(1)Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog života i temelj održivog razvitka.

(2)Okoliš je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Država) i ima njezinu osobitu zaštitu.

(3)Zahvatima u okoliš smije se utjecati na kakvoću življenja, zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet u okvirima održivog razvitka.

(4)Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša provodi se na način da se ostvari održivi razvitak sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima. Pojašnjenje pojmova Članak 3.

(1)Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,
2. Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenja odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće,
3. Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju, i/ili ispuštanje energije (toplina, zračenje, buka, vibracije, svjetlost) te ispuštanje organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,
4. Granična vrijednost emisija je propisana vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije, izražena u posebnim pokazateljima, koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena,
5. Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,
6. Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,
7. Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koji se odnose na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, biološkoj i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima, te informacija o stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke,
8. Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,
9. Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe-ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,
10. Integrirano upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,
11. Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,
12. Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,
13. Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,
14. Kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,
15. Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,
16. Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike područja,
17. Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, dno i podmorje tih morskih prostora,
18. Nacionalna lista pokazatelja jest popis pokazatelja kojim se propisuje vremenska dinamika prikupljanja podataka, format, izvor i način toka podataka,
19. Najbolja raspoloživa tehnika (u daljnjem tekstu: NRT) je najučinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njome povezanih načina proizvodnje i održavanja postrojenja koji je dostupan operateru i koji može biti primjerena osnova za određivanje graničnih vrijednosti emisija kojima se postiže sprječavanje, odnosno smanjivanje utjecaja na okoliš,
20. Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno za davanje mišljenja o sadržaju studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš,
21. Održivi razvitak je gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i krajobraza,
22. Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,
23. Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i podmorju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,
24. Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćivanje okoliša,
25. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,
26. Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost,
27. Opasna tvar je propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće,
28. Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,
29. Operater je uprava tvrtke (fizička osoba, tijelo ili pravna osoba) koja prema posebnim propisima upravlja tvrtkom ili nadzire rad tvrtke,
30. Opterećenja su: emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,
31. Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćivanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša,
32. Osoba je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja zaštite okoliša odnosno vezano za to područje,
33. Plan i program je plan ili program: koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini, ili koji je izvršno tijelo pripremilo za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskog sabora ili Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i planove i programe o izmjenama i dopunama tih planova i programa,
34. Pogon je jedna ili više različito lociranih radnih jedinica tvrtke, koja se sastoji od uređaja, a u kojima se obavlja neka od djelatnosti ili dio djelatnosti tvrtke,
35. Postojeće postrojenje jest postrojenje koje je započelo je s radom prije stupanja na snagu ovoga Zakona,
36. Postrojenje je tehnička, organizacijska cjelina koju za obavljanje djelatnosti koristi tvrtka kojom upravlja ili ju nadzire operater, uključujući uređaje, opremu, strukture, cijevi, strojeve, alate i druge dijelove koji se koriste za rad. Postrojenje se može sastojati od nekoliko samostalnih cjelina na istoj lokaciji – pogona,
37. Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,
38. Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,
39. Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama - radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,
40. Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,
41. Prirodna pojava je fizikalno-kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,
42. Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost;
43. Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,
44. Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument koji sadrži skup priznatih tehnika i procesa iz kojih se izabire NRT,
45. Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,
46. Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša,
47. Sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,
48. Standard kakvoće okoliša je propisana kakvoća okoliša ili pojedine sastavnice okoliša na određenom području,
49. Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno sa prirodnom fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim,,kemijskim i biološkim uvjetima uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti,
50. Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena: – biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajući u obzir mjerila propisana posebnim propisima, – vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili količinsko, u skladu s posebnim propisima, – moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima, – tlu, čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima, – zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,
51. Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinak odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcioniranju prirodnih dobara,
52. Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,
53. Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem,
54. Tvrtka je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim zakonom obavlja gospodarsku djelatnost koristeći postrojenje. Tvrtkom upravlja ili nadzire rad tvrtke operater,
55. Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,
56. Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti tvrtke,
57. Velika nesreća je događaj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed događaja odnosno nekontrolirane pojave dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu - naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja,
58. Veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedište županije, određeni prema posebnom zakonu,
59. Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju,
60. Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, te koja živi odnosno radi u području mogućih negativnih utjecaja na okoliš ili u području koje će vjerojatno biti pod negativnim utjecajem. Udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,
61. Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,
62. Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša. To je i teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša.

(2)Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša.

(3)Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4)Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš; te utvrđivanja objedinjenih uvjeta za zaštitu okoliša.

(5)Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe. Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise Članak 4.

(1)Na postupovna pitanja u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje opći upravni postupak.

(2)Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(3)Na pitanja vezana za Agenciju za zaštitu okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Agencije za zaštitu okoliša i odredbe propisa o ustanovama.

(4)Na pitanja vezana za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(5)Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti onečišćivača, odnosno tvrtke za imovinske i druge štete nanesene fizičkim i pravnim osobama.

(6)Na pitanja odgovornosti za štetu u okolišu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(7)Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom a odnose se na pojedine sastavnice okoliša ili opterećenja primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša odnosno kojima se uređuje zaštita okoliša od pojedinog opterećenja.

(8)U slučaju da posebnim propisom iz stavka 7. ovoga članka nije uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša odnosno zaštita okoliša od opterećenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu odnosno opterećenje odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

(9)U slučaju da za zaštitu pojedine sastavnice okoliša odnosno zaštitu okoliša od opterećenja nije donesen poseban propis, odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon. Ovlaštenja ministra Članak 5.

(1)Način rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona propisuje ministar naputkom.

(2)Ovlašćuje se ministar da za potrebe izrade nacrta pravilnika i tehničkih propisa, koje je ovlašten donositi prema ovome Zakonu, osniva povjerenstva, imenuje članove povjerenstva i tajnika, te uređuje način rada povjerenstva.

(3)Ovlašćuje se ministar da određuje naknadu članovima i tajnicima za rad u povjerenstvima koja je prema ovome Zakonu ovlašten osnivati. Ciljevi zaštite okoliša Članak 6.

(1)Ciljevi zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak jesu: – zaštita života i zdravlja ljudi, – zaštita biljnog i životinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti, – zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, – zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena, – zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza, – sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, – sprječavanje i smanjenje onečišćenja okoliša, – trajna uporaba prirodnih izvora, – racionalno korištenje energije i poticanje uporabe obnovljivih izvora energije, – uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, – poboljšanje narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti, – ostvarenje održive proizvodnje i potrošnje, – napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari, – održivo korištenje prirodnih dobara, bez većeg oštećivanja i ugrožavanja okoliša, – unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

(2)Ciljevi iz stavka

1. ovoga članka postižu se primjenom načela zaštite okoliša i instrumenta zaštite okoliša propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. II. NAČELA ZAŠTITE OKOLIŠA Članak
2. Zaštita okoliša temelji se na uvažavanju općeprihvaćenih načela zaštite okoliša, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja. Načelo održivog razvitka Članak 8.

(1)Prilikom usvajanja polazišta, donošenja strategija, planova i programa te propisa, i njihovoj provedbi, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, u okviru svog djelokruga, moraju poticati održivi razvitak.

(2)U svrhu poticanja održivog razvitka zahtjevi zaštite okoliša uređeni ovim Zakonom i posebnim propisima moraju biti uključeni u pripreme i provedbu utvrđenih polazišta i aktivnosti na svim područjima gospodarskog i socijalnog razvitka. Načelo predostrožnosti Članak 9.

(1)Pri korištenju okoliša treba štedljivo koristiti sastavnice okoliša i njima upravljati vodeći računa o mogućnostima ponovnog korištenja prirodnih i materijalnih dobara, te vodeći računa o sprječavanju onečišćivanja okoliša, mogućem nastanku šteta po okoliš i izbjegavanju stvaranja otpada, u najvećoj mogućoj mjeri.

(2)Granične vrijednosti emisija, standardi kakvoće okoliša, pravila postupanja i druge mjere zaštite okoliša moraju biti određene propisom, odnosno odgovarajućim aktom, a svako djelovanje na okoliš mora biti planirano i izvedeno na način da uzrokuje što manje opterećivanje okoliša, vodeći pri tome računa o racionalnom korištenju prirodnih dobara i energije.

(3)Radi izbjegavanja rizika i opasnosti po okoliš, pri planiranju i izvođenju zahvata treba primijeniti sve utvrđene preventivne mjere zaštite okoliša što podrazumijeva korištenje dobrih iskustava kao i uporabu proizvoda, opreme i uređaja te primjenu proizvodnih postupaka i sustava održavanja projektiranih parametara postrojenja, koji su najpovoljniji po okoliš.

(4)U cilju preventivnosti, prilikom korištenja okoliša, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike i u svijetu priznati sustavi održavanja postrojenja.

(5)Operater, koji svojim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja na koje je obvezan propisom ili odgovarajućim aktom i tvrtka, koja obavljanjem djelatnosti uzrokuje rizik po okoliš, ili nanosi štetu u okolišu, obvezni su, o svom trošku bez odgađanja poduzeti nužne mjere zaštite da se izbjegne rizik i šteta u okoliš.

(6)Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete za zdravlje ljudi i okoliš, ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.

(7)Odustat će se, odnosno neće se djelovati, obavljati djelatnost i/ili obaviti zahvat, koji imaju znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na okoliš a osobito na sastavnice okoliša - biološku raznolikost i krajobraz. Načelo očuvanja vrijednosti prirodnih dobara, biološke raznolikosti i krajobraza Članak 10.

(1)Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti treba nastojati očuvati na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje i život čovjeka i nisu štetni za biljni i životinjski svijet.

(2)Tlo je neobnovljivo dobro i mora se koristiti održivo uz očuvanje njegovih funkcija. Nepovoljni učinci na tlo moraju se izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri.

(3)Zahvati u okoliš koji mogu imati štetni učinak na biološku i krajobraznu raznolikost, te očuvanje prirodnog genetskog sklada i sklada prirodnih zajednica, živih organizama i tvari, nisu dopušteni, ukoliko se u postupku u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima ne odluči drukčije. Načelo zamjene i/ili nadomještaja Članak 11.

(1)Djelovanje, odnosno planirani zahvat koji bi mogao imati štetni utjecaj na okoliš potrebno je zamijeniti djelovanjem, odnosno zahvatom koji predstavlja znatno manji rizik za okoliš, što se utvrđuje u postupcima uređenim ovim Zakonom.

(2)Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na korištenje postrojenja te pri korištenju opreme i proizvoda, uz obvezno ograničavanje onečišćenja okoliša na izvoru nastanka.

(3)Tvarima koje se mogu ponovno uporabiti, ili koje su biološki razgradive, treba dati prednost pri uporabi, pa i u slučaju većih troškova. Načelo otklanjanja i sanacije štete u okolišu na izvoru nastanka Članak 12. Ako je šteta u okolišu nastala kao rezultat djelovanja ili propuštanja propisanog obveznog djelovanja operatera odnosno kao rezultat obavljanja djelatnosti fizičke ili pravne osobe, oni su dužni otkloniti odnosno sanirati štetu u okolišu prvenstveno na izvoru nastanka. Načelo cjelovitog pristupa Članak 13.

(1)Svrha načela cjelovitog pristupa je sprječavanje i/ili svođenje rizika za okoliš na najmanju moguću mjeru rizika za okoliš u cjelini.

(2)Zahtjevi za visokom razinom zaštite okoliša i poboljšanjem kakvoće okoliša obvezni su sastavni dio svih polazišta kojima je cilj uravnoteženi gospodarski razvitak, a osiguravaju se sukladno načelu održivog razvitka.

(3)Kod izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja mora se posebno uzimati u obzir osjetljivost okoliša na određenom prostoru, odnos prema skladu i vrijednostima krajobraza, odnos prema neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima, kulturnoj baštini i materijalnim dobrima, te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata na okoliš. Načelo suradnje Članak 14.

(1)Održivi razvitak sukladno ovom Zakonu postiže se suradnjom i zajedničkim djelovanjem Hrvatskog sabora, Vlade, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina te svih drugih dionika u cilju zaštite okoliša, svakoga u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti.

(2)Država osigurava suradnju i solidarnost u rješavanju globalnih i međudržavnih pitanja zaštite okoliša, posebno kroz međunarodne ugovore, suradnjom s drugim državama i sklapanjem odgovarajućih sporazuma te obavješćivanjem drugih država o prekograničnim utjecajima na okoliš, o ekološkim nesrećama, kao i međunarodnom razmjenom informacija o okolišu.

(3)Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, u okviru svoga djelokruga, solidarno i zajednički sudjeluju u provedbi zaštite okoliša iz svoje nadležnosti, kako bi osigurale provedbu učinkovitih mjera zaštite okoliša na svom području. Načelo onečišćivač plaća Članak 15.

(1)Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša.

(2)Troškovi iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša uključujući i troškove procjene štete, procjene nužnih mjera i troškove otklanjanja štete u okolišu.

(3)Onečišćivač snosi i troškove praćenja stanja okoliša i primjene utvrđenih mjera te troškove poduzimanja mjera prevencije od onečišćivanja okoliša, bez obzira na to da li su ti troškovi nastali kao rezultat propisane odgovornosti za onečišćavanje okoliša, odnosno ispuštanjem emisija u okoliš ili kao naknade utvrđene odgovarajućim financijskim instrumentima, odnosno kao obveza utvrđena propisom o smanjivanju onečišćivanja okoliša. Načelo pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti Članak 16.

(1)Javnost ima pravo pristupa informacijama o okolišu kojima raspolaže tijelo javne vlasti i osobe koje tijelo javne vlasti nadzire te osobe koje informacije čuvaju za tijelo javne vlasti.

(2)Javnost ima pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša, uključujući informacije o opasnim tvarima i djelatnostima, informacije o poduzetim mjerama i s tim u svezi pristup podacima o stanju okoliša.

(3)Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima utvrđivanja polazišta, izrade i donošenja strategija, planova i programa, te izrade i donošenja propisa i općih akata u vezi sa zaštitom okoliša.

(4)Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima koji se vode na zahtjev nositelja zahvata, operatera i tvrtke, sukladno ovom Zakonu.

(5)Prava iz stavka 1., 2.,

1. i
2. ovoga članka javnost ostvaruje na način uređen ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te sukladno posebnim propisima. Načelo poticanja Članak 17.

(1)Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, u skladu sa svojim nadležnostima, potiču djelatnosti i aktivnosti u svezi sa zaštitom okoliša koje sprječavaju ili smanjuju onečišćavanje okoliša, kao i zahvate u okoliš koji smanjuju uporabu tvari, sirovina i energije, te manje onečišćuju okoliš ili ga iskorištavaju u dopuštenim granicama.

(2)Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi, općine i pravne osobe s javnim ovlastima u području zaštite okoliša dužni su poticati informiranje, izobrazbu i poučavanje javnosti o zaštiti okoliša i održivom razvitku i utjecati na razvijanje svijesti o zaštiti okoliša u cjelini.

(3)Vlada odgovarajućim mjerama može poticati pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarske djelatnosti na učinkovitije provođenje mjera zaštite okoliša.

(4)Vlada, županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, u okviru svoga djelokruga, s onečišćivačima i njihovim asocijacijama mogu sklapati sporazume o dobrovoljnim mjerama koje oni provode u svrhu dodatnog smanjivanja opterećenja na okoliš. Načelo prava na pristup pravosuđu Članak 18.

(1)Svaka osoba koja smatra da je njezin zahtjev za informacijom u pitanjima zaštite okoliša zanemaren, neosnovano odbijen, bilo djelomično ili u cijelosti, ili ako na njega nije odgovoreno na odgovarajući način, ima pravo na zaštitu svojih prava pred sudom sukladno posebnom propisu o pravu na pristup informacijama.

(2)U svrhu zaštite prava na zdrav život i održiv okoliš te u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja, osoba (građanin i druga fizička te pravna osoba, njihove skupine, udruge i organizacije) koja učini vjerojatnim svoj pravni interes i osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i/ili utjecaja zahvata može, u skladu sa zakonom, dokazati da joj je trajno narušeno pravo, ima pravo osporavati postupovnu i materijalnu zakonitost odluka, čina i propusta tijela javne vlasti putem nadležnog tijela i/ili nadležnog suda, u skladu sa zakonom. III. SASTAVNICE OKOLIŠA I UTJECAJI OPTEREĆENJA 1. Zaštita sastavnica okoliša Članak 19.

(1)Sastavnice okoliša moraju biti zaštićene od onečišćenja pojedinačno i u okviru ostalih sastavnica okoliša, uzimajući u obzir njihove međusobne odnose i međuutjecaje.

(2)Zaštita od onečišćenja i očuvanje pojedine sastavnice okoliša uređuju se ovim Zakonom, posebnim zakonima, i propisima donesenim na temelju tih zakona. Zaštita tla i zemljine kamene kore Članak 20.

(1)Zaštita tla obuhvaća očuvanje zdravlja i funkcija tla, sprječavanje oštećenja tla, praćenje stanja i promjena kakvoća tla te saniranje i obnavljanje oštećenih tala i lokacija.

(2)Onečišćenje odnosno oštećenje tla smatra se štetnim utjecajem na okoliš, a utvrđivanje prihvatljivih graničnih vrijednosti kakvoće tla provodi se na temelju posebnih propisa.

(3)Zaštita zemljine kamene kore obuhvaća održivo iskorištavanje mineralnih sirovina, održivo korištenje krajobrazne raznolikosti i zaštitu geološki vrijednih pojava, objekata i struktura.

(4)Da bi se osiguralo održivo korištenje zemljine kamene kore utvrđuju se mjere zaštite i sanacije u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Zaštita šumskog područja Članak

1. Zaštita šumskih područja obuhvaća zaštitu prirodnih i polu-prirodnih sastojina, šumskih kompleksa, kao i zaštitu šumskog tla, vodotoka i izvora, biljnog i životinjskog svijeta koji je u šumskom području, te genetskih sjemenskih sastojina autohtonih vrsta drveća. Zaštita zraka Članak
2. Zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje kakvoće zraka u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime. Zaštita voda Članak 23.

(1)Zaštita voda obuhvaća mjere zaštite voda te poboljšanje kakvoće voda u svrhu izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za ljudsko zdravlje, slatkovodne eko sustave, kakvoću življenja i okoliš u cjelini.

(2)Zaštita voda od onečišćavanja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, te omogućavanja održivog, neškodljivog i neometanog korištenja voda za različite namjene. Zaštita mora i obalnog područja Članak 24.

(1)Zaštita mora obuhvaća mjere zaštite mora uključujući morski ekosustav i obalno područje kao nedjeljive cjeline, sprječavanje štetnih zahvata na morski ekosustav, sprječavanja onečišćenja mora iz zraka, s kopna, s plovila i drugih onečišćivača uslijed pomorskog prometa uključujući i onečišćenje prouzročeno odbacivanjem s brodova ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanjem na moru, te prekograničnog onečišćenja, kao i sprječavanje onečišćenja uslijed velikih nesreća i uklanjanje njihovih posljedica.

(2)Zaštita mora od onečišćenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i morskim podzemljem te morskim okolišem, gospodarenje ribama i drugim morskim organizmima tako da se ne uzrokuje šteta morskom okolišu; osiguravanje održive marikulture trajnim praćenjem stanja i posebnom zaštitom odgovarajućih područja mora, podmorja i obale; te ispunjavanjem obveza iz međunarodnih ugovora.

(3)Zaštita obalnog područja obuhvaća mjere zaštite obalnih ekosustava i održivo upravljanje obalnim resursima.

(4)Država poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi spriječila, smanjila i suzbila onečišćenje morskog okoliša u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(5)U cilju osiguranja polazišta za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i polazišta za osiguranje njegove zaštite i očuvanje, te sprečavanje propadanja morskog okoliša, donosi se dokument zaštite morskog okoliša sukladno članku 48. ovoga Zakona. Zaštita prirode Članak 25.

(1)Zaštita prirode odnosi se na očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitu prirodnih vrijednosti.

(2)Zaštita prirode obuhvaća praćenje stanja prirode, uspostavu sustava zaštite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga očuvanja, osiguranje održivog korištenja prirodnih dobara.

1. Zaštita od utjecaja opterećenja na okoliš Članak
2. Zaštita od nepovoljnog utjecaja i štetnog djelovanja opterećenja na pojedine sastavnice i okoliš u cjelini uređuje se ovim Zakonom, posebnim zakonima o pojedinim opterećenjima i propisima donesenim na temelju tih zakona. Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama Članak
3. Zaštita od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO) obuhvaća mjere kojima se uređuje prekogranični prijenos, provoz i ograničena uporaba GMO-a i mjere kojima se sprječava uvođenje u okoliš i stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje i/ili potječu od GMO-a protivno odredbama posebnog propisa. Zaštita od buke Članak 28.

(1)Zaštita od buke provodi se radi zaštite od buke štetne po zdravlje ljudi a koja predstavlja svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene posebnim propisima s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

(2)Zaštita od buke obuhvaća mjere zaštite od buke na kopnu, u obalnom području mora, vodi i u zraku, radi sprječavanja, smanjivanja i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi. Zaštita od ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost Članak 29.

(1)Zaštita od ionizirajućih zračenja obuhvaća načela i mjere zaštite od ionizirajućih zračenja, postupanje u izvanrednim događanjima, način postupanja s radioaktivnim otpadom radi osiguranja i smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi te okoliš.

(2)Nuklearna sigurnost obuhvaća mjere sigurnosti i zaštite pri uporabi nuklearnih materijala i u obavljanju nuklearnih djelatnosti u svrhu sprječavanja izvanrednih događaja čija posljedica može biti radioaktivno onečišćenje okoliša. Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija Članak 30. Zaštita od štetnog utjecaja kemikalija, njihovih spojeva i pripravaka obuhvaća mjere i postupke kojima se od njihovoga štetnog djelovanja štiti zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja Članak 31.

(1)Svjetlosno onečišćenje je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem.

(2)Zaštita od svjetlosnog onečišćenja obuhvaća mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja.

(3)Zaštita od svjetlosnog onečišćenja određuje se na temelju zdravstvenih, bioloških, ekonomskih, kulturoloških, pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda. Gospodarenje otpadom Članak

1. Gospodarenje otpadom obuhvaća mjere za sprječavanje nastanka i smanjivanje količina otpada, bez uporabe postupaka i/ili načina koji predstavljaju rizik po okoliš, te mjere za sprječavanje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. IV. SUBJEKTI ZAŠTITE OKOLIŠA Članak
2. Održivi razvitak i zaštitu okoliša osiguravaju: – Hrvatski sabor, – Vlada, – ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, – županije i Grad Zagreb, – veliki gradovi, gradovi i općine, – Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, – pravne osobe s javnim ovlastima, – osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, – pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, – udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te – građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije. Članak 34.

(1)Hrvatski sabor osigurava održivi razvitak i zaštitu okoliša sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša od štetnog utjecaja i nepovoljnog djelovanja opterećenja, te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito: – prati i razmatra stanje zaštite okoliša i ostvarenje održivog razvitka putem izvješća koje podnosi Vlada prema ovom Zakonu i posebnim propisima, – utvrđuje i donosi odgovarajuća polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša.

(2)Vlada osigurava održivi razvitak i zaštitu okoliša sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita sastavnica okoliša i zaštita od opterećenja te sukladno propisima donesenim na temelju zakona, a osobito: – prati i razmatra stanje zaštite okoliša putem propisanih izvješća, – utvrđuje i predlaže Hrvatskom saboru odgovarajuća polazišta za održivi razvitak i zaštitu okoliša, – odgovarajućim mjerama potiče obrazovanje i poučavanje javnosti u vezi s održivim razvitkom i zaštitom okoliša, – osigurava financijska i druga sredstva za unaprjeđenje sustava zaštite okoliša, – sklapa međunarodne sporazume i zaključuje međunarodne ugovore vezano za područje zaštite okoliša i osigurava uvjete za njihovu provedbu, – po potrebi osniva odgovarajuća stručna i savjetodavna tijela za izvršavanje zadaća preuzetih međunarodnim sporazumima i ugovorima iz područja zaštite okoliša. Članak 35.

(1)Županije i Grad Zagreb u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od područnog (regionalnog) su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području županije odnosno Grada Zagreba.

(2)Veliki gradovi, gradovi i općine u svojem djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unapređuju poslove zaštite okoliša koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadležnost a od lokalnog su značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša na području velikog grada, grada ili općine.

(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na velike gradove na odgovarajući način primjenjuju se i odredbe o poslovima od područnog (regionalnog) značaja za zaštitu okoliša, unapređenje stanja okoliša, ako su im ovim Zakonom odnosno posebnim propisima stavljeni u nadležnost. Savjet za održivi razvitak i zaštitu okoliša Članak 36.

(1)U cilju postizanja koordiniranog i usuglašenog gospodarskog razvitka vezano za područje zaštite okoliša i osiguranja uvjeta za održivi razvitak, te radi kontinuiteta osiguranja stručne i znanstvene osnove za uređenje pojedinih pitanja u području zaštite okoliša i održivog razvitka osniva se Savjet za održivi razvitak i zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Savjet).

(2)Savjet osniva Vlada.

(3)Savjet ima 9 članova uključujući i predsjednika Savjeta. Predsjednika i članove savjeta Vlada imenuje iz redova znanstvenih, stručnih, javnih i drugih djelatnika te predstavnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za pojedinu sastavnicu okoliša odnosno opterećenje i predstavnika udruga civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša.

(4)Savjet daje mišljenja na prijedloge dokumenata iz područja zaštite okoliša i održivog razvitka koje donosi Vlada odnosno Hrvatski sabor, daje mišljena na prijedloge i ocjene o usklađenosti rješavanja pitanja zaštite okoliša i gospodarskog razvitka, daje mišljenja na prijedloge i ocjene o usklađenosti rješavanja pitanja vezanih za zaštitu klime i ozonskog sloja te obavlja i druge zadaće koje mu povjeri Vlada i ministar u skladu s ovim Zakonom.

(5)Savjet donosi poslovnik o svom radu.

(6)Članovima Savjeta pripada naknada za rad u Savjetu.

(7)Sredstva za rad Savjeta osiguravaju se u državnom proračunu, a iznos naknade za rad u Savjetu utvrđuje Vlada odlukom.

(8)Stručne i administrativne poslove za Savjet obavlja Ministarstvo. Agencija za zaštitu okoliša Članak 37.

(1)Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka obavlja Agencija zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Agencija) osnovana posebnim propisom.

(2)Djelatnost Agencije obuhvaća osobito: – uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi, – prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu, – vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu, – praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša, – praćenje i izvještavanje o utjecaju okoliša na zdravlje, – obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša, – pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom, – izradu stručnih podloga za izradu odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata, – izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, – izradu Nacionalne liste pokazatelja, – suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša, – provođenje odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama, – sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva, – osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3)Agencija je središnje informacijsko tijelo Države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi tu koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(4)Agencija surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(5)Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije za zaštitu okoliša, Statutom Agencije i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavkom 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(6)Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša Države. Nacionalna lista pokazatelja objavljuje se u »Narodnim novinama« za razdoblje od dvije godine. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Članak 38.

(1)Poslove financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša, te u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, promidžbu ciljeva i načela zaštite okoliša radi postizanja sustavnog i cjelovitog očuvanja kakvoće okoliša, očuvanja prirodnih zajednica i racionalnog korištenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih uvjeta održivog razvitka te ostvarivanja prava građana na zdrav okoliš, obavlja Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u skladu sa zakonom kojim je osnovan.

(2)Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguravaju se, sukladno Načelu onečišćivač plaća, iz naknada i posebnih naknada koje plaćaju obveznici plaćanja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te iz drugih izvora sukladno posebnim propisima. Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša Članak 39.

(1)Pravna osoba ovlaštena za stručne poslove zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: ovlaštenik), pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka može obavljati poslove koji se odnose na: – izradu studija o značajnom utjecaju plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija); – izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš uključujući i studiju prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu, – izradu tehničko-tehnološkog rješenja za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša, – izradu programa zaštite okoliša, – izradu izviješća o stanju okoliša, – izradu izvješća o sigurnosti, – izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, – izradu odnosno provjeru (reviziju) posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša, – procjenu šteta nastalih u okolišu i – praćenje stanja iz područja zaštite okoliša, – obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša.

(2)Ovlaštenik za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i propisu donesenom na temelju ovoga Zakona.

(3)Ovlaštenik može započeti obavljati neki od poslova iz stavka 1. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova.

(4)Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koje praćenje je određeno tom studijom.

(5)O izdanim suglasnostima iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.

(6)Ministarstvo jednom godišnje, u prvom tromjesečju tekuće godine, za proteklo jednogodišnje razdoblje, u »Narodnim novinama«, objavljuje popis izdanih suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(7)Uvjete koje mora ispunjavati ovlaštenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka

1. ovoga članka, sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti, način izdavanja, rok na koji se izdaje, te uvjete za oduzimanje i način oduzimanja suglasnosti iz stavka
2. ovoga članka, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka
3. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite prirode, pobliže propisuje ministar pravilnikom. Obveza polaganja stručnog ispita za osobe zaposlene kod ovlaštenika Članak 40.

(1)Fizičke osobe koje u svojstvu radnika kod ovlaštenika obavljaju poslove iz područja zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: stručne osobe ovlaštenika) dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša prema programu za polaganje stručnih ispita propisanom Pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka.

(2)Stručnim ispitom iz stavka 1. ovoga članka, prema propisanom programu, provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona, kao i iz područja uređenih posebnim propisima o sastavnicama okoliša i opterećenjima, te poznavanje dokumenata međunarodnog prava iz područja zaštite okoliša.

(3)Stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka polaže se u Ministarstvu. Stručni ispit provodi povjerenstvo koje osniva ministar odlukom. Po potrebi ministar će odlukom imenovati više povjerenstava.

(4)Članovi povjerenstva imenuju se popisa osoba koje određuje ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, stručnih djelatnika Ministarstva i predstavnika tijela ili osoba predloženih od strane ministara nadležnih za pojedine sastavnice okoliša.

(5)Troškove polaganja stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka za svoje radnike snosi ovlaštenik.

(6)Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka, ustroj i način rada povjerenstva koje provodi stručni ispit, način prijave stručne osobe ovlaštenika i uvjeti koje mora ispuniti za polaganje stručnog ispita, pismena putem kojih se postupak polaganja stručnog ispita provodi, te način plaćanja naknade troškova za polaganje stručnog ispita i druga pitanja s tim u svezi, uz suglasnost ministara nadležnih za pojedine sastavnice okoliša, pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(7)Povjerenstvo koje provodi stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu.

(8)Iznos i način isplate naknade iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar odlukom. Revident Članak 41.

(1)Provjeru – reviziju projekata izrađenih prema posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona (u daljnjem tekstu: projekt) glede zahtjeva u svezi sa zaštitom okoliša može obavljati pravna osoba koja je za obavljanje tih poslova ishodila ovlaštenje sukladno ovom Zakonu.

(2)Ovlaštenje za obavljanje poslova iz stavka

1. može se izdati pravnoj osobi koja ispunjava uvjete propisane pravilnikom iz stavka
2. ovoga članka.

(3)Revident je fizička osoba zaposlena u pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka ukoliko je ishodila ovlaštenje za revidenta sukladno ovom Zakonu.

(4)Ovlaštenje za revidenta fizičkoj osobi iz stavka

1. ovoga članka može se izdati ukoliko ta osoba ima diplomu visoke naobrazbe tehničke struke i ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom iz stavka
2. ovoga članka.

(5)Ovlaštenje u smislu stavka

1. i
2. ovoga članka daje i oduzima ministar po prethodno pribavljenom mišljenju povjerenstva koje osniva i imenuje ministar.

(6)Za članove povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka imenuju se predstavnici Ministarstva i predstavnici strukovnih organizacija.

(7)O danim ovlaštenjima iz stavka

1. i
2. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.

(8)Uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje poslova revizije projekata u vezi sa zaštitom okoliša te način ishođenja ovlaštenja, uvjete koje mora ispuniti fizička osoba za revidenta te način ishođenja ovlaštenja, kao i uvjete za produženje odnosno oduzimanje te način produženja i oduzimanja izdanih ovlaštenja i dokaze kojima se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta s tim u svezi, sadržaj i način vođenja očevidnika o izdanim ovlaštenjima iz stavka 1. i 3. ovoga članka pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(9)Popis pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova revizije projekata i fizičkih osoba koje su ovlašteni revidenti, na temelju podataka iz propisanog očevidnika, jednom godišnje objavljuje se u »Narodnim novinama«. Članak 42.

(1)Revident ne može obaviti provjeru projekta u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Zakona ukoliko je sudjelovao u izradi toga projekta, ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen u pravnoj osobi u kojoj je revident zaposlen.

(2)Provjera projekata u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Zakona mora se provesti s obzirom na izdane akte kojima su ti uvjeti utvrđeni, a osobito s obzirom na: – karakteristike postrojenja – standarde kakvoće okoliša – način praćenja stanja okoliša i – druge uvjete propisane pravilnikom iz stavka
3. ovoga Zakona.

(3)Sadržaj, način i opseg provjere projekta u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, način i značenje ovjere provjerenog projekta od strane revidenta, način izračuna naknade za obavljenu provjeru te način potvrđivanja podataka koji su značajni za provjeru uvjeta zaštite okoliša, obvezni sadržaj mišljenja i izjava koje daje revident u postupcima provjere koje obavlja prema ovom Zakonu, pobliže propisuje ministar pravilnikom. V. DOKUMENTI ODRŽIVOG RAZVITKA I ZAŠTITE OKOLIŠA Članak 43.

(1)Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su: – Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, – Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, – Program zaštite okoliša, – Izvješće o stanju okoliša.

(2)Pod dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša u širem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvješća koji se donose odnosno koji su doneseni prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja.

(3)Strategije donesene prema ovom Zakonu i strategije donesene prema posebnim propisima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja, na odgovarajući način, sastavni su dio Strategije iz stavka 1. ovoga članka. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske Članka 44.

(1)Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku Države. Strategijom se utvrđuju smjernice dugoročnog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrđivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvažavajući postojeće stanje i preuzete međunarodne obveze.

(2)Strategija sadrži osobito: – analizu postojećeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog stanja, – načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta održivog razvitka Države, – osnovne ciljeve i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivog socijalnog razvitka, te zaštite okoliša po pojedinim područjima, – institucije koje će biti uključene u provedbu Strategije, – način provedbe i odgovornost za provedbu Strategije, – praćenje provedbe Strategije skupom pokazatelja.

(3)Strategiju izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim upravnim tijelima nadležnim za poslove: gospodarstva, zdravstva i socijalne skrbi, poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, prirode, obrazovanja, znanosti, mora, turizma, prometa i razvitka. Izradu Strategije koordinira Ministarstvo.

(4)Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(5)Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske se prije donošenja objavljuje na web stranicama Ministarstva. Nakon donošenja Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6)Izmjene i/ili dopune odnosno nova Strategija se donosi svakih deset godina, a iznimno i ranije na prijedlog Ministarstva.

(7)Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske Članak 45.

(1)Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) određuje prioritetne ciljeve zaštite okoliša u Državi. Plan mora biti usuglašen sa Strategijom.

(2)Plan sadrži osobito: mjere i aktivnosti u području zaštite okoliša u Državi, način provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja mjera, rok izvršavanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava za provedbu Plana te analizu troškova i koristi.

(3)Plan se donosi za razdoblje od osam godina. Izvršavanje Plana provjerava se za četverogodišnje razdoblje provedbe.

(4)Plan izrađuje Ministarstvo, a donosi ga Vlada.

(5)Plan se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6)Nadzor nad provedbom Plana provodi Ministarstvo.

(7)Izmjene i/ili dopune odnosno novi Plan može se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša za to razdoblje, a prema potrebi i ranije, kada to predloži Ministarstvo. Program zaštite okoliša Članak 46.

(1)Programom zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Program) se u skladu s područnim (regionalnim) odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana koje se odnose to područje.

(2)Program sadrži osobito: – uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi, – subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša, – praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi, – način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi, – rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera, – izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3)Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(4)Program se donosi u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana.

(5)Prilikom izrade i donošenja Programa županija i veliki gradovi na njezinom području dužni su odgovarajuće međusobno surađivati.

(6)Programi županije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglašeni s Planom.

(7)Usuglašenost Programa iz stavka

1. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prilikom izdavanja prethodne suglasnosti iz stavka
2. ovoga članka.

(8)Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, ovisno o tome čije predstavničko tijelo ga je donijelo.

(9)Županija, Grad Zagreb i veliki grad dužni su Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(10)Izmjene i/ili dopune odnosno novi Program mogu se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu,.a ukoliko je došlo do izmjena i dopuna Plana koje se odnose na područje županije, odnosno Grada Zagreba ili velikog grada izmjene i/ili dopune odnosno novi Program, mogu se donijeti prema potrebi i ranije. Članak 47.

(1)Ukoliko je to predviđeno Programom županije, Program za svoje područje, mogu donijeti i grad i općina. Prilikom izrade i donošenja Programa grad i općina obvezni su surađivati sa županijom čijem području pripadaju i odgovarajućim gradovima i općinama na čije područje, vezano za zaštitu okoliša, može utjecati Program.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Program donosi predstavničko tijelo grada, odnosno općine.

(3)Program grada i općine se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.

(4)Grad i općina su obvezni Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(5)Izmjene i/ili dopune odnosno novi Program grad i općina mogu donijeti, za četverogodišnje razdoblje ukoliko je došlo do izmjena i/ili dopuna Programa županije kojima je to određeno. Izmjene i/ili dopune tih Programa, za isto razdoblje, mogu se donijeti na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u gradu odnosno općini u četverogodišnjem razdoblju, a prema potrebi i ranije. Strategija zaštite morskog okoliša i Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora Članak 48. U smislu članka 43. stavka 2. ovoga Zakona dokumentom zaštite okoliša podrazumijevaju se i: – Strategija zaštite morskog okoliša, – Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (u daljnjem tekstu: Plan intervencija). Članak 49.

(1)Strategijom zaštite morskog okoliša dugoročno se određuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem na načelima održivog razvitka u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom na području Države.

(2)Strategija zaštite morskog okoliša sadrži osnove za usmjeravanje i usklađivanje gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera te mjere provedbe međunarodnih obveza s ciljevima zaštite morskog okoliša, osobito: – procjenu trenutnog stanja morskog okoliša i utjecaj ljudskih aktivnosti na okoliš, – kriterije i uvjete za određivanje dobrog stanja morskog okoliša, – ciljeve u zaštiti morskog okoliša i pokazatelje, – kratkoročne i dugoročne mjere za postizanje dobrog stanja okoliša, – program praćenja stanja morskog okoliša, – integralno upravljanje obalnim područjem.

(3)Strategiju zaštite morskog okoliša izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: mora, turizma, prometa i razvitka, gospodarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodnoga gospodarstva, prirode, znanosti i zdravstva. Izradu Strategije zaštite morskog okoliša koordinira Ministarstvo.

(4)Strategiju zaštite morskog okoliša, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(5)Strategija zaštite morskog okoliša se prije donošenja objavljuje na web stranicama Ministarstva, a nakon donošenja objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(6)Izmjene i/ili dopune odnosno nova Strategija zaštite morskog okoliša donosi se svakih deset godina, na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša, a prema potrebi i ranije, kada to predloži Ministarstvo. Članak 50.

(1)Planom intervencija utvrđuju se aktivnosti i mjere za spremnost i za reagiranje na iznenadna onečišćenja mora radi zaštite morskog okoliša.

(2)Plan intervencija sadrži osobito: – vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora, – područje djelovanja po Planu intervencija, – subjekte koji su dužni provoditi mjere, ovlaštenja u svezi s provedbom mjera zaštite morskog okoliša, te odgovornost i ovlaštenja za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja, – postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora i podmorja, – postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanja posljedica šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora većih razmjera, – plan ljudskih resursa i materijalno-tehničkih sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga, – način provedbe pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga, – način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika, – način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti morskog okoliša, – način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana, – način praćenja stanja morskog okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša, – način provedbe interventnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja morskog okoliša, – rokove za poduzimanje pojedinih mjera, – izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3)Plan intervencija izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: mora, turizma, prometa i razvitka, vodnoga gospodarstva, prirode, zdravstva, protupožarne zaštite (MUP), obrane, zaštite i spašavanja te u suradnji sa županijskim upravnim tijelom nadležnim za poslove prostornog uređenja. Izradu Plana intervencija koordinira Ministarstvo.

(4)Plan intervencija sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu donosi Vlada.

(5)Plan intervencija se objavljuje u »Narodnim novinama«. Izvješće o stanju okoliša Članak 51.

(1)Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša iz članka

1. i
2. ovoga Zakona, strateških, planskih i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša, Hrvatski sabor za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša na državnoj razini.

(2)Izvješće o stanju okoliša sadrži osobito: pregled ostvarivanja ciljeva Strategije i Plana, podatke o stanju okoliša u području za koje se izvješće podnosi, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu stanja, ocjenu učinkovitosti provedenih mjera, podatke o praćenju stanja okoliša i institucionalnom sustavu upravljanja okolišem te korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata te druge podatke od značenja za zaštitu okoliša.

(3)Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na državnu razinu izrađuje se na temelju Nacionalne liste pokazatelja i drugih podataka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4)Izvješće o stanju okoliša na državnoj razini Vladi predlaže Ministarstvo, a Vlada ga podnosi Hrvatskom saboru. Članak 52.

(1)Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, velikog grada odnosno drugog grada ili općine, za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša u županiji, Gradu Zagrebu, velikom gradu odnosno drugom gradu ili općini.

(2)Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na provedbu Programa županije, Grada Zagreba, velikog grada, odnosno drugog grada ili općine, izrađuje nadležno upravno tijelo županije, Grada Zagreba odnosno velikog grada. Za drugi grad i općinu to izvješće izrađuje nadležno upravno tijelo županije u suradnji s tim gradom i općinom.

(3)Izvješće o stanju okoliša iz stavka

1. ovoga članka sadrži odgovarajuće podatke sukladno članku
2. stavku
3. ovoga Zakona i druge podatke potrebne za izradu toga Izvješća, ovisno o posebnim značajkama područja za koje se Izvješće podnosi.

(4)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave podnosi izvršno tijelo te jedinice.

(5)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Agenciji u roku od mjesec dana nakon razmatranja na sjednici predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Planovi tvrtki i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša Članak 53.

(1)Tvrtka je obvezna izraditi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora.

(2)Kod izrade Plana iz stavka 1. ovoga članka operater je obvezan poštivati ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja te se pridržavati utvrđenih tehničkih standarda i rokova prilikom provedbe toga Plana.

(3)Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša odnosno djelatnosti vezane za pojedinu sastavnicu okoliša i/ili opterećenje sukladno posebnim propisima kada su prema tim propisima obvezne u svrhu zaštite okoliša izrađivati odgovarajuće planske dokumente u svezi djelatnosti koju obavljaju, obvezne su pri izradi tih planskih dokumenta odgovarajuće primijeniti i odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o izvještavanju i dostavljanju podataka Agenciji.

(4)Kada obveza iz stavka

1. ovoga članka nije propisana, pravna i fizička osoba može sama za svoje potrebe izraditi planski dokument glede zaštite okoliša vezano za obavljanje svoje djelatnosti. VI. INSTRUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA
2. Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša Članak 54.

(1)Standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se zakonom, a ako nisu uređeni zakonom propisuje ih uredbom Vlada.

(2)Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda kakvoće okoliša.

(3)Za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost po okoliš, posebnim propisima određuju se tehnički standardi zaštite okoliša.

(4)Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.

(5)Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka propisuju se: način izrade, proizvodnje, označavanja, postupanja i korištenja proizvoda; način korištenja pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, način utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, postupak homologacije, način obračuna troškova utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka te postupanje s proizvodima, postrojenjima, pogonima, uređajima i opremom nakon prestanka korištenja.

(6)Tehničke standarde iz stavka 3. ovoga članka propisuje uredbom Vlada.

(7)Propisima iz stavka

1. i
2. ovoga članka određuju se postupak i rokovi za postizanje standarda kakvoće okoliša i tehničkih standarda zaštite okoliša te postupak i rokovi za njihovu primjenu na postojeće proizvode, postrojenja, pogone, uređaje i opremu.

(8)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, tehničke standarde emisije onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve, zahtjevi o homologaciji koje moraju zadovoljavati, metode i postupci ispitivanja, način priznavanja dokumenata o homologaciji izdanih u drugim državama, sadržaj potvrde (certifikata) o sukladnosti, naknade za provođenje postupka homologacije, način obračuna troškova praćenja propisanih tehničkih standarda kao i uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje postupka homologacije i praćenja kakvoće proizvoda stavljenih na tržište, propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za mjeriteljstvo uz suglasnost ministra.
2. Strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš Članak 55.

(1)Strateška procjena utjecaja na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška procjena) je postupak kojim se procjenjuju vjerojatno značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana ili programa.

(2)Strateškom procjenom stvara se osnova za promicanje održivog razvitka kroz objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u planove i programe pojedinog područja. Time se omogućava da se mjerodavne odluke o prihvaćanju plana i programa donose uz poznavanje mogućih značajnijih utjecaja koje bi plan i program svojom provedbom mogao imati na okoliš, a nositeljima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje se mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka. Obveza provedbe strateške procjene Članak 56. Strateška procjena obvezno se provodi: – za plan i program, isključujući njihove izmjene i/ili dopune, koji se donosi na državnoj i područnoj (regionalnoj) razini iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, telekomunikacija, turizma, gospodarenja otpadom i gospodarenja vodama; – za prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba, isključujući njihove izmjene i/ili dopune. Postupak ocjene o potrebi strateške procjene Članak 57.

(1)Za izmjene i/ili dopune planova i programa iz članka

1. ovoga Zakona obvezno se provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka
2. ovoga članka.

(2)U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrđenim uredbom iz stavka 4. ovoga članka.

(3)Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateške procjene, strateška procjena se provodi primjenom odredbi ovoga Zakona o strateškoj procjeni plana i programa.

(4)Način pojedinačnih ispitivanja, kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja izmjena i/ili dopuna plana ili programa na okoliš u postupku ocjene i način provedbe postupka ocjene; način provedbe postupka strateške procjene, obvezni sadržaj i način izrade strateške studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadržaj mišljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku; obvezni sadržaj izvješća o načinu na koji su u plan ili program integrirani uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja stanja okoliša glede značajnih utjecaja plana i programa prilikom njihove provedbe, te način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su postale sadržajem plana ili programa, pobliže uređuje Vlada uredbom. Planovi i programi koji ne podliježu strateškoj procjeni Članak 58. Strateškoj procjeni ne podliježu: – planovi i programi koji služe isključivo za potrebe nacionalne obrane i/ili civilne zaštite, odnosno oni koji se primjenjuju u nuždi te vanjski planovi zaštite i spašavanja, – financijski i proračunski planovi i programi. Nadležnost za provedbu strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene Članak 59.

(1)Stratešku procjenu za plan i program na državnoj razini provodi Ministarstvo, odnosno ministarstvo nadležno za područje za koje se plan ili program donosi.

(2)Stratešku procjenu za plan i program na područnoj (regionalnoj) razini provodi nadležno upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu, u suradnji sa nadležnim upravnim odjelom u županiji odnosno Gradu Zagrebu, ovisno o području za koji se plan ili program donosi.

(3)Postupak ocjene o potrebi strateške procjene za izmjene i/ili dopune plana ili programa iz stavka

1. ovoga članka provode tijela koja su prema stavku
2. ovoga članka nadležna za provedbu strateške procjene, u suradnji s Ministarstvom u slučaju kada za postupak ocjene nije nadležno Ministarstvo.

(4)Postupak ocjene o potrebi strateške procjene za izmjene i/ili dopune plana ili programa iz stavka

1. ovoga članka provodi tijelo koje je prema stavku
2. ovoga članka nadležna za provedbu strateške procjene. Način provedbe strateške procjene Članak 60.

(1)Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga plana ili programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 57. stavka 4. ovoga Zakona.

(2)U postupku strateške procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 137. stavka 2. ovoga Zakona.

(3)Iznimno od stavka

1. i
2. ovoga članka, postupak provedbe strateške procjene i informiranja te sudjelovanja javnosti u tom postupku, koji se provodi tijekom izrade plana iz članka
3. alineje
4. provodi se u ranoj fazi izrade toga plana sukladno posebnom zakonu. Članak 61.

(1)U postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. Strateška procjena se provodi na temelju rezultata utvrđenih strateškom studijom.

(2)Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju očekivani značajni učinci na okoliš koje može uzrokovati provedba plana ili programa i razumne alternative vezano za zaštitu okoliša koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat toga plana ili programa.

(3)Sadržaj svake pojedine strateške studije, ovisno o planu ili programu za čije se potrebe izrađuje, određuje tijelo nadležno za provedbu strateške procjene sukladno obveznom sadržaju i postupku propisanom uredbom iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona. Članak
3. U svrhu izbjegavanja umnožavanja strateške procjene neće se provoditi strateška procjena za plan ili program na nižoj razini, za čije polazne osnove je strateška procjena provedena strateškom procjenom plana ili programa na višoj razini i za koji je ovim Zakonom odnosno posebnim zakonom utvrđena obveza usklađenosti niže razine s višom razinom. Članak 63.

(1)Tijelo nadležno za provedbu strateške procjene sukladno ovom Zakonu stratešku studiju i nacrt prijedloga plana ili programa obvezno je dostaviti na mišljenje tijelima i/ili osobama određenim posebnim propisima.

(2)Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom obvezni su svoje mišljenje dostaviti tijelu nadležnom za provedbu strateške procjene u roku od 30 dana. Ukoliko mišljenje ne bude dostavljeno u propisanom roku, smatra se da prema posebnim propisima nema posebnih utjecaja i uvjeta vezanih za zaštitu okoliša koje je potrebno uvažiti u planu ili programu. Članak 64.

(1)Tijelo nadležno prema odredbi članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, osim u slučaju kada je za provedbu strateške procjene nadležno Ministarstvo, prije upućivanja prijedloga plana ili programa u proceduru donošenja, obvezno je o strateškoj procjeni ishoditi mišljenje Ministarstva.

(2)Kada je za provedbu strateške procjene prema ovom Zakonu nadležno tijelo iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, ono je dužno, prije upućivanja prijedloga plana ili programa u proceduru donošenja, o strateškoj procjeni ishoditi mišljenje ministarstva.

(3)U slučaju kada se radi o strateškoj procjeni plana iz članka

1. alineje
2. uključujući i stratešku procjenu o izmjenama i/ili dopunama toga plana mišljenje iz stavka
3. ovoga članka ishodit će se u okviru zahtjeva za davanje suglasnosti na taj plan prema posebnom zakonu.

(4)Mišljenja iz stavka 1.,

1. i
2. ovoga članka daju se u skladu s odredbama uredbe iz članka
3. stavka
4. ovoga Zakona. Članak 65.

(1)Prije nego što je utvrđen nacrt prijedloga plana ili programa koji se daje na javnu raspravu uključujući javni uvid i javno izlaganje, nacrt plana i programa razmatra, a rezultate strateške studije ocjenjuje savjetodavno stručno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo za stratešku procjenu) i o tome daje svoje mišljenje.

(2)Povjerenstvo za stratešku procjenu pojedinog plana ili programa imenuje čelnik tijela nadležnog za provedbu strateške procjene.

(3)Sastav i broj članova povjerenstva za stratešku procjenu određuje se ovisno o obuhvatu i drugim značajkama plana ili programa za koji se provodi strateška procjena.

(4)Članovi povjerenstva za stratešku procjenu imenuju se s popisa osoba koje odredi ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave, predstavnika tijela državne uprave i predstavnika pravnih osoba s javnim ovlastima te predstavnika Ministarstva.

(5)Popis osoba iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(6)Kada se strateška procjena provodi za plan ili program na državnoj razini, najmanje jedan član povjerenstva za stratešku procjenu je predstavnik Ministarstva.

(7)Povjerenstvo za stratešku procjenu ima pravo na naknadu za svoj rad.

(8)Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo za stratešku procjenu te visinu i način isplate naknade za rad toga povjerenstva, pobliže propisuje ministar pravilnikom. Članak 66.

(1)Prije stavljanja u proceduru donošenja pri utvrđivanju konačnog prijedloga plana ili programa obvezno se uzimaju u obzir rezultati strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu, koji su dani na nacrt prijedloga plana i programa i mišljenje Ministarstva.

(2)Postupak strateške procjene završava izvješćem tijela nadležnog za provedbu strateške procjene. Izvješće sadrži informaciju o: načinu na koji su pitanja zaštite okoliša integrirana u plan ili program, rezultate toga postupka te mjere zaštite okoliša i način praćenja primjene mjera koje su postale sadržajem plana ili programa kao i način praćenja značajnih utjecaja na okoliš donesenog plana ili programa, te ostale podatke sukladno uredbi iz članka 57. stavka 4. ovoga Zakona.

(3)O Izvješću iz stavka

1. ovoga članka i donesenom planu i programu tijelo nadležno za provedbu strateške procjene u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona informira javnost, tijela i/ili osobe određene posebnim propisom i države koje su sudjelovale u prekograničnim konzultacijama kada su one bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

(4)Nakon donošenja plana ili programa tijelo nadležno za njegovo donošenje obvezno je prilikom provedbe plana i programa osigurati praćenje mjera zaštite okoliša koje su postale njegovim sadržajem. Članak 67. Kada strateška procjena uključuje i ocjenu prihvatljivosti plana ili programa na prirodu postupak strateške procjene utjecaja plana ili programa na prirodu provodi se u okviru postupka strateške procjene utjecaja plana ili programa na okoliš. Sredstva za stratešku procjenu i ocjenu o potrebi strateške procjene Članak 68.

(1)Sredstva za stratešku procjenu i ocjenu o potrebi strateške procjene, kada se ti postupci provode za plan i program koji se donose na državnoj razini, osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

(2)Sredstva za stratešku procjenu i ocjenu o potrebi procjene, kada se ti postupci provode za plan i program na područnoj (regionalnoj) razini, osiguravaju se iz proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. 3. Procjena utjecaja zahvata na okoliš Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoliš Članak 69.

(1)Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja na okoliš zahvata određenih ovim Zakonom i uredbom iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona.

(2)Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj zahvata iz stavka 1. ovoga članka na okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose.

(3)Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

(4)Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

(5)Kada procjena utjecaja zahvata na okoliš uključuje i ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode, neće se provoditi poseban postupak ocjene sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode. U tom slučaju će se u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš sukladno mišljenju tijela nadležnog za zaštitu prirode utvrditi i kompenzacijski uvjeti za ugrožavanje posebnim propisom zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i staništa.

(6)Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu. Objedinjeni postupci Članak 70.

(1)Kada se zahvat, za kojega se provodi procjena utjecaja na okoliš, odnosi na postrojenje za kojega se prema ovom Zakonu i uredbi iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona obvezno utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, o zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš i o zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša odlučuje se u jedinstvenom postupku.

(2)U postupku iz stavka 1. ovoga članka rješava se primjenom odredbi ovoga Zakona kojima je uređena procjena utjecaja zahvata na okoliš i odredbi ovoga Zakona kojima je uređeno utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje.

(3)U postupku iz stavka 1. ovoga članka izdaje se rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene Članak 71.

(1)Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuju se uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(2)Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(3)Način podnošenja zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, minimalni sadržaj studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja zahvata na okoliš; način podnošenja zahtjeva za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; način podnošenja zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, pobliže uređuje Vlada uredbom. Izuzeća Članak 72.

(1)Kada zahvat u okoliš, za koji je uredbom iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona utvrđena obveza procjene utjecaja na okoliš, služi u nacionalne obrambene svrhe, na zahtjev nositelja zahvata, može se razmotriti i provesti odgovarajući oblik procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ovisno o zahtjevu, provesti ocjena o potrebi procjene.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zahtjev se podnosi Ministarstvu. Ministarstvo provodi ocjenu o potrebi procjene na odgovarajući način i ocjenu o potrebi procjene, te predlaže Vladi donošenje odluke s tim u svezi.

(3)Odluka Vlade o potrebi procjene u smislu stavka

1. ovoga članka obvezno sadrži: – način provedbe odgovarajućeg oblika procjene ako je utvrđeno da se procjena treba provesti (obvezni sadržaj zahtjeva nositelja zahvata, minimalni sadržaj stručne aplikacije na temelju koje se provodi procjena i sve u svezi s tim, – način informiranja javnosti i sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku iz podstavka
2. ovoga stavka, – način obavještavanja druge države ukoliko se radi o zahvatu u okoliš s prekograničnim utjecajem i u slučaju klada je ocijenjeno da se procjena neće provoditi, – način obavještavanja javnosti o donošenju rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i obvezni sadržaj izvješća o provedenom postupku, uključujući i obavještavanje zainteresirane javnosti o razlozima neprihvaćanja primjedbi i prijedloga koji su dostavljeni u tom postupku, – druge uvjete u vezi s postupkom iz stavka
3. ovoga članka.

(4)Procjenu utjecaja na okoliš zahvata iz stavka

1. ovoga članka provodi Ministarstvo. Na ovaj postupak odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, u onom dijelu koji nije određen odlukom iz stavka
2. ovoga članka.

(5)Za zahvat u okoliš, za koji je propisom donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, ta procjena ne mora se provoditi u slučaju iznimne važnosti zahvata kod žurnog sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica nastale štete uzrokovane djelovanjem više sile, ili zbog drugih opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš.

(6)O slučaju iz stavka

1. ovoga članka kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš donese odluka da nije potrebno provesti procjenu i u slučaju iz stavka
2. ovoga članka Ministarstvo je obvezno obavijestiti nadležno tijelo Europske unije. Zahtjev nositelja zahvata Članak 73.

(1)Postupak kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš i postupak kojim se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provode se na pisani zahtjev nositelja zahvata.

(2)Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži studiju o procjeni utjecaja zahvata na okoliš i druge propisane dokumente sukladno uredbi iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona te se podnosi na način propisan tom uredbom.

(3)Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš podnosi se na način propisan uredbom iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona.

(4)Ukoliko nositelj zahvata zahtjev iz stavka

1. odnosno stavka
2. ovoga članka ne podnese na propisani način i sa propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela u županiji odnosno u Gradu Zagrebu pozvan da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom sadržaju, zahtjev će se posebnim rješenjem odbaciti.

(5)Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka može se utvrditi najduže na tri mjeseca od dana dostave zaključka kojim je zatražena dopuna zahtjeva.

(6)Ukoliko Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 3. ovoga članka nije na zakonu osnovan posebnim rješenjem će zahtjev odbiti. Nadležnost Članak 74.

(1)O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš i o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona.

(2)O zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade odlučuje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona.

(3)Zahvate koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu određuje Vlada uredbom iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona. Studija o utjecaju zahvata na okoliš i određivanje sadržaja studije prije njezine izrade Članak 75.

(1)Studija o utjecaju zahvata na okoliš je stručna podloga koja obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju, obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku, prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata i mjere zaštite okoliša u odnosu na zahvat te po potrebi, program praćenja stanja okoliša. Na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš provodi se procjena utjecaja zahvata na okoliš.

(2)Studija o utjecaju zahvata na okoliš mora biti izrađena na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka.

(3)Nositelj zahvata osigurava izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš i podmiruje sve troškove u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(4)Ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš je odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. Članak 76.

(1)Nositelj zahvata može, prije izrade studije o utjecaju zahvata na okoliš, pisanim zahtjevom od Ministarstva, odnosno od nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu, zatražiti da mu se, s obzirom na namjeravani zahvat, izda uputa o sadržaju studije.

(2)Uputa iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

(3)Zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš podnosi se na način propisan uredbom iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona. Ukoliko zahtjev iz stavka
3. ovoga članka ne bude podnesen na propisani način donijet će se rješenje kojim se zahtjev odbacuje kao nepotpun. Povjerenstvo u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš Članak 77.

(1)U postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš uključujući i utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, kada se ono provodi u jedinstvenom postupku u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, svojim mišljenjem sudjeluje savjetodavno stručno povjerenstvo (dalje u tekstu: povjerenstvo), koje za svaki pojedini zahvat imenuje ministar, odnosno čelnik nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu. Ukoliko se predviđa veći broj zahvata iste vrste može se imenovati stalno povjerenstvo za tu vrstu zahvata.

(2)Povjerenstvo ocjenjuje utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš te Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu u županiji te u Gradu Zagrebu daje mišljenje o prihvatljivosti zahvata, predlaže moguće varijante za okoliš i mjere zaštite okoliša te program praćenja stanja okoliša vezano za zahvat. U jedinstvenom postupku iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona povjerenstvo ocjenjuje i mogući utjecaj na okoliš tehnologije i tehnike predložene za postrojenje te predlaže Ministarstvu objedinjene mjere zaštite okoliša u vezi s postrojenjem.

(3)Sastav i broj članova povjerenstva određuje se odlukom, ovisno o vrsti zahvata i ovisno o djelatnosti koju će tvrtka obavljati u postrojenju na koje se zahvat odnosi.

(4)Članovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje određuje ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te predstavnika Ministarstva. Članovima povjerenstva mogu se s istog popisa odrediti zamjenici.

(5)Popis osoba iz stavka 4. ovoga članka, objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(6)Povjerenstvo ima pravo na naknadu za svoj rad. Naknadu za rad povjerenstva sukladno odluci ministra osigurava nositelj zahvata odnosno tvrtka. Rokovi za provedbu postupaka Članak 78.

(1)Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti najviše za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.

(3)Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

(4)Uputa o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš mora se izdati u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje upute.

(5)Zahtjevi iz stavka 1.,

1. i
2. ovoga članka smatrat će se urednima kada sadrže sve propisane dokumente i podatke na temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, može donijeti rješenje odnosno uputa u skladu s ovim Zakonom.

(6)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, kada se postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi kao jedinstveni postupak u smislu članka
2. stavka
3. ovoga Zakona, postupak se mora provesti u roku od šest mjeseci od dana primitka urednog zahtjeva koji je zadnji u tom postupku postao uredan u skladu s ovim Zakonom. Rješenja i obvezni sadržaj rješenja Članak 79.

(1)O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, ako se ne odlučuje u jedinstvenom postupku u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Zakona. Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš se utvrđuje da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i da sadrži potrebne mjere zaštite okoliša koje proizlaze iz zakona, drugih propisa, standarda i mjera koje doprinose smanjivanju onečišćavanja okoliša, a po potrebi može se utvrditi i program praćenja stanja okoliša. Kada nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za zaštitu okoliša ovim rješenjem utvrđuje se da zahvat nije prihvatljiv za okoliš.

(2)O zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem kojim se utvrđuje da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš odnosno da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš.

(3)Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša kojim se odlučuje u jedinstvenom postupku u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Zakona i rješenja iz stavka
3. i
4. ovoga članka mogu se izdati nositelju zahvata, odnosno tvrtki čiji je zahtjev odnosno zahtjevi uredni, nakon što je proveden postupak u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(4)Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu. Važenje rješenja i postupci nakon ishođenja rješenja Članak 80.

(1)Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša prestaju važiti ako se u roku od dvije godine od dana konačnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.

(2)Važenje rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš može se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s ovim Zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano to rješenje. O zahtjevu za produženje važenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš odlučuje se rješenjem.

(3)Za svaku izmjenu ili dopunu namjeravanog zahvata vezano za stanje objekta odnosno postrojenja koje je utvrđeno rješenjem o prihvatljivosti zahvata odnosno tehničko tehnološkim rješenjem kao sastavnim dijelom rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, nositelj zahvata i tvrtka su obvezni, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog akta prema posebnom zakonu, ishoditi posebno rješenje o ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš zahvata s obzirom na nastale promjene odnosno rješenje o ocjeni o potrebi utvrđivanja novih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

(4)Rješenje iz stavka 3. ovoga članka donosi isto tijelo koje je donijelo rješenje o prihvatljivosti zahvata odnosno o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

(5)Rješenjem koje se donosi u postupku u smislu stavka 3. ovoga članka utvrdit će se i način na koji će se provesti procjena utjecaja zahvata na okoliš odnosno način na koji će se provesti utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, ukoliko se utvrdi potreba da se takvi postupci provedu. Pri tome će se odgovarajuće primijeniti odredbe ovoga Zakona i provedbenih propisa ovoga Zakona kojima je uređena procjena utjecaja zahvata na okoliš odnosno način utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Pravo na žalbu Članak 81.

(1)Protiv rješenja iz članka

1. stavka 3., rješenja iz članka
2. stavka
3. i 6., rješenja iz članka
4. stavka 3., rješenja iz članka
5. stavka 1.,
6. i rješenja iz članka
7. stavka 2.i
8. ovoga Zakona, koje je donijelo Ministarstvo, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2)Protiv rješenja iz članka

1. stavka
2. i 6., rješenja iz članka
3. stavka 3., rješenja iz članka
4. stavka
5. i
6. i rješenja iz članka
7. stavka
8. i
9. ovoga Zakona, koje je donijelo nadležno upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu, može se, izjaviti žalba Ministarstvu.

(3)Rješenje iz članka

1. stavka 3., rješenje iz članka
2. stavka
3. i
4. i rješenje iz članka
5. stavka
6. i
7. ovoga Zakona dostavlja se nadležnoj inspekciji.
8. Utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje Cilj i svrha utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša Članak 82.

(1)Prije početka gradnje i puštanja u rad, kao i prije značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more, tvrtka je obvezna ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz stavka 4. ovoga članka.

(2)Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se s ciljem cjelovite zaštite okoliša sprječavanjem, smanjivanjem i u najvećoj mogućoj mjeri otklanjanjem onečišćenja, prvenstveno na samom izvoru, te osiguravanjem promišljenog gospodarenja prirodnim dobrima nadzorom onečišćenja i uspostavljanjem održive ravnoteže između ljudskog djelovanja i socijalno-ekonomskog razvoja, s jedne strane, te prirodnih dobara i regenerativne sposobnosti prirode, s druge strane.

(3)Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije u smislu stavka

1. ovoga članka utvrđuju se uredbom iz stavka
2. ovoga članka.

(4)Način podnošenja zahtjeva za utvrđivanje i način utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za nova (prije početka gradnje i rekonstrukcije te puštanja u redoviti rad) i za postojeća postrojenja u kojima se obavljaju djelatnosti u smislu stavka

1. ovoga članka, obvezni sadržaj tehničko-tehnološkog rješenja za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša, troškove i način pokrića troškova u svezi s tim postupcima, obvezni sadržaj rješenja kojima se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, način i obveza provedbe pokusnog rada postrojenja s obzirom na utvrđene mjere i objedinjene uvjete zaštite okoliša, način dostavljanja podataka o praćenju emisija u tlo, zrak, vode i more te druge sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje moraju ishoditi novi objedinjeni uvjeti zaštite okoliša odnosno rješenje o izmjenama i dopunama utvrđenih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, način postupanja nadležnih tijela u slučajevima kada bi emisije iz postrojenja mogle izazvati prekogranični utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš drugih država, obvezni sadržaj analize stanja u postojećem postrojenju i obvezni sadržaj elaborata o načinu usklađivanja s odredbama ovoga Zakona, te obvezni sadržaj mišljenja Ministarstva o analizi i elaboratu tvrtke kao i način njegova izdavanja, te druge mjere i uvjete u skladu s međunarodno priznatim standardima i propisima, pobliže uređuje Vlada uredbom. Obveze tvrtke u vezi s cjelovitom zaštitom okoliša Članak
2. Tvrtka je, u svrhu cjelovite zaštite okoliša od štetnih utjecaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju u smislu članka
3. stavka
4. ovoga Zakona obvezna osigurati da se pri obavljanju djelatnosti u postrojenju: – poduzimaju sve potrebne i posebnim propisima odnosno aktima određene mjere radi sprječavanja onečišćenja, a osobito kroz primjenu najboljih raspoloživih tehnika, – ne uzrokuje znatnije onečišćenje okoliša, – izbjegava stvaranje i/ili proizvodnja otpada, odnosno da se otpad oporabljuje ili, kada se te mjere ne mogu postići, da se otpad odlaže na način kojim se izbjegavaju ili smanjuju utjecaji na okoliš i sukladno načelu blizine prema posebnom propisu, – učinkovito koristi energija, – poduzimaju sve nužne i posebnim propisima odnosno aktima određene mjere kako bi se spriječile nesreće i sanirale njihove posljedice, – po prestanku rada postrojenja poduzmu sve mjere kako bi se izbjegao rizik onečišćenja okoliša i područje postrojenja vratilo u povoljno odnosno zadovoljavajuće stanje. Nadležnost za rješavanje o zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje i način utvrđivanja Članak 84.

(1)O zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje rješava Ministarstvo.

(2)Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša za postrojenje utvrđuju se u postupku iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona prije izdavanja lokacijske dozvole. Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša moraju sadržavati uvjete zaštite tla, zraka, vode, mora ukoliko to lokacija postrojenja uvjetuje, te ostalih sastavnica okoliša kao i uvjete zaštite na radu. Svi ti uvjeti zaštite okoliša moraju proizlaziti iz karakteristika tehnoloških procesa danih u tehničko-tehnološkom rješenju postrojenja, odabranih na principu najboljih raspoloživih tehnika primjenjivih na postrojenje.

(3)Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša utvrđeni rješenjem iz članka

1. stavka
2. sastavni su dio lokacijske dozvole.

(4)Provjera ispunjavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz stavka

1. ovoga članka utvrđenih rješenjem iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona provodi se u postupku tehničkog pregleda u okviru postupka izdavanja uporabne dozvole, koji se provodi prema posebnom zakonu, osim u dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša, koji dio se provodi u skladu s ovim Zakonom. Način podnošenja zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje Članak 85.

(1)Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje može se odnositi na jedan ili više dijelova postrojenja na istoj lokaciji, u kojima djelatnost namjerava obavljati ili obavlja i/ili ih koristi ista tvrtka.

(2)Zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje podnosi se istodobno sa zahtjevom za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, koji se odnosi na to postrojenje. Zahtjev obvezno sadrži tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša i: – opis postrojenja i djelatnosti koju tvrtka namjerava obavljati odnosno obavlja u postrojenju, – popis sirovina, pomoćnih materijala, i drugih supstanci te podaci o energiji koja će se koristiti ili stvarati u postrojenju, – opis izvora emisija iz postrojenja, – opis stanja lokacije i područja gdje se postrojenje nalazi, – opis svojstava i količine očekivanih emisija iz postrojenja u svaki medij, kao i identifikacije značajnijih učinaka emisija na okoliš, – opis predviđene tehnologije i drugih tehnika sprečavanja ili, gdje to nije moguće, smanjenja emisija iz postrojenja, – prema potrebi, opis mjera za sprječavanje i oporabu otpada nastalog u postrojenju, – opis ostalih mjera predviđenih u cilju zadovoljavanja općih načela osnovnih obveza tvrtke u skladu s člankom 83. ovoga Zakona, – opis mjera predviđenih za praćenje emisija u okoliš, te – sažetak svih podataka navedenih u podstavcima 1.– 9. ovoga stavka.

(3)Ukoliko je za izvedbu odnosno rad postrojenja ovim Zakonom i odgovarajućim provedbenim propisom ovoga Zakona, odnosno posebnim propisom, osim obveze ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odnosno obveze procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđena i obveza izrade Izvješća o sigurnosti, odnosno obveza ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, tada zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje, osim sadržaja određenog stavkom 2. ovoga članka, mora sadržavati i odgovarajuće akte i/ili podatke o postupcima koji se odnose na te obveze.

(4)Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša osigurava nositelj zahvata odnosno tvrtka te snosi sve troškove u postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

(5)Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša mora biti izrađeno na temelju najnovijih, vjerodostojnih i dostupnih podataka.

(6)Ovlaštenik koji izrađuje tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje vezano za objedinjene uvjete zaštite okoliša je odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem toga rješenja. Članak 86.

(1)Ukoliko nositelj zahvata odnosno tvrtka zahtjev iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona ne podnese na propisani način i sa propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom Ministarstva pozvan/pozvana da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom sadržaju, zahtjev će se posebnim rješenjem odbaciti.

(2)Rok za dopunu zahtjeva iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona u smislu odredbe stavka
3. ovoga članka može se utvrditi najduže na tri mjeseca od dana dostave zaključka kojim je zatražena dopuna zahtjeva.

(3)Ukoliko Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona nije na zakonu osnovan posebnim rješenjem će zahtjev odbiti.

(4)Protiv rješenja iz stavka

1. i
2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Način provedbe postupka utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje Članak 87.

(1)Postupak utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje provodi se u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom.

(2)Na rok za provedbu postupka utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenje primjenjuju se odredbe članka

1. stavka
2. ovoga Zakona u slučaju kada se radi o izdavanju rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, a kada se radi o izdavanju uporabne dozvole prema posebnom zakonu primjenjuje se rok utvrđen tim zakonom. Članak 88.

(1)Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša obvezno sadrži sve uvjete sukladno članku

1. stavku
2. ovoga Zakona koje postrojenje mora postići sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te način na koji treba provesti provjeru ispunjavanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša u pokusnom radu postrojenja sukladno posebnom zakonu. Tehničko-tehnološko rješenje za postrojenje vezano za utvrđene objedinjene uvjete zaštite okoliša je sastavni dio toga rješenja,

(2)Ukoliko određena lokacija zahtijeva strože uvjete kakvoće okoliša od uvjeta određenih graničnim vrijednostima prema posebnim propisima, dodatnim mjerama u rješenju iz stavka 1. ovoga članka određuju se granične vrijednosti emisija dopustive uvjetima kakvoće okoliša na toj lokaciji.

(3)Uporabnom dozvolom, ne isključujući sadržaj i svrhu toga akta uređen posebnim zakonom, daje se odobrenje za rad cijelog ili dijela postrojenja te se utvrđuje da postrojenje ispunjava objedinjene uvjete zaštite okoliša u skladu s rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša. Uporabnom dozvolom potvrđuje se da postrojenje ispunjava i propisane uvjete za rad i/ili za obavljanje djelatnosti. (u daljnjem tekstu ovi uvjeti su: objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole).

(4)Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša utvrđeni u skladu s ovim Zakonom za postrojenje na koje se primjenjuju posebni propisi o sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova ne sadrže posebne uvjete koji se odnose na učinkovito korištenje energije u ložištima ili drugim jedinicama koji ispuštaju ugljični dioksid (CO2).

(5)Odredbe stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na objedinjene uvjete zaštite okoliša koji se utvrđuju za postrojenje koje je privremeno isključeno iz sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova sukladno posebnom propisu. Članak 89.

(1)Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša obvezno se prilaže Idejnom projektu koji se izrađuje sukladno posebnom zakonu i sastavni je dio zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole prema tom zakonu.

(2)Uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole prema posebnom zakonu prilaže se i pisano izvješće ovlaštenog revidenta prema ovom Zakonu kojim se potvrđuje da je tehničkim rješenjem postrojenja dokazano da su ispunjeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša kako je utvrđeno lokacijskom dozvolom odnosno rješenjem iz stavka 1. ovoga članka.

(3)U tehničkom pregledu koji se provodi prema posebnom zakonu u okviru postupka izdavanja uporabne dozvole za postrojenje, nakon puštanja u pokusni rad postrojenja, stručnjak za zaštitu okoliša iz Ministarstva provjerava jesu li ispunjeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša sukladno rješenju iz stavka 1. ovoga članka.

(4)Ministar može, ovisno o specifičnim tehnikama koje se primjenjuju u radu postrojenja za koji se obavljaju provjere iz stavka 3. ovoga članka, ovlastiti stručnu ustanovu, trgovačko društvo odnosno stručnjaka specijalistu, da uz odgovarajuće službene osobe i stručnjake sudjeluju u radu povjerenstva za tehnički pregled prema posebnom zakonu. Članak 90.

(1)Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša iz uporabne dozvole utvrđuju se s rokom primjene za razdoblje od pet godina od dana izdavanja uporabne dozvole.

(2)Po proteku roka iz stavka 1. ovoga članka uporabna dozvola prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na objedinjene uvjete zaštite okoliša, ne dovodeći u pitanje druge utvrđene uvjete u toj dozvoli sukladno posebnom zakonu, ukoliko u međuvremenu nije podnesen zahtjev za produljenje toga roka u skladu s ovim Zakonom.

(3)Razdoblje važenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz uporabne dozvole, na zahtjev tvrtke, može se produžiti samo ako postrojenje ispunjava uvjete pod kojima se, prema važećim propisima u vrijeme podnošenja zahtjeva, mogu utvrditi isti objedinjeni uvjeti. O zahtjevu tvrtke rješava se posebnim rješenjem.

(4)Protiv uporabne dozvole glede objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5)Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Pokusni rad i puštanje u redoviti rad postrojenja Članak 91.

(1)Za sva postrojenja za koje je ovim Zakonom i uredbom iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona propisana obveza ishođenja rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša mora se u pokusnom radu provjeriti ispunjavanje utvrđenih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

(2)Postrojenje može biti pušteno u redoviti rad ako je tijekom pokusnog rada postrojenja utvrđeno da su ispunjeni svi parametri određeni mjerama zaštite okoliša iz rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša i na temelju izdane uporabne dozvole. Obveze operatera nakon ishođene uporabne dozvole, odnosno rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeće postrojenje Članak 92.

(1)Nakon ishođene uporabne dozvole u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Zakona operater je o početku redovitog rada postrojenja obvezan obavijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana prije započinjanja obavljanja djelatnosti.

(2)Operater tvrtke za čije postrojenje je u skladu s ovim Zakonom izdana uporabna dozvola, odnosno rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša kada se radi o postojećem postrojenju, obvezan je Agenciji dostavljati podatke o rezultatima praćenja emisija u tlo, zrak, vode, more te druge sastavnice okoliša sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju, te odmah prijaviti inspekciji zaštite okoliša svaki nepredviđeni događaj u postrojenju ili djelovanje u okoliš, koji bitno utječu na okoliš.

(3)Podaci iz stavka

1. ovoga članka dostavljaju se do
2. lipnja tekuće godine za proteklu godinu.

(4)Operater je obvezan pisanim podneskom obavijestiti Ministarstvo o promjeni u radu i planiranoj rekonstrukciji postrojenja tvrtke te dostaviti detaljni opis namjeravanih promjena vezanih za postrojenje.

(5)Na temelju uvida i analize obavijesti operatera iz stavka

1. ovoga članka, kada su ispunjeni uvjeti propisani uredbom iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona, Ministarstvo može posebnim rješenjem tvrtci naložiti da prije ishođenja bilo kojeg dokumenta prema posebnom zakonu glede rekonstrukcije postrojenja, podnese zahtjev za: – izdavanje rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postrojenje u cijelosti ili za dio postrojenja u kojem namjerava obaviti rekonstrukciju, – izdavanje rješenja o izmjenama i/ili dopunama objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz uporabne dozvole, odnosno iz rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša vezano za postojeće postrojenje.

(6)U slučaju obveze podnošenja zahtjeva prema rješenju Ministarstva iz stavka

1. ovoga članka zahtjev se podnosi na način propisan uredbom iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona za postojeća postrojenja. Obveza praćenja najboljih raspoloživih tehnika Članak 93.

(1)Ministarstvo prati razvoj najboljih raspoloživih tehnika.

(2)Radi obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka ministar može, ovisno o specifičnim tehnikama koje se primjenjuju, za praćenje pojedinih raspoloživih tehnika ovlastiti stručnu ustanovu, trgovačko društvo odnosno stručnjaka specijalistu, a može u te svrhe odlukom osnovati i posebno stručno savjetodavno tijelo.

(3)Članovi stručnog savjetodavnog tijela imaju pravo na naknadu za rad u tijelu.

(4)Sredstva za naknade za rad pravnim i fizičkim osobama iz stavka

1. i
2. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu. Članak
3. Ministarstvo svakih pet godina, po službenoj dužnosti, razmatra, i ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem dopunjava prvobitno utvrđene objedinjene uvjete zaštite okoliša za postrojenje sukladno ovom Zakonu, a osobito kada: – je onečišćenje koje uzrokuje postrojenje tvrtke takvog značaja da je potrebno razmotriti granične vrijednosti emisija utvrđene izdanim objedinjenim uvjetima zaštite okoliša i u svrhu učinkovitog objedinjavanja uvjeta zaštite okoliša utvrditi nove granične vrijednosti emisija, – bitne promjene u najboljim raspoloživim tehnikama omogućuju značajno smanjenje emisija a bez nametanja većih troškova, – sigurnosni uvjeti rada ili aktivnosti nalažu uporabu drugih raspoloživih i dostupnih tehnika, – to nalaže usklađivanje sa zakonom, odnosno s europskim i/ili međunarodnim propisima. Prestanak važenja uporabne dozvole u dijelu kojim su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima