Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-647/2007 od
- siječnja
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-647/2007 od
- siječnja
- NN 21/2008 (18.2.2008.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-647/2007 od
- siječnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 642 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Agata Račan, predsjednica Vijeća, te suci Snježana Bagić, Ivan Matija, Jasna Omejec, Aldo Radolović i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula K. P. iz V., na sjednici održanoj
- siječnja
- godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Ustavna tužba podnesena je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Zpa-8/2006-5 od
- rujna
- Osporavanom presudom odbijen je podnositeljičin zahtjev za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina protiv odluke ministrice pravosuđa klasa: 700-04/05-01/1068, urbroj: 514-06-03/1-06-2 od
- ožujka
- godine, kojom je Ž. J. imenovana za predsjednicu O. s. u V.
- Podnositeljica ističe da je zbog činjenice da nije članica Sudačkog vijeća Županijskog suda u Virovitici stavljena u diskriminirajući položaj u odnosu prema dvjema kandidatkinjama za predsjednika O. s. u V., koje su, »protuzakonito koristeći okolnost da su bile članice sudačkog vijeća sudjelovale u postupku ocjenjivanja i glasovanja te davanja mišljenja i prijedloga o kandidatima za predsjednika Općinskog suda u V.«, iako su na temelju članka
- točke
- Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/
- i 103/
- – odluka Ustavnog suda) trebale biti bezuvjetno izuzete iz sudjelovanja u tom postupku. Naime, one su imale osobni interes jer su bile neposredno zainteresirane za ishod postupka, te su bile pristrane i neobjektivne. Naime, druge dvije kandidatkinje su kao članice navedenog sudačkog vijeća sudjelovale u postupku glasovanja o sva tri kandidata za predsjednika Općinskog suda u V., te pri tome glasovale i za sebe. Podnositeljica smatra da su joj prava povrijeđena jer ona nije član navedenog sudačkog vijeća te nije bila u poziciji odlučivanja i glasovanja o kandidatima, te je stoga diskriminirana u odnosu na te dvije kandidatkinje. Smatra da upravni postupak koji je provođen pri odlučivanju o sva tri kandidata za predsjednika Općinskog suda u V. nije proveden u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Također ističe da su ostale dvije kandidatkinje odmah na sjednici sudačkog vijeća održanoj
- ožujka
- bile upoznate s ocjenama, rezultatima glasovanja te mišljenjem i prijedlogom osobe koja se predlaže za predsjednika suda, dok njoj odluka sudačkog vijeća nije nikada dostavljena. Ističe da su neki članovi sudačkog vijeća glasovali za više kandidatkinja, jer su sve tri kandidatkinje dobile po četiri glasa, a vijeće ima 12 članova. Smatra takav postupak nezakonitim i krajnje nemoralnim. Posebno ističe povredu odredbe članka
- stavka
- Ustava Republike Hrvatske, koji zabranjuje diskriminaciju po ma kojoj osnovi. Tu ustavnu odredbu dovodi u svezu s člankom
- Ustava i člankom
- stavkom
- Ustava, te ističe da je navedena Odluka ministrice pravosuđa od
- ožujka
- godine utemeljena na postupku utvrđivanja mišljenja o kandidatima Sudačkog vijeća Županijskog suda u Virovitici, a u ocjenjivanju i glasovanju u tom Vijeću su sudjelovale i dvije kandidatkinje za predsjednika Općinskog suda u V., ujedno i članice navedenog sudačkog vijeća, odluka ministrice je diskriminatorna jer su očigledno povrijeđene ustavne pretpostavke jednakog prava pod jednakim uvjetima, odnosno pravo podnositeljice da ravnopravno sudjeluje u natječaju s ostalim dvjema kandidatkinjama. Osim navedenih ustavnih prava, povrijeđenima smatra i ustavna prava zajamčena odredbama članaka
- stavka 2.,
- stavka
- i
- stavka 1., te odredbu članka
- stavka
- Ustava. Predlaže ustavnu tužbu usvojiti i ukinuti osporene presudu i odluku. Ustavna tužba nije osnovana.
- Prema odredbama članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
- i 49/
- – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo). Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u postupku iz kojega je proizašla osporavana odluka i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode.
- U ovom postupku mjerodavne su sljedeće odredbe Zakona o sudovima (»Narodne novine«, broj 150/05.): Članak
- Postupak za imenovanje predsjednika suda pokreće ministar pravosuđa najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata predsjednika suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika suda iz drugih zakonom određenih razloga. Članak 111.
(1)Ministar pravosuđa objavljuje oglas u »Narodnim novinama« i poziva na podnošenje prijave za slobodno mjesto predsjednika suda u roku od 30 dana.
(2)Kandidat može biti sudac suda iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac višeg suda.
(3)Predsjednik sudačkog vijeća zatražit će od Ministarstva pravosuđa i predsjednika suda u kojem je kandidat sudac ocjene obnašanja sudačke dužnosti i druge podatke iz evidencije sudaca, koji su nužni za utvrđivanje stručne sposobnosti kandidata za obavljanje dužnosti predsjednika suda.
(4)Predsjednik sudačkog vijeća zatražit će od predsjednika neposredno višeg suda mišljenje o kandidatima za predsjednika. Članak 112.
(1)Na temelju podataka i mišljenja iz članka 111. ovoga Zakona sudačko vijeće utvrđuje kandidate koji ispunjavaju uvjete za predsjednika suda, i predlaže ministru pravosuđa da jednog od njih imenuje za predsjednika suda.
(2)Prijedlog sudačkog vijeća mora biti obrazložen za svakog kandidata i mora sadržavati ocjenu obnašanja sudačke dužnosti iz članka 88. ovoga Zakona. Članak 113.
(1)Ministar pravosuđa dužan je donijeti obrazloženu odluku o prijedlogu u roku od 30 dana nakon primitka prijedloga.
(2)Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili ministar ne imenuje za predsjednika suda ni jednog od kandidata koje je utvrdilo sudačko vijeće, ponavlja se postupak iz članka
- ovoga Zakona.
- Upravni sud utvrđuje da iz sadržaja spisa predmeta proizlazi da je ministrica pravosuđa objavila oglas za mjesto predsjednika Općinskog suda u V., na koje su se pravodobno prijavile dotadašnja predsjednica K. P. (podnositeljica), Ž. J. i B. P.-T. Sudačko vijeće Županijskog suda u Virovitici dostavilo je Ministarstvu pravosuđa mišljenje i prijedlog za imenovanje predsjednika općinskih sudova na području nadležnosti Županijskog suda u Virovitici, a među ostalim i za predsjednika Općinskog suda u V. Tim prijedlogom predloženo je ministrici pravosuđa da predsjednikom Općinskog suda u V imenuje jednu od kandidatkinja – K. P., Ž. J. ili B. P.-T. Ministrica pravosuđa je između tri kandidatkinje koje je predložilo sudačko vijeće, za predsjednicu Općinskog suda u V. imenovala Ž. J. Iz zapisnika sa sjednice Sudačkog vijeća Županijskog suda u Virovitici od
- ožujka
- proizlazi da je sjednici nazočilo devet članova, među kojima su Ž. J. i B. P.-T. Upravni sud utvrđuje da imenovane nisu morale biti izuzete sa sudjelovanja na navedenoj sjednici sudačkog vijeća, jer Zakon o sudovima takvo izuzeće ne propisuje. Nadalje, odredba članka
- Zakona o općem upravnom postupku se ne primjenjuje na odlučivanje u sudačkom vijeću, jer ta odredba propisuje koje se osobe moraju izuzeti kod odlučivanja o upravnom predmetu, a odluku je u ovom slučaju donijela ministrica pravosuđa, a ne sudačko vijeće. Upravni sud, također utvrđuje da nije nedopušteno članovima sudačkog vijeća glasovati za više kandidata, jer sudačko vijeće utvrđuje koji kandidati ispunjavaju uvjete za predsjednika suda i predlaže ministrici pravosuđa da jednog od njih imenuje predsjednikom suda. Iz zapisnika sa sjednice sudačkog vijeća proizlazi da su svi članovi vijeća pomoću pripremljenih glasačkih listića za svakog od kandidata glasovali predlažu li ili ne pojedinog kandidata. Kako se glasovalo za svakog pojedinog kandidata ponaosob, isti član sudačkog vijeća mogao je glasovati na način da je podržao kandidaturu jednog ili više kandidata. Ustavni sud utvrđuje da mišljenje sudačkog vijeća o najprikladnijem kandidatu između predloženih koji ispunjavaju uvjete ne obvezuje ministricu pravosuđa, pa ona može za predsjednika suda imenovati bilo kojeg kandidata za kojeg je sudačko vijeće utvrdilo da ispunjava uvjete za predsjednika suda.
- Ustavni sud utvrđuje da su se prilikom glasovanja o kandidatkinjama za položaj predsjednice Općinskog suda u V. kandidatkinje Ž. J. i B. P.-T., kao članice sudačkog vijeća, morale izuzeti od glasovanja o svojoj kandidaturi. Naime, sudačko vijeće ima i zamjenske članove koji su trebali sudjelovati kod odlučivanja u ovom slučaju. Postupak može biti objektivno i nepristrano proveden samo ako u njemu ne sudjeluju osobe koje su osobno zainteresirane za ishod postupka (Nemo iudex in causa sua). To opće pravilo treba primijeniti i u radu sudačkih vijeća prema Zakonu o sudovima. Međutim, kako je u konkretnom slučaju svaka od predloženih kandidatkinja dobila isti broj glasova, te kako su sve tri predložene ministrici pravosuđa za imenovanje za predsjednika suda, u konkretnom slučaju navedena relativno bitna povreda postupovnih odredbi nije bila od utjecaja na pravilnost odluke o imenovanju predsjednice suda, te ujedno nisu ni povrijeđena ustavna prava podnositeljice koje je istaknula u ustavnoj tužbi. Ministrica pravosuđa je ovlaštena izabrati osobu koja će biti predsjednik suda između kandidata koji zadovoljavaju zakonske uvjete za obavljanje te dužnosti. Pri tome je mišljenje sudačkog vijeća ne obvezuje, što znači da ona po istom ne mora postupiti.
- Podnositeljica je u ustavnoj tužbi istaknula povredu odredbe članka
- Ustava. Članak
- stavak
- Ustava sadrži ustavno jamstvo nediskriminacije. Diskriminacija po osnovi članka
- stavka
- Ustava nije samostalna pravna osnova za ustavnu tužbu, već mora biti istaknuta zajedno s nekim drugim (materijalnim) ustavnim pravom koje jamči Ustav. Člankom
- Ustava jamči se svim državljanima Republike Hrvatske pod jednakim uvjetima, sudjelovanje u obavljanju javnih poslova, a člankom
- stavkom
- Ustava propisano je da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje te da je svakome pod jednakim uvjetima dostupna svaka dužnost i radno mjesto. U ustavnoj tužbi podnositeljica tu ustavnu odredbu dovodi u svezu s člankom
- Ustava i člankom
- stavkom
- Ustava, te ističe da je navedena Odluka ministrice pravosuđa od
- ožujka
- godine utemeljena na postupku utvrđivanja mišljenja o kandidatima Sudačkog vijeća Županijskog suda u Virovitici, a u ocjenjivanju i glasovanju u tom Vijeću su sudjelovale i dvije kandidatkinje za predsjednika Općinskog suda u V., ujedno i članice navedenog sudačkog vijeća. Smatra da je odluka ministrice diskriminatorna jer su očigledno povrijeđene ustavne pretpostavke jednakog prava pod jednakim uvjetima, odnosno pravo podnositeljice da ravnopravno sudjeluje u natječaju s ostalim dvjema kandidatkinjama. Ustavni sud je već utvrdio da odluka ministrice pravosuđa o imenovanju predsjednika suda ne ovisi o mišljenju nadležnog sudačkog vijeća. Stoga utvrđene relativno bitne nepravilnosti u postupanju tog vijeća nisu od utjecaja na pravilnost odluke o imenovanju. Slijedom iznesenog, Ustavni sud ne nalazi razloge zbog kojih bi mogao utvrditi povredu ustavnih prava zajamčenih člancima
- stavkom
- u svezi s člancima
- i
- stavkom
- Ustava.
- Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
- stavka
- Ustava, Ustavni sud je utvrdio da osporenom presudom podnositeljici nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Naime, u konkretnom slučaju podnositeljica je nezadovoljna Odlukom ministrice pravosuđa pokrenula postupak iz članka
- Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91., 9/
- i 77/92.) a Upravni sud je proveo postupak odlučivanja o zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina, utvrdivši da niti jedno od istaknutih ustavnih prava podnositeljici nije povrijeđeno pojedinačnim aktom protiv kojega nije osigurana druga sudska zaštita. Za svoja stajališta Upravni sud je dao valjano obrazložene razloge koji ne odstupaju od dosadašnje prakse i mjerodavnog materijalnog prava.
- Kako je sudska zaštita u konkretnom slučaju osigurana temeljem članka
- Zakona o upravnim sporovima, odredba članka
- stavka
- Ustava također nije povrijeđena. Tom se odredbom jamči sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata, koja je u konkretnom slučaju provedena osporenom presudom Upravnog suda, koja je donesena valjanom primjenom mjerodavnog materijalnog i procesnoga prava.
- U ustavnoj tužbi istaknuta je povreda ustavnog prava zajamčenog člankom
- stavkom
- Ustava. Sadržaj ustavnog prava propisanog navedenom ustavnom odredbom ograničen je na postupovna jamstva pravičnog suđenja pa Ustavni sud, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima i na temelju toga ocjenjuje je li postupak, sagledan kao jedinstvena cjelina, bio vođen na način koji je podnositeljici osiguravao pravično suđenje. Podnositeljica je pokrenula postupak na temelju članka
- Zakona o upravnim sporovima, a Ustavni sud je u provedenom postupku dao valjane razloge za odbijanje zahtjeva podnositeljice. Ocjena je ovog Suda da je postupak, koji je prethodio ustavnosudskom pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, vođen na način koji je podnositeljici omogućio pravično suđenje i nije rezultirao povredom ustavnog prava propisanog odredbom članka
- stavka
- Ustava.
- Odredba članka
- stavka
- Ustava ne sadrži ustavna prava i nije osnova za postupanje Ustavnog suda po članku
- Ustavnog zakona.
- Slijedom iznijetog, temeljem odredaba članaka
- i
- Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci (točka I.). Točka II. izreke temelji se na članku
- Ustavnog zakona. Broj: U-III-647/2007 Zagreb,
- siječnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća Agata Račan, v. r. Odluka, NN 21/2008-642 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 21/2008 Broj dokumenta u izdanju: 642 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 18.2.
- ELI: /eli/sluzbeni/2008/21/642 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.