← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-2115/2004 od 14. studenoga 2007.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-2115/2004 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-2115/2004 od
  3. studenoga
  4. NN 133/2007 (27.12.2007.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-2115/2004 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3836 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. stavka
  10. i članka
  11. stavka
  12. toč­ke
  13. Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima (»Narodne novine«, broj 173/
  14. i 150/05.), u dijelovima tih odredbi koji glase: »kladionice«. II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  15. Hrvatska udruga sportskih kladionica iz Zagreba, zastupana po predsjedniku Velimiru Čerkeziju, podnijela je
  16. lipnja
  17. godine prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  18. stavka
  19. i članka
  20. stavka
  21. točke
  22. Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima (»Narodne novine«, broj 173/
  23. i 150/05., u daljnjem tekstu: ZMMZPGNV), u dijelovima tih odredbi koji glase: »kladio­nice«. Članak
  24. ZMMZPGNV glasio je: Novčarske institucije u smislu ovoga Zakona su: banke, stambene štedionice, štedno-kreditne zadruge, mjenjačnice, kladionice, Hrvatska lutrija, Financijska agencija (FINA), Hrvatska pošta i Hrvatska narodna banka. Gotovim novcem u smislu ovoga Zakona smatraju se: domaće i strane novčanice i domaći i strani kovani novac. Vrijednostima u smislu ovoga Zakona smatraju se i plemenite kovanice, kovani novac i predmeti izrađeni od plemenitih kovina, vrijednosni papiri, drago kamenje. Članak
  25. ZMMZPGNV glasio je: Novčarske institucije, njihove poslovne jedinice i poslovna mjesta, radi ostvarivanja minimalnih sigurnosnih uvjeta zaštite, svrstavaju se u sljedeće kategorije: I. kategorija – Hrvatska narodna banka, poslovnice FINA-e, banke, stambene štedionice, poštanski uredi Hrvatskih pošta, II. kategorija – mjenjačnice, poslovnice Hrvatske lutrije, kladionice, štedno-kreditne zadruge, III. kategorija – bankomati.
  26. Člancima
  27. i
  28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima (»Narodne novine«, broj 150 od
  29. prosinca
  30. godine, u daljnjem tekstu: ZID ZMMZPGNV), koji je stupio na snagu
  31. prosinca
  32. godine, osporeni zakonski članci su izmijenjeni i dopunjeni na sljedeći način: Članak
  33. ZID ZMMZPGNV glasi: U članku
  34. stavku
  35. iza riječi: »banke,« riječ: »stambene« briše se, a iza riječi: »kladionice,« dodaju se riječi: »casina, automat-klubovi,«. U stavku
  36. iza riječi: »vrijednosni papiri,« dodaju se riječi: »vrijednosna pisma i«. Članak
  37. ZID ZMMZPGNV glasi: U članku
  38. stavku
  39. podstavku I. iza riječi: »banke,« riječ: »stambene« briše se. U podstavku II. iza riječi: »štedno-kreditne zadruge,« dodaju se riječi: »automat-klubovi,«. Dodaje se stavak
  40. koji glasi: »

(2)Casina se svrstavaju u zasebnu kategoriju čiji su minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba, novca i vrijednosti propisani posebnim propisom.« Navedenim odredbama ZID ZMMZPGNV propisano je da su novčarske institucije, u smislu ZMMZPGNV, i casino te automat-klub. Casina su, na temelju članka
  1. ZID ZMMZPGNV, svrstana u zasebnu kategoriju čiji su minimalni sigurnosni uvjeti propisani posebnim zakonom.
  2. Predlagatelj navodi: »Kladionice su uvrštene u istu kategoriju zajedno s bankama, štedionicama, FINA-om, HNB-om i drugim institucijama koje obav­ljaju novčarske transakcije, ali u daleko većem iznosu i opsegu nego kladionice. Prilikom donošenja ovog Zakona nije se pokušalo tražiti mišljenje od kladionica, kako bi se u suradnji s njima uvidjelo koji su to problemi s kojima se susrećemo i kako se to može riješiti. Jednostavno smo uvršteni u obveznike primjene Zakona, što nije problem, već je problem u neprimjerenom načinu zaštite. Upitno je tj. nepoznato je koji je kriterij bio odlučujući za uvrštavanje kladionica u istu kategoriju s gore navedenim institucijama? (...) u Republici Hrvatskoj registriranu djelatnost obavljaju i dr. pravne osobe, koje u svom dnevnom redovnom poslovanju rade s gotovim novcem, koje ostvaruju isti ili daleko veći prosječni dnevni promet od prometa kojeg ostvaruju kladionice (npr. trgovine, kios­ci, veliki trgovački centri, ugostitelji, benzinske crpke i sl.), a one unatoč tome ipak nisu uvrštene u kategoriju novčarskih institucija iz članka
  3. stavka
  4. Zakona. Kod njih također postoji jednaka opasnost od pljački i kriminalnih radnji a time i nužnost i potreba zaštite osoba i imovine od istoga. Međutim, pri donošenju ovog Zakona se navedeno nije uzelo u obzir, već su kladionice pukom procjenom jednostavno uvrštene u obveznike primjene istoga (...). Ovakvim uvrštavanjem u obveznike primjene Zakona, kladionice su nedvojbeno stavljene u nejednak položaj od ostalih institucija. Kriteriji nisu jednako postavljeni i primijenjeni na sve institucije, što je u protivnosti sa Ustavom RH. (...) Nedvojbeno je da jedna trgovina, kiosk, trg. lanac, ugostiteljski objekt, benzinska crpka i sl. dnevno ostvaruju jednak ali i veći promet, pa ipak nisu uvršteni u kategoriju obveznika spomenutog Zakona, iako se i oni susreću sa svim opasnostima i negativnostima koje se žele suzbiti i spriječiti s ovim Zakonom.«. Predlagatelj smatra da »uvođenje oblika zaštite koja je propisana spomenutim Zakonom predstavlja dodatni ogromni trošak, ali trošak za oblik zaštite koji je neprimjeren i neučinkovit za kladionice«, čime su ugroženi njegovi gospodarski interesi, a kladionice »stavljene u nepovoljniji položaj od ostalih skupina, pravnih osoba i sl. s obzirom na nejednaku primjenu kriterija kojim su kladionice uvrštene u kategoriju novčarskih institucija«. Zbog svega navedenog, predlagatelj smatra da je osporeni dio članka
  5. stavka
  6. i članka
  7. stavka
  8. točke
  9. ZMMZPGNV u nesuglasnosti s člankom
  10. stavkom
  11. Ustava. Na temelju članka
  12. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  13. i 49/
  14. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), predlagatelj je Sudu predložio privremeno obustavljanje radnji koje se poduzimaju na osnovi ZMMZPGNV.
  15. Na temelju članka
  16. Ustavnog zakona, od Ministarstva financija zatraženo je očitovanje. Ministarstvo financija proslijedilo je zahtjev za očitovanje Ministarstvu unutarnjih poslova, koje je Sudu dostavilo očitovanje. Prijedlog nije osnovan.
  17. Predlagatelj nije osporio nužnost uvođenja i propisivanja posebnih sigurnosnih uvjeta zaštite kladionica, već osporava primjerenost ZMMZPGNV-om propisanih mjera kojima se ta zaštita provodi. Stoga je Ustavni sud predlagateljeve razloge razmotrio polazeći od odredbi Ustava koje su mjerodavne za ocjenu ustavnosti osporenih dijelova uvodno navedenih zakonskih odredbi. Članak
  18. stavak
  19. Ustava glasi: U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom (...). Članak
  20. Ustava glasi: Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Članak
  21. stavak
  22. i prva rečenica stavka
  23. Ustava glase: Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Članak
  24. stavak
  25. Ustava glasi: Poduzetnička se sloboda (...) mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske (...).
  26. ZMMZPGNV uređuje minimalne sigurnosne uvjete zaštite osoba, novca i vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje posluju gotovim novcem i vrijednostima, načine prikupljanja, čuvanja i korištenja podataka pribavljenih primjenom tehničkih sigurnosnih sredstava te nadzor provedbe odredbi ZMMZPGNV. Odredbe ZMMZPGNV ne primjenjuju se na prostore novčarskih institucija koji su dio štićenih objekata Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva pravosuđa i drugih tijela državne uprave, koji se štite vojnim, policijskim ili snagama pravosudne policije te tehničkim sustavima kontrole ulaza i izlaza. Svrha ZMMZPGNV je smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba koje obavljaju poslove s gotovim novcem i vrijednostima. Gotovim novcem, u smislu ZMMZPGNV, smatraju se domaće i strane novčanice te domaći i strani kovani novac. Vrijednostima, u smislu ZMMZPGNV, smatraju se i plemenite kovanice, kovani novac i predmeti izrađeni od plemenitih kovina, vrijednosni papiri, vrijednosna pisma i drago kamenje. Na temelju članka
  27. stavka
  28. točke
  29. ZMMZPGNV, kladionice su svrstane u II. kategoriju novčarskih institucija, zajedno s mjenjačnicama, poslovnicama Hrvatske lutrije i štedno-kreditnim zadrugama, te, na temelju članka
  30. stavka
  31. ZID ZMMZPGNV, s automat-klubovima. Novčarske institucije II. kategorije, dakle i kladionice, dužne su, na temelju članka
  32. stavka
  33. ZMMZPGNV osigurati minimalne sigurnosne uvjete zaštite propisane člankom
  34. stavkom
  35. točkama
  36. i
  37. ZMMZPGNV, odnosno osigurati protuprovalni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma te protuprepadni sustav s centraliziranom dojavom i nadzorom alarma. Novčarske institucije II. kategorije, pa time i kladionice, dužne su, na temelju članka
  38. stavka
  39. ZID ZMMZPGNV, uz protuprovalni i protuprepadni sustav osigurati i tjelesnu zaštitu. Na temelju članka
  40. stavka
  41. ZMMZPGNV, novčarske institucije II. kategorije mogle su umjesto protuprovalnog i protuprepad­nog sustava instalirati neprekidan videonadzor s mogućnošću njegovog pohranjivanja, što je na temelju članka
  42. ZID ZMMZPGNV ograničeno samo na protuprovalni sustav. Novina da novčarske institucije II. kategorije u kojima je zaposleno do pet zaposlenika, koja neposredno rukuju gotovim novcem ili vrijednostima, ne moraju imati osiguranu tjelesnu zaštitu ukoliko imaju neprobojnim pregradama pregrađen radni prostor zaposlenika u visini etaže i protuprovalna vrata od prostora koji su dostupni strankama i drugim osobama, uvedena je člankom
  43. stavkom
  44. ZID ZMMZPGNV. Isto tako, na temelju članka
  45. stavka
  46. ZID ZMMZPGNV, a iznimno od odredbe članka
  47. stavka
  48. ZID ZMMZPGNV, novčarske institucije II. kategorije »mogu, na temelju prosudbe ugroženosti, osigurati manje sigurnosne uvjete zaštite, ukoliko se prosudbom ugroženosti utvrdi manja ugroženost pojedinih objekata«. Na prosudbu ugroženosti, koju izrađuje ovlašteno trgovačko društvo ili obrtnici za obavljanje poslova privatne zaštite, suglasnost daje Ministarstvo unutarnjih poslova.
  49. Imajući u vidu razloge kojima predlagatelj osporava uvrštavanje kladionica u II. kategoriju novčarskih institucija u smislu ZMMZPGNV, pri čemu predlagatelj ne osporava nužnost smanjenja rizika i povećanja zaštite kladionica, već upućuje na »dr. pravne osobe, koje u svom dnevnom redovnom poslovanju rade s gotovim novcem, koje ostvaruju isti ili daleko veći prosječni dnevni promet od prometa kojeg ostvaruju kladionice«, Ustavni sud je u provedenom ustavnosudskom postupku razmotrio sljedeća pitanja: – je li ograničenje poduzetničke slobode kladionica, koje se očituje u propisivanju obveze kladionicama da osiguraju minimalne sigurnosne uvjete zaštite propisane člankom
  50. stavkom
  51. točkama 1., 2., i
  52. ZMMZPGNV, učinjeno radi ostvarenja legitimnog cilja propisanog Ustavom Republike Hrvatske? – ako da, jesu li uvjeti pod kojima je ograničenje poduzetničke slobode kladionica u konkretnom slučaju propisano razmjerni legitimnom cilju koji se ZMMZPGNV-om želi postići? Prema stajalištu Ustavnog suda, ograničenje poduzetničke slobode kladionica učinjeno je radi ostvarenja legitimnog i Ustavom Republike Hrvatske predviđenog cilja, odnosno radi zaštite interesa Republike Hrvatske. Smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba koje obavljaju poslove s gotovim novcem je interes Republike Hrvatske, na temelju kojega su ZMMZPGNV-om propisani minimalni sigurnosni uvjeti zaštite osoba i novca, i u, uz ostale novčarske institucije, kladionicama. Pri tome, prema ocjeni Ustavnog suda, mjere koje su u konkretnom slučaju propisane ZMMZPGNV-om nisu restriktivnije no što je potrebno da bi se njima dostatno osiguralo smanjenje rizika i povećanje zaštite osoba koje obavljaju poslove s gotovim novcem u kladionicama. Naime, kriterij za uvrštavanje kladionica među novčarske institucije određene ZMMZPGNV-om jest vrlo visoka razina njihove ugroženosti, dokazana statističkim pokazateljima Ministarstva unutarnjih poslova, i s njom povezana potreba povećanja stupnja zaštite osoba i imovine kod kladioničkog poslovanja gotovim novcem. Kriterij za uvrštavanje u kategorije novčarskih institucija propisanih ZMMZPGNV-om stoga nije količina gotovog novca u prometu, već kriterij povećanja sigurnosnog rizika u djelatnostima u kojima su povećanje sigurnosnog rizika poslovanja i »prosudba ugroženosti« utvrđeni po ovlaštenom trgovačkom društvu ili obrtnicima za obavljanje poslova privatne zaštite, na temelju redovitog praćenja i analize sigurnosnog stanja tih djelatnosti u razdoblju prije, ali i nakon donošenja ZMMZPGNV. Kladionice su uvrštene u obveznike primjene minimalnih mjera zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima, na temelju metode operativne procjene njihovog sigurnosnog stanja i utvrđenog stupnja ugroženosti osoba koje obavljaju poslove s gotovim novcem te stupnja ugroženosti samog novca. Primjena ZMMZPGNV-om propisanih minimalnih mjera zaštite u poslovanju s gotovim novcem nedvojbeno je povećala troškove poslovanja kladionica. Prema prosudbi Ministarstva unutarnjih poslova iz
  53. godine, to je iznos do 140 kuna dnevno po poslovnici, koji je nakon stupanja na snagu ZID ZMMZPGNV, uvjetno – ukoliko kladionica na temelju prosudbe ugroženosti nije oslobođena obveze osiguranja tjelesne zaštite – povećan i za troškove osiguranja tjelesne zaštite u kladionicama u kojima je zaposleno više od pet zaposlenika. Međutim, ti troškovi su prema prosudbi Ministarstva unutarnjih poslova nerazmjerno manji od štete koja bi bez njihove primjene mogla nastati, u usporedbi s već nastalom znatnom materijalnom štetom te izvršenim kaznenim djelima ubojstava i nanošenja tjelesnih povreda osobama koje u kladionicama obavljaju poslove s gotovim novcem. Prema statističkim pokazateljima Ministarstva unutarnjih poslova, u kladionicama je u prvih šest mjeseci
  54. godine, u odnosu na isto razdoblje
  55. godine, zabilježen porast razbojništava za 700%. Polazeći od načela razmjernosti propisanog člankom
  56. Ustava, Ustavni sud utvrđuje da povećanje troškova kladioničkog poslovanja nastalo provedbom minimalnih mjera zaštite propisanih ZMMZPGNV-om ne predstavlja nerazmjerno ograničenje poduzetničke slobode kladionica, koje bi bilo u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske.
  57. U odnosu na navode predlagatelja da su »kladionice uvrštene u istu kategoriju zajedno sa bankama, štedionicama, FINO-om, HNB-om i drugim institucijama koje obavljaju novčarske transakcije, ali u daleko većem iznosu i opsegu nego kladionice«, treba reći da je članak
  58. ZMMZPGNV svrstao poslovne jedinice i poslovna mjesta tih novčarskih institucija u I. kategoriju novčarskih institucija, u skladu s prosudbom sigurnosnog rizika njihovog poslovanja. U skladu s drugačijom kategorizacijom tih novčarskih institucija, one su na temelju članka
  59. ZMMZPGNV dužne u objektima u kojima posluju osigurati minimalne sigurnosne uvjete zaštite propisane člankom
  60. ZMMZPGNV, koji su uslijed povećanog rizika poslovanja tih novčarskih institucija različiti od minimalnih sigurnosnih uvjeta zaštite koje su dužne osigurati novčarske institucije II. kategorije, u koje su svrstane kladionice. Iz navedenog slijedi da su novčarske institucije I. kategorije i novčarske institucije II. kategorije u međusobno različitom pravnom položaju, utemeljenom na različitoj prosudbi njihovog sigurnosnog rizika, koji, pak, uslijed svoje naravi onemogućuje međusobnu usporedbu novčarskih institucija I. i II. kategorije s aspekta jednakog prav­nog položaja na tržištu, pa Ustavni sud i u tom dijelu prijedloga navode predlagatelja utvrđuje neosnovanim. Okolnost koju ističe predlagatelj, da se »prilikom donošenja ovog Zakona nije pokušalo tražiti mišljenje kladionica, kako bi se u suradnji s njima uvidjelo koji su to problemi s kojima se susrećemo i kako se to može riješiti«, po stajalištu Ustavnog suda ne predstavlja ustavnopravno, već pitanje stručne i znanstvene podloge za donošenje određenog zakona (načelno stajalište izneseno u rješenju broj: U-I-4660/2004 od
  61. travnja
  62. godine, objavljenom u »Narodnim novinama«, broj 58 od
  63. svibnja
  64. godine).
  65. Člankom
  66. stavkom
  67. ZMMZPGNV propisano je da ins­pekcijski nadzor nad provedbom ZMMZPGNV i propisa donesenih na temelju ZMMZPGNV provode službenici za nadzor djelatnosti privatne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova (inspektori). Izrazito povećanje sigurnosnog rizika, utvrđeno praćenjem sigurnosnog stanja u kladionicama u razdoblju nakon donošenja ZMMZPGNV, nastojalo se prevenirati člankom
  68. ZID ZMMZPGNV, kojim je u članku
  69. ZMMZPGNV dodan novi stavak 1.:
(1)Policijski službenik ovlašten je ući u poslovni prostor štedionice, poštanskih ureda Hrvatskih pošta i novčarskih institucija II. kategorije te utvrditi postojanje i cjelovitost sustava tehničke zaštite. O obavljenom pregledu policijski službenik podnosi pisano izvješće koje se dostavlja ustrojstvenoj jedinici Ministarstva unutarnjih poslova nadležnoj za nadzor djelatnosti privatne zaštite. Novčarske institucije propisane člankom
  1. ZMMZPGNV bile su dužne na temelju članka
  2. ZMMZPGNV osigurati propisane minimalne sigurnosne uvjete u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu, odnosno u dodatnom roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ZID ZMMZPGNV. Ustavni sud stoga utvrđuje da je kladionicama ostavljen primjeren rok za provedbu ZMMZPGNV-om propisanih minimalnih mjera zaštite.
  3. Slijedom iznesenog, imajući pri tome u vidu i činjenicu da novčarske institucije II. kategorije mogu na temelju prosudbe ugroženosti osigurati manje sigurnosne uvjete zaštite ukoliko se prosudbom ugroženosti utvrdi manja ugroženost pojedinih objekata, Ustavni sud utvrđuje da nisu osnovani predlagateljevi navodi kojima se obrazlažu tvrdnje o neustavnosti članka
  4. stavka
  5. i članka
  6. stavka
  7. točke
  8. ZMMZPGNV, u dijelovima tih odredbi koji glase: »kladionice«. Sud nije razmatrao predlagateljev prijedlog podnesen na temelju članka
  9. Ustavnog zakona, jer je doneseno rješenje o neprihva­ćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti osporenih dijelova članka
  10. stavka
  11. i članka
  12. stavka
  13. točke
  14. ZMMZPGNV s Ustavom.
  15. Na temelju članka
  16. stavaka
  17. i
  18. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.
  19. Odluka o objavi rješenja temelji se na članku
  20. Ustavnog zakona. Broj: U-I-2115/2004 Zagreb,
  21. studenoga
  22. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 133/2007-3836 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 133/2007 Broj dokumenta u izdanju: 3836 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 27.12.
  23. ELI: /eli/sluzbeni/2007/133/3836 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  24. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.