← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-3940/2005 od 20. studenoga 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-3940/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-3940/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 1/2008 (2.1.2008.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-3940/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 32 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je ODLUKU I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukida Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija (»Narodne novine« broj 131/00.). II. Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija (»Narodne novine« broj 131/00.) prestaje važiti na dan
  9. ožujka
  10. godine. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Na temelju ovlaštenja sadržanog u članku
  12. stavci
  13. do 4., članku
  14. stavku
  15. i članku
  16. Zakona o standardizaciji (»Sl. list SFRJ« broj 38/
  17. i 11/80.), direktor tadašnjeg Saveznog zavoda za standardizaciju donio je Naredbu o obveznom atestiranju lanaca i sastavnih elemenata lanaca. Navedena Naredba objavljen je u »Sl. listu SFRJ« broj 9/83., a na pravnu snagu stupila je
  18. veljače
  19. godine.
  20. Pozivom na zakonsko ovlaštenje sadržano u članku
  21. stavku
  22. i članku
  23. stavku
  24. Zakona o normizaciji, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo donio je Naredbu o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija. Navedena Naredba objavljena je u »Narodnim novinama« broj 131 od
  25. prosinca
  26. godine. Sukladno odredbi članka
  27. ona je stupila na snagu osmog dana od dana njezine objave u »Narodnim novinama«.
  28. Dana
  29. rujna
  30. godine Petar Marija Radelj iz Zagreba podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Naredbu o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija (u daljnjem tekstu: osporena Naredba). U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporena Naredba nije u suglasnosti s odredbama članka 3., članka
  31. i članka
  32. stavka
  33. Ustava. Ujedno navodi da osporena Naredba nije u suglasju s odredbama sadržanim u članku
  34. Zakona o normizaciji, te članka
  35. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« broj 190/
  36. – pročišćeni tekst i 199/03.). Obrazlažući svoj prijedlog predlagatelj, između ostaloga, navodi da ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo nije bio ovlašten na donošenje osporene Naredbe, već da je sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o normizaciji bio ovlašten isključivo na donošenje novih drugih propisa za provedbu tog Zakona. Zaključno predlagatelj predlaže Sudu pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Naredbu o izmjenama i dopunama Naredbe o obveznom atestiranju vijaka, matica i podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija (»Narodne novine« broj 131/00.), te njezino ukidanje. Prijedlog je osnovan.
  37. Članak
  38. Ustava glasi: Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak
  39. stavak
  40. Ustava glasi: U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Članak 13., članak
  41. i članak
  42. stavak
  43. i stavak
  44. Zakona o normizaciji glase: Članak 13.

(1)Radi utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima za proizvode, procese i usluge uspostavlja se sustav ocjenjivanja sukladnosti u okviru kojeg se donose propisi kojima se utvrđuju one značajke koje bitno utječu na život, sigurnost, zdravlje ljudi, na okoliš i na zaštitu potrošača te osigurava njegovo provođenje.
(2)Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. Članak 17.
(1)Za proizvode koji podliježu potvrđivanju propisom se određuju načini ocjenjivanja sukladnosti proizvoda s temeljnim zahtjevima, norme ako se primjenjuju pri potvrđivanju tih proizvoda te posebni uvjeti za potvrđivanje određenih proizvoda.
(2)Propise iz stavka
  1. ovoga članka donosi ravnatelj Zavoda, osim ako drugim zakonom odnosno propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano. Članak
  2. stavak
  3. i stavak 3.
(1)Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu.(...)
(3)Do donošenja propisa iz stavka
  1. ovoga članka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji (»Narodne novine«, br. 53/91., 26/93., 29/
  2. i 25/96.).(...)
  3. Osporena Naredba donesena je pozivom na zakonska ovlaštenja sadržana u članku
  4. stavku
  5. i članku
  6. stavku
  7. Zakona o normizaciji. Odredbom sadržanom u članku
  8. stavku
  9. Zakona o normizaciji ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo obvezan je u roku od tri godine od njegovog stupanja na snagu donijeti odgovarajuće provedbene propise. Do donošenja novih propisa za provedbu Zakona o normizaciji, sukladno odredbi sadržanoj u članku
  10. stavku
  11. Zakona o normizaciji, ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama Zakona o normizaciji.
  12. Iz navedenih odredaba Zakona o normizaciji nedvojbeno proizlazi obveza ravnatelja nadležnog Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo na donošenje novih propisa za provedbu tog Zakona. Zakon o normizaciji ne poznaje mogućnost uređivanja pitanja vezanih za njegovu provedbu na način da se donose izmjene i dopune provedbenih propisa donesenih na temelju pravnih osnova sadržanih u drugim zakonima.
  13. U konkretnom slučaju, donoseći osporenu Naredbu, ravnatelj Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo postupao je na način suprotan odredbama sadržanim u članku
  14. stavku
  15. Zakona o normizaciji. Donošenje izmjena i dopuna propisa donesenog na temelju drugog zakona (koji je u međuvremenu prestao važiti), suprotno izričitoj odredbi Zakona koja nadležno tijelo obvezuje na donošenje novih provedbenih propisa, nije u suglasju s vladavinom prava, kao jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske sadržanom u članku
  16. Ustava. Također, donošenje izmjena i dopuna drugih propisa na način suprotan zakonu, nije u suglasju niti sa načelom ustavnosti i zakonitosti sadržanom u članku
  17. Ustava. Slijedom svega iznesenog, Ustavni sud utvrđuje nema pravne osnove za izmjenu i dopunu drugog (podzakonskog) propisa donesenog na temelju zakona koji je prestao važiti. Takvo stajalište zauzeo je Ustavni sud u odluci broj: U-II-3144/2005 (»Narodne novine« broj 113/05.) i odluci broj: U-II-4001/2005 (»Narodne novine« broj 76/06.).
  18. Utvrdivši nesuglasnost osporene Naredbe s naznačenim odredbama Ustava i Zakona, ostale osporavajuće razloge predlagatelja Sud nije razmatrao.
  19. Slijedom svega iznijetog, na temelju članka
  20. stavka
  21. i stavka
  22. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  23. i 49/
  24. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke utemeljena je na odredbama članka
  25. stavka
  26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Točka III. izreke utemeljena je na odredbi članka
  27. stavka
  28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-II-3940/2005 Zagreb,
  29. studenoga
  30. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 1/2008-32 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 1/2008 Broj dokumenta u izdanju: 32 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.1.
  31. ELI: /eli/sluzbeni/2008/1/32 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  32. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.