← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4407/2007 od 3. prosinca 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4407/2007 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4407/2007 od
  3. prosinca
  4. NN 125/2007 (5.12.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4407/2007 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3592 Ustavni sud Republike Hrvatske, u III. Vijeću za rješavanje izbornih sporova, u sastavu sudac Marijan Hranjski, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Mrkonjić i Jasna Omejec, članovi Vijeća, odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava Socijaldemokratske partije Hrvatske, koju zastupa Zoran Milanović, predsjednik, na sjednici održanoj
  7. prosinca
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Žalba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Socijaldemokratska partija Hrvatske – SDP iz Zagreba (u daljnjem tekstu: žaliteljica) podnijela je žalbu protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DIP), klasa: 013-03/07-09/93, urbroj: 507-07-02 od
  10. studenoga 2007., kojim je odbijen kao neosnovan prigovor žaliteljice protiv rješenja Izbornog povjerenstva V. izborne jedinice, klasa: 013-03/07-01/
  11. urbroj: 2178/1-09-07-1 od
  12. studenoga
  13. Izborno povjerenstvo V. izborne jedinice navedenim je rješenjem poništilo glasovanje na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, Petrovačka 2, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate srpske nacionalne manjine (točka I. izreke rješenja), raspustilo je birački odbor imenovan za provođenje izbora na navedenom biračkom mjestu (točka
  14. izreke rješenja), te je odredilo ponavljanje glasovanja na navedenom biračkom mjestu za kandidate srpske nacionalne manjine u nedjelju,
  15. prosinca
  16. godine. Izborno povjerenstvo V. izborne jedinice navedeno je rješenje donijelo nakon utvrđenja nadležnog biračkog odbora da je na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate srpske nacionalne manjine »u glasačkoj kutiji bio jedan glasački listić više od broja glasača«. DIP je navedenim rješenjem od
  17. studenoga
  18. odbio prigovor žaliteljice i potvrdio zakonitost navedenog rješenja Izbornog povjerenstva V. izborne jedinice. Žaliteljica je protiv rješenja DIP-a u otvorenom roku podnijela žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
  19. Žaliteljica u žalbi ponavlja razloge već iznesene u prigovoru prethodno podnesenom DIP-u. Sažeto, žaliteljica smatra da je DIP neosnovano odbio njezin prigovor u kojem se iznose razlozi zbog kojih su izbori zastupnika u Hrvatski sabor, provedeni
  20. studenoga
  21. na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, trebali biti poništeni »u cijelosti«. Žaliteljica, naime, smatra da su u primjeni članka
  22. stavaka
  23. i
  24. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 116/99., 109/00., 53/03., 69/
  25. – pročišćeni tekst 167/03., 44/
  26. i 19/07., u daljnjem tekstu: Zakon o izborima), izbori na navedenom biračkom mjestu trebali biti poništeni »u cijelosti«, jer je biračko mjesto, prema mišljenju žaliteljice, »jedinstveno«. Žaliteljica iznosi svoje tumačenje članka
  27. stavaka
  28. i
  29. Zakona o izborima te ističe da »izborno povjerenstvo sukladno navedenoj zakonskoj odredbi nije moglo samo djelomično poništiti izbore na tom biračkom mjestu za jednu nacionalnu manjinu, već je moralo poništiti izbore na cijelom biračkom mjestu, jer je to jasno određeno iz sadržaja pravne norme. Da je zakonodavac htio da se poništavaju izbori samo za jednu »kutiju« na biračkom mjestu, tada bi tako i bilo određeno u tekstu zakona«. Slično tome, obrazlažući svoje tumačenje članka
  30. stavaka
  31. i
  32. Zakona o izborima žaliteljica ističe da »ratio legis navodi na zaključak da nije moguće djelomično prihvaćanje rada biračkog odbora čijim je propustom došlo do viška glasačkih listića. Zato se ne može poništiti samo dio njegovih aktivnosti, već cjelokupan rezultat njegova rada«. Konačno, žaliteljica iznosi svoje stajalište da se rješenjem DIP-a »isključuje pravo pripadnicima srpske nacionalne manjine da optiraju kod glasanja za jednu od lista koje je sukladno izbornom zakonodavstvu i ustavnopravnom položaju nacionalnih manjina. (…) Nejasno je temeljem čega pripadnici srpske nacionalne manjine na dan održavanja ponovljenih izbora
  35. ne mogu optirati za koju će listu glasovati, a to su mogli
  38. godine, kada su po sili zakona izbori na njihovom biračkom mjestu morali biti poništeni i za opću listu V. izborne jedinice i za listu XII. izborne jedinice«. U prilog svom stajalištu, žaliteljica navodi primjer s izbora zastupnika u Hrvatski sabor, održanih
  39. studenoga 2003., na kojima je – prema utvrđenju žaliteljice – na biračkom mjestu broj 30 Gudci u Velikoj Gorici glasovanje ponovljeno »i za opću listu VI. izborne jedinice, kao i za listu XII. izborne jedinice«. Žaliteljica na kraju predlaže da Ustavni sud »pobijane odluke izbornih povjerenstava preinači na način da se ponište izbori za cijelo biračko mjesto kako je to i sukladno odredbi članka
  40. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor«. Žalba nije osnovana.
  41. U tijeku postupka ispitivanja osnovanosti žalbenih navoda, pred Ustavnim sudom postavilo se sljedeće pravno pitanje: – je li osnovan navod žaliteljice da je »biračko mjesto« u smislu članka
  42. Zakona o izborima »jedinstveno«, to jest da obuhvaća sve postupke glasovanja koji se odvijaju u istoj prostoriji pred jednim (istim) biračkim odborom? Članak
  43. stavci
  44. i
  45. Zakona o izborima glase: Članak
  46. stavci
  47. i
  48. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu. Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijestiti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku od 8 dana.
  49. Dio odredbe članka
  50. stavka
  51. Zakona o izborima koji povezuje prebrojavanje glasova na biračkom mjestu s glasačkom kutijom ukazuje da zakonodavac »biračko mjesto« u smislu članka
  52. stavaka
  53. i
  54. Zakona o izborima vezuje uz »glasačku kutiju« u kojoj je utvrđen višak glasačkih listića. Takvo stajalište zakonodavca ima svoju pravno logičnu i racionalnu osnovu, jer se na istom »biračkom mjestu« i pred istim »biračkim odborom« istodobno mogu organizirati, a u nacionalnoj izbornoj praksi su se i organizirali, različiti postupci glasovanja. Tako je, primjerice, na istim biračkim mjestima i pred istim biračkim odborima istodobno organizirano glasovanje za zastupnike Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske i za članove županijskih skupština te gradskih i općinskih vijeća, koji su se održavali
  55. travnja
  56. Na svakom biračkom mjestu na tim je izborima bilo ukupno pet glasačkih kutija. S druge strane, na izborima zastupnika u Hrvatski sabor, održanima
  57. studenoga 2007., na pojedinim biračkim mjestima bilo je i 14 glasačkih kutija (primjerice, u I. izbornoj jedinici na biračkom mjestu br. 1 u Gradu Zagrebu za birače privremeno upisane u popis birača izvan mjesta prebivališta).
  58. Uvidom u spis predmeta, Ustavni sud je utvrdio da je na spornom biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, glasovanje bilo organizirano za dvije izborne jedinice i šest skupina kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru, i to za: 14 zastupnika (V. izborna jedinica), 3 zastupnika srpske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica), 1 zastupnika mađarske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica), 1 zastupnika talijanske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica), 1 zastupnika austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške ili židovske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica), 1 zastupnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske ili slovenske nacionalne manjine (XII. izborna jedinica). Drugim riječima, na spornom biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« bilo je organizirano glasovanje za šest različitih skupina kandidata za zastupnike u okviru dvije različite (zasebne i odvojene) izborne jedinice, koje je provodio jedan (isti) birački odbor u jednoj prostoriji. Ustavni sud u prvom redu utvrđuje da nema zapreka da se postupci glasovanja za više skupina zastupnika i/ili više izbornih jedinica tehnički organiziraju u jednoj prostoriji pred jednim (istim) biračkim odborom. Radi se o pravno-tehničkom pitanju organizacije postupka glasovanja koji se ne smije poistovjećivati s pravnim pojmom biračkog mjesta u smislu članka
  59. stavaka
  60. i
  61. Zakona o izborima. Pođe li se od pravno-tehničkog aspekta organizacije postupka glasovanja, DIP osnovano ističe da su izbori u svakoj izbornoj jedinici samostalni. U situaciji kad se u jednoj prostoriji pred jednim (istim) biračkim odborom organizira glasovanje za (pojednostavljeno i ilustrativno rečeno) više »glasačkih kutija«, s ustavnog i zakonskog aspekta bitno je samo to, da se u postupku glasovanja bezuvjetno poštuje zahtjev prema kojem jedan birač smije glasovati samo jednom, i to samo za jednu od više glasačkih kutija koje se nalaze u prostoriji za glasovanje. Ustavni sud stoga ocjenjuje nespornim da »biračko mjesto na kojem će se poništiti glasovanje« u smislu članka
  62. stavaka
  63. i
  64. Zakona o izborima u pravno-tehničkom smislu određuje glasačka kutija u kojoj je pronađen višak glasačkih listića. Navedeno utvrđenje sukladno je ustaljenoj praksi Ustavnog suda, izraženoj u odlukama broj: U-VII-427/1997 od
  65. travnja
  66. i broj: U-VII-1222/2001 od
  67. svibnja
  68. (»Narodne novine«, broj 49/01.). Nasuprot tome, iz navoda sadržanih u žalbi, u kojima žaliteljica iznosi svoje mišljenje o značenju »biračkog mjesta«, proizlazilo bi da »biračko mjesto« u smislu članka
  69. stavaka
  70. i
  71. Zakona o izborima pretpostavlja poništavanje svih šest postupaka glasovanja na spornom biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«, iako je višak glasačkih listića pronađen u samo jednoj glasačkoj kutiji, odnosno u samo jednom postupku glasovanja (onom za zastupnike srpske nacionalne manjine). Takvo tumačenje članka
  72. stavaka
  73. i
  74. Zakona o izborima Ustavni sud ocjenjuje pogrešnim, jer ne proizlazi iz mjerodavnih odredbi Zakona o izborima, a suprotno je i svrsi zbog koje članak
  75. Zakona o izborima propisuje obvezu ponavljanja glasovanja. Stoga je Ustavni sud utvrdio neosnovanim taj dio žalbe žaliteljice.
  76. U tijeku postupka ispitivanja osnovanosti žalbenih navoda, pred Ustavnim sudom postavilo se i sljedeće pravno pitanje: – je li ustavnopravno i zakonski osnovan zahtjev žaliteljice da se zbog nepravilnosti iz članka
  77. stavka
  78. Zakona o izborima glasovanje ponovi ne samo za »glasačku kutiju u kojoj je pronađen višak glasačkih listića« (glasovanje za kandidate srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici), nego i za »glasačku kutiju« u kojoj nisu utvrđene nikakve nepravilnosti ili nezakonitosti (glasovanje za V. izbornu jedinicu), stoga što se biračima - pripadnicima srpske nacionalne manjine – mora i u ponovljenom glasovanju omogućiti da biraju za koju će listu glasovati? Ustavni sud u prvom redu utvrđuje da je taj navod žaliteljice neusklađen s njezinim prethodnim tvrdnjama vezanim uz tumačenje »biračkog mjesta«. Budući da je prethodno (pogrešno) tvrdila kako biračko mjesto u smislu članka
  79. stavaka
  80. i
  81. Zakona o izborima obuhvaća sve postupke glasovanja koji se provode u prostoriji za glasovanje, zbog čega je zahtijevala i poništenje izbora »za cijelo biračko mjesto«, bilo bi dosljedno da njezin drugi zahtjev bude usmjeren na priznavanje prava biračima svih nacionalnih manjina koje su glasovale na tom biračkom mjestu da imaju pravo birati za koju će listu glasovati
  82. prosinca
  83. Nasuprot tome, žaliteljica traži priznanje tog prava samo za birače – pripadnike srpske nacionalne manjine. Zahtjev žaliteljice da se na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« glasovanje poništi i za kandidate srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici i za kandidate u V. izbornoj jedinici – kako bi se biračima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, omogućilo da i u ponovljenom glasovanju
  84. prosinca
  85. biraju za koju će listu glasovati – temelji se na zakonski neosnovanim i ustavnopravno neprihvatljivim razlozima.
  86. Uvidom u Zapisnik o radu biračkog odbora za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate srpske nacionalne manjine na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« od
  87. studenoga 2007., Ustavni sud je utvrdio sljedeće činjenice: – u izvadak iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice za dotično biračko mjesto bio je upisan 691 birač, – na dotičnom biračkom mjestu s izvatka iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice bila su ispisana 4 birača (koja su upisana u izvadak za V. izbornu jedinicu), – prema izvatku iz popisa birača na dotičnom biračkom mjestu glasovalo je ukupno 187 birača, – nakon otvaranja glasačke kutije za XII. izbornu jedinicu za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine i prebrojavanja glasačkih listića birački odbor je utvrdio da je u glasačkoj kutiji bilo ukupno 188 glasačkih listića. Sukladno navedenom, na dan izbora zastupnika u Hrvatski sabor
  88. studenoga
  89. na dotičnom biračkom mjestu četiri su birača, pripadnika srpske nacionalne manjine, iskoristila svoje pravo da glasuju za V. izbornu jedinicu. Ona su ispisana iz izvatka iz popisa birača za XII. i upisana u izvadak iz popisa birača za V. izbornu jedinicu, za čije kandidate su i glasovali. Birački odbor je na temelju navedenih činjenica, a nakon prebrojavanja glasačkih listića za izbor zastupnika u V. izbornoj jedinici utvrdio da je glasovanje za V. izbornu jedinicu provedeno u skladu sa zakonom, što nije sporno. Nasuprot tome, isti birački odbor je utvrdio da je u glasačkoj kutiji za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici 188 glasačkih listića, a da je u izvatku iz popisa birača zabilježeno da je glasovalo ukupno 187 birača, zbog čega je nadležno izborno povjerenstvo poništilo glasovanje i odredilo da će se ponovno glasovanje za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine na tom biračkom mjestu ponoviti
  90. prosinca
  92. Žaliteljica u žalbi traži da se »na ponovljenim izborima na dan
  94. 2007.« biračima za zastupnike srpske nacionalne manjine na tom biračkom mjestu omogući da ponovo biraju za koju će listu glasovati: onu za izbor zastupnika srpske nacionalne manjine u XII. izbornoj jedinici ili onu za izbor zastupnika u V. izbornoj jedinici (koju žaliteljica naziva »općom izbornom jedinicom /za stranačke liste/«). Ustavni sud u prvom redu napominje da žaliteljica nije u pravu kad tvrdi da se u slučaju iz članka
  95. stavaka
  96. i
  97. Zakona o izborima radi o »ponovljenim izborima« (to jest, o ponavljanju cjelokupnog izbornog postupka). Zakonodavac je izrijekom utvrdio da se u tom slučaju radi samo o poništenju, odnosno ponavljanju »glasovanja«, i to zbog nepravilnosti koje su utvrđene u broju glasačkih listića sadržanih u određenoj glasačkoj kutiji (u konkretnom slučaju: onoj za pripadnike srpske nacionalne manjine). Ta razlika je ustavnopravno i zakonski relevantna, jer u postupku ponovljenog glasovanja
  98. prosinca
  99. u izvatku iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice za biračko mjesto 001 Osnovna škola »Negoslavci« neće više biti upisan 691 birač, već samo 687 birača, budući da su četiri birača, pripadnika srpske nacionalne manjine, izrazila svoju volju da na izborima za VI. saziv Hrvatskog sabora glasuju za V. izbornu jedinicu. Drugim riječima, potencijalno biračko tijelo koje može sudjelovati u postupku ponovljenog glasovanja na dan
  100. prosinca
  101. na navedenom biračkom mjestu oblikovano je i određeno činom zatvaranja samog biračkog mjesta na dan izbora
  102. studenoga 2007., pa je tim činom prestalo i pravo odabira liste za koju će birači srpske nacionalne manjine glasovati na tom biračkom mjestu u ponovljenom glasovanju
  103. prosinca
  104. U protivnom bi se – umjesto o ponovljenom glasovanju – radilo o novom izbornom postupku. Imajući u vidu iznimnu složenost postupka za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, osobito onog za izbor zastupnika nacionalnih manjina, Ustavni sud utvrđuje da se pravila o ponovljenom glasovanju, koje glasovanje će birači srpske nacionalne manjine ponoviti na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci«
  105. prosinca 2007., moraju tumačiti svrhovito, u skladu s temeljnim demokratskim načelima koja važe za izborne postupke i u skladu sa svrhom koja se ponovljenim glasovanjem želi postići. Ustavni sud napominje da je glasovanje za V. izbornu jedinicu na dotičnom biračkom mjestu provedeno pravilno i zakonito, pa bi priznavanje biračima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, prava da prilikom ponavljanja glasovanja
  106. prosinca
  107. glasuju za V. izbornu jedinicu dovelo do neprihvatljivog preotvaranja već okončanog postupka glasovanja u toj jedinici, koji je na dan izbora
  108. studenoga
  109. proveden u skladu sa zakonom. Budući da su rezultati glasovanja za V. izbornu jedinicu na biračkom mjestu 001 Osnovna škola »Negoslavci« već poznati i nesporni, kao što su poznati i nesporni i rezultati glasovanja na svim biračkim mjestima u V. izbornoj jedinici, te da su rezultati izračuna raspodjele zastupničkih mandata već izvjesni, uz matematički točno utvrđenje koliko je glasova birača potrebno da bi se (eventualno) promijenio rezultat izbora u V. izbornoj jedinici zakonito provedenih na dan
  110. studenoga 2007., Ustavni sud zahtjev žaliteljice ocjenjuje neosnovanim. Njegovim bi prihvaćanjem, naime, Ustavni sud – kroz postupak ponovljenog glasovanja – dopustio i otvorio pravnu i faktičnu mogućnost izbornog »inženjeringa«, jer bi omogućio promjenu rezultata izbora od
  111. studenoga
  112. i u onoj izbornoj jedinici u kojoj su izbori na taj dan u cijelosti zakonito provedeni (u konkretnom slučaju, u V. izbornoj jedinici). Ponovljeno glasovanje time bi se moglo pretvoriti u glasovanje birača prema rezultatima već provedenih izbora, čime bi cijeli institut ponovljenog glasovanja bio zloupotrebljen u svrhe protivne demokratskim izbornim standardima. U protivnom, DIP ne bi smio objaviti rezultate glasovanja na dan izbora
  113. studenoga
  114. sve dok ne bi bilo provedeno ponovljeno glasovanje
  115. prosinca
  116. na biračkim mjestima na kojima se trebalo ponoviti. Prihvaćanjem žaliteljičinog stajališta, dakle, u pitanje bi se neosnovano doveli i legalitet i legitimitet cjelokupnih izbora zastupnika za VI. saziv Hrvatskog sabora, održanih
  117. studenoga
  118. Pozivanje žaliteljice na slučaj biračkog mjesta broj 30 Gudci u Velikoj Gorici u izborima zastupnika u Hrvatski sabor
  119. godine, na kojem je glasovanje ponovljeno »i za opću listu VI. izborne jedinice, kao i za listu XII. izborne jedinice« također nije osnovano. Ustavni sud nema razloga sumnjati u činjenice koje je žaliteljica iznijela, jer ih je potkrijepila dokazima, ali ističe da taj konkretni slučaj nikada nije bio predmetom ispitivanja pred Državnim izbornim povjerenstvom, niti je bio predmetom izbornog spora pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Stoga radnje provedene u ponovljenom glasovanju na navedenom biračkom mjestu u izborima zastupnika u Hrvatski sabor
  120. godine ne mogu služiti kao dokaz pravilnosti žaliteljičinih navoda. Iz navedenih razloga Ustavni sud nije prihvatio žalbene navode žaliteljice.
  121. Ustavni sud na kraju napominje da u ovom postupku nije razmatrao pitanje omogućavanja ponovljenog glasovanja svim biračima, pripadnicima srpske nacionalne manjine, koji će na dan
  122. prosinca
  123. biti upisani u izvadak iz popisa birača za kandidate XII. izborne jedinice za biračko mjesto 001 Osnovna škola »Negoslavci« (ukupno 687), a ne samo onima koji su pristupili glasovanju na dan izbora
  124. studenoga 2007., jer žalbeni navodi žaliteljice to pitanje nisu obuhvatili.
  125. Na temelju članka
  126. alineje
  127. Ustava Republike Hrvatske, članka
  128. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, te članka
  129. Zakona o izborima, donesena je odluka kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na članku
  130. Ustavnog zakona. Broj: U-VIIA-4407/2007 Zagreb,
  131. prosinca
  132. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća Marijan Hranjski, v. r. Odluka, NN 125/2007-3592 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 125/2007 Broj dokumenta u izdanju: 3592 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 5.12.
  133. ELI: /eli/sluzbeni/2007/125/3592 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  134. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.