← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4404/2007 od 3. prosinca 2007. i Izdvojeno mišljenje

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4404/2007 od

  1. prosinca
  2. i Izdvojeno mišljenje Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4404/2007 od
  3. prosinca
  4. i Izdvojeno mišljenje NN 125/2007 (5.12.2007.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-VIIA-4404/2007 od
  5. prosinca
  6. i Izdvojeno mišljenje USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3593 Ustavni sud Republike Hrvatske, U sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući u izbornom sporu o žalbi za zaštitu izbornog prava mr. Deneša Šoje iz Kneževih Vinograda, kandidata mađarske nacionalne manjine za Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  7. prosinca
  8. godine, donio je ODLUKU I. Žalba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Žalba je podnesena protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva (u daljnjem tekstu: DIP) klasa: 013-03/07-09/100, urbroj: 507-07-02 od
  10. studenoga
  11. godine, kojim je, u točki
  12. izreke, poništeno glasovanje na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina« u Batini, Općina Draž, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. Točkom
  13. izreke raspušten je birački odbor imenovan za provođenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, te je određeno da će nadležno izborno povjerenstvo imenovati novi birački odbor za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. U točki
  14. izreke određeno je ponavljanje glasovanja na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine, za nedjelju
  15. prosinca
  17. Podnositelj, koji je dobio najveći broj glasova u toj jedinici kao predstavnik mađarske nacionalne manjine, u žalbi Ustavnom sudu navodi da u zapisniku o radu biračkog odbora za kandidate mađarske nacionalne manjine, koji je sastavljen
  18. studenoga
  19. godine, nakon 19.00 sati, nitko, od 10 članova biračkog odbora, niti od 3 promatrača, nije utvrdio nepravilnosti u radu biračkog odbora, niti je kod prebrojavanja listića utvrđen višak listića u kutiji. Ističe da je birački odbor sastavio zapisnik o radu biračkog odbora za IV. izbornu jedinicu, te kontrolni listić i utvrdio sve ispravnim, pa smatra neprihvatljivim da je DIP utvrdio čak 6 listića viška u glasačkoj kutiji. Mišljenja je da je utvrđena nepravilnost nastala »ne samo na biračkom mjestu, već i izvan njega«. Nadalje, da je na biračkom mjestu bio i promatrač ELKTE, kojemu nije bilo omogućeno da dobije prijepis zapisnika o radu biračkog odbora. Nadalje, podnositelj smatra da, ako je i bilo nepravilnosti na biračkom mjestu, da za to trebaju odgovarati članovi biračkog odbora. Poništavanje glasovanja na biračkom mjestu za predstavnike mađarske nacionalne manjine smatra da ide u korist drugog kandidata, Roberta Jankovicsa, kojemu je time dana prilika da dobije više glasova na ponovljenim izborima. Ustavnom sudu predlaže da poništi osporeno rješenje DIP-a, te da smanji po šest glasova, koji broj je utvrđen viškom u glasačkoj kutiji, i jednom i drugom kandidatu. Žalba nije osnovana.
  20. Robert Jankovics podnio je DIP-u prigovor na pravilnost u postupku izbora zastupnika za Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu 002 Osnovna škola »Batina« u Općini Draž. U prigovoru je naveo da je najmanje troje birača, koji nisu mađarske nacionalne manjine, glasovalo za kandidate mađarske nacionalne manjine, te da je broj listića veći od broja izašlih pripadnika mađarske nacionalne manjine. Osporenim rješenjem, DIP je prigovor ocijenio osnovanim. Naime, uvidom u zapisnik o radu biračkog odbora, te u izvadak iz popisa birača za mađarsku nacionalnu manjinu, kao i glasačke listiće, DIP je utvrdio da je na navedenom biračkom mjestu upisan 481 birač. Za kandidate mađarske nacionalne manjine glasovalo je 243 birača, a u glasačkoj kutiji nađeno je 249 glasačkih listića. Utvrdivši da je na biračkom mjestu glasovao manji broj birača od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji, DIP je utvrdio nepravilnost i poništio glasovanje na tom biračkom mjestu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine.
  21. Ustavni sud ocjenjuje da su u osporenom rješenju DIP-a od
  22. studenoga
  23. godine navedeni jasni razlozi na kojima se zasniva njegovo rješenje, koje prihvaća i ovaj Sud, te da je osporeno rješenje donijeto u skladu sa Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine« broj 116/99., 109/00., 53/03., 69/
  24. – pročišćeni tekst 167/03., 44/
  25. i 19/07., u daljnjem tekstu: Zakon o izborima). Polazeći od mjerodavnih odredbi Zakona o izborima, stajališta DIP-a i žalbenih razloga, a nakon uvida u dokumentaciju, Ustavni sud je utvrdio da žalba nije osnovana.
  26. Slijedom izloženog, Ustavni sud je, na temelju odredbe članka
  27. alineje
  28. Ustava Republike Hrvatske, članka
  29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  30. i 49/
  31. – pročišćeni tekst, u nastavku Ustavni zakon), te članka
  32. (članak
  33. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima, donio odluku kao u izreci.
  34. Odluka o objavi ove odluke temelji se na odredbi članka
  35. st.
  36. Ustavnog zakona. Broj: U-VIIA-4404/2007 Zagreb,
  37. prosinca
  38. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. * * * Na temelju članka
  39. stavka
  40. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  41. i 49/
  42. – pročišćeni tekst, dalje u tekstu: Ustavni zakon) i članaka
  43. i
  44. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 181/03.) prilažemo sljedeće IZDVOJENO MIŠLJENJE uz Odluku, broj: U-VIIA-4404/2007od
  45. prosinca
  46. Odlukom, broj: U-VIIA-4404/2007 od
  47. prosinca
  48. Ustavni sud odbio je žalbu podnositelja. Nasuprot tome smatramo da je žalbu trebalo usvojiti i poništiti izbore na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina« u Batini, Općina Draž. U nastavku iznosimo u cijelosti tekst nacrta odluke o usvajanju žalbe (bez izreke) koja je bila predložena za sjednicu Ustavnog suda Republike Hrvatske
  49. prosinca
  50. »
  51. Žalba je podnesena protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva (u daljnjem tekstu: DIP), klasa: 013-03/07-09/100, urbroj: 507-07-02 od
  52. studenoga
  53. godine, kojim je, u točki
  54. izreke, poništeno glasovanje na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina« u Batini, Općina Draž, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. Točkom
  55. izreke raspušten je birački odbor imenovan za provođenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, te je određeno da će nadležno izborno povjerenstvo imenovati novi birački odbor za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine. U točki
  56. izreke određeno je ponavljanje glasovanja na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine, za nedjelju
  57. prosinca
  59. Podnositelj, koji je dobio najveći broj glasova u XII. izbornoj jedinici kao predstavnik mađarske nacionalne manjine, u žalbi Ustavnom sudu navodi da u zapisniku o radu biračkog odbora za kandidate mađarske nacionalne manjine, koji je sastavljen
  60. studenoga
  61. godine, nakon 19.00 sati, nitko od 10 članova biračkog odbora niti od 3 promatrača, nije utvrdio nepravilnosti u radu biračkog odbora, niti je kod prebrojavanja listića utvrđen višak listića u kutiji. Ističe da je birački odbor sastavio zapisnik o radu biračkog odbora za IV. izbornu jedinicu, te kontrolni listić i utvrdio sve ispravnim, pa da je, stoga, nevjerojatno, da je DIP utvrdio čak 6 listića viška u glasačkoj kutiji. Mišljenja je da je utvrđena nepravilnost nastala »ne samo na biračkom mjestu, već i izvan njega«. Nadalje, da je na biračkom mjestu bio i promatrač ELKTE, kojemu nije bilo omogućeno da dobije prijepis zapisnika o radu biračkog odbora. Podnositelj smatra da, ako je i bilo nepravilnosti na biračkom mjestu, da za to trebaju biti sankcionirani članovi biračkog odbora. Poništavanje glasovanja na biračkom mjestu za predstavnike mađarske nacionalne manjine smatra da ide u korist drugog kandidata, Roberta Jankovicsa, kojemu je tako dana prilika da dobije više glasova na ponovljenim izborima. Ustavnom sudu predlaže da poništi osporeno rješenje DIP-a, te da smanji po šest glasova, koji broj je utvrđen viškom u glasačkoj kutiji, i jednom i drugom kandidatu. Žalba je osnovana.
  62. Robert Jankovics podnio je DIP-u prigovor na regularnost u postupku izbora zastupnika za Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine na biračkom mjestu 002 Osnovna škola »Batina« u Općini Draž. U prigovoru je naveo da je najmanje troje birača koji nisu mađarske nacionalne manjine glasovalo za kandidate mađarske nacionalne manjine, te da je broj listića veći od broja izašlih pripadnika mađarske nacionalne manjine. Osporenim rješenjem DIP je prigovor ocijenio osnovanim. Naime, uvidom u zapisnik o radu biračkog odbora, te u izvadak iz popisa birača za mađarsku nacionalnu manjinu, kao i glasačke listiće, DIP je utvrdio da je na navedenom biračkom mjestu upisano 481 birača. Za kandidate mađarske nacionalne manjine glasovalo je 243 birača, a u glasačkoj kutiji nađeno je 249 glasačkih listića. Utvrdivši da je na biračkom mjestu glasovao manji broj birača od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji, DIP je utvrdio nepravilnosti i poništio glasovanje na tom biračkom mjestu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidate mađarske nacionalne manjine.
  63. Člankom
  64. stavkom
  65. Ustava jamči se: Hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina u skladu sa zakonom. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Članak
  66. stavak
  67. i stavak
  68. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (»Narodne novine«, broj 116/99., 109/00., 53/03., 69/
  69. – pročišćeni tekst 167/03., 44/
  70. i 19/07., u daljnjem tekstu: Zakon o izborima) propisuju: Jamči se sloboda opredjeljenja birača i tajnost njihova glasovanja. Pravo je i dužnost birača da glasuju samo jedanput. Ustavom zajamčeno pravo na izbor hrvatski državljani ostvaruju u izbornim jedinicama. Članak
  71. stavak
  72. (članak
  73. stavak
  74. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima propisuje: Izborne jedinice određuju se Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor tako da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od +-5%. Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora (»Narodne novine«, broj 116/99., u nastavku: Zakon o izbornim jedinicama) određeno je područje izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Tim Zakonom određeno je dvanaest izbornih jedinica. Člankom
  75. tog Zakona propisano je da u XII. izbornoj jedinici pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor u jednoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske. Članak
  76. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj 155/02). propisuje: Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina prava na zastupljenost u Hrvatskom saboru. Pripadnici nacionalnih manjina, biraju najmanje pet a najviše osam svojih zastupnika u posebnim izbornim jedinicama, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor, a čime ne mogu biti umanjena stečena prava nacionalnih manjina. Pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika jamči se najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Pripadnici nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika imaju pravo izabrati najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
  77. Članak
  78. (članak
  79. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima propisuje: Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu. Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijestiti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku od 8 dana. Članak
  80. (članak
  81. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima propisuje: Ako Državno izborno povjerenstvo, rješavajući o prigovoru utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Državno izborno povjerenstvo poništit će izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti. U konkretnom slučaju ni birački odbor niti općinsko izborno povjerenstvo nisu utvrdili nepravilnost glede broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji. To tek, u obrazloženju osporenog rješenja, utvrđuje DIP: »Utvrđeno je da je na navedenom biračkom mjestu upisano 481 birača. Za kandidate mađarske nacionalne manjine glasovalo je 243 birača, a u glasačkoj kutiji bilo je ukupno 249 glasačkih listića. Time je utvrđeno da je na biračkom mjestu glasovao manji broj birača od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji.«
  82. Ustavni sud utvrđuje da je postupak provođenja izbora strogo formalan postupak, u kojem dosljedno treba poštovati sve odredbe zakona u pogledu načina i vremena provođenja pojedinih izbornih radnji, pa tako i odredbe koje se tiču uočenih nepravilnosti pri prebrojavanju glasova na biračkom mjestu. Polazeći od članka
  83. stavka
  84. Ustava i članka
  85. Zakona o izborima, nedvojbeno je da birači, pripadnici nacionalnih manjina, na određenom biračkom mjestu imaju pravo izbora, dakle, odlučiti hoće li glasovati za zastupnika u Hrvatski sabor u XII. Izbornoj jedinici, u kojoj se bira zastupnik nacionalne manjine pojedinačnim izborom ili za zastupnika u Hrvatski sabor u jednoj od deset izbornih jedinica u kojima se glasuje na temelju lista. U tom smislu i u konkretnom slučaju, na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, u Batini, Općina Draž, birači, pripadnici mađarske nacionalne manjine, upisani na tom biračkom mjestu imaju pravo glasovati prema svom opredjeljenju. Pri tomu, imenovani birački odbor za to biračko mjesto provodi glasovanje birača, te osigurava pravilnost i tajnost glasovanja, kako za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u XII. Izbornoj jedinici, tako i za zastupnike u Hrvatski sabor u IV. Izbornoj jedinici. U konkretnom slučaju DIP je utvrdio nepravilnost na biračkom mjestu broj 002 Osnovna škola »Batina«, Batina, Općina Draž za izbor zastupnika u Hrvatski sabor samo za kandidata mađarske nacionalne manjine. Ocjena je Ustavnog suda da je DIP pogrešno, utvrđujući nepravilnost na tom biračkom mjestu poništio glasovanje samo za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za kandidata mađarske nacionalne manjine. Unatoč tomu što DIP, na tom biračkom mjestu nije utvrdio nepravilnost i u odnosu na izbor zastupnika u Hrvatski sabor za koje se glasuje na temelju lista, Ustavni sud ocjenjuje da je DIP, pravilno tumačeći odredbe članka
  86. (članak
  87. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima trebao poništiti glasovanje na cijelom biračkom mjestu. Naime, u smislu odredbe članka
  88. (članak
  89. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima, kada se utvrdi nepravilnost na određenom biračkom mjestu, kao što je to u konkretnom slučaju utvrđeno, takva nepravilnost može imati za posljedicu samo poništenje glasovanja na cijelom biračkom mjestu, a ne samo za pripadnike nacionalnih manjina. Takvo tumačenje nedvojbeno proizlazi iz članka
  90. stavka
  91. Ustava. Stoga, kod utvrđenih nepravilnosti, kao što je u konkretnom slučaju, moguće je samo teleološko tumačenje, dakle, tumačenje u korist ostvarenja biračkog prava na određenom biračkom mjestu.
  92. Ustavni sud, na temelju članka
  93. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  94. 49/
  95. – pročišćeni tekst, u nastavku Ustavni zakon) rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnog izbornog povjerenstva. Ispitujući osporeno rješenje nadležnog izbornog povjerenstva Ustavni sud se, u pravilu, ograničava na ispitivanje onih povreda koje ističe podnositelj. To znači da se Ustavni sud, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja ne mora ograničiti samo na ispitivanje u žalbi istaknutih povreda. U konkretnom slučaju radi se o zaštiti biračkog prava koje je zajamčeno Ustavom te ne bi smjelo biti ograničeno aktom ni jednog tijela. Slijedom utvrđenja povreda Zakona o izborima navedenih u točki
  96. obrazloženja ove odluke, Ustavni sud je, na temelju odredbe članka
  97. alineje
  98. Ustava Republike Hrvatske, članka
  99. Ustavnog zakona, te članka
  100. (članak
  101. – pročišćeni tekst) Zakona o izborima, donio odluku kao u izreci.
  102. Odluka o objavi odluke u »Narodnim novinama« temelji se na odredbi članka
  103. stavka
  104. Ustavnog zakona.«. Zagreb,
  105. prosinca
  106. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske Agata Račan, v. r. mr. sc. Ivan Matija, v. r. Odluka, NN 125/2007-3593 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 125/2007 Broj dokumenta u izdanju: 3593 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 5.12.
  107. ELI: /eli/sluzbeni/2007/125/3593 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  108. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.