← Hrvatska

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3053/2005 od 28. studenoga 2007.

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3053/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3053/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 1/2008 (2.1.2008.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3053/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 38 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula S. B. iz V., koju zastupa punomoćnik B. M., odvjetnik iz V., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. i RJEŠENJE I. Ustavna tužba se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu prava na razumnu duljinu sudskog postupka zajamčenog člankom
  9. stavkom
  10. Ustava. II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje odluke
  11. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj: Gž-946/05 od
  12. lipnja
  13. godine, kojom je odbijena podnositeljičina žalba u svojstvu tužiteljice u parničnom postupku radi isplate otpremnine, te je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broj: P-191/01 od
  14. ožujka
  15. godine. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev, kojim je podnositeljica tražila da se tuženiku »V.« d.d. iz V. naloži da joj isplati traženi novčani iznos na ime otpremnine.
  16. Podnositeljica smatra da joj je osporenim presudama povrijeđeno njezino ustavno pravo jednakosti svih pred zakonom, zajamčeno člankom
  17. stavkom
  18. Ustava Republike Hrvatske. Ističe i povredu članka
  19. Ustava. Obrazlažući povrede ustavnih prava, podnositeljica navodi da je tražila od svog poslodavca, tuženika, kod kojeg je provela cijeli svoj radni vijek kao radnica na mjestu knjigovoditeljice, isplatu otpremnine. Navodi da su presude pogrešne, nejasne i kontradiktorne te da su povrijeđena procesna pravila. Ističe da joj prilikom otkaza nije izdana nikakva odluka o otkazu, već da je samo potpisala određena pismena. Pogrešnim smatra i računanje zastarnog roka. Konačno, navodi da sud nije odlučivao o njezinom fakultativnom tužbenom zahtjevu za naknadu štete zbog nezakonitog otkaza. Ustavna tužba nije osnovana u dijelu koji se odnosi na povredu prava zajamčenog člankom
  20. stavkom
  21. Ustava.
  22. Odredbom članka
  23. stavka
  24. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  25. i 49/
  26. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), propisano je da svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, nego poseban ustavni institut za ispitivanje pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja pred nadležnim tijelom došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u njegova/njezina ljudska prava i temeljne slobode.
  27. Prvostupanjski sud je utvrdio da je podnositeljici prestao radni odnos kod tuženika
  28. studenoga
  29. godine, kada je i potpisala dokumente u vezi s tim, znajući njihov sadržaj, kako je to utvrdio sud prvog stupnja. Tužba u parnici podnijeta je
  30. ožujka
  31. godine, a fakultativni zahtjev
  32. veljače
  33. godine. Kako, u skladu s člankom
  34. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 38/95., 54/95., 65/95., 17/
  35. i 82/01.), potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za tri

(3)godine, tako je sud utvrdio da je u konkretnom slučaju nastupila zastara podnositeljičinog potraživanja. Županijski sud, u žalbenom postupku, ocijenio je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka te da je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.
  1. Pravna stajališta navedena u osporenim presudama zasnivaju se na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju i primjeni mjerodavnoga materijalnog prava. Ustavni sud utvrđuje da su sudovi obrazložili svoja stajališta iznesena u osporenim presudama, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnoga materijalnog prava. Iz navedenih razloga Ustavni sud nije prihvatio navode podnositeljice da joj u konkretnom slučaju nije osigurana jednakost pred zakonom, zajamčena člankom
  2. stavkom
  3. Ustava. Odredba članka
  4. Ustava ne sadrži ustavna prava koja je Ustavni sud nadležan štititi u postupku pokrenutom ustavnom tužbom u smislu članka
  5. stavka
  6. Ustavnog zakona.
  7. Slijedom navedenog, na temelju članaka
  8. i
  9. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke ove odluke. Obrazloženje rješenja
  10. U ustavnoj tužbi podnositeljica je istaknula i povredu prava na razumnu duljinu sudskog postupka, zajamčenog člankom
  11. stavkom
  12. Ustava. Povrijeđenim smatra i članak
  13. stavak
  14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99., 8/99., 14/
  15. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Konvencija), u dijelu kojim se jamči pravo svakoga da se njegov/njezin slučaj ispita u razumnom roku. Konkretni sudski postupak trajao je od
  16. ožujka
  17. do
  18. srpnja 2005., odnosno četiri
(4)godine, tri
(3)mjeseca i petnaest
(15)dana. Podnositeljica posebno ističe da pri ocjeni razumne duljine tog postupka treba »posebno uzeti u obzir da je cijeli postupak u konačnici završen na način da je tužba odbačena što se po zakonu čini zbog nepravodobnosti podnošenja, iako je, ako je ova rješidba osnovana, odluku o tome valjalo donijeti još u stadiju prethodnog ispitivanja tužbe prije glavne rasprave«. Sukladno tome, podnositeljica ističe da je »iako je postupak sada dovršen, povrijeđeno i ustavno pravo tužiteljice kao stranke na razumno trajanje sudskog postupka, pa joj pripada pravo i na primjerenu naknadu«. Ustavna tužba nije dopuštena u dijelu koji se odnosi na povredu prava zajamčenog člankom
  1. stavkom
  2. Ustava.
  3. Mjerodavni dio članka
  4. stavka
  5. Ustava glasi: Svatko ima pravo da (…) sud (…) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (…). Mjerodavni dio prve rečenice članka
  6. stavka
  7. Konvencije glasi:
  8. Radi utvrđivanja svojih prava i obveza građanske naravi (…) svatko ima pravo da (…) sud (…) u razumnom roku ispita njegov slučaj. U razdoblju u kojem je trajao sudski postupak koji je predmet ovog ustavnosudskog postupka, za zaštitu ustavnog i konvencijskog prava na razumnu duljinu postupka u domaćem pravnom poretku postojala su dva sredstva pravne zaštite, i to: – ustavna tužba koja se podnosila na temelju članka
  9. Ustavnog zakona, a služila je kao djelotvorno domaće pravno sredstvo i za ubrzanje postupka koji je još u tijeku (stavak 2.) i za otklanjanje već učinjene povrede prava na razumnu duljinu u dotadašnjem tijeku postupka (stavak 3.); – tužba za naknadu štete koja se podnosi nadležnom redovnom sudu prema općim pravilima o odgovornosti za štetu, a služi kao domaće pravno sredstvo za otklanjanje povrede prava na razumnu duljinu već okončanih postupaka.
  10. Članak
  11. Ustavnog zakona glasi: Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (…) nije u razumnom roku odlučio sud (…).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta (…).
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada (…) nije odlučio u razumnom roku. (…). Ustavni sud napominje da je podnositeljica imala pravnu mogućnost ubrzati sudski postupak i djelotvorno zaštititi svoje ustavno pravo na njegovu razumnu duljinu podnošenjem ustavne tužbe na temelju članka
  2. Ustavnog zakona, i to od
  3. ožujka
  4. (kad je to djelotvorno pravno sredstvo uvedeno u pravni poredak Republike Hrvatske) do okončanja postupka
  5. srpnja
  6. godine. Ustavni sud utvrđuje nespornom činjenicu da se podnositeljica u otvorenom razdoblju od tri
(3)godine, tri
(3)mjeseca i devetnaest
(19)dana nije koristila navedenim pravnim sredstvom.
  1. Ustavni sud također napominje da podnositeljica, nakon okončanja postupka
  2. srpnja
  3. godine, nije podnijela ni tužbu nadležnom redovnom sudu radi naknade štete, na što je imala pravo ako je smatrala da joj je nerazumnim trajanjem konkretnog sudskog postupka prouzročena materijalna i/ili nematerijalna šteta.
  4. Nasuprot tome, podnositeljica je tek u ustavnoj tužbi, podnesenoj u srpnju
  5. godine na temelju članka
  6. Ustavnog zakona, po prvi put istaknula (i) povredu svoga ustavnog prava na razumnu duljinu konkretnog sudskog postupka. Članak
  7. Ustavnog zakona propisuje: Članak
  8. Ustavni sud će rješenjem odbaciti ustavnu tužbu: (…) ako je ustavna tužba (…) nedopuštena. Tužba je nedopuštena: (…) ako podnositelj tužbe u prethodnom postupku nije koristio dopušteno pravno sredstvo (…). Sukladno navedenom, dio ustavne tužbe kojim podnositeljica pred Ustavnim sudom osporava razumnu duljinu već okončanog sudskog postupka na temelju članka
  9. Ustavnog zakona, Ustavni sud utvrđuje nedopuštenim, jer podnositeljica prethodno nije koristila dopušteno pravno sredstvo i za ubrzanje sudskog postupka u vrijeme kad je on još bio u tijeku i za otklanjanje dotada već učinjene povrede njezina prava na razumnu duljinu postupka (ustavna tužba po članku
  10. Ustavnog zakona), niti je koristila dopušteno pravno sredstvo za otklanjanje povrede njezina prava na razumnu duljinu postupka nakon što je on bio okončan (tužba nadležnom redovnom sudu radi naknade materijalne i/ili nematerijalne štete prouzročene nerazumnom duljinom tog postupka).
  11. Stoga je na temelju članka
  12. Ustavnog zakona riješeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
  13. Objava ove odluke i rješenja temelji se na članku
  14. Ustavnog zakona. Broj: U-III-3053/2005 Zagreb,
  15. studenoga
  16. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 1/2008-38 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 1/2008 Broj dokumenta u izdanju: 38 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.1.
  17. ELI: /eli/sluzbeni/2008/1/38 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  18. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.