← Hrvatska

Pravilnik o postupku utvrđivanja štete i njezine visine

Pravilnik o postupku utvrđivanja štete i njezine visine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o postupku utvrđivanja štete i njezine visine NN 3/2008 (7.1.2008.), Pravilnik o postupku utvrđivanja štete i njezine visine MINISTARSTVO OBRANE 63 Na temelju članka

  1. stavka
  2. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07) donosim PRAVILNIK O POSTUPKU UTVRĐIVANJA ŠTETE I NJEZINE VISINE I. TEMELJNE ODREDBE Članak
  3. Ovim Pravilnikom uređuje se postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete koju pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) počine u svezi s obavljanjem službe na imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane, visine štete, način zaključivanja sporazuma o naknadi štete i način likvidacije šteta. Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na pripadnike Oružanih snaga odnosno na djelatne vojne osobe, državne službenike i namješ­tenike (u daljnjem tekstu: štetnik) na koje se primjenjuju odredbe Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon). Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na regresne postupke koje Republika Hrvatska, u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima, pokreće i vodi protiv pripadnika Oružanih snaga, radi povrata iznosa isplaćenog trećim osobama, na temelju pravomoćne sudske odluke ili sporazuma odnosno nagodbe, a u skladu s odredbom članka
  4. Zakona. Članak
  5. Štetnik je dužan nadoknaditi štetu koju je u svezi s obavljanjem službe nanio Republici Hrvatskoj namjerno ili krajnjom nepažnjom. Članak
  6. Štetnik odgovara samo za stvarnu štetu. Pod stvarnom štetom u smislu ovoga Pravilnika podrazumijeva se nestanak, oštećenje, uništenje ili umanjenje imovine (pokretne ili nepokretne), imovinskih prava i novčanih sredstava te ostale imovine na uporabi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, nastale kao posljedica nepravilnog rukovanja, čuvanja ili održavanja. Visina štete utvrđuje se na temelju iznosa koji će dostaviti nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane. II. POSTUPAK UTVRĐIVANJA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU DO DONOŠENJA RJEŠENJA
  7. Općenito Članak
  8. Osoba koja sazna da je šteta nastala, dužna je zapovjedniku bojne odnosno zapovjedniku njemu ravne i više razine, odnosno odgovornoj osobi ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini nastala (u daljnjem tekstu: nadležna osoba) odmah prijaviti štetu i poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja daljnje štete i osiguranja dokaza o šteti i štetniku. Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno korištenje, nadležna je osoba ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje. Ako je šteta nastala kao posljedica počinjenja kaznenog djela ili je štetnik nepoznat, nadležna osoba dužna je obavijestiti Vojnu policiju. Članak
  9. Nadležna osoba dužna je u roku od osam dana od dana saznanja da je šteta nastala donijeti zaključak o pokretanju postupka o utvrđivanju odgovornosti za štetu (Obrazac 1) te naložiti knjiženje počinjene štete u knjigu manjkova i šteta. Protiv zaključka o pokretanju postupka nije dopuštena žalba. Članak
  10. Počinjena šteta knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice na čijoj je imovini šteta nastala. Ako je šteta nastala na imovini koja je dana na privremeno korištenje drugoj ustrojstvenoj jedinici, knjiži se u knjigu manjkova i šteta ustrojstvene jedinice kojoj je imovina dana na privremeno korištenje. O nastaloj šteti i pokretanju postupku obvezno se izvješćuje nadležna osoba koja je imovinu dala na privremeno korištenje. Na temelju zaključka o pokretanju postupka, u slučaju nestanka, otuđenja ili potpunog uništenja imovine materijalno zaduženje imovine obvezno će se prenijeti na ustrojstvenu jedinicu kojoj je dana na privremeno korištenje ili čuvanje. Pri prijenosu materijalnog zaduženja imovine zapisnički se mora utvrditi stvarno stanje imovine. Članak
  11. Nakon donošenja zaključka o pokretanju postupka nadležna osoba dužna je: – prikupiti sve dokaze i raspoloživu dokumentaciju o nastaloj šteti, – utvrditi točan iznos štete, – saslušati osobu koju se tereti za počinjenu štetu ili pribaviti od nje pisanu izjavu (Obrazac 2), – saslušati svjedoke, računopolagatelje, rukovatelje i dr. ili od njih pribaviti pisane izjave (Obrazac 3). Zaključak i cjelokupna dokumentacija dostavlja se odmah nadležnom prvostupanjskom vojnostegovnom sudu. Članak
  12. Ako štetnik prizna štetu i odmah je nadoknadi, nadležna osoba će spis predmeta proslijediti na daljnji postupak nadležnom vojnostegovnom sudu.
  13. Postupak pred vojnostegovnim sudom Članak
  14. Postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadu štete, utvrđivanje visine štete, način zaključivanja sporazuma o naknadi štete i način likvidacije šteta koje nisu prouzročene namjerno ili krajnjom nepažnjom provodi se na sjednici vijeća vojnostegovnog suda. Sjednicu vijeća vodi predsjednik vijeća. Članak
  15. Vojnostegovni sud provodi postupak u kojem utvrđuje sve činjenice važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, vodeći računa o načelu ekonomičnosti. Postupak kojim se utvrđuju postojanje štete, njezin iznos i okolnosti u kojima je šteta nastala, u pravilu se provodi na temelju dostavljene dokumentacije. Vojnostegovni sud samostalno odlučuje koje će dokaze izvoditi, hoće li ponovno saslušati svjedoke, računopolagatelje i druge te koje će činjenice smatrati dokazanim. Kada je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje stvari potrebno stručno znanje, vojnostegovni sud može zatražiti mišljenje nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane i Oružanih snaga te druge fizičke ili pravne osobe. Članak
  16. Prije donošenja rješenja vojnostegovni sud obvezan je saslušati štetnika odnosno pribaviti njegovu pisanu izjavu. Predsjednik vijeća može ovlastiti određenu osobu u ustrojstvenoj jedinici u kojoj se štetnik ili svjedok nalazi da od njega uzme pismenu izjavu. Članak
  17. Predsjednik vijeća ima prava i obveze da: – zahtijeva nadopunu dokumentacije, – saziva sjednicu vijeća i njome predsjedava, – poziva suce porotnike, štetnika, svjedoke i druge osobe koje mogu dati podatke važne za utvrđivanje ili ocjenu činjenica vezanih za nastalu štetu, – se brine o predmetima i radnom materijalu, – izrađuje i potpisuje odluke vijeća, – se brine o otpremi odluka, – obavlja i druge poslove vezane uz rad vijeća. Članak
  18. Sjednice vijeća mogu se održati samo ako su nazočni predsjednik vijeća i suci-porotnici. Predsjednik vijeća iznosi sadržaj predmeta, raspravlja se o predmetu te se donosi odluka javnim glasovanjem. Vijeće donosi odluke većinom glasova. O tijeku sjednice vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik vijeća, suci-porotnici, stranka ako je na sjednici te zapisničar. Članak
  19. Predsjednik vojnostegovnog suda odlučuje koje će vijeće voditi postupak utvrđivanja štete i njezine visine. III. ODLUČIVANJE O ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU
  20. Općenito o donošenju rješenja Članak
  21. Nakon što utvrdi činjenično stanje i raspravi o odgovornosti štetnika, vojnostegovni sud donosi rješenje kojim se utvrđuje postojanje štete, odgovornost štetnika, iznos naknade, način naknade štete i način likvidacije šteta koje nisu prouzročene namjerno ili krajnjom nepažnjom. Rješenje potpisuje predsjednik vijeća. Ako se tijekom postupka utvrđivanja odgovornosti štetnika za štetu utvrdi da je šteta počinjena namjerno ili iz krajnje nepažnje, a stegovni postupak nije pokrenut, predsjednik vijeća će o tome obavijestiti nadređenu osobu iz članka
  22. stavka
  23. Zakona radi pokretanja stegovnog postupka. Članak
  24. Postupak će se obustaviti rješenjem: – ako se tijekom postupka pronađe neoštećena imovina, – ako se utvrdi da šteta nije nastala, – ako štetnik tijekom postupka prizna i nadoknadi u cijelosti štetu, – ako je štetnik ostao nepoznat, – ako štetnik umre. Kada je postupak obustavljen u smislu stavka
  25. ovoga članka knjiga manjkova i šteta se razdužuje. Članak
  26. Ako je šteta počinjena običnom nepažnjom, slučajem ili vi­šom silom, vojnostegovni će sud donijeti rješenje kojim se štetnik oslo­bađa od odgovornosti i obveze naknade štete, a knjiga manjkova i šteta se razdužuje. Ako se u postupku utvrdi da za počinjenu štetu nije odgovorna osoba protiv koje je postupak pokrenut nego neka druga osoba, vojnostegovni sud će osobu protiv koje je postupak pokrenut osloboditi od odgovornosti i obveze naknade štete, ali se knjiga manjkova i šteta neće razdužiti, već će naložiti nadležnoj osobi da u roku od osam dana pokrene postupak protiv osobe koja je počinila štetu (štetnika). Ako štetu nije počinio pripadnik Oružanih snaga, postupak će se rješenjem obustaviti, knjiga manjkova i šteta razdužit će se, a predmet će se dostaviti Pravnoj službi Ministarstva obrane koja će protiv štetnika pokrenuti parnični postupak pred redovnim sudom.
  27. Odlučivanje o naknadi štete u stegovnom postupku za stegovni prijestup Članak
  28. Ako je pokrenut stegovni postupak za stegovni prijestup kojim je počinjena šteta na imovini Republike Hrvatske dane na upravljanje Ministarstvu obrane, neće se pred vojnostegovnim sudom pokretati poseban postupak utvrđivanja odgovornosti za štetu, nego će se o naknadi štete počinjene tim kršenjem vojne stege odlučiti u stegovnom postupku. Ako je pred vojnostegovnim sudom uz stegovni postupak za stegovni prijestup kojim je počinjena šteta na vojnoj imovini pokrenut i postupak za naknadu štete, vojnostegovni sud će zastati s provođenjem radnji u postupku utvrđivanja odgovornosti za štetu do odluke o stegovnom prijestupu. Članak
  29. Ako iznos štete ne može utvrditi do okončanja stegovnog postupka, vojnostegovni će sud u stegovnom postupku odlučiti samo o stegovnoj odgovornosti, a o naknadi štete odlučit će u postupku za naknadu štete. IV. PODMIRENJE ŠTETE I RAZDUŽENJE KNJIGE MANJKOVA I ŠTETA Članak
  30. Štetnik može štetu utvrđenu rješenjem nadoknaditi uskratom od plaće na temelju pisane izjave (Obrazac 4). Ministarstvo obrane može sa štetnikom zaključiti pisani sporazum koji predstavlja ovršnu ispravu. Članak
  31. Ako štetnik ne podmiri štetu ili ne pristane nadoknaditi štetu utvrđenu rješenjem uskratom od plaće, vojnostegovni sud proslijedit će spis predmeta Pravnoj službi Ministarstva obrane radi utuženja. Članak
  32. Razduženja knjige manjkova i šteta obavlja ustrojstvena jedinica pri kojoj se vodi knjiga manjkova i šteta i to na temelju: – rješenja o obustavi postupka, – rješenja o oslobađanju od odgovornosti i obveze naknade štete, osim u slučaju iz članka
  33. stavka
  34. ovoga Pravilnika, – po okončanju cjelokupne naplate duga, – na temelju odluke ministra obrane ili osobe koju on ovlasti u slučaju kad Pravna služba protiv štetnika pokrene parnični ili ovršni postupak. Ako je o naknadi štete vojnostegovni sud odlučio u stegovnom postupku za stegovni prijestup, razduženje knjiga manjkova i šteta obavlja se na temelju konačnog rješenja, osim ako je u tom postupku doneseno rješenje kojim je osoba protiv koje se vodi postupak obvezana na naknadu štete, u kojem slučaju se razduženja knjige manjkova i šteta obavlja po okončanju cjelokupne naplate duga po tom rješenju. Knjiga manjkova razdužit će se u potpunosti bez obzira na iznos štete utvrđen rješenjem. V. IZVJEŠĆIVANJE Članak
  35. Vojnostegovni sud dužan je na kraju svake kalendarske godine sačiniti pisano izvješće o broju pokrenutih postupaka za utvr­đivanje odgovornosti za štetu i naknadi štete u tekućoj godini, o iznosu ukupne štete te o broju riješenih predmeta u tekućoj godini. Vojnostegovni sud izvješće iz stavka
  36. ovoga članka najkasnije do
  37. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostavlja načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga koji izvješćuje Tajništvo Ministarstva najkasnije do
  38. siječnja tekuće godine. Financijska služba Ministarstva obrane sačinit će izvješće o ukupnom iznosu štete naplaćene po rješenjima vojnostegovnog suda o utvrđivanju odgovornosti za štetu i dostaviti ga Tajništvu Ministarstva i vojnostegovnom sudu najkasnije do
  39. siječnja tekuće godine. Pravna služba Ministarstva obrane sačinit će izvješće o postupanju po predmetima naknade štete zaprimljenima od vojnostegovnog suda tekuće godine i dostaviti ga Tajništvu Ministarstva do
  40. siječnja tekuće godine. Tajništvo Ministarstva objedinjuje izvješća iz stavka 2., 3., i
  41. ovoga članka i objedinjeno izvješće dostavlja ministru obrane najkasnije do
  42. veljače tekuće godine. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
  43. Postupci za naknadu štete koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se prema odredbama ovoga Pravilnika. Članak
  44. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o postupku utvrđivanja odgovornosti za štetu i naknadi štete (»Narodne novine«, broj 28/04 i 57/05). Članak
  45. Obrasci 1, 2, 3 i 4 nalaze se u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. Članak
  46. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 023-03/07-04/11Urbroj: 512-01-07-2 Zagreb,
  47. prosinca
  48. Ministar Berislav Rončević, v. r. Pravilnik, NN 3/2008-63 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 3/2008 Broj dokumenta u izdanju: 63 Donositelj:Ministarstvo obrane Datum tiskanog izdanja: 7.1.
  49. ELI: /eli/sluzbeni/2008/3/63 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  50. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.