prekid postupka na temelju članka
  29. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) do donošenja posebnog propisa kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Rješenje o nastavku postupka sud je donio
  30. studenoga
  31. godine. Rješenjem od
  32. travnja
  33. prvostupanjski sud oglasio se nenadležnim, ukinuo sve provedene radnje u postupku i odbacio tužbu podnositelja. Podnositelji su
  34. travnja
  35. podnijeli žalbu, koja je zajedno sa spisom dostavljena Županijskom sudu u Zagrebu
  36. lipnja
  37. godine. Županijski sud je rješenjem od
  38. kolovoza
  39. ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovno postupanje. Ročište je održano
  40. travnja
  41. godine. S obzirom na prigovore tuženika da su podnositelji pokrenuli parnični postupak radi naknade štete vezano uz istu nekretninu i pred Općinskim sudom u Bjelovaru, Općinski sud u Zagrebu je dopisom od
  42. travnja
  43. zatražio na uvid taj predmet. Ročište je određeno za
  44. lipnja
  45. godine. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  46. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  47. stavka
  48. Ustava Republike Hrvatske i članka
  49. Ustavnog zakona. 3.
  50. Podnositelji su
  51. srpnja
  52. podnijeli tužbu Općinskom sudu u Zagrebu na temelju članka
  53. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/
  54. i 3/94.), koji je glasio: Članak
  55. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  56. veljače
  57. godine, bilo je propisano: Članak
  58. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/
  59. i 3/94.) članak
  60. briše se. Članak
  61. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  62. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  63. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je stupio na snagu
  64. studenoga
  65. godine, bilo je propisano: Članak
  66. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  67. (članka 184.a. stavka
  68. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  69. stavka
  70. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  71. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  72. srpnja
  73. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  74. srpnja
  75. godine, a kojim je propisano: Članak
  76. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupka, u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedena vrsta postupaka bila u prekidu tijekom razdoblja od sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset osam
(28)dana. Ustavna tužba je osnovana.
  1. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  2. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Tužba je Općinskom sudu u Splitu podnijeta
  3. srpnja
  4. godine. Duljina postupka uzima se u obzir od
  5. studenoga
  6. kad je Zakonom o potvrđivanju stupila na snagu, u odnosu na Republiku Hrvatsku, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokoli broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  7. – pročišćeni tekst i 8/
  8. – ispravak; u daljnjem tekstu: Konvencija). Protokol broj 12 na snazi je u odnosu na Republiku Hrvatsku od
  9. travnja
  10. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/
  11. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 9/05.), a Protokol broj 13 od
  12. srpnja
  13. (Zakon o potvrđivanju Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/
  14. i Objava o stupanju na snagu Protokola br. 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 13/03.). U članku
  15. stavku
  16. Konvencije jamči se svakome pravo da, radi utvrđivanja njegovih prava i obveza građanske naravi ili u slučaju podizanja optužnice za kazneno djelo protiv njega, zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku ispita njegov slučaj. Ustavna tužba podnijeta je
  17. prosinca 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvanaest
(12)godina, pet
(5)mjeseci i sedam
(7)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe, dakle u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak je trajao osam
(8)godina, jedan
(1)mjesec i deset
(10)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu, pod brojem: Pn-1478/95 nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. veljače
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Rješenje Općinskog suda u Zagrebu o prekidu postupka od
  6. ožujka
  7. godine imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. Ustavni sud je utvrdio da je u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, od radnji koje su relevantne za meritorno odlučivanje o pravima i obvezama stranaka u tom sudskom postupku Općinski sud u Zagrebu donio rješenje o nastavku postupka i rješenje kojim se oglasio nenadležnim, ukinuo sve provedene radnje i odbacio tužbu podnositelja. Nakon razmatranog razdoblja sud je održao jedno ročište za glavnu raspravu. U razdoblju od podnošenja tužbe Općinskom sudu pa do
  8. studenoga 1997., dakle u razdoblju prije razmatranog, pravno relevantnog, prvostupanjski sud je održao šest ročišta te donio rješenje o prekidu postupka. Županijski sud je o žalbi podnositelja podnijetoj protiv rješenja kojim se prvostupanjski sud oglasio nenadležnim rješavao dvije
(2)godine, dva
(2)mjeseca i deset
(10)dana. 4.
  1. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositelji ustavne tužbe, kao tužitelji u parničnom postupku, svojim postupanjem, prema ocjeni Ustavnog suda, nisu pridonijeli duljini postupka. 4.
  2. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Iz dosadašnjeg tijeka postupka proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o osobito složenoj sudskoj stvari. 4.
  3. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U odluci broj: U-IIIA-829/2002 od
  4. ožujka
  5. godine Ustavni sud je, u okolnostima istovjetnim ovom predmetu, utvrdio da je zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  6. stavkom
  7. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te da je tim zakonom određenim prekidom postupka podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  8. stavka
  9. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. Ustavni sud ne nalazi razlog za odstupanje od tako izraženog stajališta u ovom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  10. Ustavni sud utvrđuje da je do podnošenja ustavne tužbe parnični postupak, koji se vodi radi naknade štete po tužbi podnositelja, ukupno trajao preko dvanaest godina. U pravno relevantnom razdoblju trajao je preko osam godina. Polazeći od utvrđenja Suda navedenih u točki
  11. obrazloženja ove odluke, a posebice imajući u vidu ukupnu duljinu postupka i utjecaj zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja zajamčeno člankom
  12. stavkom
  13. Ustava Republike Hrvatske. Iz navedenih razloga je, u smislu odredbe članka
  14. stavka
  15. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  16. Sukladno odredbi članka
  17. stavka
  18. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukup­nih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  19. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  20. Ustavnog zakona.
  21. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-5042/2005 Zagreb,
  4. lipnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 71/2007-2233 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 71/2007 Broj dokumenta u izdanju: 2233 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.7.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2007/71/2233 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.