Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izlože

nih azbestu NN 79/2007 (30.7.2007.), Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu HRVATSKI SABOR 2475 Na temelju članka

1. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM NADZORU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU Proglašavam Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici
2. srpnja
3. godine. Klasa: 011-01/07-01/89 Urbroj: 71-05-03/1-07-2 Zagreb,
4. srpnja
5. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r. ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM NADZORU RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU I. OPĆE ODREDBE Članak
6. Ovim se Zakonom uređuje način praćenja zdravstvenog stanja radnika izloženih azbestu, postupak dijagnosticiranja profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, tijela nadležna za praćenje zdravstvenog stanja i tijela nadležna za provođenje dijagnostičkog postupka kod sumnje na profesionalnu bolest izazvanu azbestom. Članak
7. Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja: Azbest jest pojedina vrsta vlaknastih silikata (krokidolit, aktinolit, antofilit, krizotil, amozit, tremolit), sirovi azbest i/ili njihovi proizvodi (u daljnjem tekstu: azbest). Radnik profesionalno izložen azbestu jest radnik, u radnom odnosu u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji je ili je bio profesionalno izložen azbestu ili njegovim proizvodima na radnom mjestu zbog tehnološkog procesa, skladištenja, uporabe, razgradnje kao i sanacije (dekontaminacije) područja onečišćenog azbestnim otpadom i odstranjivanje proizvoda koji u sebi sadrže azbest. Radnikom profesionalno izloženim azbestu smatra se i osoba koja je ostvarila pravo na mirovinu ili ima status nezaposlene osobe, a koja je bila profesionalno izložena azbestu (u daljnjem tekstu: radnik). Maksimalno dopustiva koncentracija jest ona najviša koncentracija vlakana pojedinih vrsta azbesta u zraku radnih prostorija i prostora, koja prema znanstvenim spoznajama ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu kroz cijeli radni vijek (uz uobičajene mikroklimatske uvjete i umjereno fizičko naprezanje), a izražena je u broju vlakana /cm
8. II. PROFESIONALNA IZLOŽENOST RADNIKA AZBESTU Članak
9. Profesionalna izloženost radnika azbestu podrazumijeva posrednu ili neposrednu izloženost azbestu tijekom proizvodnje, uporabe, skladištenja i razgradnje objekata i/ili proizvoda koji sadrže azbest ili proizvode od azbesta. Pod profesionalnom izloženošću azbestu, prema ovome Zakonu, smatra se: – neposredna izloženost azbestu zbog rada u proizvodnji, uporabi, razgradnji, odstranjivanju ili skladištenju azbesta, odnosno azbestnih proizvoda ili na servisnim poslovima u pogonima za proizvodnju azbestnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, kao i – posredna izloženost azbestu zbog rada kod fizičke ili pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja je u svojoj proizvodnji koristila azbest. Profesionalna izloženost radnika azbestu postoji i kod radnika koji su radili u pravnoj ili fizičkoj osobi koje su povremeno proizvodile, ugrađivale, skladištile ili odstranjivale azbest, uz uvjet da je povremena izloženost prelazila razinu maksimalno dopustive koncentracije u vrijeme izloženosti azbestu. Profesionalno izloženim radnicima azbestu smatraju se i radnici koji rade ili su radili u pravnoj ili fizičkoj osobi koje su ovlaštene za obavljanje poslova odstranjivanja azbestnih proizvoda, ako rade ili su radili na poslovima odstranjivanja. III. PROFESIONALNE BOLESTI UZROKOVANE AZBESTOM Članak
10. Profesionalne bolesti uzrokovane azbestom u smislu ovoga Zakona jesu: – azbestoza (difuzna intersticijska plućna fibroza), – bolesti pleure (plakovi pleuralne pleure, difuzna zadebljanja parijetalne i visceralne pleure, benigni pleuralni izljev), – rak bronha i pluća i maligni mezoteliom seroznih membrana (pleure, potrbušnice i osrčja). IV. ZDRAVSTVENI NADZOR RADNIKA PROFESIONALNO IZLOŽENIH AZBESTU Članak
11. Praćenje zdravstvenog stanja radnika profesionalno izloženih azbestu, radnika koji imaju priznatu profesionalnu bolest izazvanu azbestom, kao i dijagnostičke postupke kod sumnje na postojanje profesionalne bolesti provode doktori specijalisti medicine rada u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu koje obavlja djelatnost medicine rada ili specijalisti medicine rada u privatnoj praksi uključeni u mrežu ugovornih subjekata medicine rada kao i u zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima i kod zdravstvenih radnika privatne prakse uključenih u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu. Praćenje zdravstvenog stanja radnika iz stavka
12. ovoga članka podrazumijeva i obvezne preventivne preglede koji se obavljaju najmanje svake 3 godine. Uvjete i način praćenja zdravstvenoga stanja, dijagnostičke postupke kod sumnje na postojanje profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom te mjerila za priznavanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za medicinu rada i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. Članak
13. Praćenje zdravstvenog stanja radnika obvezno se provodi kroz razdoblje od 40 godina nakon prestanka profesionalne izloženosti radnika azbestu neovisno o tome je li kod radnika već dijagnosticirana profesionalna bolest iz članka
14. ovoga Zakona. V. UTVRĐIVANJE PROFESIONALNE BOLESTI UZROKOVANE AZBESTOM Članak
15. Postupak utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti uzrokovane azbestom provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu. Članak
16. Radnik kojem je nakon provedenog postupka iz članka
17. ovoga Zakona utvrđeno postojanje profesionalne bolesti uzrokovane azbestom, ostvaruje prava s osnove te bolesti utvrđena Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu i Zakonom o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, na način i prema postupcima utvrđenim tim zakonima. Članak
18. Hrvatski zavod za medicinu rada vodi registar radnika za koje je prijavljena profesionalna bolest uzrokovana azbestom. Sadržaj i način vođenja registra iz stavka
19. ovoga članka utvrdit će općim aktom Hrvatski zavod za medicinu rada. VI. FINANCIRANJE Članak
20. Sredstva za provođenje preventivnih zdravstvenih pregleda, redovitih zdravstvenih pregleda, provođenje dijagnostičkog postupka za dokazivanje bolesti uzrokovanih azbestom, postupak utvrđivanja profesionalnih bolesti uzrokovanih azbestom, liječenje bolesti uzrokovanih azbestom, osiguravaju se iz sredstava doprinosa za zaštitu zdravlja na radu sukladno posebnome zakonu. VII. ZAVRŠNE ODREDBE Članak
21. Ministar će pravilnik iz članka
22. stavka
23. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak
24. Opće akte za čije ga donošenje ovlašćuje ovaj Zakon Hrvatski zavod za medicinu rada donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Članak
25. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 541-01/07-01/03 Zagreb,
26. srpnja
27. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, v. r. Zakon, NN 79/2007-2475 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 79/2007 Broj dokumenta u izdanju: 2475 Donositelj:Hrvatski sabor Datum tiskanog izdanja: 30.7.
28. ELI: /eli/sluzbeni/2007/79/2475 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
29. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.