← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3183/2005 od 6. veljače 2008.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3183/2005 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3183/2005 od
  3. veljače
  4. NN 24/2008 (25.2.2008.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3183/2005 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 787 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Aldo Radolović, predsjednik Vijeća, te suci Marko Babić, Mario Kos, Davor Krapac, Jasna Omejec i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula J. M. iz Z., na sjednici održanoj
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-1953/05-2 od
  10. lipnja
  11. godine, kojim je kao neosnovana odbijena žalba podnositeljice, izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Zagrebu broj: Zs-9892/04 od
  12. lipnja
  13. godine. Tim drugostupanjskim rješenjem određeno je brisanje zabilježbe žalbe podnositeljice protiv prvostupanjskog rješenja. Rješenjem Općinskog suda u Zagrebu pod stavkom I. izreke, na temelju brisovnog očitovanja broj: OV-9003/2004 od
  14. lipnja
  15. godine, dopušteno je u podulošku 5310 k.o. Grad Zagreb upis prijenosa prava vlasništva nekretnina na kojima je upisano pravo vlasništva u korist H.-L. K. d.o.o. Z., sagrađenoj na z.k. č.
  16. upisanoj u z.k. C., na V. D. iz Z., u 1/1 dijela, te brisanje zabilježbe da je prijenos vlasništva obavljen radi osiguranja potraživanja pod B r.br.
  17. Stavkom II. izreke temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od
  18. lipnja
  19. godine i tabularne isprave od
  20. srpnja
  21. godine dopušten je u podulošku 5310 k.o. G. Z. upis prijenosa prava vlasništva na navedenoj nekretnini, od vlasnika V. D. iz Z., na Z. S. A. iz Z., u 1/1 dijelu.
  22. Podnositeljica u ustavnoj tužbi, u bitnome, navodi da je prvostupanjski sud dopuštajući upis prava vlasništva na spornoj nekretnini u korist predlagateljice bez njezinog prijedloga, povrijedio mjerodavne odredbe Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/
  23. i 100/04., u daljnjem tekstu: ZZK), jer je postupak vodio bez zahtjeva stranke i izvan granica zahtjeva stavljenog u prijedlogu. Daljnju povredu ZZK-a podnositeljica obrazlaže činjenicom da je sud prvog stupnja donio odluku o upisu prava vlasništva protiv osobe koja u trenutku podnošenja prijedloga nije bila upisana kao zemljišnoknjižni vlasnik. Isto tako ističe da osporenim rješenjem sud nije odgovorio na sve njezine žalbene navode. Smatra da su joj osporenim rješenjem povrijeđena odredbe članaka 14.,
  24. i
  25. Ustava, te članci 6.,
  26. i 14., članak
  27. Prvog protokola i članak
  28. Protokola broj 12 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predlaže usvojiti ustavnu tužbu i ukinuti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje. Ustavna tužba nije osnovana.
  29. Prema odredbi članka
  30. stavka
  31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  32. i 49/02.-pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojima je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja, povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud mjerodavne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  33. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke, na temelju brisovnog očitovanja, dopušten je prijenos prava vlasništva sporne nekretnine na protustranku te brisanje zabilježbe. Istim rješenjem u točki II. izreke dopušten je upis prijenosa prava vlasništva na spornoj nekretnini na predlagateljicu. Osporenim drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba podnositeljice te je određeno brisanje zabilježbe žalbe. U odnosu na žalbeni navod podnositeljice da u vrijeme podnošenja navedenog prijedloga protustranka nije bila upisana kao vlasnik sporne nekretnine, već je kao fiducijalni vlasnik bila upisana »H.-L. K.« d.o.o. Z., te da u trenutku podnošenja tog prijedloga nije bilo dostavljeno brisovno očitovanje »H.-L. K.« d.o.o. Z., kojim dozvoljava prijenos prava vlasništva na protustranku, kao niti tabularna isprava, kojom protustranka dozvoljava uknjižbu prava vlasništva na spornoj nekretnini predlagateljice, u obrazloženju osporenog rješenja Županijski sud u Zagrebu istaknuo je sljedeće: »Temeljem članka
  34. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine« br. 91/96 i 68/98 – dalje: ZZK) sud je bio dužan podnositeljicu prijedloga za uknjižbu pozvati da u primjerenom roku ukloni nedostatke neurednog prijedloga, odnosno dostavi navedene isprave kako bi se mogla izvršiti uknjižba prijenosa vlasništva na navedenoj nekretnini. Prvostupanjski sud to nije učinio, već je sama predlagateljica dana
  35. srpnja
  36. godine, 7 dana nakon podnošenja prijedloga za uknjižbu, dakle u zakonskom roku, dostavila navedene isprave sudu. Naime citirana odredba čl.
  37. ZZK-a ne priječi stranke da i same dopunjuju svoj prijedlog bez izričitog poziva ili upute suda.« Županijski sud u Zagrebu utvrdio je da je prvostupanjski sud pravilno postupio u smislu odredbi članaka
  38. i
  39. ZZK-a, ističući da utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava koje imaju potreban oblik.
  40. Za ocjenu jesu li podnositeljici osporenim odlukama povrijeđena istaknuta ustavna i konvencijska prava, Ustavni sud polazio je od sljedećih utvrđenja: – zemljišnoknjižni postupak pokrenut je
  41. srpnja
  42. prijedlogom predlagateljice Z. S. A. protiv protustranke V. D., radi uknjižbe prava vlasništva na spornom stanu; – u zemljišnoknjižnom izvatku za spornu nekretninu od
  43. srpnja
  44. godine razvidno je da je podnositeljica podnijela prijedlog protiv V. D. radi predbilježbe vlasništva (Z-s-9893/04), te prijedlog protiv V. D. radi kupoprodaje (Zs-9919/04); – prvostupanjskim rješenjem dopušten je upis prijenosa prava vlasništva sporne nekretnine od V. D., kao protustranke na Z. S. A.; – protiv tog rješenja podnositeljica je podnijela žalbu ističući da ima pravni interes jer je podnijela prijedlog za upis prava vlasništva na istoj spornoj nekretnini pod brojem: Zs-9893/04 kod Općinskog suda u Zagrebu; – Županijski sud u Zagrebu meritorno je odlučio o žalbi podnositeljice.
  45. Člankom
  46. stavkom
  47. Ustava jamči se strankama u postupku jednakost pred zakonom, te Ustavni sud ispituje je li strankama u postupku doista i osigurana takva jednakost, odnosno jesu li sudovi proizvoljno tumačili i samovoljno primijenili mjerodavno materijalno pravo na štetu stranaka u postupku. Polazeći od utvrđenja iz točke
  48. obrazloženja razvidno je da se zemljišnoknjižni postupak vodio po prijedlogu predlagateljice, te da je sud prvog stupnja rješenjem odlučio o predlagateljičinim pravima i obvezama u pogledu sporne nekretnine. Činjenica jest da je podnositeljica na istoj spornoj nekretnini tražila predbilježbu prava vlasništva, međutim o tom njezinom pravu sud u trenutku donošenja prvostupanjskog rješenja nije konačno odlučio. Polazeći od navedenih utvrđenja iz kojih proizlazi da sud prvog stupnja u konkretnom slučaju nije odlučivao ni o pravima niti o obvezama podnositeljice ustavne tužbe, činjenice da podnositeljica nije bila stranka u postupku, niti se donoseći osporena rješenja odlučivalo o nekom njezinom knjižnom pravu, Ustavni sud imajući u vidu sadržaj odredbe članka
  49. stavka
  50. utvrđuje da podnositeljici osporenim rješenjima nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom.
  51. Podnositeljica u ustavnoj tužbi ističe i povredu odredbe članka
  52. stavka
  53. Ustava, kojom se jamči pravo na pravično suđenje. Sadržaj ustavnog prava na pravično suđenje ograničen je na postupovna jamstva pravičnog suđenja pa Ustavni sud, ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta tog ustavnog prava, ispituje eventualno postojanje postupovnih povreda u postupcima pred sudovima te na temelju toga, sagledavajući postupak kao jedinstvenu cjelinu, ocjenjuje je li postupak bio vođen na način koji podnositeljici osigurava pravično suđenje. Pri ocjeni o eventualnoj povredi toga ustavnog jamstva Ustavni sud polazio je od činjenice da se u konkretnom slučaju nije odlučivalo o podnositeljičinim pravima ili obvezama (izloženo u točki
  54. Odluke). Sud ističe da je ZZK-om propisano da pored osoba koje su stranke u zemljišnoknjižnom postupku (predlagatelj i protustranka), pravo na žalbu pripada i osobama na čija se knjižna prava upis odnosi i koje su provedenim upisom na neki način povrijeđene u svojem pravu. Odredbe članaka
  55. i
  56. ZZK-a reguliraju dostavu zemljišnoknjižnog rješenja. Tako je odredbom članka
  57. stavka
  58. propisano da će se rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostaviti predlagatelju, odnosno njegovu opunomoćeniku, i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavanju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba. Odredbama članka
  59. ZKK-a, između ostalog, propisano je da se rješenje kojim se dopušta potpuno ili djelomično brisanje nekog upisa dostavlja i svim osobama koje imaju uknjižena ili predbilježena prava na onom pravu čije se potpuno ili djelomično brisanje rješenjem dopušta. Polazeći od navedenih zakonskih odredbi, kao i utvrđenja iz točke
  60. odluke nedvojbeno proizlazi da sud prvog stupnja nije direktno niti indirektno odlučivao o podnositeljičinim pravima ili obvezama, te joj se stoga nije niti dostavljalo osporeno prvostupanjsko rješenje. Iako je podnositeljica, kao neovlaštena osoba, uložila žalbu, Županijski sud u Zagrebu meritorno se očitovao na njezine žalbene navode. Ustavni sud napominje da eventualnu povredu ustavnog jamstva iz članka
  61. stavka
  62. Ustava, Sud ocjenjuje utvrđujući je li postupak koji je prethodio ustavnosudskom postupku (pritom sagledavajući ga kao jedinstvenu cjelinu), bio vođen na način koji podnositeljici osigurava pravično suđenje. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud ne nalazi niti jedan razlog koji bi upućivao da je podnositeljici u provedenom zemljišnoknjižnom postupku povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  63. stavka
  64. Ustava.
  65. Odredbom članka
  66. Ustava, na čiju povredu podnositeljica također upućuje u ustavnoj tužbi, štiti se pravo vlasništva. Polazeći od sadržaja tih odredbi, te činjenice da podnositeljica nije vlasnica sporne nekretnine, ocjena je Ustavnog suda da podnositeljici nije povrijeđeno to ustavno pravo.
  67. Razmotrivši podnositeljičine razloge, imajući pri tome u vidu utvrđenja navedena u točkama 6.,
  68. i
  69. obrazloženja ove odluke, Ustavni sud nije našao činjenice ili okolnosti koje bi upućivale na povredu istaknutih konvencijskih prava.
  70. Stoga je na temelju odredbi članaka
  71. i
  72. Ustavnog zakona odlučeno kao u izreci.
  73. Objava odluke temelji se na članku
  74. stavku
  75. Ustavnog zakona. Broj: U-III-3183/2005 Zagreb,
  76. veljače
  77. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Aldo Radolović, v. r. Odluka, NN 24/2008-787 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 24/2008 Broj dokumenta u izdanju: 787 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.2.
  78. ELI: /eli/sluzbeni/2008/24/787 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  79. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.