Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-4056/2003 od
- srpnja
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-4056/2003 od
- srpnja
- NN 90/2007 (29.8.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-4056/2003 od
- srpnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2751 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula »A.« d.d. iz Z., koju zastupa V. A., odvjetnica iz Z., na sjednici održanoj
- srpnja
- godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž-4432/01-2 od
- kolovoza
- godine, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zagrebu, broj: Pn-2788/95 od
- travnja
- godine, na način da je podnositeljica dužna platiti tužiteljici, S. Ž. iznos od 30.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama i naknaditi joj parnični trošak. Prvostupanjskom presudom tužiteljica je odbijena s tužbenim zahtjevom.
- U ustavnoj tužbi podnositeljica navodi da je drugostupanjski sud, presumirajući nezakonitost pribavljanja fotografije, pogrešno primijenio odredbe članka
- Zakona o javnom priopćavanju (»Narodne novine« broj 83/96., 143/
- – ispravak, 20/00., 96/
- i 69/
- – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZJP) i time uveo ograničenje slobode izražavanja koje nije utvrđeno zakonom. Smatra da su osporenom presudom povrijeđena ustavna prava propisana odredbama članaka
- stavka 2.,
- stavka
- i 38., te odredbe članaka
- stavka
- i
- stavka
- Ustava Republike Hrvatske. Predlaže usvajanje ustavne tužbe i ukidanje osporene presude. Ustavna tužba nije osnovana.
- Prema odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99.,29/
- i 49/
- – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja, povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
- U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je podnositeljica na naslovnoj strani tjednika »A.« od
- siječnja
- godine objavila fotografiju mrtvog I. Ž., brata tužiteljice, na mjestu smrti, u sanitarnim prostorijama bistroa »G.« u Z., neposredno nakon što je nastupila smrt od predoziranja opojnom drogom. Prvostupanjski sud je utvrdio da je fotoelaborat snimljen od policije, te je nakon toga s ostalom dokumentacijom s očevida proslijeđen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Utvrđeno je da je objavljena fotografija istovjetna fotografiji iz tog fotoelaborata, te da nije mogla biti snimljena od neke druge osobe i od te osobe proslijeđena podnositeljici. Prema ocjeni suda prvog stupnja objavljivanje fotografije izazvalo je duševno bolnu posljedicu za tužiteljicu, sestru pokojnika, te su ispunjene pretpostavke za naknadu štete na temelju odredbe članka
- stavka
- ZJP-a, budući da je sestra umrlog živjela s njim u zajedničkom kućanstvu sve do njegove smrti. Članak
- stavak
- glasi: Ako osoba na koju se informacija odnosi nije živa, sud može dosuditi naknadu štete djeci, (...), a braći i sestrama ako je između njih i umrloga postojala trajnija životna zajednica. Nadalje, iz obrazloženja prvostupanjske presude razvidno je da sud smatra dokazanom činjenicu pribave objavljene sporne fotografije od strane tijela javne vlasti, te kako smisao objavljene fotografije nije promijenjen uredničkom obradom, smatra da je ispunjena zakonska pretpostavka iz članka
- stavka
- točke
- ZJP-a, temeljem koje se nakladnik oslobađa od odgovornosti. Stoga je taj sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice. Članak
- stavak
- točka
- i stavak
- ZJP glasi:
(1)Nakladnik se oslobađa odgovornosti za naknadu štete: 1. ako je informacija kojom je šteta učinjena točno i potpuno izvješće s rasprave na sjednici tijela javne vlasti ili javnome skupu, ili je prenesena iz isprave pribavljene od tijela javne vlasti, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom, (...)
(4)Stavak
- ovoga članka ne odnosi se na (...) informacije prikupljene na nezakonit način.
- Drugostupanjski sud prihvatio je zaključak suda prvog stupnja u svezi opstojnosti zakonskih pretpostavki za naknadu štete na temelju odredbe članka
- stavka
- ZJP. Međutim, taj sud nije prihvatio utvrđenje prvostupanjskog suda da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke iz članka
- stavka
- ZJP-a, koje oslobađaju podnositeljicu odgovornosti. U obrazloženju osporene presude drugostupanjski sud navodi da iz iskaza saslušanog svjedoka S. L. i osobito iz dopisa Policijske uprave z. (list
- spisa), u koji je taj sud izvršio uvid, jasno slijedi da sporna fotografija »nije mogla biti dana na uvid«, a podnositeljica nije dokazala suprotno, tj. da ju je pribavila od javne vlasti, te zaključuje da se u smislu članka
- stavka
- ZJP-a, podnositelj ne može osloboditi odgovornosti. Nadalje, u obrazloženju osporene presude drugostupanjski sud navodi da je, imajući u vidu utvrđene činjenice relevantne za određivanje visine naknade u smislu članka
- stavka
- ZJP-a, a osobito da se objavljena fotografija na naslovnici opravdano negativno odrazila na duševni i osjećajni život tužiteljice, ocijenio zatraženi iznos od 30.000,00 kuna primjerenom pravičnom novčanom naknadom za tu vrstu pretrpljene duševne tegobe. Stoga je taj sud preinačio prvostupanjsku presudu i prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.
- Podnositeljica u ustavnoj tužbi ističe povredu odredaba članaka
- i
- Ustava. Članak
- Ustava propisuje: Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Članak
- Ustava propisuje: Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja. Odredbama ZJP uređene su pretpostavke za ostvarivanje načela slobode tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja, pravo novinara i drugih sudionika u javnom priopćavanju na slobodu izvješćivanja i pristupa informaciji i druga prava tih osoba te njihova odgovornost za objavljene informacije, naknada štete učinjene objavljenom informacijom, objavljivanje priopćenja i ispravka informacije. Ustavom zajamčena sloboda izražavanja misli, koja u sebi sadrži i slobodu tiska, nema značenje apsolutne slobode, već je podložna ograničenjima propisanim Ustavom i zakonom. Ta ograničenja za javna glasila, primjerice, proizlaze iz odredaba članka
- ZJP, kojima je zakonodavac, utvrđujući obveze tih glasila, propisao: Javna glasila dužna su objavljivati točne, cjelovite i pravodobne informacije, poštujući pravo javnosti da bude upoznata o događajima, pojavama, osobama, predmetima ili djelatnostima, kao i druga pravila novinarskog zanimanja i etike (stavak 1.); javna glasila dužna su poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana, a poglavito djece, mladeži i obitelji (stavak 2.). Sloboda izražavanja misli ne odnosi se samo na izražavanje i objavljivanje podataka i ideja koje imaju pozitivan stav, već i na objavljivanje informacija koje bi mogle imati i negativan odjek. Međutim sloboda izražavanja nije apsolutna, već podliježe određenim ograničenjima. Ustavno jamstvo slobodnog izražavanja sadrže obveze i odgovornosti, koje se odnose i na tisak. Pri ocjeni je li došlo do povrede slobode izražavanja potrebno je sagledati svaki pojedini slučaj u svjetlu svih okolnosti. Osobito je potrebno utvrditi jesu li mjere poduzete radi ograničenja slobode izražavanja razmjerne legitimnom cilju koji se tim ograničenjem želi postići. Zaštita ugleda i časti tužiteljice u parničnom postupku, mora uvažavati pravo i interes tiska na slobodno izražavanje te mu omogućiti slobodno iznošenje informacija od javnog interesa. Objavljivanje fotografije mrtvog brata tužiteljice na naslovnoj stranici tjednika »A.« na mjestu smrti, u sanitarnim prostorijama bistroa »G.« u Z., neposredno nakon što je smrt nastupila od predoziranja opojnom drogom (a prema zaključku suda pokojnika je bilo vrlo lako prepoznati), nesumnjivo je izazvalo duševno bolnu posljedicu za tužiteljicu, te kao što to sud navodi, ne samo u svezi s njenom neposrednom okolinom, prijateljima i rođacima, već i uvredom pijeteta. Stoga Ustavni sud utvrđuje da je u konkretnom slučaju objavom sporne fotografije povrijeđena privatnost, čast i ugled tužiteljice. Slijedom navedenog, kao i činjenice (koja proizlazi iz osporenih presuda) da je fotografija objavljena bez pristanka obitelji, a da prema utvrđenju drugostupanjskog suda, ona nije prenesena iz isprave pribavljene od javne vlasti, Ustavni sud smatra da su mjere poduzete radi ograničenja slobode izražavanja podnositeljice bile opravdane. Naime, iz obrazloženja osporene prvostupanjske presude razvidno je da je sporna fotografija trebala biti ilustracijom teme o narkomaniji. Prema ocjeni Ustavnog suda, ilustracija navedene teme mogla je biti učinjena i na blaži način, bez posljedice povrede privatnosti, časti i ugleda tužiteljice, primjerice zaštitom identiteta osobe na fotografiji. Slijedom navedenog, Ustavni sud je ocijenio da podnositeljici nisu povrijeđena ustavna prava iz članka
- stavka
- i članka
- Ustava.
- U vezi s istaknutom povredom ustavnog prava, zajamčenog člankom
- stavkom
- Ustava, valja istaknuti da podnositeljica osporava odluku sudbene vlasti, dok se odredbe članka
- Ustava odnose na akte državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti.
- Podnositeljica ukazuje i na povredu ustavnih odredaba članka
- stavka
- i članka
- stavka
- Ustava. Međutim, te odredbe ne sadrže ustavna prava u smislu odredbe članka
- stavka
- Ustavnog zakona.
- Temeljem odredaba članaka
- i
- Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Odluka o objavi u Narodnim novinama, točka II. izreke, temelji se na članku
- stavku
- Ustavnog zakona. Broj: U-III-4056/2003 Zagreb,
- srpnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 90/2007-2751 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 90/2007 Broj dokumenta u izdanju: 2751 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 29.8.
- ELI: /eli/sluzbeni/2007/90/2751 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.