← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2955/2005 od 13. lipnja 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2955/2005 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2955/2005 od
  3. lipnja
  4. NN 73/2007 (16.7.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2955/2005 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2313 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjed­nica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo A. TA d.o.o. Z., koje zastupa direktor T. A., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7891/2002-9 od
  10. veljače
  11. godine. Tom je presudom odbijena tužba podnositelja podnijeta protiv rješenja tuženog Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak, Odjela za drugostupanjski carinsko – upravni postupak, klasa: UP/II-415-05/02-01/1037, urbroj: 513-04/03-05 od
  12. siječnja
  13. godine. Navedenim drugostupanjskim rješenjem odbijena je podnositeljeva žalba izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Carinarnice Koprivnica, klasa: UP/I-413-01/02-03/483, ur. broj: 513-02-42/98-02-7 od
  14. svibnja
  15. godine, kojim su utvrđeni ispravni podaci za robu puštenu u slobodni promet po jedinstvenoj carinskoj deklaraciji broj: 42048/640/13952 od
  16. prosinca
  17. godine CI Goričan Carinarnice Koprivnica, tako da je ista raspoređena u tarifni stavak broj: 2710.0031 Carinske tarife, čime je podnositelj kao carinski dužnik, pozivom na članak
  18. stavak
  19. u svezi članka
  20. Carinskog zakona (»Narodne novine«, broj 78/99., 94/99., 117/99., 73/00., 92/
  21. i 47/03., u daljnjem tekstu: CZ), obvezan na plaćanje preostalog carinskog duga u iznosu od 69.419,64 kn.
  22. Podnositelj smatra da su mu osporenom presudom Upravnog suda te rješenjima nadležnih upravnih tijela povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka
  23. stavka 2.,
  24. stavka 1.,
  25. stavka 2., 26.,
  26. stavka 1.,
  27. stavka
  28. i
  29. stavcima
  30. i
  31. Ustava Republike Hrvatske. Povrede navedenih ustavnih odredaba podnositelj obrazlaže razlozima isticanim tijekom žalbenog postupka, kao i postupka vođenog povodom tužbe u upravnom sporu koji se svode na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pogrešnu primjenu materijalnog prava te povrede pravila postupka do kojih je došlo kod donošenja osporavanih rješenja, ali isto tako i u sporu vođenom povodom njegove tužbe kod Upravnog suda. U opširnoj ustavnoj tužbi podnositelj, u bitnome, ističe kako tuženo tijelo nije na pravilan i potpun način utvrdilo činjenično stanje, i to prvenstveno u pogledu uzimanja uzoraka za analizu niti primjene normi HRM EN ISO
  32. Smatra, naime, kako je tuženo tijelo ovlašteno pregledati samo dio robe, ali da uzorak mora biti prosječan sukladno članku
  33. CZ i članku
  34. stavku
  35. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (»Narodne novine«, broj 144/99., 48/00., 49/00., 77/00., 12/
  36. i 110/01.). Ističe, kako je pogrešno uzorak »zagrabiti« s vrha cisterne ili iz ispusnog ventila. Posebno napominje kako je bio onemogućen uložiti bilo kakve primjedbe na zapisnik o uzimanju uzoraka. Predlaže usvajanje ustavne tužbe i ukidanje osporenih akata nadležnih upravnih tijela, kao i presude Upravnog suda.
  37. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis predmeta Carinarnice Koprivnica, klasa: 413-01/02-03/483, ur. broj: 513-02-42/98-05-
  38. Ustavna tužba nije osnovana.
  39. Prema odredbi članka
  40. stavka
  41. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  42. i 49/
  43. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo). Ustavni sud, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama došlo do nedopuštenog posezanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela i sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  44. Iz stanja spisa predmeta, osporenih akata i ostale dokumentacije koja mu prileži, razvidno je da su osporenim rješenjima nadležnih upravnih tijela utvrđeni ispravni podaci za robu naziva – TUZELOOLAJ/TU-5/20/EXTRA LIGHT FUEL OIL-29.948 L tako da je ista raspoređena u tarifni stavak 2710.0031 Carinske tarife, puštenu u slobodan promet po jedinstvenoj carinskoj deklaraciji broj: 42048/640/13952 od
  45. prosinca
  46. godine CI Goričan Carinarnice Koprivnica, zbog čega je podnositelj kao carinski dužnik obvezan na plaćanje preostalog carinskog duga u iznosu od 69.419,64 kn. Naime, u postupku donošenja osporenih rješenja nadležna upravna tijela utvrdila su da je u konkretnom slučaju postupljeno u svemu prema odredbama članka
  47. CZ-a, odnosno da su uzeta dva uzorka u količini od po 1L, da je o tome sastavljen zapisnik, da je uzimanju uzoraka bio nazočan ovlašteni otpremnik, da je uzorak dostavljen carinskom laboratoriju u Zagrebu u odgovarajućoj ambalaži i dostatnoj količini, te da se usporedni uzorak koji je identičan analiziranom čuva na carinskoj ispostavi gdje je izvršeno carinjenje. Nadalje, prema odredbama članka
  48. CZ-a, rezultat pregleda dijela istovrsne robe navedene u deklaraciji primjenjuje se na svu robu iz deklaracije. Ako smatra da takav način nije primjeren prijavljenoj robi, deklarant može zahtijevati da se nastavi s pregledom robe, odnosno da se uzme više uzoraka s različitih mjesta, pa i iz svake komore cisterne posebno. U konkretnom su slučaju upravna tijela utvrdila da ovlašteni otpremnik (opunomoćenik podnositelja) to nije učinio, te da je svojim potpisom na Zapisniku o uzimanju uzoraka, bez navođenja primjedbi, potvrdio da nema primjedbi na provedeni postupak. Odredbom stavka
  49. članka
  50. CZ-a propisano je: Ako su u carinskoj deklaraciji za jedan od postupaka navedenih u stavku
  51. ovog članka iskazani podaci koji su imali za posljedicu da propisana uvozna carina nije ili nije u cijelosti obračunana i naplaćena, carinskim dužnikom smatra se i osoba koja je dala podatke iskazane u podnesenoj carinskoj deklaraciji, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da podaci nisu istiniti.
  52. Utvrđenja nadležnih upravnih tijela u postupku kontrole zakonitosti akata tih tijela, osporenom presudom prihvatio je i Uprav­ni sud očitujući se o svim tužbenim razlozima podnositelja, a koji razlozi su identični razlozima na kojima podnositelj temelji svoju ustavnu tužbu. S tim u vezi u obrazloženju osporene presude Upravni sud ističe: Kako to pravilno obrazlaže i tuženo tijelo a na temelju stručnog mišljenja o razvrstavanju konkretne robe u carinsku tarifu postupljeno je prema članku
  53. Carinskog zakona te člancima 114.-
  54. Ured­be o provedbi Carinskog zakona (»Narodne novine«, broj 144/99.,48/00., 49/00., 77/00., 12/01., 110/01.), jer su uzeta dva uzorka u količini od 1L što je registrirano zapisnikom. Uzimanju uzoraka je nazočan ovlašteni otpremnik te je uzorak dostavljen carinskom laboratoriju u adekvatnoj ambalaži i dostatnoj količini što ovaj Sud prihvaća s obzirom da prisutni otpremnik, dakle opunomoćenik tužitelja, nije imao prigovora na uzimanje uzoraka.
  55. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  56. stavka
  57. Ustava, Ustavni sud je utvrdio da osporenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske i rješenjima nadležnih upravnih tijela podnositelju u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Pravna stajališta navedena u osporenoj presudi zasnivaju se na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava. Ustavni sud utvrđuje da su Upravni sud i upravna tijela, polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom dokaznom postupku, obrazložili svoja stajališta iznesena u osporenim aktima, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava.
  58. Podnositelju nije povrijeđeno niti ustavno pravo propisano člankom
  59. stavkom
  60. Ustava, kojim se jamči pravo žalbe protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred tijelom državne uprave. U članku
  61. stavku
  62. Ustava propisano je, naime, da pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. U konkretnom slučaju pravna zaštita podnositelja protiv prvostupanjskog upravnog akta zakonom je bila osigurana putem sudske kontrole zakonitosti u upravnom sporu na temelju članka
  63. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91., 9/
  64. i 77/92., u daljnjem tekstu: ZUS). Postupovnu mogućnost prav­ne zaštite podnositelj je ostvario podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske, koji je u konkretnom slučaju o navodima iz tužbe podnositelja meritorno odlučio.
  65. U ustavnoj tužbi podnositelj je istaknuo povredu ustavnog prava iz članka
  66. stavka
  67. Ustava Republike Hrvatske. Tom je ustavnom odredbom zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Ustavni sud je utvrdio da podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  68. stavka
  69. Ustava. U konkretnom slučaju podnositelj je, uz ispunjenje procesnih pretpostavki pokrenuo upravni spor protiv prvostupanjskog rješenja radi nedonošenja rješenja o pravodobnoj žalbi koju je tužbu proširio i na, u međuvremenu donijeto drugostupanjsko rješenje, a Upravni sud je, provodeći kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata, postupao sukladno mjerodavnim zakonskim odredbama. Ocijenivši da je činjenično stanje pravilno utvrđeno i da je pravilno primijenjeno materijalno pravo, Upravni sud je, odbijajući tužbu podnositelja, za svoja utvrđenja dao jasne razloge, očitovavši se pritom o svim navodima podnositeljeve tužbe.
  70. U ustavnoj tužbi podnositelj je naveo i povredu ustavnog prava na pravično suđenje zajamčenog člankom
  71. stavkom
  72. Ustava. Sadržaj ustavnog prava propisanog navedenom ustavnom odredbom ograničen je na postupovna jamstva pravičnog suđenja pa Ustavni sud, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga ocjenjuje je li postupak bio vođen na način koji je podnositelju osiguravao pravično suđenje. Ocjena je ovog Suda da je postupak, koji je prethodio ustavnosudskom, vođen na način koji je podnositelju omogućio pravično suđenje i nije rezultirao povredom ustavnog prava propisanog odred­bom članka
  73. stavka
  74. Ustava.
  75. Podnositelj smatra da su mu osporenom presudom, kao i aktima nadležnih upravnih tijela povrijeđena i ustavna prava iz članka
  76. stavka
  77. Ustava (o jamstvu prava vlasništva), kao i ustavna prava iz članka
  78. stavaka
  79. i
  80. kojima je propisano da su poduzet­nička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske (stavak 1.), odnosno da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu, te da je zabranjena zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom (stavak 2.) Kao što je navedeno u točki
  81. obrazloženja ove odluke, osporeni akti donijeti su u pravilno i zakonito provedenim postupcima u kojima je podnositelj aktivno sudjelovao koristeći sve zakonom dopuštene procesne radnje te ulagao pravne lijekove, dok su osporeni akti doneseni sukladno odredbama mjerodavnog materijalnog i postupovnog prava, konkretno CZ-a, Uredbe za provedbu Carinskog zakona, Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/
  82. i 103/96.) i ZUS-a, pa Ustavni sud utvrđuje da podnositelju nisu povrijeđena navedena ustavna prava.
  83. Člankom
  84. Ustava propisano je da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. S obzirom na sadržaj navedene ustavne odredbe, Sud utvrđuje kako ona nije mjerodavna u ovom slučaju. Navedeno stajalište Ustavni sud izrazio je u odluci broj: U-lll-884/2004 od
  85. prosinca
  86. godine (»Narodne novine«, broj 2 od
  87. siječnja 2005.).
  88. Slijedom izloženog, a na temelju odredbi članaka
  89. i
  90. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  91. Odluka o objavi temelji se na odrebi članka
  92. stavka
  93. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2955/2005 Zagreb,
  94. lipnja
  95. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Ostalo, NN 73/2007-2313 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Ostalo Izdanje: NN 73/2007 Broj dokumenta u izdanju: 2313 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 16.7.
  96. ELI: /eli/sluzbeni/2007/73/2313 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  97. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.