← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-425/2002 od 16. siječnja 2008.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-425/2002 od

  1. siječnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-425/2002 od
  3. siječnja
  4. NN 14/2008 (4.2.2008.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-425/2002 od
  5. siječnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 435 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Željko Potočnjak, predsjedavajući sudac, te suci Marko Babić, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Jasna Omejec, Agata Račan, Aldo Radolović i Nevenka Šernhorst, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom drugog propisa, na sjednici održanoj
  7. siječnja
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka
  9. stavka 2., članka
  10. stavka
  11. te članaka 8.,
  12. i
  13. Izmjena i dopuna Statuta Istarske županije (»Službene novine Istarske županije«, broj 12/01.). II. Rješenje će se objaviti u »Narodnim novinama« i »Službenim novinama Istarske županije«. Obrazloženje
  14. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredaba Izmjena i dopuna Statuta Istarske županije (»Službene novine Istarske županije«, broj 12/01., u daljnjem tekstu: ID Statuta), navedenih u izreci, podnijeli su: Šimun Penava, Domagoj-Ante Petrić, Teodor Mažuranić, Luka Gavranović, Patricio Marcos Petrić i Monica Marta Petrić, svi iz Zagreba. Osporenim odredbama ID Statuta izmijenjene su odredbe članaka 3., 6., 23.,
  15. i
  16. Statuta Istarske županije (»Službene novine Istarske županije«, broj 12/01., u daljnjem tekstu: Statut). Napominje se da u Statutu Istarske županije od
  17. svibnja
  18. (»Službene novine Istarske županije«, broj 6/
  19. – pročišćeni tekst) te Izmjenama i dopunama Statuta Istarske županije od
  20. kolovoza
  21. (»Službene novine Istarske županije«, broj 10/04.) osporene odredbe nisu mijenjane.
  22. S obzirom da prijedlog nije sadržavao sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, predlagateljima je prijedlog vraćen radi dopune navodima iz kojih će biti razvidno u odnosu na koji zakon i koje odredbe tog zakona postoji nesuglasnost osporenih odredbi ID Statuta, odnosno s kojim su odredbama Ustava te odredbe nesuglasne. Iz dopune prijedloga proizlazi da predlagatelji navedene odredbe ID Statuta osporavaju ukazujući na njihov sadržaj prije izmjena (članci 3., 5.,
  23. i
  24. Statuta), a zbog njihove nesuglasnosti sa Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/97., 124/97., 50/98., 68/98., 22/99., 42/99., 117/99., 128/99., 44/00.,129/00., 92/01., 79/02., 83/02., 25/03., 107/
  25. i 175/03., u daljnjem tekstu: Zakon o područjima/97) te s člankom
  26. stavkom
  27. Ustava (pogrešno u prijedlogu naveden članak
  28. Ustava). Hrvatski sabor je na sjednici od
  29. srpnja
  30. donio Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 86/06., u daljnjem tekstu: Zakon o područjima/06), koji je stupio na snagu
  31. srpnja
  32. Člankom
  33. tog Zakona propisano je da danom njegova stupanja na snagu prestaje važiti Zakon o područjima/
  35. Na temelju članka
  36. stavka
  37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  38. i 49/
  39. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), prijedlog je dostavljen na očitovanje Istarskoj županiji (u daljnjem tekstu: Županija), koje očitovanje je zaprimljeno tijekom postupka. Prijedlog nije osnovan.
  40. Za ocjenu suglasnosti osporenih odredbi ID Statuta s Ustavom mjerodavne su sljedeće odredbe Ustava: Članak
  41. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost... poštivanje prava čovjeka... vladavina prava... najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak
  42. stavak
  43. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Članak
  44. U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom. Članak
  45. stavci 1.,
  46. i
  47. U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. (...) Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. Članak
  48. stavak
  49. Ustava Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Područje županije određuje se na način propisan zakonom.
  50. Ocjena je Ustavnog suda da osporene odredbe ID Statuta nisu u nesuglasnosti s Ustavom i mjerodavnim zakonima. 5.
  51. Odredbama članaka
  52. i
  53. ID Statuta uređena je ravnopravna službena uporaba hrvatskog i talijanskog jezika pa je njihova suglasnost s Ustavom i zakonom ocjenjivana zajedno. Člankom
  54. ID Statuta izmijenjen je članak
  55. Statuta te glasi: U Istarskoj županiji ravnopravna službena upotreba hrvatskog i talijanskog jezika ostvaruje se:
  56. u radu svih tijela županije u samoupravnom djelokrugu
  57. u postupku pred upravnim tijelima Tijela iz stavka
  58. ovog članka omogućit će korištenje i priznati valjanost privatnih pravnih isprava i kada su sastavljene na talijanskom jeziku. Člankom
  59. ID Statuta izmijenjen je članak
  60. Statuta te glasi: Na dijelu ili cijelom području općina i gradova u Istarskoj županiji, gdje prebivaju pripadnici talijanske nacionalne zajednice, sukladno njihovim statutima, hrvatski i talijanski jezik su u ravnopravnoj službenoj uporabi. Za osporavanje članka
  61. ID Statuta predlagatelji nisu u prijedlogu naveli posebne razloge, dok za članak
  62. ID Statuta navode da »županija nema ovlasti uređivati pitanje uporabe manjinskog jezika, osim u odnosu na rad svojih predstavničkih i izvršnih tijela u samoupravnom djelokrugu.« Smatraju da tom odredbom »Istarska županija je preuzela ovlasti države.« Navodi predlagatelja nisu osnovani. Prema odredbi članka
  63. stavka
  64. Ustava, u pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom. U vrijeme podnošenja prijedloga bio je na snazi Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 65/91., 27/92., 34/
  65. – pročišćeni tekst, 68/95., 51/
  66. i 105/
  67. – pročišćeni tekst i 155/02.; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama). Odredbama tog Ustavnog zakona bilo je propisano da će u općinama u kojima pripadnici etničke i nacionalne zajednice ili manjine čine većinu u ukupnom broju stanovnika u službenoj uporabi biti uz hrvatski jezik i latinično pismo i jezik i pismo te etničke i nacionalne zajednice ili manjine (članak
  68. stavak 2.) te da jedinice lokalne samouprave mogu utvrditi službenu uporabu dvaju ili više jezika i pisama vodeći računa o broju pripadnika i interesima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina (članak 8.). Za ovu ocjenu mjerodavne su odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj 155/02.), koji je stupio na snagu
  69. prosinca
  70. (dan objave) te stavio izvan snage navedeni Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama. Člankom
  71. stavcima
  72. i
  73. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina propisano je:

(2)Ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se i kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima koji, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i kada je to propisano statutom jedinice... područne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama posebnog zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
(3)Ostali uvjeti i način službene uporabe jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima i u postupku pred upravnim tijelima jedinica... područne (regionalne) samouprave,..., uređuju se posebnim zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Razvidno je da Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina omogućava županijama da svojim statutima propisuju ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalnih manjina u tim županijama. Razmatrane su i odredbe Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 51/00., 56/
  1. – ispr. i 155/02., u daljnjem tekstu: Zakon o uporabi jezika i pisma) kao posebnog propisa za uređenje pitanja ravnopravne uporabe jezika i pisma pripadnika nacionalnih manjina. Od mjerodavnih odredbi tog Zakona navodimo: Članak
  2. stavak
  3. Na području... županije ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine ostvaruje se:
  4. u radu predstavničkih i izvršnih tijela... županije,
  5. u postupku pred upravnim tijelima... županije,
  6. u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja, pred ustrojstvenim jedinicama središnjih tijela državne uprave koja postupaju u prvom stupnju, pred sudbenim tijelima prvog stupnja, državnim odvjetništvima i državnim pravobraniteljstvima prvog stupnja, javnim bilježnicima i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a koji su ovlašteni postupati na području općine ili grada koji su u ravnopravnu službenu uporabu uveli manjinski jezik i pismo. Članak
  7. U... županijama u kojima je u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, rad... županijskih skupština... odvija se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i jeziku i pismu nacionalne manjine koji su u ravnopravnoj službenoj uporabi. Članak
  8. Pripadnici nacionalnih manjina, čiji je jezik i pismo u ravnopravnoj službenoj uporabi, imaju u postupku prvog i drugog stupnja pred upravnim tijelima... županija ista prava kao i u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja. Slijedom iznijetog, ocjena je Ustavnog suda da osporene odredbe članaka
  9. i 10 ID Statuta nisu u nesuglasju s Ustavom i zakonom. 5.
  10. Osporenim člankom
  11. ID Statuta izmijenjen je članak
  12. Statuta te glasi: Istarska županija njeguje istrijanstvo kao tradicionalni izraz regionalne pripadnosti istarskog plurietnosa. Članak
  13. Statuta prije izmjene glasio je: Istarska županija priznaje istrijanstvo kao izraz regionalne pripadnosti istarskog plurietnosa. Predlagatelji smatraju da članak
  14. Statuta i u izmijenjenom tekstu treba ukinuti jer se njime »utvrđuje pravo na posebno priznanje istrijanstva«, što je suprotno Ustavu, prema kojemu, navode predlagatelji, »svi građani Republike Hrvatske imaju ista prava i slobode« te »nema priznavanja regionalne pripadnosti«. Predlagatelji smatraju da »posebnim isticanjem istrijanstva određeni stanovnici Istarske županije dolaze u povoljniji položaj od onih koji nisu obuhvaćeni tim pojmom te se time uvodi diskriminacija kao pravni pojam u zakonodavni poredak Republike Hrvatske«. U odnosu na osporavanje ove odredbe ID Statuta, Ustavni sud ističe: Prema Izvorišnim osnovama Ustava, Republika Hrvatska je ustanovljena kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava. Člankom
  15. Ustava jamče se prava i slobode neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te jednakost pred zakonom. Člankom
  16. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01., 129/
  17. i 109/07.) propisano je što se sve može urediti statutom županije, dok je područni (regionalni) djelokrug županije, suglasno članku
  18. stavcima
  19. i
  20. Ustava, podrobnije propisan člankom
  21. tog Zakona. Imajući u vidu Ustavom i zakonom zajamčenu samoupravnu nadležnost županije (tzv. samoupravni rezervat županije), ocjena je Ustavnog suda da županija, uređujući pitanja od svog područnog (regionalnog) značenja, ima pravo statutom urediti promicanje svojih etničkih, kulturnih i drugih osobitosti. U konkretnom slučaju, osporenom statutarnom odredbom ne propisuje se niti se priznaje »regionalna pripadnost« županije u administrativnom smislu jer je takva »pripadnost« određena posebnim zakonom koji utvrđuje područja županija u Republici Hrvatskoj. Isto tako, tom se odredbom ne stvara »diskriminacija« niti »određeni stanovnici Istarske županije dolaze u povoljniji položaj« u odnosu na ostale stanovnike Županije s obzirom da Ustav jamči svim građanima Republike Hrvatske jednaka prava i jednaku pravnu zaštitu. Stoga je ocijenjeno da članak
  22. ID Statuta, odnosno izmijenjeni članak
  23. Statuta, nije nesuglasan s Ustavom i zakonom. 5.
  24. Predlagatelji u svom prijedlogu osporavaju odredbu članka
  25. stavka
  26. ID Statuta, koji propisuje: Autohtone etničke i kulturne te druge osobitosti Istre zaštićene su sukladno odredbama ovog Statuta i drugim propisima. Prijedlog za ukidanje te odredbe predlagatelji obrazlažu navodima, prema kojima: »Županija nije nadležna da uređuje Ustav Republike Hrvatske niti Ustavni zakon o ljudskim pravima« pa time »Istarska županija preuzima ovlasti države u zaštiti ljudskih prava«. U odnosu na osporavanje odredbe članka
  27. stavka
  28. ID Statuta, navodi se sljedeće: U ocjeni te odredbe Sud je pošao od članka
  29. stavka
  30. Ustava, kojim se pripadnicima svih nacionalnih manjina »jamči sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija«. Raniji Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama u članku
  31. propisivao je da »etničke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj imaju pravo na kulturnu autonomiju«. S obzirom da taj Ustavni zakon više nije na snazi (v. t. 6.), za ocjenu osporene statutarne odredbe mjerodavan je članak
  32. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji propisuje da Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, od kojih je u točki
  33. navedena »kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanja i zaštite svojih kulturnih dobara i tradicije«. Sukladno navedenom, ocijenjeno je da odredba članka
  34. stavka
  35. ID Statuta nije nesuglasna s Ustavom i zakonom. 5.
  36. Odredba osporenog članka
  37. stavka
  38. ID Statuta glasi: Tekst »ISTARSKA ŽUPANIJA – REGIONE ISTRIANA« ispisuje se na pečatu, žigu, natpisnoj ploči predstavničkog, izvršnog i upravnog tijela Županije, kao i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, te zaglavlju akata. Prema navodima predlagatelja, ta je odredba u nesuglasnosti s točkom XVIII. Zakona o područjima/97 jer »Županija nema ovlaštenja za mijenjanje naziva jedinice područne samouprave, odnosno uvrštavanja u službeni jedinstveni naziv prijevod na bilo koji strani jezik«. Iz tih razloga ta je odredba, smatraju predlagatelji, nesuglasna i s odredbom članka
  39. stavka
  40. Ustava. Predlaže se njeno ukidanje. Člankom
  41. stavkom
  42. Ustava propisano je da se područje županije određuje na način propisan zakonom. Budući da se osporenom odredbom članka
  43. stavka
  44. ID Statuta ne određuje područje Županije, članak
  45. stavak
  46. Ustava nije mjerodavan. Zakonom o područjima/97 bile su utvrđene županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj, određen je njihov naziv, područje i sjedišta te su uređena i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave (članak 1.); u članku
  47. tog Zakona (točka XVIII.) bili su navedeni gradovi i općine s naseljima u sastavu Županije. O nazivu županije u članku
  48. Zakona o područjima/97 bilo je propisano: Naziv... županije određuje se ovim Zakonom prema nazivu naselja u kojem je sjedište predstavničkog tijela... jedinice lokalne uprave i samouprave. Naziv... županije može se odrediti i prema povijesnom ili zemljopisnom obilježju. Zakon o područjima/06 u članku
  49. propisuje: Ovim se Zakonom utvrđuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija... u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta,..., postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica... područne (regionalne) samouprave. Članak
  50. Zakona o područjima/06 sadrži popis svih županija na području Republike Hrvatske. Istarska županija navedena je pod točkom XVIII. Sastav te Županije (gradovi, općine, naselja) propisan je u članku
  51. tog Zakona. Prema mišljenju Ustavnog suda, osporenom odredbom članka
  52. stavka
  53. ID Statuta ne određuje se naziv Županije, već se propisuje dvojezično ispisivanje naziva Županije na pečatu, žigu, natpisnim pločama i zaglavlju akata. Sukladno odredbi članka
  54. stavka
  55. Ustava te odredbama članka
  56. stavaka
  57. i
  58. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ovlast županija, kao lokalnih jedinica, da statutom urede primjenu dvojezičnosti, ukoliko su u tim županijama u službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, pobliže je uređena Zakonom o uporabi jezika i pisma, kojim se propisuju uvjeti službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina, kojima se osigurava ravnopravnost s hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, sukladno zakonu (članak 1.). Prema odredbama tog Zakona, ravnopravna službena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina ostvaruje se pod uvjetom da je to, u odnosu na rad svojih tijela, u samoupravnom djelokrugu statutom propisala županija na čijem je području u pojedinim općinama i gradovima u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine (članak
  59. stavak
  60. t. 4.); u tim županijama osigurava se dvojezično ispisivanje teksta pečata i žigova, natpisnih ploča predstavničkih, izvršnih i upravnih tijela županija te zaglavlja akata (članak
  61. stavak 2.). Stoga je ocjena Ustavnog suda da osporena odredba članka
  62. stavka
  63. ID Statuta nije nesuglasna s Ustavom i zakonom.
  64. Osporavajući odredbu članka
  65. stavka
  66. ID Statuta, predlagatelji su ukazali i na odredbu članka
  67. stavka
  68. Statuta, kojom je bilo propisano: Svi građani uživaju jednaka prava temeljena na principima poštivanja ljudskih prava, sloboda, ravnopravnosti i jednakosti, prava na rad i socijalnu zaštitu. Budući da je člankom
  69. ID Statuta izmijenjen članak
  70. Statuta, na način da je brisan osporeni stavak
  71. tog članka, nema pretpostavki za ustavnosudsku ocjenu te odredbe.
  72. Ocijenivši da osporene odredbe ID Statuta nisu u nesuglasju s člancima 14.,
  73. i
  74. stavkom
  75. Ustava, kao niti s odredbama mjerodavnih zakona, na temelju članka
  76. stavka
  77. Ustavnog zakona riješeno je kao u izreci (točka I.). Objava ovog rješenja (točka II. izreke) temelji se na članku
  78. stavku
  79. Ustavnog zakona. Broj: U-II-425/2002 Zagreb,
  80. siječnja
  81. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjedavajući sudac dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Rješenje, NN 14/2008-435 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 14/2008 Broj dokumenta u izdanju: 435 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.2.
  82. ELI: /eli/sluzbeni/2008/14/435 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  83. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.