← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-408/2005 od 7. veljače 2008.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-408/2005 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-408/2005 od
  3. veljače
  4. NN 24/2008 (25.2.2008.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-408/2005 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 783 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Agata Račan, predsjednica Vijeća, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Kos, Davor Krapac i Ivan Matija, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula S. B. iz D., koju zastupa I. Š., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – rješenje Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-1319/04 od
  9. listopada 2004.; – rješenje Općinskog suda u Zadru, broj: Ovr-676/04 od
  10. srpnja 2004.; – rješenje Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-372/05 od
  11. svibnja
  12. i – rješenje Općinskog suda u Zadru, broj: Ovr-676/04 od
  13. siječnja
  14. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u Zadru na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  15. Podnositeljica je podnijela ustavnu tužbu protiv rješenja Županijskog suda u Zadru broj: Gž-1319/04 od
  16. listopada
  17. kojim je odbijena žalba podnositeljice i potvrđeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru broj: Ovr-676/04 od
  18. srpnja
  19. godine. Tim rješenjem određena je ovrha predajom u posjed i vlasništvo ovrhovoditelju B. A. B., stambene visoke prizemnice i obiteljske grobnice, s time da se istodobno obvezuje ovrhovoditelj da podnositeljici, ovršenici, na ime njenog suvlasničkog dijela na navedenoj stambenoj zgradi od 2/9 i suvlasničkog dijela na grobnici od 1/10 dijela isplati protuvrijednost tog suvlasničkog dijela prema procjeni M. Č., vještaka građevinske struke iz Z., od
  20. svibnja
  21. godine.
  22. Podnositeljica smatra da su joj osporenim rješenjima povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom
  23. i člankom
  24. Ustava, kao i da je povrijeđena odredba članka
  25. stavka
  26. Ustava. Smatra da je ovršni sud dozvolio ovrhu mimo ovršne presude kada je riješio da će se podnositeljici isplatiti protuvrijednost suvlasničkog dijela prema procjeni M. Č., vještaka građevinske struke iz Z., od
  27. svibnja
  28. godine. Ističe da je tijekom trajanja ovršnog postupka vještak sačinio novu procjenu koja je na dan
  29. studenoga
  30. za 500.000,00 kn veća od vrijednosti utvrđene u nalazu od
  31. svibnja
  32. te da je stoga podnositeljica »zakinuta« za iznos od preko 100.000,00 kn. Iz sadržaja ustavne tužbe razvidno je da podnositeljica smatra povrijeđenim i ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom
  33. stavkom
  34. Ustava. Predlaže da Ustavni sud usvoji ustavnu tužbu, ukine osporena rješenja i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Ustavna tužba je osnovana.
  35. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe podnijete na temelju članka
  36. stavka
  37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  38. i 49/
  39. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja, povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  40. Iz spisa Općinskog suda u Zadru, broj: Ovr-676/04 i P-1340/02 razvidno je sljedeće: Općinski sud u Zadru donio je
  41. svibnja
  42. presudu broj: P-1340/02 kojom se utvrđuje da je tužitelj B. A. B. suvlasnik za 8/9 dijela, a podnositeljica suvlasnica za 1/9 dijela nekretnine koja u naravi predstavlja stambenu visoku prizemnicu, te da je tužitelj suvlasnik za 9/10 dijela, a podnositeljica suvlasnica za 1/10 dijela obiteljske grobnice, pa se ta suvlasnička zajednica razvrgava civilnom diobom, tako da tužitelj dobiva u odvojeni posjed i vlasništvo te nekretnine u cijelosti, a tužitelj se obvezuje na ime suvlasničkog dijela podnositeljice isplatiti joj protuvrijednost njenog suvlasničkog dijela prema procjeni vještaka građevinske struke. Županijski sud u Zadru, presudom broj: Gž-864/03 od
  43. prosinca
  44. djelomično je preinačio prvostupanjsku presudu na način da se utvrđuje da je tužitelj suvlasnik na stambenoj visokoj prizemnici za 7/9 dijela, te se tužitelj odbija u preostalom suvlasničkom dijelu od 1/
  45. Ovršni prijedlog ovrhovoditelj B. A. B. podnio je
  46. lipnja
  47. tražeći da se odredi ovrha predajom u odvojeni posjed i vlasništvo stambenu visoku prizemnicu i obiteljsku grobnicu, s time da se istodobno obvezuje ovrhovoditelj da podnositeljici na ime njenog suvlasničkog dijela isplati protuvrijednost tog suvlasničkog dijela prema procjeni M. Č., vještaka građevinske struke iz Z., od
  48. svibnja
  49. godine. Sud je
  50. srpnja 2004 donio rješenje kojim određuje predloženu ovrhu. Protiv tog rješenja podnositeljica je podnijela žalbu smatrajući u bitnome da je ovrhovoditelj uranio s ovršnim prijedlogom jer je trebalo najprije provesti diobu nekretnine pa tek nakon isplate suvlasničkog dijela podnositeljice zahtijevati da se ona iseli iz kuće. Prvostupanjski sud je presliku spisa uputio drugostupanjskom sudu radi odlučivanja o žalbi, a nastavio je provoditi ovršne radnje vezano uz prijedlog podnositeljice da se utvrdi vrijednost nekretnine prema sadašnjim vrijednostima. Prvostupanjski sud je
  51. listopada
  52. održao ročište na kojem je odredio provođenje vještačenja po građevinskom vještaku M. Č. radi procjene vrijednosti nekretnina koje su predmet diobe. Stranke su na ročištu
  53. prosinca
  54. iznijele primjedbe na dopunu nalaza i mišljenja. Županijski sud u Zadru, rješenjem broj: Gž-1319/04 od
  55. listopada
  56. odbio je žalbu podnositeljice i potvrdio prvostupanjsko rješenje o ovrsi. Sud je ocijenio neosnovanim žalbeni prigovor podnositeljice iz članka
  57. stavka
  58. točke
  59. Ovršnog zakona (»Narodne novine« broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/
  60. i 194/04.) jer je sud prvog stupnja »rješenjem o ovrsi u potpunosti odredio ovrhu u okvirima sadržaja ovršne isprave, kojom je odlučeno o civilnoj diobi stambene visoke prizemnice u suvlasništvu stranaka«. Sud je nadalje istaknuo da se prema odredbi članka
  61. Ovršnog zakona dioba prodajom u ovršnom postupku obavlja na način propisan tim zakonom prema odredbama koje se odnose na ovrhu na nepokretnoj stvari, što znači da će se i u konkretnom slučaju pitanje predaje nekretnine u posjed ovrhovoditelju i isplate podnositeljici, rješavati u nastavku postupka na odgovarajući način prema odredbama »Glave desete« Ovršnog zakona, posebno odredbama 99.a –
  62. Ovršnog zakona, jer ovršna isprava slijedi iz postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina stranaka. Na ročištu
  63. siječnja
  64. sud je strankama uručio navedeno drugostupanjsko rješenje. Nazočni vještak očitovao se o primjedbama na njegovu dopunu nalaza i mišljenja iznijetim na prethodnom ročištu. Na ročištu je sud donio rješenje kojim se odbija prigovor podnositeljice u vezi s visinom isplate njenog suvlasničkog dijela na temelju »današnjih« vrijednosti na tržištu te je naloženo ovrhovoditelju da podnositeljici isplati u roku od 30 dana njen suvlasnički udio prema procjeni vrijednosti nekretnine prema nalazu vještaka od
  65. svibnja 2001., a nakon isplate provest će se po potrebi ovrha uvođenjem u posjed ovrhovoditelja. Sud je to rješenje dostavio strankama u pisanom obliku (rješenje broj: Ovr-676/04 od
  66. siječnja 2005.), kojim je, na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi i presude Općinskog suda u Zadru, broj: P-1340/02 od
  67. svibnja
  68. i presude Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-864/03 od
  69. prosinca
  70. naložio ovrhovoditelju da podnositeljici u roku od 30 dana isplati njen suvlasnički udio, u iznosu od 253.183,60 kn, prema procjeni vrijednosti nekretnine od
  71. svibnja
  72. godine. U obrazloženju sud je istaknuo da je drugostupanjskom sudu dostavio presliku spisa radi odlučivanja o žalbi, a nastavio je provoditi ovršne radnje, te po prijedlogu podnositeljice proveo dopunsko građevinsko vještačenje radi utvrđivanja vrijednosti nekretnine prema »današnjim« vrijednostima. Budući da je rješenje o ovrsi pravomoćno, a njime je određeno da će se dioba izvršiti isplatom prema procjeni vrijednosti nekretnine od
  73. svibnja 2001., sud smatra da se radi o presuđenoj stvari, slijedom čega je ovršni sud vezan tom pravomoćnom odlukom i više ne može raspravljati o tome odgovara li ta procjena sadašnjoj tržišnoj vrijednosti nekretnine. Protiv tog rješenja žalbu su podnijeli i ovrhovoditelj i podnositeljica, a Županijski sud u Zadru je rješenjem broj: Gž-372/05 od
  74. svibnja
  75. te žalbe odbio. Taj sud je istaknuo da u ovršnom postupku nije moguće ispitivati zakonitost pravomoćnih odluka na temelju kojih se ovrha provodi. Predsjednik Općinskog suda u Zadru izvijestio je Ustavni sud da je ovrha u cijelosti provedena što je utvrđeno rješenjem od
  76. listopada
  77. godine.
  78. Odredbom članka
  79. Ovršnog zakona propisano je: Ako na temelju ovršne isprave zajedničku stvar treba, radi njezine diobe, prodati, prodaja će se obaviti na način propisan ovim Zakonom za ovrhu na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, osim ako se stranke o pojedinim pitanjima drukčije ne sporazumiju. Ovrha na nekretnini uređena je u glavi deset Ovršnog zakona (članci od
  80. do 125.). Prema članku
  81. Ovršnog zakona ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Odredbama članka
  82. Ovršnog zakona propisan je način utvrđivanja vrijednosti nekretnine:

(1)O načinu utvrđivanja vrijednosti nekretnine sud će odlučiti zaključkom odmah nakon što donese rješenje o ovrsi. Ako je to potrebno, sud će prije zaključka održati ročište sa strankama.
(2)Utvrđivanju vrijednosti nekretnine pristupit će se nakon što rješenje o ovrsi postane pravomoćno, ali i prije toga ako ovrhovoditelj to predloži, predujmi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i ako ovrha bude obustavljena.
(3)Vrijednost nekretnine utvrđuje se na temelju procjene vještaka i drugih činjenica u visini njezine tržišne cijene na dan procjene. (...)
(5)Sud će na prijedlog stranke koji mora biti podnesen najkasnije osam dana prije ročišta za prodaju, na ročištu za prodaju zaključkom ponovno utvrditi vrijednost nekretnine ako stranka učini vjerojatnim da se ta vrijednost izmijenila za više od jedne trećine od dana prethodnoga utvrđivanja vrijednosti do dana podnošenja prijedloga. (...) Izreka pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru broj: P-1340/02 od
  1. svibnja
  2. (zajedno s djelomičnom izmjenom učinjenom presudom Županijskog suda u Zadru broj: Gž-864/03 od
  3. prosinca 2003.) glasi: Utvrđuje se da je tužitelj B. A. B. suvlasnik za 7/9 dijela, a tužena S. B. suvlasnica za 2/9 dijela nekretnine koja u naravi predstavlja stambenu visoku prizemnicu (...), pa se ova suvlasnička zajednica razvrgava civilnom diobom, tako da tužitelj dobija u odvojeni posjed i vlasništvo slobodne od osoba i stvari tužene navedene nekretnine za cijelo, a tužitelj se obvezuje na ime suvlasničkog dijela tužene (...) isplatiti protuvrijednost tog suvlasničkog dijela prema procjeni vještaka građevinske struke, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. Osporenim rješenjem o ovrsi određena je ovrha kako je predložio ovrhovoditelj: Na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Zadru, broj: P-1340/02 od
  4. svibnja
  5. (...) određuje se ovrha, predajom u odvojeni posjed i vlasništvo slobodne od osoba i stvari ovršenice nekretnine (...) ovrhovoditelju B. A. B. iz D. Z., za cijelo, time da se ujedno istodobno obvezuje ovrhovoditelj B. A. B. iz D. Z., da ovršenici S. B. iz D. Z., na ime njenog suvlasničkog dijela na navedenoj stambenoj zgradi od 2/9 (...), isplati protuvrijednost tog suvlasničkog dijela prema procjeni M. Č., vještaka građevinske struke iz Z., od
  6. svibnja
  7. godine.
  8. Ustavni sud razmatrao je ustavnu tužbu s aspekta članaka
  9. stavka
  10. i
  11. stavka
  12. Ustava. Sadržaj ustavnog prava zajamčenog člankom
  13. stavkom
  14. Ustava ograničen je na ustavnopravno prihvatljivo tumačenje i primjenu mjerodavnog materijalnog prava. Sadržaj ustavnog prava zajamčenog člankom
  15. stavkom
  16. Ustava ograničen je na postupovna jamstva pravičnog suđenja. Ustavni sud, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta ustavnog prava na pravično suđenje, ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima te na temelju toga, sagledavajući postupak kao jedinstvenu cjelinu, ocjenjuje je li postupak bio vođen na način koji podnositelju osigurava pravično suđenje, odnosno je li tijekom postupka pred nadležnim sudom počinjena povreda takvog značaja da postupak kao jednu cjelinu čini nepravičnim za podnositelja. Pri tome neće svaka postupovna povreda dovesti do povrede ustavnog prava na pravično suđenje, već će to biti samo ona povreda koja je takvog značaja da podnositelju ugrožava pravo na pravično suđenje.
  17. U konkretnom slučaju ovršnom ispravom razvrgnuta je suvlasnička zajednica tužitelja i podnositeljice na spornoj nekretnini. Tužitelj je obvezan na ime suvlasničkog dijela podnositeljice isplatiti joj protuvrijednost njenog suvlasničkog dijela (2/9) prema procjeni vještaka građevinske struke. Osim »zahtjeva« da se treba raditi o procjeni vještaka građevinske struke, kako bi se utvrdio iznos kojeg je tužitelj dužan isplatiti podnositeljici na ime njenog suvlasničkog dijela od 2/9 koji joj pripada, u samoj ovršnoj ispravi drugo nije naznačeno. Prema tome, utvrđivanje konkretnog, točno određenog iznosa koji pripada podnositeljici nakon diobe suvlasničke zajednice i kojeg joj je ovrhovoditelj obvezan isplatiti, sukladno ovršnoj ispravi, treba utvrditi u ovršnom postupku. Ovršni sud je donio osporeno rješenje kojim je vrijednost nekretnine (o kojoj ovisi i visina iznosa kojeg je ovrhovoditelj dužan isplatiti podnositeljici na ime njenog suvlasničkog dijela) utvrđena prema nalazu vještaka sačinjenog u parničnom postupku iz kojeg potječe ovršna isprava,
  18. svibnja
  19. godine. Ovršni sud je na zahtjev podnositeljice proveo vještačenje kako bi se utvrdila nova vrijednost nekretnine, prema cijenama na dan nove procjene. No, budući da je rješenje o ovrsi, u kojem je određeno da će se za procjenu vrijednosti uzeti nalaz od
  20. svibnja 2001., u međuvremenu postalo pravomoćno, sud je ocijenio da se radi o presuđenoj stvari, slijedom čega je vezan tom pravomoćnom odlukom i više ne može raspravljati o tome odgovara li ta procjena sadašnjoj tržišnoj vrijednosti nekretnine. Nakon uvida u oba nalaza građevinskog vještaka Ustavni sud ocjenjuje osnovanima navode podnositeljice da se radi o značajnoj razlici u procijenjenoj vrijednosti nekretnine prema nalazu od
  21. svibnja
  22. i
  23. studenog
  24. godine. S obzirom na to, a imajući u vidu ovršnu ispravu, u izreci navedena rješenja i mjerodavne odredbe Ovršnog zakona iz kojih se može zaključiti da je vrijednost nekretnine moguće zaključkom u tijeku ovršnog postupka ponovno utvrđivati pod određenim pretpostavkama, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljici u konkretnom slučaju uskraćena mogućnost da ostvari u cijelosti pravo koje joj prema ovršnoj ispravi pripada. Time su postupanja nadležnih sudova u konkretnom ovršnom postupku dovela i do povrede ustavnih prava podnositeljice. Polazeći od sadržaja ustavnih prava zajamčenih člancima
  25. stavkom
  26. i
  27. stavkom
  28. Ustava, Ustavni sud ocjenjuje, sagledavajući provedeni ovršni postupak kao cjelinu, da su u izreci navedenim rješenjima podnositeljici ustavne tužbe ta ustavna prava povrijeđena.
  29. Razmatrajući okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud je pošao i od stajališta da vladavina prava, kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, između ostalog, sadrži obvezu sudova da, u slučajevima kada tumače i primjenjuju propise, postupaju na način da ne povrjeđuju ljudska prava i temeljne slobode. Ustavna prava zajamčena člancima
  30. stavkom
  31. i
  32. stavkom
  33. Ustava ne mogu se tijekom sudskog postupka ostvariti ukoliko stranke u tom postupku nemaju jednak postupovni i materijalnopravni položaj (stajalište Ustavnog suda izraženo u odluci broj: U-III-488/2001, »Narodne novine« broj 11/04.).
  34. Iako je podnositeljica ustavnom tužbom osporila samo rješenje Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-1319/04 od
  35. listopada
  36. i rješenje Općinskog suda u Zadru, broj: Ovr-676/04 od
  37. srpnja 2004., Ustavni sud je, na temelju članka
  38. Ustavnog zakona, ocijenio da su podnositeljici ustavna prava povrijeđena i rješenjem Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-372/05 od
  39. svibnja
  40. i rješenjem Općinskog suda u Zadru, broj: Ovr-676/04 od
  41. siječnja
  42. godine.
  43. Slijedom iznijetog, na temelju članka
  44. i
  45. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Broj: U-III-408/2005 Zagreb,
  46. veljače
  47. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća Agata Račan, v. r. Odluka, NN 24/2008-783 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 24/2008 Broj dokumenta u izdanju: 783 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.2.
  48. ELI: /eli/sluzbeni/2008/24/783 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  49. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.