Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1973/2006 od 21. veljače 2008

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1973/2006 od 21. veljače 2008.

Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1973/2006 od 21. veljače 2008.

NN 33/2008 (21.3.2008.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1973/2006 od 21. veljače 2008.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1090 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Agata Račan, predsjednica Vijeća, te suci Snježana Bagić, Ivan Matija, Jasna Omejec, Aldo Radolović i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula C. o. d.d. iz Z., koju zastupa Z. Ć., diplomirana pravnica C. o. d.d. iz Z., na sjednici održanoj 21. veljače 2008. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Ukidaju se:

–presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: Gž-1508/05-2 od 30. ožujka 2006. godine i

–presuda Općinskog suda u Novoj Gradiški broj: P-306/05-15 od 4. srpnja 2005. godine.

III. Predmet se vraća Općinskom sudu u Novoj Gradiški na ponovni postupak.

IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje 1. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj: Gž-1508/05-2 od 30. ožujka 2006. godine.

Tom presudom odbijena je kao neosnovana žalba podnositeljice i potvrđena presuda Općinskog suda u Novoj Gradiški broj: P-306/5-15 od 4. srpnja 2005. godine, kojom joj je naloženo da tužitelju I. J. na ime rente isplaćuje povećanu rentu u iznosu od 1.200,00 kuna mjesečno.

2.Podnositeljica ustavne tužbe smatra da su Općinski sud u Novoj Gradiški i Županijski sud u Slavonskom Brodu, u konkretnom slučaju, nepravilno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili propise materijalnog i procesnog prava.

Navodi da je tužitelju zadnja renta plaćena 31. ožujka 1992. godine, a tužba podnesena 25. travnja 2005. godine, dakle, 13 godina nakon zadnje isplate, slijedom čega smatra da je osnovan njezin prigovor zastare prava budući da je protekao rok od 5 godina od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraživanja.

Podnositeljica ističe da s obzirom da šteta s osnova tuđe pomoći i njege nastaje sukcesivno moguće ju je potraživati unutar zastarnog roka iz članka 376. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01., u daljnjem tekstu ZOO), ali samo ako nije nastupila zastara takvog prava iz članka 373. ZOO-a, slijedom čega smatra da nema mogućnosti potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja.

Također, smatra da je Zakon o zastarjelosti potraživanja (Službeni list SFRJ, broj 29/78.), a na koji se u obrazloženju svoje odluke poziva Općinski sud, prestao važiti stupanjem na snagu ZOO-a koji u članku 1108. izričito propisuje da njegovim stupanjem na snagu prestaju vrijediti odredbe Zakona o zastarjelosti potraživanja.

Navedeno, prema njezinom mišljenju, ima za posljedicu povredu ustavnih prava zajamčenih člancima 18., 19. stavkom 1. i 26. Ustava Republike Hrvatske. Iz sadržaja ustavne tužbe proizlazi da se podnositeljica poziva i na članak 14. stavak 2. Ustava. Podnositeljica ističe i povredu odredbi članaka 3. i 117.

Ustava.

Ustavnom sudu predlaže usvajanje ustavne tužbe, ukidanje presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu i Općinskog suda u Novoj Gradiški i vraćanje predmeta sudovima na ponovni postupak, kao i odgodu ovrhe.

3.Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Novoj Gradiški broj: P-306/05.

Ustavna tužba je osnovana.

4.U postupku pokrenutom ustavnom tužbom temeljem odredbe članka 62. stavka 1.

Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.

5.Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja I. J. kojim je od podnositeljice tražio isplatu povećane rente zbog povišenja životnih troškova, kao i devalvacije valute u kojoj mu je renta dosuđena presudom Općinskog suda u Zagrebu broj: Pn-105/96 od 20. srpnja 1990. godine.

Tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom utvrđene su sljedeće činjenice:

–temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Zagrebu broj: XXVI-Pn-105/86 od 20. srpnja 1990. godine (potvrđena presudom broj: Gž-663/91 od 5. veljače 1991. godine) podnositeljica je bila dužna tužitelju plaćati rentu u iznosu od 1.280,00 dinara mjesečno, počevši od 1. lipnja 1990;

–tužitelj je 2. veljače 1991. godine uputio zahtjev za kapitalizaciju rente punomoćniku podnositeljice na koji nije odgovoreno;

–25. svibnja 1991. godine tužitelj je uputio podnositeljici zahtjev za povećanje rente na koji je ona potvrdno odgovorila i donijela odluku o osnovanosti zahtjeva te se obvezala od 1. srpnja 1991. godine isplaćivati povišeni iznos od 2.500,00 dinara;

–21. siječnja 1992. godine tužitelj je podnio novi zahtjev za povećanje rente koji je podnositeljica prihvatila te se obvezala od 1. veljače 1992. godine isplaćivati povišeni iznos od 5.600,00 HRD;

–sljedeći zahtjev za povećanje rente tužitelj je podnio 11. siječnja 1999. godine, ali podnositeljica na taj zahtjev nije odgovorila;

Prvostupanjski je sud usvojio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da su se promijenile okolnosti koje su postojale prilikom donošenja ranije presude (promjena valute dinar u kunu, povećanje životnih troškova), te dosudio tužitelju rentu u iznosu od 1.200,00 kuna mjesečno.

U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud citira pravni stav sjednice građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 7. srpnja 1970. i stav izražen u odluci broj: Gž-2880/78 od 14. lipnja 1979. godine. Prema tom pravnom stavu vrijeme potrebno za zastaru rentnog odštetnog potraživanja ravna se prema odredbi članka 19. ZZP (članak 376. ZOO), pa se na takve zahtjeve ne primjenjuju odredbe članaka 372. i 373. ZOO, kao i da zastara rentnih odštetnih zahtjeva ne nastupa sve dok štete traju s tim da pojedini iznos takve štete zastarijeva za tri godine sukladno članku 376. stavku 1. u svezi s člankom 361. stavkom 1.

ZOO-a.

Drugostupanjski je sud, odlučujući povodom žalbe podnositeljice, potvrdio prvostupanjsku odluku.

6.U slučaju podnositeljice Ustavni sud mjerodavnima smatra odredbe članaka 372. stavka 1., 373. stavaka 1. i 2., 376. stavaka 1. i 2. i 1108. ZOO-a.

Odredbom članka 372. stavka 1. ZOO-a, propisano je da potraživanja povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim određenim vremenskim razmacima (povremena potraživanja), pa bilo da se radi o sporednim povremenim potraživanjima, kao što je potraživanje kamata, bilo da se radi o takvim povremenim potraživanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je potraživanje uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

Odredbom članka 373. stavka 1. ZOO-a propisano je da samo pravo iz kojega proistječu povremena potraživanja zastarijeva za pet godina, računajući od dospjelosti najstarijega neispunjenog potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja, dok je stavkom 2. propisano da kada zastari pravo iz kojega proistječu povremena potraživanja, vjerovnik gubi pravo ne samo da zahtijeva buduća povremena davanja, nego i povremena davanja koja su dospjela prije te zastare.

Odredbom članka 376. stavka 1. ZOO-a propisano je da potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

Stavkom 2. propisano je da u svakom slučaju to potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala.

Člankom 1108. ZOO-a propisano je da na dan stupanja na snagu tog zakona prestaje važiti Zakon o zastarjelosti potraživanja (»Službeni list FNRJ«, broj 40/53. i 57/54.).

7.Polazeći od obrazloženja i navoda ustavne tužbe, Ustavni sud je ispitivao ustavnu tužbu s aspekta povrede članka 14. stavka 2. Ustava. Sadržaj prava zajamčenog člankom 14. stavkom 2. Ustava jest primjena mjerodavnog materijalnog prava i ustavnopravna prihvatljivost tumačenja tog prava u konkretnom slučaju.

Ustavni sud utvrđuje da, u konkretnom slučaju, tužitelj nije u zakonom propisanom roku od 5 godina od dana isplate zadnje rente (31. ožujka 1992. godine) sudski zahtijevao ponovno uspostavljanje isplate ili povišenje rente, zbog čega je nastupila zastara samog prava, a slijedom čega i pravo na isplatu rente. U slučaju kad je nastupila zastara samog prava iz kojeg proizlazi povremeno potraživanje, nema pravne osnove za ponovno uspostavljanje isplate ili povišenje rente za kasnija razdoblja.

Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da su Općinski sud u Novoj Gradiški i Županijski sud u Slavonskom Brodu mjerodavno materijalno pravo tumačili i primijenili na ustavnopravno neprihvatljiv način, zbog čega je podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo jednakosti svih pred zakonom, zajamčeno odredbom članka 14. stavka 2. Ustava.

8.S obzirom da je Ustavni sud meritorno odlučio o podnesenoj ustavnoj tužbi, prijedlog podnositeljice za donošenje rješenja o privremenoj odgodi ovrhe nije razmatran.

9.Na temelju odredaba članaka 73. i 76. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama I., II. i III. izreke.

10.Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbi članka 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-III-1973/2006 Zagreb, 21. veljače 2008.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća Agata Račan, v. r.

Odluka, NN 33/2008-1090 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje:

NN 33/2008 Broj dokumenta u izdanju: 1090 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.3.2008.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

Pravni vodič

Zastara duga: rokovi i prigovor zastare

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.