Pravilnik o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima NN 121/2007 (26.11.2007.), Pravilnik o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima MINISTARSTVO PRAVOSUĐA 3529 Na temelju članka 45. stavka 1. i 2. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine« br. 51/01, 58/06, 16/07 i 20/07 u daljnjem tekstu Zakon), na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ministrica pravosuđa donosi PRAVILNIK O UNUTARNJEM POSLOVANJU U DRŽAVNIM ODVJETNIŠTVIMA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Pravilnikom o unutarnjem poslovanju u državnim odvjetništvima (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se pravila o uredskom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, vođenju evidencija, obrascima za rad, priopćenjima za javnost, zaštiti tajnosti podataka, provedbenim pravilima o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, radu odjela i odsjeka, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, vođenju statistike, standardima poslovnog prostora i opreme, te drugim pitanjima od značenja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništava. Ovim se Pravilnikom propisuje način obavljanja zajedničkih poslova za više državnih odvjetništava i drugih tijela, ako imaju sjedište u istoj zgradi. Članak 2. O pravilnoj primjeni ovoga Pravilnika skrbi se državni odvjetnik i svi zaposlenici u državnom odvjetništvu na koja se odnose pojedine njegove odredbe. Više državno odvjetništvo skrbi se o jedinstvenoj primjeni ovoga Pravilnika na svom području i daje objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih njegovih odredbi. O danim objašnjenjima obavijestit će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa. Obvezatne upute i tumačenja za primjenu ovoga Pravilnika daje Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uz suglasnost Ministarstva pravosuđa. II. DRŽAVNOODVJETNIČKA UPRAVA 1. POSLOVI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE Članak 3. Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva. Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osobito: – ustrojavanje unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu, – skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu, – stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: zaposlenika), te zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu, – poslove u svezi s imenovanjem i razrješenjem državnih odvjetnika i njihovih zamjenika (u daljnjem tekstu: dužnosnika) i stručnim usavršavanjem dužnosnika, savjetnika, državnoodvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu, – poslove vođenja statistike, – poslove vođenja popisa o radu i stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika, – zaštitu tajnosti podataka, – poslove upravljanja državnoodvjetničkom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene državnom odvjetništvu na korištenje, – financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva i – druge poslove određene Zakonom o državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Zakon) i ovim Pravilnikom. 2. OVLASTI I DUŽNOSTI DRŽAVNOG ODVJETNIKA Članak 4. Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, zastupa državno odvjetništvo, odgovoran je za rad državnog odvjetništva i upravlja državnim odvjetništvom. Obavljanje pojedinih poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik može povjeriti voditeljima odjela, voditeljima odsjeka, drugim dužnosnicima, tajniku državnog odvjetništva i drugim zaposlenicima. Zamjenik državnog odvjetnika koji zamjenjuje državnog odvjetnika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti (prvi zamjenik), pomaže državnom odvjetniku u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave koje mu on povjeri. Članak 5. U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik donosi odluke, upravna rješenja i zaključke, izdaje naredbe i daje obvezatne i druge upute u okviru svojih ovlasti. Članak 6. Državni se odvjetnik skrbi za pravilne odnose i postupak dužnosnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva prema strankama, sudu, drugim državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među zaposlenicima državnog odvjetništva. O pojavama u državnom odvjetništvu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi, ometaju građani u ostvarivanju i zaštiti svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlasti, ili na drugi način šteti ugledu državnog odvjetništva, državni je odvjetnik dužan obavijestiti neposredno više državno odvjetništvo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa. Voditelj odjela ili odsjeka dužan je izvijestiti državnog odvjetnika o postupcima dužnosnika i drugih zaposlenika iz stavka 2. ovog članka. Kopija obavijesti iz stavka 2. i 3. ovog članka ulaže se u osobni spis dužnosnika. Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika ili drugi zaposlenik na način opisan u stavku 2. ovog članka počinio stegovno djelo državni odvjetnik dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka. Članak 7. Državni odvjetnik obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u državnom odvjetništvu. Voditelji odjela i odsjeka po ovlasti državnog odvjetnika obavljaju nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u odjelu i odsjeku. O uočenim propustima voditelj odjela ili odsjeka upozoriti će dužnosnike i zaposlenike u odjelu i o tome izvijestiti državnog odvjetnika. Članak 8. Državni odvjetnik usklađuje rad državnoodvjetničkih odjela, odsjeka i drugih ustrojstvenih jedinica u državnom odvjetništvu. Kad državni odvjetnik uoči u radu odjela i odsjeka ili pojedinih dužnosnika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznijet će svoja zapažanja na sjednici kolegija. Ukoliko sjednica kolegija ocjeni da se radi o postupanju koje je protivno ustaljenoj praksi državni odvjetnik će izvadak iz zapisnika sa sjednice kolegija odložiti u osobni spis voditelja odjela ili odsjeka, odnosno u osobni spis pojedinog dužnosnika. Voditelj odjela usklađuje rad državnoodvjetničkih odsjeka unutar odjela. Kad voditelj odjela uoči u radu odsjeka ili pojedinih dužnosnika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznijet će svoja zapažanja na sjednici odjela i tome će obavijestiti državnog odvjetnika. Ukoliko sjednica odjela ili odsjeka ocjeni da se radi o postupanju pojedinog dužnosnika, koje je protivno ustaljenoj praksi, državni odvjetnik može zatražiti mišljenje kolegija, a ako se slaže sa stavom sjednice odjela ili odsjeka o tome će sačiniti zabilješku koja se odlaže u osobni spis tog dužnosnika. Državni odvjetnik dužan je izvijestiti više državno odvjetništvo o svim pitanjima važnim za rad državnog odvjetništva. 3. STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE Članak 9. Dužnosnici u državnom odvjetništvu dužni su se stalno stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije, a mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja. O pohađanju programa obrazovanja i stručnog usavršavanja ili o odbijanju pohađanja ured državnog odvjetnika vodi za svakog dužnosnika posebnu evidenciju, a na kraju godine kopija evidencije odlaže se u osobni spis dužnosnika. Državni odvjetnik uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih zaposlenika na stručnom osposobljavanju u državnom odvjetništvu. Na poslove iz stavka 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i odredbe članka 7. ovoga Pravilnika. 4. SAVJETOVANJA I SASTANCI Članak 10. Državni odvjetnik saziva sjednice kolegija i sastanke ostalih zaposlenika. Savjetovanja i sjednice kolegija i sastanci ostalih zaposlenika državnog odvjetništva sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga državnog odvjetništva, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanju rada pojedinih odjela i odsjeka, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad državnog odvjetništva. Sjednice kolegija razmatraju osobito: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja državnog odvjetništva i raspored poslova; ostvarivanje programa rada državnog odvjetništva i izvješće o radu; sporna pravna pitanja i obvezatne upute višeg državnog odvjetništva; pravna shvaćanja nižih i viših sudova; primjenu novih propisa; stručno usavršavanje dužnosnika, savjetnika, vježbenika i ostalih zaposlenika; te druga pitanja određena Zakonom važna za rad državnog odvjetništva. U državnim odvjetništvima u kojima su osnovani odjeli i odsjeci pitanja iz stavka 3. ovoga članka razmatraju se i na sjednicama odjela ili odsjeka, ako državni odvjetnik ne odredi da se ona razmatraju na sjednicama kolegija. Građansko-upravni odjeli državnih odvjetništava na sjednici odlučuju o povlačenju tužbe, odustajanju od tužbenog zahtjeva, priznanju tužbenog zahtjeva, sklapanju nagodbe ili odustanku od pravnog lijeka ako je vrijednost predmeta spora veća od 1.000.000,00 kuna, osim ako državni odvjetnik o tome odluči sam ili naloži da se to pitanje razmotri na sjednici kolegija. Za predmete u kojima je vrijednost predmeta spora manja od 1.000.000,00 kuna, Glavni državni odvjetnik donijet će posebne upute o načinu odlučivanja o povlačenju tužbe, odustajanju od tužbenog zahtjeva, priznanju tužbenog zahtjeva, sklapanju nagodbe ili odustanku od pravnog lijeka. Sjednice odjela saziva državni odvjetnik ili voditelj odjela radi razmatranja pitanja iz članka 32. Zakona. Sjednicama kolegija predsjedava državni odvjetnik, a sjednicama odjela voditelj odjela, odnosno državni odvjetnik ako je prisutan. Kad kolegij daje mišljenja o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti povodom prigovora u postupku ocjenjivanja, mišljenja o kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika i mišljenja o kandidatima za državne odvjetnike (čl. 36. Zakona o državnom odvjetništvu) kolegijem predsjeda zamjenik državnog odvjetnika koji je određen godišnjim rasporedom poslova da zamjenjuje državnog odvjetnika. Članak 11. Glavni državni odvjetnik saziva sjednice proširenog kolegija radi raspravljanja pitanja iz članka 38. Zakona i davanja suglasnosti za izbor članova državnoodvjetničkog vijeća. Prije traženja suglasnosti od proširenog kolegija Glavni državni odvjetnik zatražit će od kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i odvjetništava da predlože imena kandidata za članove državnoodvjetničkog vijeća. Na temelju prijedloga Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i državnih odvjetništava Glavni državni odvjetnik sačinjava liste kandidata na način da kandidate poštujući kriterije iz članka 89. stavak 3. Zakona razvrsta u sedam skupina. Članovi proširenog kolegija prije davanja suglasnosti odlučuju da li će se o predloženim kandidatima izjasniti tajnim glasovanjem ili javno aklamacijom. Članak 12. Ministar nadležan za poslove pravosuđa može zahtijevati da se na sjednicama kolegija ili sastancima zaposlenika državnog odvjetništva razmotre pojedina pitanja državnoodvjetničke odnosno pravosudne uprave važna za rad državnog odvjetništva, odnosno drugog pravosudnog tijela. Zahtjev se podnosi putem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koje je dužno izvijestiti Ministarstvo pravosuđa o prihvaćenim stajalištima. Članak 13. O radu sjednice kolegija, proširenog kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika vodi se zapisnik, u koji se u bitnome upisuje tijek i zaključci sjednice odnosno sastanka. Kolegij državnog odvjetništva, kao i pojedini odjeli, mogu donijeti poslovnik o radu. O razmotrenim pitanjima i zaključcima od šireg značenja za obavljanje upravne djelatnosti državnog odvjetništva državni će odvjetnik obavijestiti neposredno više državno odvjetništvo i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje je dužno o tome obavijestiti Ministarstvo pravosuđa. Članak 14. Državni odvjetnik može dužnosniku, savjetniku i drugom zaposleniku povjeriti obradu pojedinih pitanja iz primjene propisa, pravomoćno dovršenih postupaka ili nacrta propisa koje donosi zakonodavna ili izvršna vlast, radi razmatranja na sjednici kolegija, a po potrebi i na sastanku svih zaposlenika državnog odvjetništva. Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja državni odvjetnik će povjeriti poslove u izradi nacrta odluka iz nadležnosti toga državnog odvjetništva ili druge odgovarajuće poslove koje je u postupku pred sudom i radu na predmetima ovlašten obavljati viši državnoodvjetnički savjetnik, kao i druge odgovarajuće poslove. Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja ima prava i obveze iz članka 79. Zakona koja mu pripadaju na mjestu s kojeg je upućen na rad u više državno odvjetništvo. 5. OVLASTI VIŠEG DRŽAVNOG ODVJETNIKA Članak 15. Državni odvjetnik županijskog državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: viši državni odvjetnik) drugostupanjsko je tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave iz ovlasti državnog odvjetnika općinskog državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: niže državno odvjetništvo), ako posebnim propisom ili ovim Pravilnikom nije drukčije određeno. Članak 16. Više državno odvjetništvo nadzire rad nižeg državnog odvjetništva sa svoga područja. U obavljanju nadzora više državno odvjetništvo pribavlja izvješća i druge podatke o radu nižih državnih odvjetništava, te obavlja neposredan uvid u rad svakog dužnosnika. Više državno odvjetništvo može prirediti zajedničke sastanke i savjetovanja državnih odvjetnika nižih državnih odvjetništava i dužnosnika višeg državnog odvjetništva, te dužnosnika, državnoodvjetničkih vježbenika, savjetnika i ostalih zaposlenika nižih državnih odvjetništava, radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih državnih odvjetništava. O tim savjetovanjima i sastancima više državno odvjetništvo dužno je obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Članak 17. Glavni državni odvjetnik će prema programu rada osobno ili preko određenih dužnosnika i drugih stručnih osoba obaviti pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja županijskih ili općinskih državnih odvjetništava. Županijski državni odvjetnik će prema programu rada najmanje jednom u dvije godine osobno ili preko određenih dužnosnika i drugih stručnih osoba obaviti pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih državnih odvjetništava sa svoga područja. Pregled iz stavka 1. i 2. ovog čanka, obavit će se za svakog zamjenika državnog odvjetnika koji se prijavi na oglas za imenovanje na mjesto državnog odvjetnika ili zamjenika u drugom državnom odvjetništvu, odnosno za zamjenika državnog odvjetnika koji je podnio zahtjev za trajni premještaj (članak 80. stavak 4. Zakona). Tim pregledom se obuhvaća dvogodišnje razdoblje koje prethodi prijavljivanju na oglas ili podnošenju zahtjeva za premještaj. Pregled rada savjetnika koji se prijavi na oglas za imenovanje na mjesto zamjenika državnog odvjetnika obuhvaća dvogodišnje razdoblje. Pregled rada zamjenika državnih odvjetnika koji je bio imenovan na vrijeme od pet godina (članak 61. stavak 1. Zakona) obuhvaća cijelo petogodišnje razdoblje. Državni odvjetnik višeg državnog odvjetništva prema potrebi obilazi niža državna odvjetništva i u svezi s rješavanjem pojedinih pitanja. O obavljenom pregledu, nađenom stanju i poduzetim mjerama podnosi se izvješće državnom odvjetništvu u kojem je obavljen pregled i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. 6. ODNOS PREMA VIŠIM TIJELIMA DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE Članak 18. U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave općinska se državna odvjetništva izravno obraćaju županijskom državnom odvjetništvu, a ovo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. O poslovima pravosudne uprave Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može tražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa. Glavnom državnom odvjetniku u poslovima državnoodvjetničke uprave osim zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove spriječenosti, pomažu pod uvjetima iz članka 4. stavak 2. Zakona zamjenici – voditelji odjela i tajnik državnog odvjetništva, a u drugim državnim odvjetništvima državnom odvjetniku pod uvjetima iz članka 4. stavak 2. ovog Zakona pomažu zamjenici – voditelji odjela, tajnik državnog odvjetništva ili službenik kojeg odredi državni odvjetnik. III. USTROJSTVENE JEDINICE 1. ODJELI I ODSJECI Članak 19. U državnim odvjetništvima ustanovljava se kazneni odjel za kaznene predmete i građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete. Na sjednicama državnoodvjetničkih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Zakonom i ovim Pravilnikom. Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela od najmanje tri zamjenika državnog odvjetnika specijalizirana za određenu vrstu predmeta iz jednog ili više pravnih područja. Pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka državna odvjetništva osnivaju odsjeke za obradu predmeta općeg kriminala, krvnih delikata, gospodarstvenog kriminala, maloljetničke delinkvencije, stvarnopravne odnose, obveznopravne odnose, upravni postupak, radne odnose, zaštitu prirodnih bogatstava i okoliša i slično. Županijska državna odvjetništva mogu osnovati i odsjeke za prvostupanjske, drugostupanjske i istražne kaznene stvari. Članak 20. Odjelom i odsjekom u državnom odvjetništvu upravlja voditelj. Voditelj odjela i odsjeka je zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova. Voditelj odjela i svi dužnosnici u odjelu skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu. Voditelj odsjeka i svi dužnosnici u odsjeku skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odsjeku. Članak 21. U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske osnivaju se sljedeći odjeli: 1. Kazneni odjel za kaznene predmete, 2. Građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete, 3. Odjel za unutarnji nadzor, 4. Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju. Članak 22. Odjel za unutarnji nadzor prati rad nižih državnih odvjetništava kroz mjesečna i godišnja izvješća i koordinira i sudjeluje u radu na pregledima cjelokupnog rada područnih državnih odvjetništava. Po potrebi, u slučaju poremećaja u radu državnih odvjetništava, vrši izvanredne djelomične preglede tih odvjetništava radi utvrđivanja uzroka koji su doveli do poremećaja u radu. Izvanredni nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad dužnosnika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu, uvidom u spise i odluke, te na drugi pogodan način. Prati rad županijskih državnih odvjetništava u svezi nadzora i pregleda općinskih državnih odvjetništava i vođenja godišnje i mjesečne evidencije o radu državnih odvjetništava. Skrbi o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu. Na osnovu praćenja rada i pregleda državnih odvjetništava daje prijedloge Glavnom državnom odvjetniku za poboljšanje rada državnih odvjetništava općenito i rješavanje teškoća u radu pojedinih državnih odvjetništava. Članak 23. Odjel za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju vodi poslove usmjeravanja međunarodne suradnje, pružanja pravne pomoći u pojedinim predmetima i sudjelovanja dužnosnika u tijelima Vijeća Europe i regionalnim udruženjima i mrežama državnih odvjetnika. Prilikom posjeta stranih državnoodvjetničkih i drugih dužnosnika priprema potrebnu dokumentaciju i pismena, izrađuje nacrte sporazuma i protokola, te obavlja i druge poslove vezane uz međunarodne odnose Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. 2. PISARNICA Članak 24. Pisarnica obavlja uredske poslove u državnom odvjetništvu. Pisarnica u kojoj radi više zaposlenika u pravilu ima dvije ustrojstvene jedinice i to: kaznenu i građansko-upravnu pisarnicu. U državnom odvjetništvu s većim opsegom poslova kaznena pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su: istražna, prvostupanjska, drugostupanjska, punoljetnih osoba, maloljetnih osoba, a također i građansko-upravna pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica kao što su: građanska, upravna, ovršna itd. Kada je u uredu državnog odvjetnika osnovano više ustrojstvenih jedinica, radom pojedine jedinice koja ima više zaposlenika upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja državnoodvjetničke pisarnice ili tajnika državnog odvjetništva. Uredski poslovi koji se odnose na prethodni kazneni postupak obavljaju se u kaznenoj pisarnici ako za te predmete nije osnovana posebna pisarnica. Članak 25. Radom pisarnice upravlja upravitelj, koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova. Upravitelj pisarnice skrbi i za uredno i pravodobno obavljanje poslova prijepisa i obavlja raspored daktilografa. Kad je pisarnica podijeljena u više ustrojstvenih jedinica, radom pojedinih jedinica upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja pisarnice. 3. URED DRŽAVNOG ODVJETNIKA Članak 26. Poslovi državnoodvjetničke uprave obavljaju se u uredu državnog odvjetnika. U poslovima državnoodvjetničke uprave državnom odvjetniku pomažu, zamjenik koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti (prvi zamjenik), zamjenici – voditelji odjela, tajnik državnog odvjetništva, upravitelj pisarnice državnoodvjetničke uprave ili drugi službenik kojeg odredi državni odvjetnik, koji po uputama državnog odvjetnika obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave. U državnim odvjetništvima s većim opsegom poslova ured državnog odvjetnika može imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su tajništvo, pisarnica ureda državnog odvjetnika, odjel ili odsjek za materijalno-financijsko poslovanje, statistiku i druge ustrojstvene jedinice koje obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave. U uredu državnog odvjetnika obavljaju se osobito ovi poslovi: – vode se upisnici državnoodvjetničke uprave (A, VT, T, POV, OGR, O, R, P) i čuva pričuvni arhiv, – prima i obavlja prijepis akata državnoodvjetničke uprave, – poslovi koji se odnose na prijam službenika i namještenika, – vodi se popis svih zaposlenika državnih odvjetništava, – vodi se popis službenih putovanja, godišnjih odmora, plaćenih dopusta i drugi poslovi iz radnog odnosa i po osnovi rada, – vodi se popis vježbenika, – državnoodvjetničke statistike, – vode se popisi o radu i edukaciji dužnosnika i ostalih zaposlenika, osobni spisi zamjenika i nižih državnih odvjetnika, te evidencija koja se odnosi na ocjenjivanje dužnosnika, – ostali poslovi koje odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske. Članak 27. Glavnom državnom odvjetniku u poslovima državnoodvjetničke uprave pomažu; zamjenik koji je godišnjim rasporedom poslova određen da ga zamjenjuje (prvi zamjenik), voditelji kaznenog i građansko-upravnog odjela, te zamjenici koji rade u odjelu za nadzor i tajnik državnog odvjetništva. Kad nije imenovan Glavni državni odvjetnik, a rasporedom poslova nije određen prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, ili nije u mogućnosti obavljati tu dužnost, Kolegij kojeg saziva voditelj Kaznenog odjela predlaže kandidate za prvog zamjenika. Voditelj kaznenog odjela zatražit će od ministra pravosuđa mišljenje o predloženim kandidatima za prvog zamjenika. Nakon pribavljenog mišljenja ministra pravosuđa Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske donosi izmjenu godišnjeg rasporeda poslova kojom se određuje zamjenik koji će obavljati poslove Glavnog državnog odvjetnika do njegovog imenovanja. Članak 28. Materijalno-financijski poslovi obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku, pod neposrednim nadzorom državnog odvjetnika. U državnim odvjetništvima s manjim opsegom poslova zaposlenici koji rade na materijalno-financijskim poslovima mogu biti zaduženi i za obavljanje drugih poslova. Članak 29. Ako je u službenoj zgradi odnosno radnom prostoru državnog odvjetništva smješteno više državnih odvjetništava, materijalno-financijski poslovi obavljaju se u zajedničkoj službi koja se ustrojava pri višem državnom odvjetništvu. Ako je u istoj službenoj zgradi odnosno radnom prostoru smješteno više pravosudnih tijela, materijalno-financijski poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke materijalno-financijske službe, koja se ustrojava sporazumom pravosudnih tijela. Sporazumom iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će se pri kojem će se pravosudnom tijelu ustrojiti zajednička služba. U tom će se slučaju za svako pravosudno tijelo voditi odvojeno knjigovodstvo. IV. RASPORED POSLOVA Članak 30. Rasporedom poslova utvrđuju se odsjeci u državnom odvjetništvu koje ispunjava uvjete za njihovo osnivanje, te raspoređuju dužnosnici, savjetnici i ostali zaposlenici za obavljanje određenih poslova i određuju se njihove ovlasti i opseg poslova. 1. GODIŠNJI RASPORED POSLOVA Članak 31. Godišnji raspored poslova utvrđuje se krajem kalendarske godine za sljedeću godinu. Prije utvrđivanja rasporeda poslova dužnosnika državni će odvjetnik pribaviti mišljenje sa sjednice kolegija državnog odvjetništva, a glede ostalih zaposlenika – mišljenje ustrojstvenih jedinica. Prigodom rasporeda dužnosnika i ostalih zaposlenika na pojedine poslove imat će se prvenstveno u vidu potrebe državnog odvjetništva, stručne sposobnosti i sklonosti dužnosnika, savjetnika i ostalih zaposlenika za obavljanje određenih poslova. Članak 32. Godišnjim rasporedom poslova određuju se: zamjenik državnog odvjetnika za poslove državnoodvjetničke uprave (prvi zamjenik), voditelji odjela i odsjeka, dužnosnici zaduženi za rad na pojedinim vrstama predmeta i njihov raspored u odjele i odsjeke, dužnosnici koji obavljaju dežurstvo u prethodnom kaznenom postupku, te raspored savjetnika i drugih zaposlenika. Godišnjim rasporedom poslova određuje se koji državnoodvjetnički savjetnici u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte u skraćenom postupku, te koji državnoodvjetnički savjetnici u građansko-upravnim odjelima na temelju posebne punomoći državnog odvjetnika državnih odvjetništava mogu obaviti zastupanja pred sudovima, upravnim i drugim tijelima. Odjeli, odsjeci i dužnosnici izvan odjela i odsjeka označuju se rimskim brojevima. Dužnosnici u državnim odvjetništvima mogu se označiti i prezimenom dužnosnika. Članak 33. U tijeku jedne kalendarske godine dužnosnici će se, u pravilu, određivati za rad na poslovima iste vrste. U manjim državnim odvjetništvima, u kojima opseg poslova i broj dužnosnika ne traže podjelu rada po vrstama poslova, istovremeno obavljanje poslova u raznim vrstama predmeta svest će se, po mogućnosti, na što manju mjeru. Članak 34. Pri utvrđivanju godišnjeg rasporeda poslova utvrdit će se i način podjele spisa. U državnim odvjetništvima s najviše tri dužnosnika spise u rad dužnosnicima raspoređuje državni odvjetnik, a u drugim državnim odvjetništvima državni odvjetnik ili po njegovoj ovlasti voditelj odjela. Voditelj odjela može odrediti da voditelji odsjeka raspoređuju spise unutar odsjeka. U tom će slučaju voditelj odjela rasporediti spise na odsjeke. Prije rasporeda spisa u rad dužnosnicima u kaznenom odjelu spisi se svrstavaju po redoslijedu primitka prvog podneska – kaznene prijave. Ako je istodobno podneseno više podnesaka – kaznenih prijava, tada se spisi svrstavaju po abecednom redu osumnjičenika protiv kojih je podnesena kaznena prijava. Prije rasporeda spisa u rad dužnosnicima u građansko-upravnom odjelu spisi se svrstavaju po redoslijedu primitka prvog podneska. Ako je istodobno podneseno više podnesaka – prijedloga za pokretanje postupka ili tužbi, tada se spisi svrstavaju po abecednom redu tuženika protiv kojih je podnesena tužba, odnosno podnositelja zahtjeva za povrat imovine i dr. Tako svrstani spisi raspoređuju se po abecednom redu dužnosnika u državnom odvjetništvu, odnosno odjelu, vodeći pritom računa o ravnomjernoj podjeli spisa tijekom godine, te vrsti i pravnoj složenosti spisa. Spis u kojem je ukinuta prvostupanjska odluka vraća se istom dužnosniku. Članak 35. Godišnjim rasporedom poslova odredit će se ustrojstvene jedinice u pisarnici i pojedinim službama i utvrditi djelokrug i opseg njihova rada. Raspoređivanje zaposlenika na radna mjesta obavit će se sukladno Pravilniku o unutarnjem redu i odrediti djelokrug upravitelja pisarnice i službi, voditelja pojedinih ustrojstvenih jedinica, njihovih zamjenika i ostalih zaposlenika. Pritom će se osobito voditi računa o ravnomjernoj podjeli poslova u skladu s prilikama u državnom odvjetništvu (opseg poslova, broj zaposlenika i sl.). Godišnjim rasporedom poslova odredit će se zaposlenici za dostavu pošte i ostale poslove, kao i način obavljanja tih poslova ako to bude potrebno. Godišnjim rasporedom poslova ustrojit će se u sastavu pisarnice služba prijepisa i pobliže odrediti njezin način rada. 2. PRIGOVOR NA GODIŠNJI RASPORED POSLOVA Članak 36. Godišnji raspored poslova dostavlja se uz potpis dužnosnicima i savjetnicima, a ostalim se zaposlenicima usmeno priopćuje uz potpis. Svaki dužnosnik može u roku od tri dana izjaviti prigovor državnom odvjetniku na godišnji raspored poslova. Ostali zaposlenici mogu u istom roku staviti primjedbe na raspored poslova. Državni odvjetnik dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i primjedbama višem tijelu državnoodvjetničke uprave najkasnije do 15. prosinca tekuće godine. Više tijelo državnoodvjetničke uprave može po službenoj dužnosti ili u povodu primljenih prigovora i primjedaba dopuniti i izmijeniti godišnji raspored poslova, nakon što se upozna s mišljenjem državnog odvjetnika. Ako više tijelo državnoodvjetničke uprave ne izmijeni raspored poslova u roku od 15 dana, računajući od dana podnošenja prigovora, raspored poslova primjenjivat će se nakon isteka toga roka odnosno počevši od 1. siječnja sljedeće godine. Članak 37. Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda, prijašnji raspored može se primjenjivati u sljedećoj godini. U tom slučaju postupa se na način propisan člankom 32. ovoga Pravilnika. 3. IZMJENE GODIŠNJEG RASPOREDA POSLOVA Članak 38. Utvrđeni godišnji raspored poslova može se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog traženja da se pojedinoj vrsti predmeta odnosno pravnih stvari dade prvenstvo u rješavanju, dulje odsutnosti dužnosnika ili drugog zaposlenika i drugih opravdanih razloga. Pri izmjeni godišnjeg rasporeda poslovi će se rasporediti prema odredbama prethodnih članaka. V. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI 1. RADNO VRIJEME Članak 39. Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje državni odvjetnik sukladno zakonu. Hitni poslovi kao i već započete rasprave, ročišta i očevidi čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, dovršit će se bez obzira na redovito radno vrijeme. Članak 40. U državnim odvjetništvima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana. Radno vrijeme počinje u 8.00 a završava u 16.00 sati. Ovisno o radnom vremenu suda državni odvjetnik može početak radnog vremena odrediti između 7.00 i 9.00 sati, o čemu je dužan izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika i Ministarstvo pravosuđa. Radno vrijeme državnog odvjetništva, u pravilu, jednako je radnom vremenu suda istog stupnja čije je sjedište u istoj zgradi ili istom mjestu u kojem je i sjedište državnog odvjetništva. 2. SLUŽBA DEŽURSTVA Članak 41. Izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane obavljat će se, u pravilu, samo one radnje koje ne trpe odgodu. Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u županijskim državnim odvjetništvima osigurat će se na jedan od sljedećih načina: – neprekidno u zgradi državnog odvjetništva, a u radne dane od 16.00 sati do 8.00 sati sljedećeg radnog dana, – u zgradi državnog odvjetništva od 8.00 do 20.00 sati – u radne dane od 16.00 do 20.00 sati, a nakon 20 sati obvezatna nazočnost u mjestu sjedišta državnog odvjetništva, – obvezatna nazočnost u mjestu sjedišta državnog odvjetništva radnim danom nakon 16.00 sati do 8.00 sati sljedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno. Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane osigurava se u zgradi državnog odvjetništva u onim županijskim državnim odvjetništvima u kojima se dežurstvo obavlja neprekidno, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, ili u vremenu od 8.00 do 20.00 sati. U vrijeme kad u zgradi županijskog državnog odvjetništva nije osigurano obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku, te poslove obavljaju dužnosnici i ostali zaposlenici koji po rasporedu moraju biti u mjestu sjedišta državnog odvjetništva. Obvezatna nazočnost u sjedištu državnog odvjetništva može se uvesti i u općinskim državnim odvjetništvima izvan sjedišta županijskog državnog odvjetništva. O rasporedu dežurstva dužnosnika i zaposlenika, gdje ih se u to vrijeme može naći izvan redovitog radnog vremena, državno će odvjetništvo izvijestiti nadležni sud i policijsku upravu. O obavljanju poslova u prethodnom kaznenom postupku vodi se knjiga dežurstva. 3. GODIŠNJI ODMORI Članak 42. Dužnosnici i ostali zaposlenici koristit će, u pravilu, godišnji odmor tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine. Plan godišnjih odmora utvrđuje državni odvjetnik po pribavljenom mišljenju ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe i želja zaposlenika. Nakon što pribavi prijedloge svih dužnosnika i drugih zaposlenika, državni odvjetnik sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora dužnosnika i zaposlenika i o tomu donosi odgovarajuće rješenje. Pri određivanju godišnjih odmora pazit će se da u državnom odvjetništvu ostane dovoljan broj dužnosnika i drugih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta. Raspored godišnjih odmora državnog odvjetnika i dužnosnika koji ga zamjenjuju u poslovima državnoodvjetničke uprave za svaku kalendarsku godinu dostavit će se višem državnom odvjetniku i Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, koji će o tome izvijestiti Ministarstvo pravosuđa. VI. SLUŽBENA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE 1. SLUŽBENA ZGRADA Članak 43. Službenu zgradu odnosno radni prostor državnom odvjetništvu daje na korištenje ovlašteno tijelo Republike Hrvatske ili jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave. Ako je u istoj službenoj zgradi smješteno više državnih odvjetništava, službenom zgradom upravlja više državno odvjetništvo, a ako nema višeg državnog odvjetništva, zgradom upravlja općinsko državno odvjetništvo. Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja sud. U slučaju prigovora čelnika pravosudnog tijela na odluku o načinu upravljanja zgradom u kojoj je smješteno više pravosudnih tijela odnosno na raspored radnog prostora, končanu odluku donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Službena zgrada ili njezin dio ne može se dati na korištenje, ustupiti ili dati u najam bez odobrenja Ministarstva pravosuđa. Članak 44. Na svakoj zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva. Naziv državnog odvjetništva ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45 x 25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa. Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv i sjedište državnog odvjetništva. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj, srebrnoj ili žutoj boji na crnoj (plavoj) podlozi. Ako su kazneni odjeli i građansko-upravni odjeli smješteni na različitim mjestima na natpisnoj ploči može biti i naziv odjela. Natpisna ploča pričvršćuje se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u zgradi smješteno više državnih odvjetništava, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg državnog odvjetništva, a zatim natpisne ploče ostalih državnih odvjetništava. Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče državnih odvjetništava pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja. 2. RASPORED RADNIH PROSTORIJA Članak 45. Radne prostorije i hodnici moraju biti uredni, čisti i opskrbljeni potrebnim higijenskim uređajima i protupožarnim uređajima i sredstvima. Članak 46. Državni odvjetnik određuje raspored prostorija u službenoj zgradi. Tim rasporedom određuju se prostorije za smještaj državnog odvjetnika, odjela, odsjeka, pisarnice i ostalih službi u državnom odvjetništvu. Članak 47. Raspored prostorija prilagodit će se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće pisarnice. Za primitak podnesaka i pošiljaka odredit će se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u službenu zgradu odnosno radni prostor. Članak 48. Raspored prostorija istaknut će se na vidljivom mjestu na ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor. U rasporedu prostorija pregledno će se prikazati smještaj ureda državnog odvjetnika, odjela, odsjeka, dužnosnika, pisarnice i dr., s kratkim opisom poslova koji se u pojedinim prostorijama obavljaju i naznakom vremena određenog za primanje stranaka, te oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze. Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva. Na hodnicima i stubištima postavljaju se oznake za snalaženje u radnom prostoru s upozorenjem da se radne prostorije nalaze u određenom dijelu službene zgrade (npr. ured državnog odvjetnika, soba br. 4, pisarnica, soba br. 2 itd.). Članak 49. Na vratima prostorija u kojima rade dužnosnici stavit će se natpis s oznakom dužnosnika prema vrsti poslova koji se u toj prostoriji pretežno obavljaju, te imenom i prezimenom dužnosnika (npr. zamjenik/ca državnog odvjetnika Petar/Petra Petrović, ili samo zamjenik/ca Petar/Petra Petrović i sl.). Ured državnog odvjetnika označit će se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv pisarnice i dr. (npr. prijepis i sl.), prema poslovima koji se u njima pretežito obavljaju. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka. Uz oznaku naziva stavlja se ime i prezime upravitelja pisarnice ili voditelja službe (npr. pisarnica – upravitelj/upraviteljica Ivan/Ivana Ivanković). Imena ostalih zaposlenika ne stavljaju se u natpis. 3. ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA Članak 50. Državno odvjetništvo ima svoj znak koji je okruglog oblika. Vanjski rub znaka sastoji se od zlatnog pletera i (koncentričnog) okruglog prstena kojem je podloga crvene boje u čijoj je gornjoj polovici ispisan tekst velikim bijelim slovima »DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO« a u donjoj polovici »REPUBLIKE HRVATSKE«. U središnjem krugu na svijetloplavoj podlozi ucrtani su obrisi geografske karte Republike Hrvatske u tamnoplavoj boji, preko kojeg su u crnoj boji otisnuti stilizirani mač i vaga. VII. RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA 1. STRANKE Članak 51. Stranke, njihovi opunomoćenici i druge osobe koje dolaze nepozvane u državno odvjetništvo, radi podnošenja kaznene prijave, traženja mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, obavijesti i sl., primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova. Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidljivom mjestu pri ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način. Državni odvjetnik može odrediti da se pri ulasku u zgradu izvrši pregled osoba i njihovih stvari. 2. PRIJAM STRANAKA Članak 52. Stranke prima državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili savjetnik. Državni odvjetnik, odnosno drugi dužnosnik ili savjetnik dužan je primiti stranku koja želi podnijeti kaznenu prijavu. Ukoliko je stranka (oštećenik ili druga osoba) pozvana u državno odvjetništvo mora je primiti dužnosnik ili savjetnik koji ju je pozvao, a ako je odsutan drugi dužnosnik. Osim u slučaju navedenom u stavku 2. ovog članka državni odvjetnik, drugi dužnosnik ili savjetnik prima nenajavljene stranke kad ocijeni da je nužno potrebno stranku odmah primiti. Ukoliko se stranka ne može zbog spriječenosti drugim poslovima odmah primiti po odluci državnog odvjetnika ili zamjenika koji je zadužen spisom ili na njezino traženje obavijestiti će se kada može biti primljena. Upravitelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim opunomoćenicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, a za druge obavijesti stranku uputiti državnom odvjetniku ili dužnosniku koji taj spis ima u radu. Članak 53. Dužnosnici ili savjetnici primaju stranke svaki iz svog djelokruga. Dužnosnici ili savjetnici, te zaposlenici državnog odvjetništva prilikom davanja obavijesti strankama dužni su čuvati tajne podatke, kao i štititi osobne podatke u skladu s posebnim zakonom. Zaposlenici državnog odvjetništva ne smiju prigodom davanja obavijesti strankama iznositi svoje osobno mišljenje o pravilnosti donesene odluke ili poduzete radnje o kojoj daju obavijest, niti davati izjave o načinu završetka postupka. 3. UVID U SPISE Članak 54. Uvid u spise državnog odvjetništva dopušta državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ga zamjenjuje i to osobama koje na to imaju pravo po zakonu ili po ovom Pravilniku. Kazneni spis u pretkaznenom postupku ne može se dati na uvid. U ovim spisima mogu se dati samo one obavijesti na koje stranka ima pravo po odredbama Zakona o kaznenom postupku. Kazneni spis u kojem je donesena odluka o prijavi, a koji se nalazi u državnom odvjetništvu, može se dati na uvid oštećeniku ili drugoj osobi koja za to ima opravdan interes, a okrivljeniku u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku. Istoj osobi može se dopustiti i prepisivanje ili preslika spisa ili samo dijelova spisa. Spis parničnog i drugog građanskog ili upravnog postupka koji se nalazi u državnom odvjetništvu može se dati na uvid samo oštećeniku, stranci koju državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći, osobi koja za to ima opravdan interes, osim protivnoj stranci. Istoj osobi može se dopustiti i prepisivanje ili preslika spisa ili samo dijelova spisa. Dopuštenje za razgledavanje, kopiranje ili prepisivanje spisa daje državni odvjetnik ili dužnosnik koji je spisom zadužen. 4. PRIMANJE PODNESAKA Članak 55. Državno odvjetništvo dužno je od građana primati na zapisnik prijave i druge izjave ili priopćenja radi poduzimanja radnji za koje je ovlašteno. Podnositelj prijave će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja. Ako se iz usmenog iznošenja građana može zaključiti da prijava ili druga izjava nije utemeljena, poučit će se o tome građanin koji želi podnijeti prijavu ili dati izjavu. Ako i nakon ove pouke građanin opetovano traži primitak prijave ili izjave, ona će se uzeti na zapisnik, a dana će se pouka zabilježiti u spisu. Prijavu, izjavu, priopćenje stranke i druge službene radnje može se zaprimiti i u obliku službene bilješke. Članak 56. Zapisnik ili službena bilješka koja sadrži izjavu stranke piše se pisaćim strojem, osobnim računalom ili ručno tintom ili kemijskom olovkom i sadrži osobne podatke stranke, a ispod teksta potpisuje se službena osoba koja je sastavila zapisnik ili bilješku, zapisničar i stranka. Ako se na zapisnik uzima prijava za kazneno djelo za koje se progon poduzima na osnovu prijedloga oštećenika u prijavi se moraju navesti okolnosti iz kojih proizlazi prijaviteljevo svojstvo oštećenika, te izričit prijedlog za progon određene osobe. Zapisnik ili službenu bilješku koja ne sadrži izjavu stranke, potpisat će službena osoba koja ju je sastavila. VIII. UPORABA SLUŽBENOG JEZIKA I PISMA Članak 57. Sve odluke i akti državnih odvjetništava moraju biti pisani hrvatskim književnim jezikom i latiničnim pismom, te važećim pravopisom, jasno, sažeto i čitljivo, uz odgovarajuću primjenu odredaba ZKP, ZPP i posebnih zakona koji određuju uporabu jezika nacionalnih manjina. Članak 58. U odlukama, tužbama, drugim pravnim sredstvima i pravnim lijekovima obvezatna je uporaba zakonskih izraza. Kratice se u tekstu mogu rabiti samo ako su općeprihvaćene i lako razumljive. IX. TAJNOST PODATAKA 1. KLASIFICIRANI PODATAK Članak 59. Klasificirani podatak je onaj koji je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje (članak 2. alineja 2. Zakona o tajnosti podataka – »Narodne novine« 79/07). Klasifikacija i deklasifikacija podataka vrši se prema odredbama Zakonom o tajnosti podataka (NN-79/07) na način određen Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka i sadržaju Uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i Izjave o postupanju s klasificiranim podacima (NN-102/07). Članak 60. Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti »VRLO TAJNO« i »TAJNO« može provoditi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, te osobe koje on za tu svrhu ovlasti. Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO«, pored glavnog državnog odvjetnika mogu provoditi i županijski i općinski državni odvjetnici. Članak 61. Odgovarajućim stupnjem tajnosti, kakvim je označen klasificirani podatak, označava se i omot spisa u kojem se klasificirani podatak prenosi i pohranjuje. Stupnjevi tajnosti klasificiranih podataka su: - VRLO TAJNO, - TAJNO, - POVJERLJIVO, - OGRANIČENO. Za potrebe vođenja evidencije o klasificiranim podacima se koristite kratice »VT« za VRLO TAJNO, »T« za TAJNO, »POV« za POVJERLJIVO i »OGR« za OGRANIČENO. Članak 62. U skladu s odredbama Zakona o tajnosti podataka stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO« klasificiraju se podaci; a. Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, državnih tijela, tijela regionalne i lokalne uprave i samouprave, te drugih pravnih osoba koji su na osnovu Zakona o tajnosti podataka od strane ovlaštenih osoba označeni takvima. b. Podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji se odnose na temeljna pitanja Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske. Stupnjem tajnosti »TAJNO« klasificiraju se podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz stavka 1. ovog članka čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske. Stupnjem tajnosti »POVJERLJIVO« klasificiraju se podaci; a. Koji su kao takovi označeni od strane ovlaštenih osoba navedenih u stavku 1. točka a. ovog članka, b. Podaci državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izvida ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana, osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, a čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo tim vrijednostima. Članak 63. Stupnjem tajnosti »OGRANIČENO« klasificiraju se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova državnog odvjetništva. U radu državnog odvjetništva sljedeći podaci se klasificiraju ovim stupnjem tajnosti: a. spisi državnog odvjetništva za vrijeme provođenja izvida i drugih radnji u državnom odvjetništvu do donošenja odluke o prijavi, b. predmeti iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež i nakon donošenja odluke o prijavi, ako je prijavljena ili oštećena maloljetna osoba, odnosno u kojima se prema mlađoj punoljetnoj osobi primjenjuje maloljetničko pravo (članak 109. Zakona o sudovima za mladež), c. podaci i isprave iz kaznenih, građanskih i upravnih i drugih predmeta koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika označili kao tajne, odnosno koji po odredbama Zakona o parničnom ili drugom postupku ili po ovom Pravilniku u određenom stupnju postupka nisu dostupni strankama. Ovim stupnjem tajnosti klasificiraju se i spisi koji po Zakonu o parničnom i drugom postupku u određenom stupnju postupka nisu dostupni strankama, te nalozi i upute državnog odvjetnika za rješavanje pojedinog predmeta. Članak 64. Podaci i podnesci iz članka 62. i članka 63. stavak 1. točka c. ovog Pravilnika ne unose se u kaznene, građanske ili druge spise državnog odvjetništva već se zavisno od stupnja tajnosti kojim su klasificirani unose u upisnik »Vrlo tajno« ili »Tajno«. »Povjerljivo« i »Ograničeno«. Ovi spisi na omotu imaju naznačen stupanj tajnosti u skladu s posebnim Zakonom o tajnosti podataka. Na spisu iz stavka 1. ovog članka naznačuje se veza s kaznenim, građanskim ili drugim spisom, a također se i na tim spisima naznačuje veza sa spisom koji sadrži klasificirane podatke, osim ako to državni odvjetnik ne odredi drukčije. Spise ili podatke iz stavka 1. ovog članka državno odvjetništvo ne može učiniti dostupnim drugim osobama niti ih upotrijebiti u drugu svrhu od one za koju su dobiveni. Ukoliko su ti spisi ili podaci potrebni u sudskom ili drugom postupku koji je javan, državno odvjetništvo mora od tijela koje je stavilo oznaku tajnosti zatražiti njezino skidanje, odnosno oznaku tajnosti može ako su za to ispunjeni uvjeti skinuti državni odvjetnik koji ju je stavio. Članak 65. Spisi iz upisnika »VT«,«T« i »POV« i »OGR« imaju oznake u skladu s odrebama Zakona o tajnosti podataka. Spisi iz upisnika KM-DO, KD-DO i KŽM-DO iz nadležnosti državnog odvjetnika za mladež (članak 62. točka b. ovog Pravilnika) imaju na popisu pismena oznaku »OGRANIČENO«. Spisi iz K-DO, KMP-DO i KPO-DO u kojima nije donesena državnoodvjetnička odluka o prijavi (članak 63 točka a. ovog Pravilnika) imaju na popisu pismena oznaku »OGRANIČENO«, a nakon donošenja državnoodvjetničke odluke o prijavi na popisu pismena se oznaka klasifikacije precrtava znakom X i stavlja tekst »Temeljem članka 128. stavak 3. Zakona deklasificirano, datum i potpis.« Štambilj »NEKLASIFICIRANO« sadrži slijedeći tekst« velikim slovima »NEKLASIFICIRANO«, a ispod malim slovina tekst: »Temeljem članka 128. stavak 3. Zakona – deklasificirano« i crtu za umetanje datuma i potpisa. Sva ostala pismena (članak 63. točka c. ovog Pravilnika), kao i spisi i pojedina pismena iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« (članak 59.b stavak 1. ovog Pravilnika) imaju oznake u skladu s odrebama zakona o tajnosti podataka. Članak 66. Ako je državno odvjetništvo vlasnik klasificiranih podataka iz upisnika »VT«, »T«, »POV« i »OGR« o promjeni stupnja tajnosti ili o deklasifikaciji podatka mora pisanim putem izvijestiti sva tijela kojima je podatak bio dostavljen. Za vrijeme važenja stupnja tajnosti podatka, državno odvjetništvov dužno je trajno procjenjivati stupanj tajnosti klasificiranog podatka i izrađivati perodične procjene u skladu s rokovima navedenim u Zakonu o tajnosti podataka. Svaka stranica klasificiranog dokumenta mora, u desnom donjem kutu podnožja dokumenta, imati naveden broj stranice u odnosu na ukupan broj stranica dokumenta. Broj, vrsta, naziv i stupanj tajnosti priloga navode se na posljednjoj stranici dokumenta. Oznaka broja primjerka u odnosu na ukupan broj primjeraka klasificiranog dokumenta označava se na prvoj stranici dokumenta u gornjem desnom kutu dokumenta, ispod oznake stupnja tajnosti. 2. ČUVANJE TAJNOSTI PODATAKA Članak 67. Pristup klasificiranim podacima imaju osobe kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, te koje imaju izdano Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (u daljnjem tekstu: certifikat). Članak 68. Svi dužnosnici i zaposlenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost podataka neovisno o načinu saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke. Svatko tko takav podatak koristi, ili mu postane dostupan dužan je poduzeti mjere i postupak zaštite takvih podataka u skladu s Zakonom o tajnosti podataka (NN-79/07) i Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka i sadržaju Uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i Izjave o postupanju s klasificiranim podacima (NN-102/07). Državni odvjetnik ili zamjenik dužni su čuvati tajnost klasificiranog podatka za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti. Članak 69. Klasificirani podaci označeni stupnjevima tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« mogu biti dostupni dužnosnicima i zaposlenicima pod uvjetima i na način propisan u Zakonu o tajnosti podataka, a klasificirani podaci s oznakom tajnosti »OGRANIČENO« mogu biti dostupni samo onim dužnosnicima i zaposlenicima koji u svom radu na njemu ostvaruju uvid radi upravljanja, obrade i drugih oblika rada i rukovanja, i to sve u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva. 3. NESTANAK TAJNIH PODATAKA Članak 70. U slučaju nestanka ili otkrivanja tajnih i vrlo tajnih podataka odmah će državni odvjetnik ili zamjenik kojeg odredi pokrenuti postupak utvrđivanja okolnosti odavanja tajnosti tih podataka sukladno važećim propisima o zaštiti tajnosti podataka, te izvijestiti državna tijela. Članak 71. O nestanku, priopćavanju, dostavi i uporabi podataka koji su tajna vodi se poseban očevidnik o nestalim ili otkrivenim tajnim podacima sukladno čl. 27. Zakona o tajnosti podataka. Članak 72. Nadzor nad postupcima klasifikacije i deklasifikacije podataka obavlja državni odvjetnik, a u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik. X. PRIOPĆENJA ZA JAVNOST Članak 73. Priopćenja za javnost iz djelokruga državnog odvjetništva daje državni odvjetnik ili dužnosnik, kojega on ovlasti za davanje priopćenja, li za davanje određenog priopćenja. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može ovlastiti i drugu osobu za odnose s medijima i davanje obavijesti u svezi s radom državnog odvjetništva (glasnogovornik). Članak 74. Radi izvješćivanja zaposlenika u državnom odvjetništvu, a posebno radi izvješćivanja javnosti, državno odvjetništvo ima svoju stranicu na internetu (web-stranica). Državni odvjetnik ili dužnosnik kojeg on ovlasti određuje koji će se podaci o radu državnog odvjetništva objaviti na internetu. Osnovni sadržaj web-stranice određuje zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, a za njezino uređivanje i objavljivanje podataka na stranici zadužen je zaposlenik kojeg je Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ovlastio za odnose s medijima (članak 73. stavak 2. ovog Pravilnika). XI. SASTAVLJANJE ODLUKA I DRUGIH OTPRAVAKA 1. OBLIK I SADRŽAJ OTPRAVKA Članak 75. Na odluke, mišljenja, tužbe, podneske, pravne lijekove i ostale dopise stavlja se u lijevom gornjem kutu grb Republike Hrvatske u izvornim bojama, a ispod njega pisaćim strojem ili tiskanim slovima Republika Hrvatska, službeni naziv državnog odvjetništva i njegovo sjedište. Ispod tog stavlja se oznaka spisa s brojem i podbrojem, a ispod toga mjesto sastavljanja i datum, s tim što se mjesec ispisuje punim imenom. Grb se stavlja u crno-bijeloj tehnici kada tehničke mogućnosti ne dozvoljavaju ispis u izvornim bojama. Ako su kazneni odjeli i građansko-upravni odjeli smješteni na različitim mjestima između službenog naziva državnog odvjetništva i mjesta sjedišta može se upisati naziv odjela. Članak 76. Odluke i dopisi ispod naziva državnog odvjetništva, broja predmeta i datuma sastavljanja sadrže početna slova imena i prezimena službene osobe koja je sastavila otpravak i početna slova imena i prezimena osobe koja je obavila prijepis. Članak 77. Upute o obliku i sadržaju državnoodvjetničkog otpravka (dopisa, rješenja, zahtjeva za provođenje istrage, optužnog prijedloga, optužnice, zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovora na tužbu, prijedloga, žalbe, izvanrednog pravnog lijeka i dr.), kao i vrstu i veličinu slova daje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnim naputkom određuje način i nazive pod kojima se pohranjuju otpravci u računalima, odnosno bazama podataka. 2. POTPISIVANJE Članak 78. Odluke, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovore na tužbu, prijedloge i ostale otpravke koji se odnose na predmete u kojima državno odvjetništvo postupa u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti potpisuje državni odvjetnik ili dužnosnik koji je zadužen spisom. Vrlo tajne dopise, obvezatne naputke, upute i okružnice potpisuje državni odvjetnik. Izvješća i druge otpravke koji se upućuju višem državnom odvjetništvu ili državnom tijelu, potpisuje državni odvjetnik ili dužnosnik kojeg za to posebno ovlasti. Dopise u svezi s poslovima državnoodvjetničke uprave potpisuje državni odvjetnik ili zaposlenik kojeg on ovlasti. Na kraju otpravka s desne strane stavlja se dužnost potpisnika, ispod toga njegov vlastoručni potpis i oznaka njegova imena i prezimena. Otisak službenog pečata stavlja se s lijeve strane od potpisa dužnosnika. XII. UPORABA PEČATA, ŽIGOVA I ŠTAMBILJA 1. PEČAT I ŽIG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA Članak 79. Državnoodvjetničke odluke, mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora, tužbe, odgovora na tužbu, prijedloga, i drugi otpravci koji se dostavljaju sudu, državnim tijelima i drugim strankama izrađuju se na memorandumu, a potpisi ovlaštenih osoba na kraju teksta ovjeravaju pečatom državnog odvjetništva promjera 38 mm u crnoj ili tamnoplavoj boji. Za novčano poslovanje koristit će se pečat promjera 25 mm s otiskom u crvenoj boji. Za pečaćenje pečatnim voskom koristi se okrugli žig izrađen od metala. Članak 80. Pečati i žigovi naručuju se i uništavaju po posebnim propisima. Povjerenstvo za uništavanje pečata i žigova stavljenih izvan uporabe, oštećenih ili istrošenih uporabom imenuje državni odvjetnik. 2. ŠTAMBILJI Članak 81. U državnim će se odvjetništvima umjesto kratkih zabilješki koristiti štambilji, koji se stavljaju bilo na pismeno ili popis pismena i to: – »ŽURNO« – »PRIMITAK PODNESAKA« – »PRITVOR« – »PRIJAM, PRIJEPIS I OTPREMA«. – »OGRANIČENO« – »NEKLASIFICIRANO« 3. RUKOVANJE PEČATIMA, ŽIGOVIMA I ŠTAMBILJIMA Članak 82. Pečatima, žigovima i štambiljima rukuje zaposlenik kojeg ovlasti državni odvjetnik. Pečati i žigovi moraju se držati zaključanim. Zaposlenici kojima se predaju na uporabu i čuvanje pečati, žigovi i štambilji potvrdit će njihov primitak svojim potpisom. Po potrebi državni odvjetnik može odrediti da se nakon završetka radnog vremena svi pečati, žigovi i štambilji drže zatvorenim na jednom mjestu u uredu državnog odvjetnika. O svim pečatima, žigovima i štambiljima vodi se Popis pečata, žigova i štambilja, prema obrascu broj 31 Naputka. U popis se unose podaci o nazivu i veličini pečata i o tome kod koga se nalaze. XIII. OBNAVLJANJE SPISA Članak 83. Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, obnovit će se ako za to bude potrebe. Prigodom obnove obnovit će se samo oni dijelovi spisa ili pojedini podnesci koji su važni za sadržaj spisa. Obnavljanje spisa obavlja se na temelju podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, prijepisom nestalih ili oštećenih dijelova koji se nalaze kod suda, tijela unutarnjih poslova, stranaka ili drugih tijela. Spis se može potpuno ili djelomično obnoviti samo na temelju rješenja (odluke) državnog odvjetnika. Prije donošenja rješenja (odluke) o potpunom ili djelomičnom obnavljanju spisa državni odvjetnik će zatražiti izjave od osoba koje su bile zadužene ili su rukovale sa spisom. XIV. POSTUPANJE DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA 1. U KAZNENIM PREDMETIMA I PREDMETIMA ZA ZAŠTITU ZAKONITOSTI I REVIZIJAMA
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.