← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3489/2005 od 19. prosinca 2007.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3489/2005 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3489/2005 od
  3. prosinca
  4. NN 7/2008 (14.1.2008.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3489/2005 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 169 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Aldo Radolović, predsjednik Vijeća, te suci Marko Babić, Mario Kos, Davor Krapac, Jasna Omejec i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku kojeg je ustavnom tužbom pokrenuo D. F. iz L., kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. i J. iz R., na sjednici održanoj
  7. prosinca
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-10731/2003-4 od
  10. ožujka
  11. godine, kojom je odbijena podnositeljeva tužba protiv rješenja Ministarstva pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske, Uprave pomorstva klasa: Pr/II-342-01/03-01/69 od
  12. listopada
  13. godine. Tim je rješenjem odbijena podnositeljeva žalba i potvrđeno rješenje Vijeća za prekršaje, Lučke kapetanije P. broj: Pr/I-244/2002-15 od
  14. listopada
  15. Prvostupanjskim rješenjem podnositelj je oglašen krivim zbog pomorskih prekršaja iz članka
  16. stavka
  17. točke
  18. Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru (»Narodne novine«, broj 17/96.) i pomorskog prekršaja iz članka
  19. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, broj 17/94.) te kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 11.000,00 kn.
  20. Podnositelj smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđena ustavna prava zajamčena člancima
  21. stavkom 2., 26.,
  22. stavkom
  23. i stavkom
  24. točkom
  25. te člankom
  26. stavkom
  27. Ustava Republike Hrvatske. Obrazlažući povrede ustavnih prava, podnositelj u cijelosti ponavlja žalbene navode ukazujući na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pogrešnu primjenu materijalnog prava te na postupovne povrede. Iznosi činjenice koje, prema njegovom mišljenju ukazuju na nepostojanje njegove odgovornosti za prekršaje te ističe da uprav­na tijela koja su vodila prekršajni postupak i Upravni sud nisu adekvatno vrednovali doprinos drugih sudionika u sudaru plovila. Obrazloženje osporene presude Upravnog suda smatra nedostatnim i neprihvatljivim. Ističe da je pred Općinskim sudom u Puli u tijeku kazneni postupak protiv prvookrivljenog V. M. K. i podnositelja ustavne tužbe kao drugookrivljenog zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće iz članka
  28. stavaka
  29. i
  30. Kaznenog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/
  31. – ispravak, 50/
  32. – odluka Ustavnog suda, broj: U-I-241/2000 od
  33. svibnja
  34. godine, 129/00., 51/01., 111/
  35. i 190/
  36. – odluka Ustavnog suda, broj: U-I-2566/2003, U-I-2892/2003 od
  37. studenoga
  38. godine). S obzirom na činjenicu da opis kaznenog djela obuhvaća prekršajna djela koja su podnositelju stavljena na teret u prekršajnom postupku, podnositelj smatra da u konkretnom slučaju nisu postojali uvjeti za nastavak prekršajnog postupka te da je povrijeđeno načelo ne bis in idem. Slijedom iznijetog, predlaže usvajanje ustavne tužbe i ukidanje osporenih odluka. Ustavna tužba nije osnovana.
  39. Prema odredbi članka
  40. stavka
  41. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  42. i 49/
  43. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavni sud u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja povrijeđeno njegovo ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi ili nadležna tijela pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  44. U prekršajnom postupku utvrđeno je da se
  45. prosinca
  46. oko 21.00 sat, približno 4 NM od rta P. na otoku B., dogodio sudar brodice »O.«, reg. oznake 392 PU s m/b »K.«, luke upisa I., zastave U., u kojemu je jedan član posade brodice »O.« izgubio život, dok je brodica potonula. Podnositelj je u prekršajnom postupku oglašen krivim što je kao voditelj brodice »O.«, postupajući protivno odredbi članka
  47. Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru, propustio poduzeti mjere promatranja; što, protivno članku
  48. stavku
  49. Pravilnika, kao voditelj brodice s pravom puta, nije poduzeo manevar izbjegavanja sudara brodice »O.« s m/b »K.«; te što je, kao voditelj brodice, suprotno članku
  50. Pomorskog zakonika, propustio obavljati poslove na brodici u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i pravilima navigacije, čime je počinio prekršaj iz članka
  51. stavka
  52. točke
  53. Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru i prekršaj iz članka
  54. Pomorskog zakonika. Podnositelju je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 11.000,00 kn. Prvostupanjsko tijelo je utvrdilo da je u vrijeme sudara podnositeljevo plovilo »O.« bilo »plovilo s pravom puta« kojemu se m/b »K.« trebao ukloniti s puta. Međutim, unatoč navedenom, prema utvrđenju tijela koje je vodilo prekršajni postupak, da bi se oslobodio odgovornosti za pomorski udes, podnositelj je prema Pravilniku o izbjegavanju sudara na moru, bio dužan poduzeti sve potrebne mjere manevriranjem kako bi izbjegao sudar, a što je propustio učiniti. Drugostupanjsko tijelo je utvrdilo da je Vijeće za prekršaje, Lučke kapetanije P. provelo postupak sukladno mjerodavnim odred­bama postupovnog prava, pravilno i potpuno utvrdilo činjenično stanje, te na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenilo materijalno pravo. Stoga je odbilo žalbu podnositelja i potvrdilo prvostupanjsko rješenje navodeći valjane razloge za svoja utvrđenja i stajališta te odgovorivši na žalbene navode podnositelja. Utvrdivši da je rješenje protiv kojeg je podnositelj podnio tužbu Upravnom sudu zakonito, Upravni sud je odbio podnositeljevu tužbu kao neosnovanu. U obrazloženju osporene presude između ostalog je istaknuto da iz činjeničnog stanja utvrđenog u prekršajnom postupku proizlazi da je podnositelj u konkretnom slučaju trebao postupiti djelotvornije kako bi izbjegao sudar te da su se u njegovom (ne)postupanju ostvarila obilježja prekršaja koji su mu stavljeni na teret.
  55. Mjerodavne odredbe Pomorskog zakonika glase: Članak
  56. Član posade mora obavljati poslove na brodu u skladu sa svojim dužnostima propisanim zakonom i pravilima navigacije na način da ne dovede u opasnost sigurnost prometa ili ošteti brod ili teret na njemu, ugrozi sigurnost putnika na brodu ili ostalih članova posade i okoliš od onečišćenja opasnim kemikalijama i štetnim tvarima (uljem, otpacima tekućih goriva i njihovim smjesama, otpadnim vodama i drugim otpadnim tvarima te radioaktivnim tvarima i njihovim otpacima) s broda. Članak
  57. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 300 do 2.500 DEM kaznit će se za pomorski prekršaj član posade broda ili član posade brodice koji povredom svoje dužnosti propisane ovim Zakonom, ne postupi prema pravilu. Mjerodavne odredbe Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru glase: Članak
  58. Izviđanje Svaki brod mora uvijek savjesno izviđati promatranjem i slušanjem, a i svim raspoloživim sredstvima primjerenim prevladavajućim okolnostima i stanju, a radi potpune procjene situacije i rizika sudara. Članak
  59. stavak
  60. Postupak broda s pravom puta Ako se brod koji treba zadržati kurs i brzinu, iz bilo kojeg razloga, nađe tako blizu da se sudar ne može izbjeći samo manevriranjem broda koji je dužan da se ukloni s puta, on mora poduzeti radnju koja će najbolje pridonijeti da se sudar izbjegne. Članak
  61. Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj na hrvatskom brodu na otvorenom moru ili teritorijalnom moru i u unutrašnjim morskim vodama Republike Hrvatske, zapovjednik ili druga ovlaštena osoba na brodu:
  62. ako plovi i kormilari brodom suprotno odredbama članaka
  63. do
  64. ovoga Pravilnika.
  65. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  66. stavka
  67. Ustava, Ustavni sud ističe sljedeće: Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u prekršajnom postup­ku, kao i mjerodavnih odredaba Pomorskog zakonika i Pravilnika o izbjegavanju sudara na moru, Ustavni sud ocjenjuje da se pravna stajališta navedena u osporenim aktima nadležnih upravnih tijela i Upravnog suda Republike Hrvatske zasnivaju na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju i primjeni mjerodavnoga materijalnog prava. Ustavni sud utvrđuje da su nadležna upravna tijela i sud, polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u prekršajnom postupku, obrazložili svoja stajališta iznesena u osporenim aktima, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava. Iz navedenih razloga Ustavni sud nije prihvatio navode podnositelja da mu u konkretnom slučaju nije osigurana jednakost pred zakonom, zajamčena člankom
  68. stavkom
  69. Ustava.
  70. Odredbom članka
  71. stavka
  72. Ustava propisano je: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Sadržaj ustavnog prava propisanog navedenom ustavnom odred­bom ograničen je na postupovna jamstva pravičnog suđenja, pa Ustavni sud, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga ocjenjuje je li postupak – razmatran kao jedinstvena cjelina – bio vođen na način koji je podnositelju osigurao pravično suđenje. Iz spisa predmeta razvidno je da je prvostupanjsko upravno tijelo, sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o prekršajima (»Narodne novine«, broj 2/73., 5/73., 21/74., 9/80., 25/84., 52/87., 27/88., 43/89., 8/90., 41/90., 59/90., 91/
  73. i 33/95.) koji se u konkretnom slučaju primjenjivao na temelju članka
  74. stavka
  75. Zakona o prekršajima (»Narodne novine«, broj 88/02., 122/02., 187/03., 105/
  76. i 127/
  77. – ispravak) provelo dokazni postupak. Također je razvidno da je podnositelju bilo omogućeno pratiti postupak i sudjelovati u njemu, te da je bio u mogućnosti poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje i ulagati pravne lijekove, dok su osporene odluke valjano obrazložene te donesene sukladno mjerodavnim odredbama postupovnog prava. Slijedom iznijetog, Sud smatra da osporenim odlukama podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje.
  78. Podnositelj ističe povredu ustavnog prava zajamčenog člankom
  79. stavkom
  80. točkom
  81. Ustava. Povredu obrazlaže tvrdnjom da u prekršajnom postupku nije prihvaćen njegov dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka D. K. Članak
  82. stavak
  83. točka
  84. Ustava glasi: U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo: – da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. Prema članku
  85. stavku
  86. Zakona o prekršajima koji je primijenjen u konkretnom slučaju, tijelo koje vodi prekršajni postupak dužno je utvrditi sve činjenice značajne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je dužno s jednakom pažnjom utvrditi kako činjenice koje terete okrivljenog tako i ne koje mu idu u prilog. Člankom
  87. stavkom
  88. Zakona o prekršajima propisano je da će se saslušati svjedoci ako je to potrebno za utvrđivanje činjenica. Polazeći od navedenih zakonskih odredaba, valja zaključiti da tijelo koje vodi prekršajni postupak nije dužno izvesti sve predložene dokaze. Prvostupanjsko tijelo postupilo je sukladno zakonskom ovlaštenju da odluči koje će dokaze provesti u prekršajnom postup­ku, dok je drugostupanjsko tijelo, osvrćući se na podnositeljev istovjetni žalbeni navod, u obrazloženju osporenog rješenja, navelo valjane razloge zbog kojih svjedok nije saslušan. Slijedom iznijetog, Sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nije povrijeđeno podnositeljevo ustavno pravo zajamčeno člankom
  89. stavkom
  90. točkom
  91. Ustava.
  92. Podnositelj smatra povrijeđenim i ustavno pravo zajamčeno člankom
  93. stavkom
  94. Ustava ističući da mu se za isto djelo dva puta sudi (u prekršajnom i u kaznenom postupku). Članak
  95. stavak
  96. Ustava glasi: Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom. Odredba članka
  97. stavka
  98. Ustava odnosi se samo na zabranu dvostrukog suđenja (ne bis in idem) za isto kazneno djelo. Nadalje, osoba koja je u kaznenom postupku proglašena krivom za djelo koje obuhvaća i obilježja prekršaja, ne može se kazniti u prekršajnom postupku (članak
  99. Zakona o prekršajima koji se primjenjivao u konkretnom slučaju). Međutim, obrnuto, prethodna osuda za prekršaj ne isključuje kasniju osudu za kazneno djelo. U tom se slučaju kazna zatvora, novčana kazna ili globa za prekršaj uračunavaju u kaznu za kazneno djelo ako opis tog djela odgovara prekršaju zbog kojega je izrečena kazna (članak
  100. stavak
  101. KZ-a). S obzirom na činjenicu da je podnositelj kažnjen za prekršaj prije okončanja kaznenog postupka, podnositeljevu tvrdnju o povredi Ustavom propisane zabrane dvostrukog suđenja, Sud ocjenjuje neosnovanom.
  102. Slijedom navedenog, na temelju članaka
  103. i
  104. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.
  105. Objava odluke (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka
  106. stavka
  107. Ustavnog zakona. Broj: U-III-3489/2005 Zagreb,
  108. prosinca
  109. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Aldo Radolović, v. r. Odluka, NN 7/2008-169 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 7/2008 Broj dokumenta u izdanju: 169 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.1.
  110. ELI: /eli/sluzbeni/2008/7/169 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  111. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.