Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Zakon o tržištu kapitala

Zakon o tržištu kapitala Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o tržištu kapitala NN 88/2008 (28.7.2008.), Zakon o tržištu kapitala HRVATSKI SABOR 2812 Na temelju članka 88. Us

tava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA Proglašavam Zakon o tržištu kapitala, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici

  1. srpnja
  2. godine. Klasa: 011-01/08-01/109 Urbroj: 71-05-03/1-08-2 Zagreb,
  3. srpnja
  4. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r. ZAKON O TRŽIŠTU KAPITALA DIO PRVI Opće odredbe Članak
  5. Ovaj Zakon uređuje:
  6. uvjete za osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak postojanja investicijskog društva, tržišnog operatera i operatera sustava prijeboja i namire u Republici Hrvatskoj,
  7. uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga,
  8. pravila trgovanja na uređenom tržištu,
  9. uvjete za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište,
  10. obveze u svezi objavljivanja informacija koje se odnose na vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište,
  11. zlouporabu tržišta,
  12. pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima,
  13. ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pri provođenju ovog Zakona. Prijenos propisa Europske unije Članak 2.

(1)Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
  1. Direktiva Vijeća 89/117/EEZ od
  2. veljače
  3. o obvezama podružnica kreditnih institucija i financijskih institucija sa sjedištem izvan države članice, koje su osnovane u državi članici, u svezi objave godišnjih računovodstvenih podataka (u daljnjem tekstu: Direktiva 89/117/EEZ),
  4. Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  5. ožujka
  6. o sustavima zaštite ulagatelja (u daljnjem tekstu: Direktiva 97/9/EZ),
  7. Direktiva 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  8. svibnja
  9. o uvrštenju vrijednosnih papira na službenu kotaciju burze te o informacijama koje moraju biti objavljene o ovim vrijednosnim papirima (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/34/EZ),
  10. Direktiva 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  11. siječnja
  12. o nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipuliranju tržištem (zlouporaba tržišta) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/6/EZ),
  13. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2003/71/EZ od
  14. studenog
  15. o prospektu koji će se objaviti nakon što se vrijednosni papiri javno ponude ili prihvate za trgovanje te kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/34/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/71/EZ),
  16. Direktiva Komisije 2003/124/EZ od
  17. prosinca
  18. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu definicije i javnog objavljivanja povlaštenih informacija i definicije manipuliranja tržištem (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/124/EZ),
  19. Direktiva Komisije 2003/125/EZ od
  20. prosinca
  21. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu fer prikaza preporuka za ulaganje i objavljivanja sukoba interesa (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/125/EZ),
  22. Direktiva 2004/39/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
  23. travnja
  24. o tržištima financijskih instrumenata kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktiva 2000/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća te ukida Direktiva Vijeća 93/22/EEZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/39/EZ),
  25. Direktiva Komisije 2004/72/EZ od
  26. travnja
  27. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća u pogledu prihvaćenih tržišnih praksa, definicije povlaštene informacije u odnosu na izvedenice na robu, izrade popisa upućenih osoba, obavještavanja o transakcijama upravitelja i obavještavanja o sumnjivim transakcijama (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/72/EZ),
  28. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2004/109/EZ od
  29. prosinca
  30. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u svezi podataka o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva 2001/34/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ),
  31. Direktiva 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  32. lipnja
  33. koja se odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija (preoblikovano) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/48/EZ),
  34. Direktiva 2006/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  35. lipnja
  36. o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i kreditnih institucija (preoblikovana) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/49/EZ),
  37. Direktiva 2006/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  38. kolovoza
  39. o provedbi Direktive 2004/39/EC Europskog parlamenta i Vijeća koja se odnosi na organizacijske zahtjeve i uvjete poslovanja investicijskih društava i definiranje pojmova u svezi te Direktive (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/73/EZ),
  40. Direktiva Komisije 2007/14/EZ od
  41. ožujka
  42. kojom se propisuju detaljna pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/14/EZ),
  43. Direktiva 2007/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
  44. rujna
  45. kojom se mijenja Direktiva Vijeća 92/49/EEZ i Direktive 2002/83/EZ, 2004/39/EZ, 2005/68/EZ i 2006/48/EZ u svezi postupaka i kriterija za prudencijalnu procjenu stjecanja ili povećanja udjela u financijskom sektoru (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/44/EZ).
(2)Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje sljedećih uredbi Europske zajednice: 1. Uredba Komisije (EZ-
  1. a)broj 2273/2003 od 22. prosinca 2003. o provedbi Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izuzeća za programe otkupa i stabilizacije financijskih instrumenata (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-
  2. a)broj 2273/2003), 2. Uredba Komisije (EZ-
  3. a)broj 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti i o njihovom obliku, uključivanju informacija upućivanjem i objavljivanju takvih prospekata i raspisivanju oglasa (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-
  4. a)broj 809/2004), 3. Uredba Komisije (EZ-
  5. a)broj 1287/2006 od 10. kolovoza 2006. kojom se provodi Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u svezi obveze vođenja evidencija investicijskih društava, izvještavanjem o transakcijama, transparentnošću tržišta, uvrštavanjem financijskih instrumenata u trgovanje i pojmovima određenim u smislu spomenute Direktive (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ-
  6. a)broj 1287/2006). Značenje pojedinih pojmova Članak 3.
(1)Pojedini pojmovi, u smislu ovog Zakona, imaju sljedeće značenje:
  1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom,
  2. Financijski instrumenti su: a. prenosivi vrijednosni papiri, b. instrumenti tržišta novca, c. jedinice u subjektima za zajednička ulaganja, d. izvedenice u koje se ubrajaju: – opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori (forward rate agreements) i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose te drugi izvedeni financijski instrumenti, financijski indeksi ili financijske mjere koje se mogu namiriti fizički ili u novcu, – opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili drugih razloga za raskid ugovora), – opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu i/ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi, – opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, koji nisu navedeni u alineji
  3. podtočke d. ove točke i nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju karakteristike drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir između ostalog poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu (margin call), – izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika, – financijski ugovori za razlike (financial contract for differences), – opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, emisijske kvote ili stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne od ugovornih strana (osim iz razloga neplaćanja ili drugih razloga za raskid ugovora), kao i bilo koji drugi izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjere koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju značajke drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu i/ili na multilateralnoj trgovinskoj platformi, i poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu.
  4. Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su: a. dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama, b. obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, c. svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu točke
  5. ovog članka.
  6. Instrumenti tržišta novca su sve vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja.
  7. Investicijsko društvo je pravna osoba čija je redovita djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećima i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.
  8. Kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
  9. Subjekt za zajednička ulaganja označava: – subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje Agencije sukladno zakonu koji uređuje uvjete osnivanja i rada fondova i društava za upravljanje, – subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje za rad u nekoj od država članica i koji, sukladno propisima matične države članice, ispunjava uvjete iz Direktive Vijeća broj 85/611/EEZ od
  10. prosinca
  11. o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredbi koje se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i njezinih izmjena i dopuna, – drugi strani subjekt za zajednička ulaganja uključujući i subjekte različite od onih iz alineje
  12. ove točke, kao i subjekte za zajednička ulaganja s odobrenjem za rad u nekoj od trećih država.
  13. Sistematski internalizator je investicijsko društvo koje na organiziran, učestao i sustavan način trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta ili multilateralne trgovinske platforme.
  14. Održavatelj tržišta je osoba koja neprekidno djeluje na tržištu financijskih instrumenata, spremna trgovati za vlastiti račun, kupnjom i prodajom financijskih instrumenata, po cijenama koje sama odredi, koristeći vlastiti kapital.
  15. Investicijske usluge i aktivnosti su usluge i aktivnosti iz članka
  16. ovog Zakona u svezi financijskih instrumenata iz točke
  17. ovog stavka.
  18. Klijent je svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske i/ili pomoćne usluge.
  19. Izvršavanje naloga za račun klijenta je postupanje investicijskog društva s ciljem zaključivanja ugovora o kupnji ili prodaji jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenta.
  20. Trgovanje za vlastiti račun je trgovanje korištenjem vlastitog kapitala s ciljem zaključenja transakcije za vlastiti račun, s jednim ili više financijskih instrumenata.
  21. Upravljanje portfeljem je upravljanje portfeljem koji uključuje jedan ili više financijskih instrumenata, na individualnoj i diskrecijskoj osnovi, na temelju ovlaštenja klijenta.
  22. Investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka klijentu, na njegov zahtjev ili na inicijativu investicijskog društva, u pogledu jedne ili više transakcija s financijskim instrumentima.
  23. Osobna preporuka je preporuka koja se daje osobi kao ulagatelju, potencijalnom ulagatelju, zastupniku ulagatelja ili potencijalnog ulagatelja. Osobna preporuka mora se osobi prikazati kao prikladna za istu ili se takva preporuka mora temeljiti na razmatranju okolnosti u svezi takve osobe, te mora predstavljati preporuku da se poduzme jedan od sljedećih koraka: – kupnja, prodaja, upis, zamjena, nazadkupnja, držanje ili preuzimanje obveze na upis određenog financijskog instrumenta; – izvršavanje ili neizvršavanje prava koja proizlaze iz određenog financijskog instrumenta za kupnju, prodaju, upis, zamjenu, ili nazadkupnju financijskog instrumenta. Ne smatra se osobnom preporukom takva preporuka koja je izdana isključivo putem distribucijskog kanala ili je namijenjena javnosti.
  24. Distribucijski kanal je kanal putem kojeg informacija jest ili će vjerojatno postati javno dostupna, pri čemu riječi »vjerojatno postati javno dostupna« u ovoj odredbi znače takvu informaciju kojoj veliki broj ljudi ima pristup.
  25. Vezani zastupnik je osoba koju imenuje investicijsko društvo sa svrhom da pod punom i bezuvjetnom odgovornošću investicijskog društva u čije ime djeluje, obavlja poslove propisane ovim Zakonom za vezanog zastupnika.
  26. Multilateralna trgovinska platforma (u daljnjem tekstu: MTP) je multilateralni sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater, a koji spaja ponudu i potražnju za financijskim instrumentima više zainteresiranih trećih strana. Spajanje ponude i potražnje odvija se prema unaprijed određenim jednoznačnim pravilima i rezultira ugovorom između ugovornih strana, sukladno odredbama ovog Zakona.
  27. Uređeno tržište je multilateralni sustav koji vodi i/ili kojim upravlja tržišni operater, i koji ispunjava sljedeće uvjete: a. spaja ili omogućava spajanje interesa trećih za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, u sustavu, sukladno unaprijed određenim jednoznačnim pravilima i na način koji dovodi do zaključivanja ugovora u svezi s financijskim instrumentima koji su uvršteni radi trgovanja po njegovim pravilima i/ili u sustavu, b. posjeduje odobrenje kao uređeno tržište i c. redovito djeluje sukladno odredbama Dijela drugog ovog Zakona.
  28. Tržišni operater je osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenog tržišta. Tržišni operater može biti i samo uređeno tržište.
  29. Središnja druga ugovorna strana je osoba koja radi poravnanja poslova s financijskim instrumentima sklopljenim na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, preuzima odgovornost za ispunjenje obveza stranaka prema drugim ugovornim stranama tih poslova, na način da u svaki od poslova stupa kao novi prodavatelj prema kupcu, odnosno kao novi kupac prema prodavatelju.
  30. Matično društvo je: – matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja, – za potrebe Dijela drugog Glave I. Poglavlja
  31. i Poglavlja
  32. matično društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja i svako društvo koje, prema mišljenju Agencije, ima prevladavajući utjecaj na drugo društvo.
  33. Ovisno društvo je: – ovisno društvo kako je definirano propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja, – za potrebe Dijela drugog Glave I. Poglavlja
  34. i Poglavlja
  35. ovisno društvo kako je definirano u smislu propisa koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja i svako društvo na koje, prema mišljenju Agencije, matično društvo ima prevladavajući utjecaj.
  36. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
  37. Treća država je država koja nije država članica u smislu točke
  38. stavka
  39. ovog članka.
(2)Agencija će pravilnikom propisati:
  1. izvedene financijske instrumente iz stavka
  2. točke
  3. podtočke d. alineje
  4. ovog članka koji imaju karakteristike drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir između ostalog poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu,
  5. izvedene financijske instrumente iz stavka
  6. točke
  7. podtočke d. alineje
  8. ovog članka koji imaju značajke drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu i/ili na MTP-u, i poravnavaju li se i namiruju putem priznatih klirinških organizacija ili podliježu redovitom maržnom pozivu. DIO DRUGI Tržišta financijskih instrumenata GLAVA I. Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti Poglavlje
  9. POJMOVI Članak
  10. U smislu ovog dijela Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
  11. Kvalificirani udjel je: – svaki posredni ili neposredni udjel u investicijskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom. Udio u kapitalu ili glasačkim pravima određuje se u skladu s člancima
  12. do 417.,
  13. i
  14. ovog Zakona, – za potrebe Poglavlja
  15. Dijela drugog ovog Zakona, kvalificirani udjel je svaki posredni ili neposredni udjel u društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ili koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje tim društvom.
  16. Podružnica je podružnica kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
  17. Podružnica je podružnica kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava. U smislu ovog Zakona, svako mjesto poslovanja osnovano u istoj državi članici od strane jednog investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici smatra se jednom podružnicom.
  18. Matična država članica za investicijsko društvo je: – ako je investicijsko društvo fizička osoba, država članica u kojoj se nalazi glavni ured, – kada je investicijsko društvo pravna osoba, država članica u kojoj se nalazi sjedište, – kada investicijsko društvo u skladu s nacionalnim propisima nema sjedište, država članica u kojoj je glavni ured.
  19. Matična država članica za uređeno tržište je država članica u kojoj je registrirano uređeno tržište ili, ako po zakonu države članice nema sjedišta, država članica u kojoj se nalazi glavni ured uređenog tržišta.
  20. Država članica domaćin za investicijsko društvo je država članica različita od matične države članice u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili neposredno pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti.
  21. Država članica domaćin za uređeno tržište je država članica različita od matične države članice u kojoj uređeno tržište pruža odgovarajuće mehanizme kako bi se članovima ili sudionicima s udaljenim pristupom ustanovljenima u toj državi članici olakšao pristup trgovanju na uređenom tržištu.
  22. Nadležno tijelo je: – nadležno tijelo pojedine države koje je, na temelju propisa te države, nadležno za nadzor nad investicijskim društvom, osim ako je pojedinom odredbom ovog Zakona propisano da se ista odnosi na tijelo nadležno za drugu vrstu nadzora, – nadležno tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor nad investicijskim društvom i kojeg je ta država članica odredila kao tijelo za kontakt u skladu s člankom
  23. stavkom
  24. Direktive 2004/39/EZ, osim ako je pojedinom odredbom ovog Zakona propisano da se ista odnosi na nadležno tijelo nadležno za drugu vrstu nadzora. Tijelo za kontakt, u skladu s člankom
  25. stavkom
  26. Direktive 2004/39/EZ, je Agencija.
  27. Uobičajeno vrijeme trgovanja označava ono vrijeme, u satima, koje je mjesto trgovanja ili investicijsko društvo unaprijed odredilo i javno objavilo kao vrijeme trgovanja.
  28. Trajni medij je papir ili sredstvo koje omogućuje pohranu podataka u digitalnom formatu na takav način da su pristup, obrada i cjelokupnost podataka osigurani najmanje do roka propisanog ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona.
  29. Relevantna osoba u odnosu na investicijsko društvo je: – osoba na rukovodećoj poziciji u investicijskom društvu, osoba s vlasničkim udjelima ili vezani zastupnik investicijskog društva, – osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba s vlasničkim udjelima u svakom vezanom zastupniku investicijskog društva, – zaposlenik investicijskog društva ili zaposlenik vezanog zastupnika investicijskog društva, kao i svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su investicijskog društva ili vezanog zastupnika investicijskog društva i koja je uključena u investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja, – fizička osoba koja je izravno uključena u pružanje usluga investicijskom društvu ili njegovom vezanom zastupniku na temelju sporazuma o izdvajanju poslovnih procesa, sa svrhom pružanja i obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti.
  30. Osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je: – bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom, – uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe, – bilo koji drugi srodnik relevantne osobe, koji je s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana od datuma predmetne osobne transakcije.
  31. Izdvajanje poslovnih procesa je sporazum sklopljen u bilo kojem obliku između investicijskog društva, burze, odnosno središnjeg klirinškog depozitarnog društva i pružatelja usluga na temelju kojeg pružatelj usluga obavlja radnje, usluge ili aktivnosti koje bi inače obavljalo samo investicijsko društvo, burza ili središnje klirinško depozitarno društvo.
  32. Klirinški član je član burze ili klirinške organizacije koji je u neposrednom odnosu sa središnjom drugom ugovornom stranom.
  33. Lokalno društvo je društvo koje za svoj račun trguje na tržištima financijskih budućnosnica, opcija ili drugih izvedenica i na tržištima novca, isključivo u svrhu zaštite pozicija na tržištima izvedenica, ili koje trguje za račun drugih članova tih tržišta za koje jamče klirinški članovi istih tržišta, pri čemu odgovornost za ispunjavanje ugovora koje je takvo društvo sklopilo preuzimaju klirinški članovi istih tržišta.
  34. Financijska institucija je svaka pravna osoba, osim kreditne institucije, čija je isključiva ili pretežita djelatnost stjecanje udjela u kapitalu ili obavljanje jedne ili više osnovnih financijskih usluga kako je propisano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
  35. Matični financijski holding u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: matični financijski holding u RH) je financijski holding sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji nije ovisno društvo kreditne institucije koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, niti investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad od Agencije, niti je ovisno društvo drugog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
  36. Matični financijski holding u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: matični financijski holding u EU) je financijski holding sa sjedištem u državi članici, koji nije ovisno društvo kreditne institucije, niti investicijskog društva koji su dobili odobrenje za rad u bilo kojoj državi članici, niti je ovisno društvo drugog financijskog holdinga osnovanog u bilo kojoj državi članici.
  37. Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: matično investicijsko društvo u RH) je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima kao ovisno društvo kreditnu instituciju, investicijsko društvo, drugu financijsku instituciju, odnosno ima sudjelovanje u jednom ili više takvih subjekata, a koje samo nije ovisno društvo drugog investicijskog društva koje je od Agencije dobilo odobrenje za rad ili kreditne institucije koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad, odnosno financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
  38. Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: matično investicijsko društvo u EU) je investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje samo nije ovisno društvo drugog investicijskog društva ili kreditne institucije koji su dobili odobrenje za rad u bilo kojoj državi članici, odnosno financijskog holdinga osnovanog u bilo kojoj državi članici.
  39. Priznata investicijska društva iz treće države su društva koja ispunjavaju sljedeće uvjete: – društva koja bi, kada bi bila utemeljena unutar Europske unije, spadala u okvir definicije investicijskih društava, – društva koja su ovlaštena za poslovanje u nekoj trećoj državi, i – društva koja podliježu i udovoljavaju pravilima nadzora koja su prema mišljenju Agencije barem jednako stroga kao ona propisana ovim Zakonom.
  40. Društvo za pomoćne usluge je pravna osoba čija se glavna djelatnost sastoji od upravljanja nekretninama, upravljanja i vođenja sustava za obradu podataka ili obavljanja sličnih poslova, i koje su po svojoj prirodi pomoćne djelatnosti u odnosu na glavnu djelatnost jedne ili više kreditnih institucija ili investicijskih društava.
  41. Financijski holding je financijska institucija čija su ovisna društva isključivo ili većinom investicijska društva ili druge financijske institucije, od kojih je barem jedno investicijsko društvo i koje nije mješoviti financijski holding.
  42. Mješoviti holding je matično društvo koje nije financijski holding ili investicijsko društvo ili mješoviti financijski holding, a čija ovisna društva uključuju barem jedno investicijsko društvo, a ne uključuju kreditnu instituciju.
  43. Mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding kako je definirano propisima koji uređuju dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu.
  44. Uska povezanost označava situaciju u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na jedan od sljedećih načina: – odnosom sudjelovanja, – odnosom kontrole ili – činjenicom da su obje ili sve osobe stalno povezane s istom trećom osobom odnosom kontrole.
  45. Kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.
  46. Sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako: – ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi, ili – ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.
  47. Društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz članka
  48. stavka
  49. točke
  50. i
  51. ovog Zakona, već su povezana na jedan od sljedećih načina: – društva su ravnopravna i povezana zajedničkim vođenjem, u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta, – većina članova uprave ili nadzornog odbora tih društava su iste osobe.
  52. Društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom je društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom definirano zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada fondova i društava za upravljanje. Poglavlje
  53. INVESTICIJSKA DRUŠTVA Odjeljak
  54. Investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge Članak 5.
(1)Investicijske usluge i aktivnosti u smislu ovog Zakona jesu:
  1. zaprimanje i prijenos naloga u svezi jednog ili više financijskih instrumenata,
  2. izvršavanje naloga za račun klijenata,
  3. trgovanje za vlastiti račun,
  4. upravljanje portfeljem,
  5. investicijsko savjetovanje,
  6. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa,
  7. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa,
  8. upravljanje multilateralnom trgovinskom platformom.
(2)Pomoćne usluge u smislu ovog Zakona jesu:
  1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane usluge, kao na primjer upravljanje novčanim sredstvima, odnosno instrumentima osiguranja,
  2. davanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit,
  3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u društvima,
  4. usluge deviznog poslovanja ako su vezane uz pružanje investicijskih usluga,
  5. investicijsko istraživanje i financijska analiza, kao i ostale preporuke koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima,
  6. usluge vezane uz usluge iz stavka
  7. točke
  8. ovog članka,
  9. investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge iz ovog članka koje se odnose na temeljnu imovinu izvedenica iz članka
  10. stavka
  11. točke
  12. podtočke d. alineje 2., 3.,
  13. i
  14. ovog Zakona kada su te investicijske usluge i aktivnosti nadovezane na investicijske ili pomoćne usluge. Pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj Članak 6.
(1)Pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj može:
  1. investicijsko društvo koje je za to dobilo odobrenje za rad od Agencije,
  2. investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje nije kreditna institucija ili financijska institucija i koja u skladu s odredbama ovog Zakona ustroji podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlaštena neposredno pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj,
  3. podružnica investicijskog društva sa sjedištem u trećoj državi koja je za to dobila odobrenje za rad od Agencije.
(2)Osim društava iz stavka
  1. ovog članka, pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u Republici Hrvatskoj može:
  2. kreditna institucija koja za to dobije odobrenje od Hrvatske narodne banke,
  3. kreditna institucija ili financijska institucija iz države članice koja, u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija, ustroji podružnicu u Republici Hrvatskoj ili je ovlaštena neposredno pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj,
  4. podružnica kreditne institucije sa sjedištem u trećoj državi koja je za to dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(3)U Republici Hrvatskoj investicijske usluge iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. ovog Zakona može obavljati i tržišni operater koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
(4)Osim osoba navedenih u stavku
  1. do
  2. ovog članka, nitko drugi u Republici Hrvatskoj ne smije pružati investicijske usluge, niti obavljati investicijske aktivnosti.
(5)Stavak
  1. ovog članka ne odnosi se na osobe iz članka
  2. ovog Zakona u svezi poslova i aktivnosti na koje se odnose iznimke propisane člankom
  3. ovog Zakona. Članak 7.
(1)Iznimno od odredbe članka
  1. stavka
  2. ovog Zakona, investicijske usluge iz članka
  3. stavka
  4. točke
  5. i
  6. ovog Zakona mogu pružati i društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom u skladu s propisima koji uređuju uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.
(2)Na društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koja pružaju investicijske usluge iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. i
  4. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju sljedeće odredbe ovog Zakona:
  5. članak
  6. stavak
  7. ovog Zakona,
  8. odredbe o temeljnom kapitalu od članka
  9. do članka 35.,
  10. odredbe o organizacijskim zahtjevima od članka
  11. do članka 43.,
  12. odredbe o uvjetima poslovanja i zaštiti klijenata investicijskog društva od članka
  13. do članka 71.,
  14. odredbe članaka
  15. do
  16. ovog Zakona,
  17. odredbe u svezi zaštite ulagatelja od članka
  18. do članka 246.,
  19. odredbe o nadzoru nad pružanjem investicijskih usluga od članka
  20. do članka
  21. Članak
  22. Na kreditne institucije koje pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti na odgovarajući način primjenjuju se sljedeće odredbe:
  23. članak
  24. stavak
  25. ovog Zakona,
  26. odredbe u svezi zaštite ulagatelja od članka
  27. do 246.,
  28. odredbe o organizacijskim zahtjevima od članka
  29. do članka 43.,
  30. odredbe od članaka
  31. do članka 135.,
  32. odredbe članaka
  33. do
  34. ovog Zakona,
  35. odredbe članaka 141., 147., 152.,
  36. i
  37. ovog Zakona,
  38. odredbe članaka
  39. i 250., 555., 556.,
  40. i
  41. ovog Zakona. Izuzeci Članak 9.
(1)Odredbe Dijela drugog ovog Zakona o pružanju investicijskih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti ne primjenjuju se na:
  1. društva za osiguranje i reosiguranje,
  2. osobe koje investicijske usluge pružaju isključivo svojim matičnim društvima, svojim ovisnim društvima ili drugim ovisnim društvima svoga matičnog društva,
  3. osobe koje investicijske usluge pružaju povremeno u sklopu obavljanja svoje redovite djelatnosti ili posla, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: obavljanje te djelatnosti ili posla uređeno je pravilima propisanim zakonom, drugim propisom ili etičkim kodeksom, i ta pravila ne zabranjuju pružanje te investicijske usluge,
  4. osobe koje, osim trgovanja za vlastiti račun, ne pružaju niti jednu investicijsku uslugu, niti obavljaju ni jednu investicijsku aktivnosti, osim kada djeluju u svojstvu održavatelja tržišta ili na organiziran, učestao i sustavan način trguju za svoj račun izvan uređenog tržišta ili MTP-a i pritom koriste sustav dostupan trećim osobama, kako bi se sklapali poslovi s istima,
  5. osobe koje pružaju investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju,
  6. osobe koje pružaju investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i pružanja investicijskih usluga isključivo za vlastita matična društva ili za druga ovisna društva vlastitih matičnih društava,
  7. članice Europskog sustava središnjih banaka i druga državna tijela koja rade slične poslove te druge osobe javnog prava odgovorne za upravljanje javnim dugom ili koje posreduju pri upravljanju javnim dugom,
  8. subjekti za zajednička ulaganja i mirovinski fondovi te njihove skrbničke institucije i društva za upravljanje,
  9. osobe koje s financijskim instrumentima trguju za vlastiti račun ili pružaju za klijente iz svoje redovite djelatnosti investicijske usluge u odnosu na izvedenice na robu ili ugovore o izvedenicama iz članka
  10. stavka
  11. točke
  12. podtočke d. alineje
  13. ovog Zakona ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: pružanje tih usluga, s obzirom na sveukupnost njegovih poslova, predstavlja pomoćnu djelatnost njihovim redovitim djelatnostima, a redovita djelatnost tih osoba, obzirom na grupu u koju su uključene, nije pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti po ovom Zakonu ili zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
  14. osobe koje daju investicijske savjete u sklopu obavljanja drugih poslova iz redovite djelatnosti ili posla, a na koje se ne primjenjuju odredbe ovog Zakona o pružanju investicijskih usluga i obavljanju investicijskih aktivnosti te ako se za takve savjete ne naplaćuje posebna naknada,
  15. osobe, čija se redovita djelatnost sastoji od trgovanja za vlastiti račun s robom i /ili izvedenicama na robu, osim ako su uključene u grupu čije je osnovno poslovanje pružanje drugih investicijskih usluga u skladu s ovim Zakonom ili bankovnih usluga u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
  16. osobe koje imaju status lokalnog društva u skladu s ovim Zakonom.
(2)Pravila o pružanju investicijskih usluga i obavljanju aktivnosti, propisana ovim Zakonom, ne primjenjuju se za pružanje usluga u svojstvu druge ugovorne strane, u transakcijama u kojima sudjeluju državna tijela, osobe javnog prava u svezi upravljanja javnim dugom, ili članovi Europskog sustava središnjih banaka koji obavljaju svoje zadaće u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banka ili koji obavljaju iste zadaće u skladu s propisima država članica.
(3)Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete pod kojima se pružaju investicijske usluge i obavljaju investicijske aktivnosti kao pomoćna djelatnost u okviru redovite djelatnosti, u slučajevima propisanim točkama 3., 9. i 11. stavka 1. ovog članka.
(4)Odredbe Dijela drugog ovog Zakona o tržištu financijskih instrumenata ne primjenjuju se na Tržište novca d.d. Zagreb. Pododjeljak 1. Osnivanje investicijskog društva Članak 10.
(1)Investicijsko društvo osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo, sukladno odredbama propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)Investicijsko društvo može se osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea (SE) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3)Agencija vodi registar društava iz članka
  1. ovog Zakona koja imaju odobrenje nadležnih tijela za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti iz članka
  2. ovog Zakona.
(4)U registar iz stavka
  1. ovog članka upisuju se i društva iz članka
  2. stavka
  3. ovog Zakona.
(5)Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 3. ovog članka. Djelatnost investicijskog društva Članak 11.
(1)Investicijsko društvo može pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti te pružati s njima povezane pomoćne usluge iz članka
  1. stavka
  2. i
  3. ovog Zakona, za koje je dobilo odobrenje Agencije i upisalo ih kao djelatnost u sudski registar.
(2)Investicijsko društvo ne može obavljati druge djelatnosti osim onih iz stavka 1. ovog članka.
(3)U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi »investicijsko društvo« ili izvedenice te riječi, ako pravna osoba nema odobrenje Agencije za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti. Obveza izvještavanja Agencije Članak 12.
(1)Investicijsko društvo dužno je trajno udovoljavati uvjetima pod kojima mu je Agencija izdala odobrenje za rad.
(2)Investicijsko društvo obvezno je u roku od osam dana izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni podataka navedenih u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja za rad Članak 13.
(1)Agencija investicijskom društvu izdaje odobrenje za rad.
(2)Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(3)Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači, odnosno uprava investicijskog društva.
(4)Odobrenje za rad iz stavka
  1. ovog članka sadrži odobrenje za pružanje onih investicijskih usluga i obavljanje onih investicijskih aktivnosti iz članka
  2. stavka
  3. ovog Zakona, za koje je investicijsko društvo podnijelo zahtjev i za koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona. Zahtjev investicijskog društva obvezno sadrži i naznaku odnosi li se na pružanje investicijskih usluga i obavljanje aktivnosti sa svim ili samo s pojedinim financijskim instrumentima.
(5)Odobrenje za rad iz stavka
  1. ovog članka može sadržavati i odobrenje za pružanje jedne ili više pomoćnih usluga iz članka
  2. stavka
  3. ovog Zakona, povezanih s investicijskim uslugama i investicijskim aktivnostima iz članka
  4. stavka
  5. ovog Zakona, a za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad.
(6)Odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka sadrži naznaku je li investicijsko društvo ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenta.
(7)Investicijskom društvu ne može se izdati odobrenje za rad koje sadrži odobrenje za pružanje isključivo pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovog Zakona.
(8)Prije upisa osnivanja investicijskog društva u sudski registar, kao i prije svakog sljedećeg upisa naknadno zatraženih investicijskih usluga i aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga, u odnosu na sve ili samo neke financijske instrumente, investicijsko društvo mora dobiti odobrenje za rad, odnosno proširenje odobrenja za rad.
(9)Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije Agencija propisuje pravilnikom.
(10)Odobrenje za rad izdano od Agencije vrijedi na području država članica i omogućava investicijskom društvu pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga bilo putem podružnice ili neposredno. Proširenje odobrenja za rad Članak 14.
(1)Nakon što dobije odobrenje za rad iz članka
  1. ovog Zakona, investicijsko društvo može zatražiti proširenje odobrenja za rad za pružanje investicijskih usluga i obavljanje aktivnosti i povezanih pomoćnih usluga iz članka
  2. ovog Zakona, kao i u odnosu na financijske instrumente na koje se već izdano odobrenje za rad ne odnosi.
(2)Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovog Zakona o odobrenju za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava investicijskog društva. Članak 15.
(1)Odobrenje za rad može zatražiti i već osnovano dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.
(2)Društvo iz stavka 1. ovog članka mora dobiti odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar. Članak 16.
(1)Kreditna institucija može pružati investicijske usluge i obavljati aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge iz članka
  1. stavka
  2. i
  3. ovog Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke.
(2)Odobrenje iz stavka
  1. ovog članka, Hrvatska narodna banka izdaje uz prethodnu suglasnost Agencije o udovoljavanju uvjeta za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka
  2. stavka
  3. i
  4. ovog Zakona.
(3)Agencija će, na zahtjev kreditne institucije, izdati prethodnu suglasnost iz stavka
  1. ovog članka, ako kreditna institucija udovoljava uvjetima propisanim odredbama članaka 30.,
  2. do
  3. i članaka
  4. do
  5. ovog Zakona.
(4)O zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti Agencija će odlučiti u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(5)Na izdavanje prethodne suglasnosti kreditnoj instituciji na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 17. ovog Zakona.
(6)Za potrebe izdavanja suglasnosti iz prethodnog stavka, umjesto izraza »investicijsko društvo« u člancima 30.,
  1. do
  2. i
  3. do 135., na odgovarajući način koristit će se izraz »kreditna institucija«. Odredbe članaka
  4. do
  5. ovog Zakona primjenjivat će se samo u slučaju ako kreditna institucija podnese zahtjev i za upravljanje MTP-om. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Članak 17.
(1)Agencija će investicijskom društvu izdati odobrenje za rad ako su ispunjeni uvjeti koji se odnose na:
  1. oblik društva, dionice društva i temeljni kapital,
  2. stjecanje kvalificiranih udjela za sve imatelje kvalificiranih udjela te usku povezanost,
  3. izdavanje suglasnosti članovima uprave,
  4. organizacijske zahtjeve,
  5. pristupanje u članstvo sustava zaštite ulagatelja.
(2)Ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad odnosi na pružanje usluge iz članka
  1. stavka
  2. točke 8., ovog Zakona, Agencija će izdati odobrenje za rad ako su pored uvjeta iz stavka
  3. ovog članka ispunjeni i uvjeti propisani odredbama od članka
  4. do članka
  5. ovog Zakona.
(3)O zahtjevu iz članka
  1. stavka
  2. ovog Zakona, Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Smatrat će se da je zahtjev uredan ako, u skladu s odredbama pravilnika iz članka
  3. stavka
  4. ovog Zakona, sadrži sve propisane podatke i ako mu je priložena dokumentacija s propisanim sadržajem.
(4)Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaprimljenom obavijesti Agencije, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.
(5)Ako investicijsko društvo ne udovoljava svim uvjetima za pružanje nekih od investicijskih usluga i obavljanje nekih od aktivnosti i s njima povezanih pomoćnih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, Agencija može odobrenje za rad ograničiti samo na investicijske usluge, aktivnosti i pomoćne usluge, za koje udovoljava uvjetima iz ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona. Spajanje postupaka pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Članak
  1. Agencija može istodobno odlučivati o sljedećim zahtjevima pri izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu:
  2. zahtjevu investicijskog društva za izdavanje odobrenja za rad,
  3. zahtjevu imatelja kvalificiranih udjela za odobrenje stjecanja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu,
  4. zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave investicijskog društva. Prestanak važenja odobrenja za rad Članak 19.
(1)Odobrenje za rad prestaje važiti:
  1. ako investicijsko društvo ne započne pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka,
  2. ako investicijsko društvo uzastopno tijekom šest mjeseci ne pruža investicijske usluge i ne obavlja investicijske aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano, protekom navedenog roka,
  3. na vlastiti zahtjev investicijskog društva, dostavom rješenja Agencije,
  4. dostavom rješenja Agencije kojim se oduzima odobrenje za rad,
  5. ako se radi o kreditnoj instituciji, dostavom rješenja o oduzimanju odobrenja za rad kreditnoj instituciji, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja po sili zakona, u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
  6. danom otvaranja stečajnog postupka,
  7. zaključenjem postupka likvidacije.
(2)Ako nastupi razlog iz stavka
  1. točke
  2. i
  3. ovog članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje prestanak važenja izdanog odobrenja za rad.
(3)O prestanku važenja odobrenja za rad iz stavka
  1. točke
  2. do
  3. ovog članka Agencija će obavijestiti burzu, Operatera MTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja i namire, kada je to primjenjivo. Statusne promjene investicijskog društva Članak 20.
(1)Ako je investicijsko društvo uključeno u spajanje ili podjelu društva, mora za to spajanje ili podjelu dobiti odobrenje Agencije.
(2)Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za spajanje ili podjelu društva na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog Zakona za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu.
(3)Ako uslijed spajanja, odnosno podjele investicijskog društva, nastane novo društvo koje će pružati investicijske usluge i/ili obavljati investicijske aktivnosti, to društvo mora prije upisa spajanja, odnosno podjele u sudski registar od Agencije dobiti odobrenje za rad.
(4)Stavci od
  1. do
  2. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i za druge statusne promjene u koje je uključeno investicijsko društvo. Pododjeljak
  3. Uprava investicijskog društva Članak 21.
(1)Uprava investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko društvo. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovog članka, uprava investicijskog društva koje nije ovlašteno držati novac i financijske instrumente klijenta, može imati samo jednog člana. Kada takvo investicijsko društvo ima samo jednog člana uprave dužno je propisati dodatne mjere i postupke kojima će se osigurati upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka. Ako takvo investicijsko društvo ima više članova uprave, na odgovarajući se način primjenjuje odredba stavka
  2. ovog članka.
(3)Ako osnivačkim aktom investicijskog društva nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i skupno zastupaju investicijsko društvo.
(4)Članovi uprave investicijskog društva moraju imati dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za vođenje poslovanja investicijskog društva pažnjom dobrog stručnjaka.
(5)Članovi uprave investicijskog društva moraju voditi poslovanje investicijskog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s investicijskim društvom.
(6)Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik.
(7)Članovi uprave investicijskog društva dužni su voditi poslove investicijskog društva s područja Republike Hrvatske.
(8)Uprava investicijskog društva može ovlastiti prokurista (jednoga ili više njih) za zastupanje investicijskog društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun investicijskog društva koje proizlaze iz usluga i aktivnosti za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave investicijskog društva.
(9)Uprava investicijskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(10)Uvjete koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuje se osnivačkim aktom investicijskog društva.
(11)U slučaju da investicijsko društvo vodi upravni odbor, isti mora imenovati najmanje dva izvršna direktora. Odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona o članovima uprave investicijskog društva na odgovarajući se način primjenjuju na izvršne direktore.
(12)Agencija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete kojima članovi uprave investicijskog društva moraju udovoljavati, sadržaj zahtjeva za izdavanje suglasnosti za obavljanje dužnosti člana uprave, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu kao i sadržaj te dokumentacije. Suglasnost za imenovanje Članak 22.
(1)Članom uprave u investicijskom društvu može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva.
(2)Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovog članka, podnose članovi, odnosno nadzorni odbor investicijskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3)Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka
  1. ovog članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka
  2. ovog Zakona i pravilnika iz članka
  3. stavka
  4. ovog Zakona.
(4)U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovog članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave investicijskog društva predstavi program vođenja poslova investicijskog društva.
(5)Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje, dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom investicijskom društvu, ponovno dobiti suglasnost Agencije.
(6)Agencija će odbiti izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave ako:
  1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka
  2. ovog Zakona i odredbama pravilnika iz članka
  3. stavka
  4. ovog Zakona,
  5. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila, predstavljali prijetnju upravljanju investicijskim društvom u skladu s pravilima o upravljanju rizicima iz Poglavlja
  6. ove Glave,
  7. ako su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni ili neistiniti podaci. Oduzimanje suglasnosti i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave Članak 23.
(1)Agencija će oduzeti suglasnost za imenovanje člana uprave u investicijskom društvu u sljedećim slučajevima:
  1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete pod kojima je suglasnost izdana,
  2. ako član uprave učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost investicijskog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju investicijskog društva,
  3. ako je suglasnost dana na temelju netočnih i neistinitih podataka.
(2)Ako Agencija oduzme suglasnost za imenovanje člana uprave, investicijsko društvo obvezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.
(3)U slučaju iz prethodnog stavka ovog članka, osnivači, odnosno nadzorni odbor dužni su imenovati njihove zamjenike, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.
(4)Prethodna suglasnost za imenovanje člana uprave u investicijskom društvu prestaje važiti ako:
  1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi,
  2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, s danom prestanka dužnosti,
  3. osobi istekne ugovor o radu u investicijskom društvu, s danom isteka ugovora. Pododjeljak
  4. Broker i investicijski savjetnik Članak 24.
(1)Broker je zaposlenik investicijskog društva koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovog Zakona.
(2)Investicijski savjetnik je zaposlenik investicijskog društva koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka
  1. stavka
  2. točke 1., 2.,
  3. i
  4. ovog Zakona, odnosno zaposlenik društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koji na temelju odobrenja Agencije obavlja poslove sadržane u investicijskim uslugama iz članka
  5. stavka
  6. točke
  7. i
  8. ovog Zakona.
(3)Broker i investicijski savjetnik moraju imati dobar ugled i odgovarajuće stručne kvalifikacije.
(4)Agencija će organizirati i provoditi obrazovni program i stručne ispite za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovog članka i o tome izdavati uvjerenja.
(5)Agencija će pravilnikom propisati program i način provođenja stručnog ispita iz stavka 4. ovog članka.
(6)Uvjerenje izdano od inozemnog tijela Agencija može priznati kao uvjerenje iz stavka 4. ovog članka.
(7)Agencija će pravilnikom propisati uvjete za izdavanje odobrenja iz stavka
  1. i
  2. ovog članka, sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.
(8)Osobe koje nemaju odobrenje Agencije ne smiju obavljati poslove iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(9)Agencija vodi registar brokera i investicijskih savjetnika.
(10)Agencija će pravilnikom propisati sadržaj, način i oblik vođenja registra iz stavka 9. ovog članka. Članak 25.
(1)Agencija na zahtjev fizičke osobe iz stavka 1., odnosno
  1. članka
  2. ovog Zakona, izdaje odobrenje za obavljanje poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka
  3. stavka
  4. točke
  5. i
  6. ovog Zakona (odobrenje za rad brokera), odnosno poslova sadržanih u investicijskim uslugama iz članka
  7. stavka
  8. točke 1., 2.,
  9. i
  10. ovog Zakona (odobrenje za rad investicijskog savjetnika). Agencija će odobrenje iz ovog stavka izdati ako fizička osoba ispunjava uvjete propisane člankom
  11. ovog Zakona i pravilnikom iz članka
  12. stavka
  13. ovog Zakona.
(2)Odredbe članka 17. ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na izdavanje odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku. Standardi ponašanja brokera i investicijskih savjetnika Članak 26.
(1)Broker i investicijski savjetnik, dužni su, pri obavljanju poslova u svezi s investicijskim uslugama koje klijentu pruža investicijsko društvo, ponašati se sukladno: 1. odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, i 2. pravilima i standardima struke.
(2)Investicijski savjetnik ne smije preporučivati kupnju ili prodaju financijskih instrumenta samo radi ostvarivanja provizije. Oduzimanje odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku Članak 27.
(1)Agencija će brokeru ili investicijskom savjetniku oduzeti izdano odobrenje, ako:
  1. je pravomoćno osuđen za kaznena djela protiv imovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja, zlouporabi ovlasti u gospodarskom poslovanju, vjerodostojnosti isprava ili radi kaznenih djela iz ovog Zakona, ili mu je izrečena ili traje sigurnosna mjera zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja investicijskog društva,
  2. je pravomoćno proglašen krivim za prekršaj iz članka
  3. stavka
  4. točke
  5. ovog Zakona,
  6. teže krši odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona,
  7. prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad, a u roku koji mu, kada je to primjereno odredi Agencija, ne ispuni te uvjete.
  8. su podaci na temelju kojih je izdano odobrenje za rad neistiniti.
(2)Agencija može brokeru ili investicijskom savjetniku oduzeti izdano odobrenje, ako unatoč upozorenju Agencije opetovano krši pravila burze ili MTP-a.
(3)Rješenjem o oduzimanju izdanog odobrenja Agencija će odrediti rok u kojem broker ili investicijski savjetnik ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja, a koji ne može biti dulji od pet godina, ni kraći od tri mjeseca.
(4)Težim kršenjem odredbi iz stavka
  1. točke
  2. ovog članka smatrat će se slučajevi kada broker, odnosno investicijski savjetnik:
  3. postupa protivno istoj odredbi ovog Zakona ili na temelju njega donesenih propisa, drugi put u tri godine,
  4. kada je zbog kršenja odredaba ovog Zakona ili na temelju njega donesenih propisa nastala šteta za klijenta ili drugu osobu, o čemu Agencija donosi posebnu odluku.
(5)Agencija će brokeru, odnosno investicijskom savjetniku izreći opomenu ako krši odredbe članka
  1. stavka
  2. ovog Zakona, a ne postoje uvjeti za oduzimanje odobrenja. Pododjeljak
  3. Imatelji kvalificiranog udjela Članak 28.
(1)Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu iz članka
  1. stavka
  2. ovog Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu dioničara ili članova investicijskog društva, posrednih ili neposrednih imatelja kvalificiranih udjela, visinu tih udjela kao i dodatnu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka
  3. stavka
  4. ovog Zakona.
(2)Na zahtjev iz stavka
  1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka
  2. ovog Zakona. Uska povezanost Članak 29.
(1)U slučaju uske povezanosti između investicijskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad investicijskom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.
(2)Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće države, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju obavljanje nadzora nad investicijskim društvom. Pododjeljak
  1. Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja Članak
  2. Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, u skladu s člankom
  3. do
  4. ovog Zakona obvezno je za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj koja obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka
  5. stavka
  6. ovog Zakona, kada su ovlaštena držati novac i/ili financijske instrumente klijenta te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka
  7. stavka
  8. točke
  9. ovog Zakona:
  10. investicijsko društvo,
  11. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i obavlja investicijske aktivnosti na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija,
  12. društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom kada pruža investicijske usluge iz članka
  13. stavka
  14. točke
  15. i
  16. ovog Zakona. Pododjeljak
  17. Temeljni kapital investicijskog društva Članak 31.
(1)Iznos temeljnog kapitala investicijskog društva ovisi o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti za koje investicijsko društvo traži odobrenje Agencije.
(2)Temeljni kapital investicijskog društva mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje čine temeljni kapital investicijskog društva ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju. Kada se investicijsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću, puni iznos temeljnih uloga mora biti uplaćen u cijelosti u novcu prije upisa društva u sudski registar. Članak 32.
(1)Investicijsko društvo koje je ovlašteno za pružanje jedne ili više usluga iz članka
  1. stavka
  2. točke 1.,
  3. ili
  4. ovog Zakona i koje drži novac i/ili financijske instrumente klijenata, a nije ovlašteno za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti iz članka
  5. stavka
  6. točke
  7. i 6., mora imati temeljni kapital u visini od najmanje 1.000.000 kuna.
(2)Investicijsko društvo koje je ovlašteno za izvršavanje naloga klijenata s financijskim instrumentima može držati takve instrumente za vlastiti račun ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
  1. takve pozicije nastanu samo kao posljedica neuspjeha investicijskog društva da uredno izvrši naloge klijenta,
  2. ukupna tržišna vrijednost svih takvih pozicija ne premašuje gornju granicu od 15% temeljnog kapitala investicijskog društva,
  3. investicijsko društvo ispunjava zahtjeve propisane člancima
  4. do
  5. i člancima
  6. do
  7. ovog Zakona i
  8. takve su pozicije slučajne i privremene prirode te strogo ograničene na vrijeme koje je potrebno za izvršenje transakcije. Ulaganje kapitala investicijskog društva radi stjecanja i držanja financijskih instrumenata kojima ono aktivno ne trguje, ne smatra se trgovanjem u smislu usluga navedenih u stavku
  9. i stavku
  10. ovog članka.
(3)Kada investicijsko društvo iz stavka
  1. ovog članka nije ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenata, mora imati temeljni kapital u visini od najmanje 400.000 kuna. Članak
  2. Lokalno društvo, ako koristi slobodu poslovnog nastana ili slobodu pružanja usluga kako je propisano ovim Zakonom, mora imati temeljni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna. Članak 34.
(1)Investicijsko društvo koje je ovlašteno isključivo za pružanje usluga iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. i
  4. bez držanja novca i/ili financijskih instrumenata svojih klijenata i koje niti u jednom trenutku ne može stupiti u dužnički odnos s tim klijentima, mora imati:
  5. temeljni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna ili
  6. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 8.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 12.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili
  7. kombinaciju temeljnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama
  8. ili
  9. ovog stavka.
(2)Društvo koje je osim za poslove iz stavka
  1. ovog članka ovlašteno i za posredovanje u osiguranju, kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, mora imati:
  2. temeljni kapital u iznosu od najmanje 200.000 kuna ili
  3. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 4.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 6.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili
  4. kombinaciju temeljnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama
  5. ili
  6. ovog stavka. Članak
  7. Investicijska društva, osim onih na koje se odnose članci
  8. do
  9. ovog Zakona, moraju imati temeljni kapital u visini od najmanje 6.000.000 kuna. Pododjeljak
  10. Organizacijski zahtjevi za investicijsko društvo Opći organizacijski uvjeti Članak
  11. Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja društva kao i vrstu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje društvo pruža i obavlja, ustrojiti, provoditi i redovito održavati:
  12. organizacijsku strukturu s jasno definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti,
  13. primjeren sustav internih kontrola,
  14. učinkovite strategije i postupke za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvještavanje o rizicima kojima je ili bi moglo biti izloženo pri obavljanju investicijskih usluga i aktivnosti,
  15. odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke,
  16. učinkovite mjere za nadzor i zaštitu informatičkog sustava. Praćenje usklađenosti s relevantnim propisima Članak
  17. Investicijsko društvo dužno je propisati i provoditi primjerene politike i postupke koji su potrebni da bi se osiguralo da:
  18. investicijsko društvo posluje u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona,
  19. članovi uprave, odnosno izvršni direktori investicijskog društva, zaposlenici i vezani zastupnici postupaju u skladu s odredbama iz točke
  20. ovog članka pri pružanju investicijskih usluga i obavljanju aktivnosti i u skladu s propisima koji uređuju osobne transakcije s financijskim instrumentima, kako je definirano pravilnikom iz članka
  21. ovog Zakona. Mjere za sprječavanje sukoba interesa Članak
  22. Investicijsko društvo dužno je provoditi učinkovite organizacijske i administrativne mjere i postupke s ciljem poduzimanja razumnih koraka za sprječavanje negativnog utjecaja sukoba interesa iz članka
  23. ovog Zakona na interese svojih klijenata. Mjere za neprekidno poslovanje Članak 39.
(1)Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti.
(2)Za postizanje svrhe iz stavka 1. ovog članka investicijsko društvo dužno je koristiti odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su proporcionalni vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja. Izdvajanje poslovnih procesa Članak 40.
(1)Kada investicijsko društvo izdvoji poslovne procese koji su nužni za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga klijentima ili obavljanje investicijskih aktivnosti, na način da ih povjeri drugom pružatelju usluga, dužno je poduzeti sve razumne mjere da bi se izbjegao nepotrebni dodatni operativni rizik.
(2)Investicijsko društvo ne smije izdvojiti značajne poslovne procese na način koji bi onemogućio ili znatno otežao kvalitetno provođenje sustava internih kontrola ili provođenje nadzora nad poslovanjem društva u skladu s ovim Zakonom. Vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije Članak 41.
(1)Investicijsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim investicijskim uslugama i aktivnostima, kao i transakcijama koje je izvršilo, na način koji omogućuje nadzor nad poslovanjem u skladu sa člankom 37. ovog Zakona, a posebice nad ispunjavanjem obveza prema klijentima i potencijalnim klijentima.
(2)Investicijsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla kojeg je izvršilo za svoj račun ili za račun klijenta.
(3)Investicijsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s pojedinim klijentom čuvati odvojeno od dokumentacije o poslovanju s drugim klijentima i dokumentacije o vlastitom poslovanju.
(4)Svu poslovnu dokumentaciju investicijsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na način koji osigurava trajnost zapisa.
(5)Investicijsko društvo dužno je najmanje pet godina po isteku godine u kojoj je bio sklopljen posao, čuvati svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima koje je obavilo bilo za svoj račun bilo za račun klijenta.
(6)Odredbe ovog članka na odgovarajući način se primjenjuju i u svezi transakcija koje izvrši podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici. Zaštita imovine klijenata investicijskog društva Članak 42.
(1)Kada investicijsko društvo drži financijske instrumente klijenta, dužno je primjenjivati odgovarajuće mjere:
  1. kako bi se zaštitila prava vlasništva klijenata, osobito u slučaju nesolventnosti investicijskog društva,
  2. kako bi se spriječila uporaba financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun investicijskog društva ili za račun drugih klijenata investicijskog društva, osim u slučaju izričite suglasnosti klijenta.
(2)Suglasnost iz stavka
  1. točke
  2. ovog članka klijent daje u pisanom obliku kao opću suglasnost za pojedinu vrstu poslova uporabe financijskih instrumenata klijenta ili kao pojedinačnu suglasnost za pojedini posao uporabe financijskih instrumenata klijenta.
(3)Kada investicijsko društvo drži novčana sredstva klijenta, dužno je provoditi primjerene mjere:
  1. za zaštitu prava klijenata,
  2. za sprječavanje upotrebe novčanih sredstava klijenta za vlastiti račun, ili za račun drugih klijenata investicijskog društva.
(4)Odredbe stavka 3. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju na kreditne institucije.
(5)Novac i financijski instrumenti klijenta nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u njegovu imovinu, ni u likvidacijsku ili stečajnu masu, niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu. Članak
  1. Agencija će pravilnikom detaljnije propisati organizacijske zahtjeve za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i pomoćnih usluga, obzirom na:
  2. praćenje usklađenosti s relevantnim propisima,
  3. upravljanje rizicima,
  4. internu reviziju,
  5. mjere za sprječavanje sukoba interesa,
  6. mjere za neprekidno poslovanje,
  7. izdvajanje poslovnih procesa,
  8. vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije,
  9. zaštitu imovine klijenata investicijskog društva,
  10. osobne transakcije relevantnih osoba,
  11. dodatne organizacijske zahtjeve za investicijska društva koja izrađuju i distribuiraju investicijska istraživanja. Odjeljak
  12. Promjena imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu Članak 44.
(1)Svaka fizička ili pravna osoba, ili više njih djelujući zajednički (namjeravani stjecatelj) koje namjeravaju neposredno ili posredno steći ili povećati udjel u investicijskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20%, 30% ili 50%, ili da investicijsko društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku.
(2)Zahtjev iz stavka
  1. ovog članka mora sadržavati podatke o:
  2. visini udjela koji se namjerava steći,
  3. svu dokumentaciju iz članka
  4. stavka
  5. i
  6. ovog Zakona. Članak 45.
(1)Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava neposredno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u investicijskom društvu dužna je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
(2)Osoba iz stavka
  1. ovog članka Agenciju je dužna obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod granice od 20%, 30% ili 50%, ili ako investicijsko društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe. Članak
  2. Prilikom procjene visine kvalificiranog udjela u investicijskom društvu, Agencija neće uzimati u obzir glasačka prava ili dionice koje investicijsko društvo ili kreditna institucija drže kao rezultat pružanja investicijske usluge iz članka
  3. stavka
  4. točke
  5. ovog Zakona, pod uvjetom da se ta prava ne koriste u svrhu ostvarivanja utjecaja na upravljanje izdavateljem – investicijskim društvom, i da se navedene dionice s pravom glasa otpuste u roku od godine dana od dana stjecanja. Članak 47.
(1)Agencija će surađivati s drugim nadležnim tijelima kada vrši procjene iz članka
  1. ovog Zakona, ako je namjeravani stjecatelj jedan od sljedećih subjekata:
  2. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za neživotno osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom s odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onoga u kojem je izražena namjera stjecanja,
  3. matično društvo subjekata iz točke
  4. ovog stavka,
  5. pravna ili fizička osoba koja kontrolira subjekte iz točke
  6. ovog stavka.
(2)Agencija će u suradnji s drugim nadležnim tijelima u najkraćem roku dostaviti:
  1. podatke nužne za procjenu iz članka
  2. ovog Zakona drugom nadležnom tijelu, kada to ocijeni potrebnim,
  3. podatke od značaja za procjenu iz članka
  4. ovog Zakona drugom nadležnom tijelu, na zahtjev nadležnog tijela.
(3)Ako tijelo, nadležno za namjeravanog stjecatelja, uz podatke iz stavka 2. ovog članka iznese mišljenje, Agencija je dužna isto uzeti u obzir pri donošenju odluke o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela. Članak 48.
(1)Agencija će bez odgode, a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka zahtjeva iz članka
  1. stavka
  2. te svakog dodatnog podatka iz članka
  3. ovog Zakona, namjeravanog stjecatelja obavijestiti pisanim putem o primitku istih, s naznakom datuma na koji istječe razdoblje procjene.
(2)Agencija će procjenu iz članka
  1. ovog Zakona izvršiti u roku od šezdeset radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio obavijest iz stavka
  2. ovog članka (razdoblje procjene). Članak 49.
(1)Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog radnog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za dovršenje procjene. Te će podatke Agencija zatražiti pisanim putem, navodeći koji su dodatni podaci potrebni.
(2)Razdoblje procjene se prekida od dana kada je Agencija zatražila dodatne podatke iz stavka 1. ovog članka do dana zaprimanja odgovora od namjeravanog stjecatelja, pri čemu prekid može trajati najdulje dvadeset radnih dana.
(3)Nakon proteka roka iz stavka 2. ovog članka Agencija može postavljati daljnje zahtjeve za nadopunom ili pojašnjenjem podataka, ali se razdoblje procjene neće prekidati.
(4)Agencija može produljiti razdoblje prekida iz stavka
  1. ovog članka najviše do trideset radnih dana ako namjeravani stjecatelj:
  2. ima sjedište/prebivalište izvan Republike Hrvatske ili podliježe propisima izvan Republike Hrvatske,
  3. ima sjedište/prebivalište izvan države članice ili podliježe propisima izvan države,
  4. je pravna ili fizička osoba koja nije subjekt nadzora po ovom Zakonu ili propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, društava za osiguranje i kreditnih institucija.
(5)Ako Agencija utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje, dužna je unutar razdoblja procjene o tome pisanim putem obavijestiti namjeravanog stjecatelja, navodeći razloge za donošenje takve odluke.
(6)Agencija može objaviti odgovarajuće očitovanje o razlozima odluke iz stavka 5. na vlastitu inicijativu ili na zahtjev namjeravanog stjecatelja.
(7)Ako Agencija ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje u roku i na način iz stavka 5. ovog članka, smatrat će se da je stjecanje odobreno.
(8)Agencija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stje­canje mora provesti te ga iz opravdanih razloga može produljiti.
(9)Ako namjeravani stjecatelj ne stekne kvalificirani udio u roku iz stavka 8. ovog članka, suglasnost Agencije prestaje važiti u cijelosti. Članak 50.
(1)Prilikom procjene zahtjeva iz članka
  1. stavka
  2. i podataka traženih sukladno članku
  3. stavka 1.,
  4. i
  5. u svrhu provjere hoće li se poslovi investicijskog društva u kojem se stjecanje predlaže voditi pažnjom dobrog stručnjaka, i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecatelja na investicijsko društvo, Agencija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecatelja i financijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:
  6. ugled namjeravanog stjecatelja,
  7. ugled i iskustvo osobe koja će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje investicijskog društva,
  8. financijsku stabilnost namjeravanog stjecatelja, posebice u odnosu na poslove investicijskog društva u kojemu se kvalificirani udio namjerava steći,
  9. hoće li investicijsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa koje će investicijsko društvo postati dio, strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela,
  10. postoji li, u svezi namjeravanog stjecanja, osnovana sumnja da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, sukladno propisima koji to uređuju.
(2)Agencija može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje jedino ako nisu ispunjeni uvjeti propisani stavkom 1. ovog članka, ili ako je namjeravani stjecatelj dostavio nepotpune podatke.
(3)Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev iz članka
  1. stavka
  2. mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecatelju i namjeravanom stjecanju.
(4)Agencija će pravilnikom propisati listu dokumentacije iz stavka 3. ovog članka.
(5)Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istom investicijskom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.
(6)Ako investicijsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u investicijskom društvu koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
(7)Investicijsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan
  1. siječnja tekuće godine, najkasnije do
  2. ožujka tekuće godine. Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i oduzimanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela Članak 51.
(1)Osoba koja stekne kvalificirani udjel u investicijskom društvu protivno odredbama ovog Zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela koje je pribavila na taj način.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovog članka Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.
(3)Agencija može oduzeti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, u slučaju:
  1. ako je imatelj kvalificiranog udjela dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka
  2. ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovog Zakona, na temelju kojih je suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela izdana.
(4)U slučaju iz stavka 3. ovog članka, osoba kojoj je oduzeta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je oduzeta suglasnost. U tom slučaju, Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela oduzeta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela. Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje Članak 52.
(1)Ako je upravljanje investicijskim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje neprimjerenim utjecajem imatelja kvalificiranog udjela, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.
(2)Mjere iz stavka
  1. ovog članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u svezi stjecanja glasačkih prava vezanih za udjele imatelja kvalificiranih udjela iz stavka
  2. ovog članka. Odjeljak
  3. Uvjeti poslovanja i zaštita klijenata investicijskog društva Pododjeljak
  4. Sukob interesa Članak 53.
(1)Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake za utvrđivanje sukoba interesa, a koji se mogu pojaviti kao rezultat pružanja investicijskih i pomoćnih usluga između:
  1. interesa – investicijskog društva, osoba koje vode poslovanje investicijskog društva, zaposlenika, vezanih zastupnika ili svih osoba izravno ili neizravno povezanih s njima putem kontrole s jedne strane i interesa klijenata investicijskog društva s druge strane,
  2. interesa klijenata investicijskog društva međusobno.
(2)U slučajevima kada mjere i postupci iz članka 38. ovog Zakona nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika za interese klijenta, investicijsko društvo je dužno, prije pružanja usluge, nedvosmisleno priopćiti klijentu vrstu i/ili izvor sukoba interesa.
(3)Agencija će pravilnikom propisati:
  1. mjere za otkrivanje, sprječavanje, upravljanje sukobom interesa i/ili obavještavanje klijenta o istom pri pružanju pojedinih investicijskih i pomoćnih usluga,
  2. odgovarajuće kriterije za utvrđivanje vrsta sukoba interesa, postojanje kojih može ugroziti interese klijenata ili potencijalnih klijenata investicijskog društva. Pododjeljak
  3. Pravila poslovnog ponašanja prilikom pružanja investicijskih usluga klijentima Članak 54.
(1)Prilikom pružanja investicijskih usluga i/ili, ovisno o slučaju, pomoćnih usluga klijentima, investicijsko društvo dužno je postupati u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke, poštujući odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona.
(2)Članovi uprave i nadzornog odbora ili upravnog odbora investicijskog društva, brokeri, investicijski savjetnici, ostali zaposlenici investicijskog društva i vezani zastupnici dužni su čuvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na računima klijenata, uslugama koje pružaju klijentima, kao i druge podatke i činjenice za koje saznaju u svezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti i, kada je primjereno, pomoćnih usluga. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, odavati trećima, niti omogućavati trećima njihovo korištenje.
(3)Podaci iz stavka 2. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, burza, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri klijent. Članak 55.
(1)Svi podaci, uključujući promidžbenu komunikaciju, koje investicijsko društvo šalje klijentima ili potencijalnim klijentima moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu.
(2)Promidžbena komunikacija investicijskih društava mora biti jasno prepoznatljiva kao takva. Članak 56.
(1)Investicijsko društvo dužno je klijentima i potencijalnim klijentima pravodobno dati podatke u razumljivom obliku i to o: – investicijskom društvu i njegovim uslugama, – financijskim instrumentima i predloženim investicijskim stra­tegijama – što treba uključivati odgovarajuće upute i upozorenja o rizicima vezanim uz ulaganja u ove instrumente i uz ove investicij­ske strategije, – mjestima izvršenja naloga, i – troškovima i povezanim izdacima tako da klijenti i potencijalni klijenti mogu u razumnim okvirima shvatiti prirodu i rizike investicijskih usluga i specifične vrste financijskih instrumenata koji im se nude, što omogućava donošenje investicijske odluke.
(2)Investicijsko društvo može podatke iz stavka 1. ovog članka dati u standardiziranom obliku.
(3)Kada je ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, propisano da je investicijsko društvo dužno svojem klijentu dostaviti podatke na trajnom mediju, investicijsko društvo može dostaviti podatke na trajnom mediju koji nije papir, samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti: 1. klijent je dostavio investicijskom društvu valjanu adresu elektroničke pošte, 2. klijent je odabrao takav način dostave podataka. Izvještavanje klijenata Članak 57.
(1)Investicijsko društvo dužno je izvještavati klijenta o svim uslugama koje mu je pružilo.
(2)Izvještaj iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati i troškove vezane uz transakcije i usluge poduzete za račun klijenta, ovisno o slučaju. Vođenje evidencija Članak 58.
(1)Investicijsko društvo dužno je voditi evidenciju koja uključuje dokumente kojima se uređuju međusobna prava i obveze između investicijskog društva i klijenta i ostali uvjeti pod kojima investicijsko društvo obavlja poslove za klijenta.
(2)Prava i obveze ugovornih stranaka mogu biti sastavni dio ostalih dokumenata ili pravnih akata društva. Članak
  1. Ako se investicijska usluga nudi kao dio financijskog proizvoda koji je već uređen drugim propisima iz zakonodavstva Europske zajednice ili zajedničkim europskim standardima o kreditnim institucijama i potrošačkim kreditima, u svezi ocjene rizika za klijenta i/ili obveze davanja podataka, ova usluga ne podliježe dodatno obvezama utvrđenima u ovom Pododjeljku. Pododjeljak
  2. Vrste klijenata Članak
  3. Investicijsko društvo dužno je svoje klijente, obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve, razvrstavati na male i profesionalne ulagatelje. Klijenti koji se smatraju profesionalnim ulagateljima Članak 61.
(1)Profesionalnim ulagateljem smatra se klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika.
(2)Subjekti koji se smatraju profesionalnim ulagateljima prilikom pružanja svih investicijskih usluga i obavljanja aktivnosti iz članka
  1. ovog Zakona i svih pomoćnih usluga u odnosu na sve financijske instrumente jesu:
  2. subjekti koji za djelovanje na financijskom tržištu podliježu obvezi odobrenja ili/i nadzora nadležnog regulatornog tijela: – investicijska društva, – kreditne institucije, – ostale financijske institucije s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela sukladno zakonskim propisima koji uređuju njihov rad, – društva za osiguranje, – subjekti za zajednička ulaganja i njihova društva za upravljanje, – društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi, – mirovinska osiguravajuća društva, – trgovci robom i izvedenicama na robu, – lokalna društva, – ostali institucionalni ulagatelji čija glavna djelatnost nije obuhvaćena alinejama
  3. do
  4. ovog stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu.
  5. pravne osobe koje, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje 2 od sljedećih uvjeta: – ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000 kuna, – neto prihod u iznosu od najmanje 300.000.000 kuna, – kapital u iznosu od najmanje 15.000.000 kuna.
  6. nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, središnje banke, međunarodne i nadnacionalne institucije kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije.
  7. ostali institucionalni ulagatelji čija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente, a koji ne podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu od strane nadležnog tijela, uključujući i subjekte osnovane u svrhu sekuritizacije imovine. Članak 62.
(1)Investicijsko društvo može profesionalnom ulagatelju na njegov zahtjev omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima.
(2)Ako je neki od subjekata koji se smatraju profesionalnim ulagateljima klijent investicijskog društva prije pružanja usluge, investicijsko društvo dužno je obavijestiti istog da se, na temelju podataka dostupnih o njemu, takav subjekt smatra profesionalnim ulagateljem i da će biti tretiran kao takav.
(3)Investicijsko društvo dužno je klijenta obavijestiti o mogućnosti izmjene dogovorenih uvjeta kako bi, na njegov zahtjev, postigao višu razinu zaštite.
(4)Obveza je klijenta koji se smatra profesionalnim ulagateljem zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da ne može propisno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima.
(5)Ako klijent koji se smatra profesionalnim ulagateljem, u skladu sa člankom 61. ovog Zakona sklopi s investicijskim društvom ugovor na temelju kojeg neće biti tretiran kao profesionalni ulagatelj u smislu pravila poslovnog ponašanja, investicijsko društvo mu je dužno pružiti višu razinu zaštite.
(6)Ugovor iz stavka 5. ovog članka treba biti u pisanom obliku i u njemu je potrebno naznačiti odnosi li se na jednu ili više usluga ili transakcija, ili na jednu ili više vrsta proizvoda ili transakcija. Klijenti koji se na vlastiti zahtjev mogu tretirati kao profesionalni ulagatelji Članak 63.
(1)Osim klijenata iz članka 61. ovog Zakona, investicijsko društvo može kao profesionalne ulagatelje tretirati i druge klijente, ako su zadovoljeni kriteriji i postupci propisani ovim člankom.
(2)Investicijsko društvo može klijente iz stavka
  1. ovog članka tretirati kao profesionalne, isključivo na temelju njihovog zahtjeva i ako investicijsko društvo procijeni da klijent, ovisno o vrsti transakcije ili usluge, posjeduje dovoljno znanja, iskustva i stručnog znanja da je sposoban donositi vlastite odluke o ulaganjima i razumjeti uključeni rizik, s obzirom da za klijenta iz stavka
  2. ovog članka investicijsko društvo ne može pretpostaviti da isti posjeduje stručno znanje i iskustvo, istovjetno znanju i iskustvu klijenta iz članka
  3. ovog Zakona.
(3)Procjenom iz stavka
  1. ovog članka trebaju biti zadovoljena najmanje dva od navedenih kriterija:
  2. klijent je na za njega mjerodavnom tržištu kapitala izvršio prosječno 10 transakcija značajne vrijednosti, unutar svakog tromjesečja, unatrag godine dana,
  3. veličina klijentovog portfelja financijskih instrumenata prelazi 4.000.000 kuna,
  4. klijent radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na poslovima koji zahtijevaju znanje o planiranim transakcijama ili uslugama.
(4)Mjerodavno tržište iz stavka
  1. točke
  2. je tržište na kojem se trguje financijskim instrumentima za koje klijent želi dobiti status profesionalnog ulagatelja.
(5)Portfelj financijskih instrumenata iz stavka
  1. točke
  2. podrazumijeva i novčana sredstava i financijske instrumente. Članak 64.
(1)Klijenti iz članka
  1. ovog Zakona mogu se odreći više razine zaštite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponašanja samo ako poštuju sljedeći postupak:
  2. pismeno zatraže tretman profesionalnog ulagatelja, općenito ili u odnosu na neku posebnu investicijsku uslugu, transakciju, vrstu transakcije ili proizvod,
  3. investicijsko društvo dužno ih je pismeno upozoriti koju razinu zaštite i prava, koju pruža Sustav zaštite ulagatelja, mogu izgubiti,
  4. pismeno potvrde, u posebnom dokumentu odvojenom od ugovora, da su svjesni posljedica gubitka razine zaštite.
(2)Investicijsko društvo dužno je – prije odluke o prihvaćanju zahtjeva za odricanje od više razine zaštite koja proizlazi iz pravila poslovnog ponašanja – poduzeti sve razumne korake kako bi utvrdilo udovoljava li klijent zahtjevima iz članka
  1. ovog Zakona. Mali ulagatelj Članak
  2. Ostali klijenti investicijskog društva, osim onih iz članka
  3. ovog Zakona, smatraju se malim ulagateljima u smislu ovog Zakona. Članak 66.
(1)Investicijsko društvo je obvezno, prije no što mu prvi put pruži investicijsku uslugu, s malim ulagateljem sklopiti ugovor u pisanom obliku na trajnom mediju, koji uređuje njihova međusobna prava i obveze.
(2)Prava i obveze iz ugovora iz stavka 1. ovog članka mogu biti dio i drugih pravnih akata investicijskog društva.
(3)Odredbe ovog članka ne odnose se na pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona. Članak 67.
(1)Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati interne akte kojima će propisati mjere i postupke za razvrstavanje klijenata u skladu s odredbama ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovog Zakona.
(2)Profesionalni ulagatelj dužan je izvijestiti investicijsko društvo o svakoj promjeni koja bi mogla utjecati na njegov status.
(3)Investicijsko društvo je dužno poduzeti odgovarajuće mjere u svezi promjene statusa klijenta ako sazna da klijent više ne ispunjava uvjete propisane za profesionalnog ulagatelja. Pravila poslovnog ponašanja prilikom investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem Članak 68.
(1)Prilikom pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem, investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o znanju i iskustvu klijenta ili potencijalnog klijenta na području investicija o određenim vrstama proizvoda ili usluga, njegovu financijsku situaciju i njegove investicijske ciljeve, koji su dostatni da bi društvo moglo klijentu ili potencijalnom klijentu preporučiti za njega primjerene investicijske usluge i financijske instrumente.
(2)Ne prikupi li investicijsko društvo podatke iz stavka 1. ovog članka, upozorit će klijenta o nemogućnosti pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem.
(3)Upozorenje iz stavka 2. ovog članka društvo može dati u standardiziranom obliku. Pravila poslovnog ponašanja prilikom pružanja ostalih investicijskih usluga Članak 69.
(1)Prilikom pružanja investicijskih usluga različitih od onih iz članka 68. ovog Zakona, investicijsko društvo dužno je od klijenta ili potencijalnog klijenta zatražiti podatke o njegovom znanju i iskustvu na području investicija o određenim vrstama ponuđenih ili zatraženih proizvoda ili usluga, kako bi moglo procijeniti jesu li određena investicijska usluga ili proizvod prikladni za klijenta.
(2)Ako investicijsko društvo na temelju podataka koje je dobilo na temelju stavka 1. ovog članka procijeni da neki proizvod ili usluga nisu prikladni za klijenta ili potencijalnog klijenta, investicijsko društvo dužno je na to upozoriti klijenta ili potencijalnog klijenta.
(3)Upozorenje iz stavka 2. ovog članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
(4)Ako klijent investicijskom društvu ne želi dati podatke iz stavka 1. ovog članka, ili ako nije dao dovoljno podataka o svom znanju i iskustvu, investicijsko društvo dužno ga je upozoriti da nije u mogućnosti utvrditi jesu li određene investicijske usluge ili proizvodi za njega prikladni.
(5)Upozorenje iz stavka
  1. ovog članka društvo može dati u standardiziranom obliku. Članak
  2. Investicijsko društvo će podatke dobivene od klijenta u skladu s člancima
  3. i
  4. ovog Zakona smatrati vjerodostojnima, osim u slučaju kada mu je poznato ili bi mu na temelju svih okolnosti trebalo biti poznato da su podaci zastarjeli, netočni ili nepotpuni. Pravila poslovnog ponašanja prilikom zaprimanja i prijenosa i/ili izvršavanja naloga u ime klijenta Članak 71.
(1)Investicijsko društvo može svojim klijentima pružati investicijske usluge, koje se sastoje isključivo od zaprimanja i prijenosa i/ili izvršavanja naloga za račun klijenta, sa ili bez pomoćnih usluga, i bez prikupljanja podataka ili davanja procjene iz članka
  1. ovog Zakona, ako su ispunjeni svi navedeni uvjeti:
  2. usluge se odnose na: – dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu ili na istovjetnom tržištu treće države, ili – instrumente novčanog tržišta, ili – obveznice ili druge oblike sekuritiziranog duga, osim onih obveznica ili drugih oblika sekuritiziranog duga u koje su ugrađene izvedenice, ili – udjele u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom ili – ostale jednostavne financijske instrumente,
  3. usluga se pruža na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta,
  4. klijent ili potencijalni klijent jasno je upozoren kako prilikom pružanja navedenih usluga investicijsko društvo nije dužno obaviti procjenu jesu li instrumenti ili usluge prikladni za klijenta te da klijent stoga ne uživa zaštitu po mjerodavnim pravilima poslovnog ponašanja;
  5. investicijsko društvo ispunjava obveze iz članka
  6. ovog Zakona i pravilnika donesenih na temelju istog, a koji uređuju sukob interesa.
(2)Osim financijskih instrumenata navedenih u stavku
  1. točki
  2. ovog članka, jednostavnim financijskim instrumentima smatrat će se i oni:
  3. koji nisu obuhvaćeni člankom
  4. stavkom
  5. točkom
  6. podtočkom c. i člankom
  7. stavkom
  8. točkom
  9. podtočkom d.
  10. za koje postoji učestala mogućnost prodaje, otkupa ili realizacije financijskog instrumenta na drugi način, po cijenama koje su javno dostupne sudionicima na tržištu, i koje su ili tržišne cijene, ili cijene koje su javno dostupne ili su potvrđene sustavom procjene neovisnima o izdavatelju,
  11. koji ne uključuju stvarnu ili moguću odgovornost za klijenta koja prelazi troškove stjecanja instrumenta,
  12. za koje su cjeloviti podaci o njihovim značajkama javno dostupni te je vjerojatno da će kao takvi omogućiti prosječnom malom ulagatelju donošenje utemeljene odluke o stupanju u transakciju s navedenim financijskim instrumentom.
(3)Upozorenje iz stavka
  1. točke
  2. ovog članka može se dati u standardiziranom obliku.
(4)Tržište treće države smatra se istovjetnim s uređenim tržištem ako ispunjava istovjetne uvjete propisane ovim Zakonom za uređeno tržište.
(5)U smislu odredbe stavka
  1. točke
  2. ovog članka – smatra se da usluga nije pružena na inicijativu klijenta u slučaju kada klijentov zahtjev za pružanje usluge proizlazi iz individualne komunikacije izvršene od strane ili u ime investicijskog društva prema klijentu, a koja sadrži poziv ili je usmjerena da utječe na klijenta u svezi određenog financijskog instrumenta ili određene transakcije, – smatra se da je usluga pružena na inicijativu klijenta unatoč tome što klijent zahtijeva pružanje usluge na temelju svih oblika komunikacije u kojima je sadržana promidžba ili ponuda financijskih instrumenata, izvršenih na bilo koji način koji je po svojoj prirodi općenit i upućen javnosti, većoj skupini ili vrsti klijenata ili potencijalnih klijenata. Pododjeljak
  3. Poslovanje s kvalificiranim nalogodavateljima Članak
  4. Investicijska društva mogu kvalificiranim nalogodavateljima pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti iz članka
  5. stavka
  6. točke 1.,
  7. i
  8. ovog Zakona bez pridržavanja obveza propisanih člancima
  9. do 71., 82.,
  10. do
  11. ovog Zakona u svezi navedenih transakcija i bilo koje pomoćne usluge izravno povezane s navedenim transakcijama. Članak
  12. Kvalificirani nalogodavatelji u smislu ovog Zakona jesu:
  13. investicijska društva,
  14. kreditne institucije,
  15. društva za osiguranje,
  16. društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom,
  17. društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi,
  18. druge financijske institucije koje podliježu obvezi ishođenja odobrenja za rad ili čije je poslovanje uređeno propisima Republike Hrvatske,
  19. druge financijske institucije koje podliježu obvezi ishođenja odobrenja za rad ili čije je poslovanje uređeno propisima Zajednice ili države članice,
  20. subjekti iz članka
  21. točke
  22. i
  23. ovog Zakona,
  24. nacionalne vlade i javna tijela za upravljanje javnim dugom i središnje banke,
  25. nadnacionalne organizacije. Članak
  26. U slučaju transakcije u kojoj bi kao kvalificirani nalogodavatelj sudjelovao subjekt iz druge države članice, investicijsko društvo će priznati status drugog subjekta prema propisu ili kriterijima države članice u kojoj je predmetni subjekt osnovan. Članak
  27. Status kvalificiranog nalogodavatelja mogu imati i subjekti iz trećih zemalja, istovjetni onima iz članka
  28. ovog Zakona. Članak
  29. Subjekti klasificirani kao kvalificirani nalogodavatelji u smislu članka
  30. ovog Zakona mogu, paušalno ili za svaku transakciju posebno, zatražiti status klijenata za koje se primjenjuju obveze propisane člancima
  31. do 71.,
  32. do
  33. i
  34. do
  35. ovog Zakona. Članak
  36. Agencija će pravilnikom propisati obveze poslovnog ponašanja investicijskog društva pri pružanju usluga klijentima. Odjeljak
  37. Pružanje investicijskih usluga s financijskim instrumentima po nalogu Pododjeljak
  38. Nalog i ugovor o nalogu Članak 78.
(1)Nalog je izjava volje klijenta upućena investicijskom društvu da za njega (u svoje ime i za račun klijenta) kupi ili proda financijske instrumente.
(2)Prihvaćanjem naloga sklopljen je ugovor kojim se investicijsko društvo obvezuje poduzeti radnje s ciljem zaključivanja ugovora o kupnji ili prodaji financijskih instrumenata u skladu s nalogom i za račun klijenta, a klijent se obvezuje za obavljanje tih poslova platiti naknadu (prihvaćeni nalog).
(3)Ako investicijsko društvo ne prihvati nalog, dužno je o tome obavijestiti klijenta u skladu sa člankom 81. ovog Zakona.
(4)Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na nalog klijenta primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.
(5)Odredbe Odjeljaka
  1. i
  2. Poglavlja
  3. ove Glave primjenjuju se na pružanje investicijskih usluga iz članka
  4. stavka
  5. točke
  6. i
  7. ovog Zakona.
(6)Odredbe Odjeljaka
  1. i
  2. Poglavlja
  3. ove Glave na odgovarajući se način primjenjuju i na pružanje investicijskih usluga iz članka
  4. stavka
  5. točke
  6. do
  7. ovog Zakona kao i s pružanje pomoćnih usluga iz članka
  8. stavka
  9. ovog Zakona. Mjesta zaprimanja naloga klijenta Članak 79.
(1)Investicijsko društvo zaprima naloge klijenta za kupnju i prodaju financijskih instrumenata u sjedištu investicijskog društva ili u podružnici investicijskog društva koja izvršava naloge klijenta.
(2)Investicijsko društvo može zaprimiti pisani nalog klijenta i u podružnici investicijskog društva koja ne izvršava naloge klijenta, ili u sjedištu ili podružnici vezanog zastupnika, koji u ime i za račun investicijskog društva zaprimaju naloge klijenta, ako se klijent osobno javi toj podružnici investicijskog društva, podružnici vezanog zastupnika ili vezanom zastupniku.
(3)Kada investicijsko društvo zaprima naloge na način iz stavka
  1. ovog članka, u posebnim uvjetima poslovanja mora se odrediti rok u kojem nalog mora stići u sjedište investicijskog društva ili podružnicu investicijskog društva koja izvršava prihvaćene naloge klijenta. Na takvu odredbu posebnih uvjeta poslovanja, društvo mora klijenta izričito upozoriti prilikom sklapanja ugovora iz članka
  2. ovog Zakona.
(4)Smatra se da je nalog zaprimljen kada je zaprimljen u sjedištu investicijskog društva ili u podružnici investicijskog društva koja izvršava naloge klijenata. Potvrda o zaprimanju naloga klijenta Članak 80.
(1)Investicijsko društvo dužno je klijentu potvrditi zaprimanje naloga, najkasnije sljedeći radni dan po zaprimanju naloga.
(2)Stavak 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje na izmjenu i opoziv prihvaćenog naloga. Prihvaćanje i odbijanje naloga Članak 81.
(1)Ako investicijsko društvo ne prihvati nalog, o odbijanju naloga mora obavijestiti klijenta odmah po zaprimanju naloga, osim ako je stavkom
  1. ili
  2. ovog članka propisan drukčiji rok. U obavijesti mora biti naveden razlog odbijanja naloga.
(2)Ako je općim uvjetima poslovanja investicijskog društva propisano da društvo nije dužno prihvatiti nalog za prodaju financijskih instrumenata sve dok klijent ne omogući investicijskom društvu raspolaganje financijskim instrumentima koji su predmet naloga, rok za obavijest iz stavka
  1. teče:
  2. ako su predmet naloga nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani u središnjem depozitoriju: – od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da klijent na svom računu nema vrijednosnih papira koji su predmet naloga ili ih nema dovoljno, ili – ako klijent zajedno s nalogom za prodaju, investicijskom društvu zada odgovarajući nalog za prijenos vrijednosnih papira s drugog računa istog imatelja, od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da taj nalog za prijenos nije moguće izvršiti.
  3. ako su predmet naloga drugi financijski instrumenti, od trenutka kada je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da mu klijent nije omogućio raspolaganje tim instrumentima.
(3)Ako kod zaprimanja naloga za kupnju investicijsko društvo zahtijeva od klijenta da unaprijed uplati u cijelosti ili djelomično iznos novca za plaćanje kupovne cijene i troškova u vezi s izvršenjem naloga, rok za obavijest iz stavka 1. teče od trenutka kad je investicijsko društvo u mogućnosti utvrditi da predujam nije bio položen u dogovorenom roku.
(4)Ako investicijsko društvo ne odbije izvršenje naloga, smatra se da je prihvatilo nalog protekom roka za slanje obavijesti o odbijanju naloga klijenta. Obveze investicijskog društva pri postupanju s nalogom klijenta Članak 82.
(1)Investicijsko društvo koje pruža investicijsku uslugu iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. ovog Zakona dužno je propisati i primjenjivati odgovarajuće mjere i postupke koji omogućavaju ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta u odnosu na naloge ostalih klijenata ili trgovinske interese samog investicijskog društava.
(2)Mjere i postupci iz stavka 1. ovog članka moraju za usporedive naloge omogućiti izvršavanje prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva.
(3)U svrhu ažurnog i korektnog izvršavanja naloga klijenata investicijsko društvo je dužno:
  1. podatke o izvršenju naloga za račun klijenta ispravno i bez odgode evidentirati,
  2. ispravno i bez odgode alocirati naloge izvršene za račun klijenta,
  3. izvršiti usporedive naloge klijenata prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva i bez odgode, osim ako prevladavajući uvjeti na tržištu to onemogućavaju ili drukčije postupanje nalažu interesi klijenta,
  4. obavijestiti malog ulagatelja o svim značajnim poteškoćama u svezi urednog izvršavanja naloga i to bez odgode, čim investicijsko društvo sazna za isto.
(4)Investicijsko društvo ne smije zlorabiti informacije u svezi s još neizvršenim nalogom klijenta te je dužno poduzeti sve razumne postupke u svrhu sprječavanja zlorabljenja takvih informacija od strane relevantnih osoba investicijskog društva.
(5)Kada je investicijsko društvo odgovorno za nadgledanje ili organizaciju namire izvršenog naloga, dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi osiguralo da svi financijski instrumenti ili novčana sredstva klijenta primljena u namiri navedenog izvršenog naloga, budu pravovremeno i uredno isporučeni na račun odgovarajućeg klijenta. Izvršavanje limitiranog naloga klijenta Članak 83.
(1)Limitirani nalog u smislu ovog Zakona je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po cijeni navedenoj u nalogu ili po cijeni koja je za klijenta povoljnija.
(2)Ako se limitirani nalog klijenta za kupnju ili prodaju dionica uvrštenih na uređeno tržište prema prevladavajućim uvjetima na tržištu ne može odmah izvršiti, investicijsko društvo je dužno poduzeti mjere koje omogućavaju najbrže moguće izvršenje takvog naloga, osim ako klijent nije dao izričito drukčiju uputu.
(3)Pod mjerama iz stavka 2. ovog članka podrazumijeva se objavljivanje naloga, bez odgode, na način lako dostupan ostalim sudionicima tržišta.
(4)Smatra se da je obveza iz stavka 2. ovog članka ispunjena izlaganjem limitiranog naloga klijenta na trgovinski sustav uređenog tržišta ili MTP-a.
(5)Agencija može odobriti oslobođenje od obveze objavljivanja limitiranog naloga kada isti prelazi uobičajenu veličinu tržišta, kako je to propisano člankom
  1. Zakona. Članak
  2. Agencija će pravilnikom propisati:
  3. uvjete i vrstu postupaka i mehanizme koji omogućuju ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta i vrste transakcija ili okolnosti u kojima se smatra da investicijsko društvo može u razumnim okvirima odstupati od ažurnog izvršavanja naloga kako bi se za klijenta postigli povoljniji uvjeti,
  4. postupke postupajući prema kojima investicijsko društvo može smatrati da je ispunilo obveze ovog Zakona u svezi objavljivanja limitiranog naloga klijenta. Pododjeljak
  5. Najpovoljnije izvršenje naloga Obveza izvršavanja naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta Članak 85.
(1)Pri izvršavanju naloga za klijente, investicijska društva dužna su poduzeti sve razumne korake za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta i pritom uzeti u obzir sljedeće elemente relevantne za izvršenje naloga, i to:
  1. cijenu,
  2. troškove, brzinu, vjerojatnost izvršenja,
  3. troškove, brzinu, vjerojatnost namire,
  4. veličinu i vrstu naloga te sve druge okolnosti relevantne za izvršenje naloga.
(2)Kada investicijsko društvo izvrši nalog prema izričitoj uputi klijenta, obveza postizanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta smatra se ispunjenom.
(3)Investicijska društva dužna su donijeti i primjenjivati djelotvorne mjere za postupanje u skladu s odredbama ovog članka. Izvršavanje naloga malih ulagatelja Članak 86.
(1)Kada investicijsko društvo izvršava nalog malog ulagatelja, postizanje najpovoljnijeg ishoda utvrđuje se u odnosu na ukupne troškove transakcije.
(2)Ukupni troškovi transakcije u smislu stavka 1. ovog članka obuhvaćaju cijenu financijskog instrumenta i sve troškove izravno povezane s izvršenjem naloga, što uključuje proviziju mjesta trgovanja, proviziju poravnanja i namire transakcije i sve ostale naknade koje se plaćaju trećim osobama koje su uključene u izvršenje naloga.
(3)Investicijsko društvo dužno je malog ulagatelja izričito upozoriti na to da u slučaju izričite upute klijenta, investicijsko društvo izvršava nalog u skladu sa člankom
  1. stavkom
  2. ovog Zakona te da nije dužno provesti nalog u skladu s vlastitim mjerama i politikama izvršavanja naloga. Politika izvršavanja naloga Članak 87.
(1)Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijih ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 85. ovog Zakona.
(2)Politika izvršavanja naloga iz stavka
  1. ovog članka mora, za svaku pojedinu vrstu financijskih instrumenata, uključivati:
  2. podatke o različitim mjestima na kojima investicijsko društvo izvršava naloge klijenata, i
  3. elemente koji utječu na izbor mjesta izvršenja.
(3)Mjesto izvršenja u smislu ovog Poglavlja označava uređeno tržište, MTP, sistematskog internalizatora, održavatelja tržišta, odnosno drugog pružatelja likvidnosti ili drugi subjekt u trećoj državi koji obavlja funkciju sličnu gore navedenim.
(4)Politika izvršavanja naloga mora uključivati najmanje ona mjesta koja investicijskom društvu omogućavaju na dosljedan način postizanje najpovoljnijih ishoda prilikom izvršavanja naloga klijenta.
(5)Investicijsko društvo dužno je klijentima pružiti odgovarajuće podatke o svojoj politici izvršavanja naloga.
(6)Investicijsko društvo dužno je od klijenata ishoditi prethodnu suglasnost na politiku izvršavanja naloga. Članak 88.
(1)Ako je politikom izvršavanja naloga predviđena mogućnost izvršavanja naloga klijenta izvan uređenog tržišta ili MTP-a, investicijsko društvo je dužno posebno upozoriti klijente na tu mogućnost te ishoditi izričitu prethodnu suglasnost klijenta za izvršavanje naloga izvan uređenog tržišta ili MTP-a.
(2)Suglasnost iz stavka 1. ovog članka može biti dana za sve ili zasebno za svaku transakciju. Članak 89.
(1)Investicijsko društvo dužno je pratiti učinkovitost svojih mjera iz članka
  1. stavka
  2. i politika izvršavanja naloga iz članka
  3. ovog Zakona u svrhu utvrđivanja i ispravljanja mogućih nedostataka.
(2)Investicijsko društvo dužno je redovito procjenjivati osiguravaju li mjesta izvršenja, uključena u politiku izvršavanja naloga, postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta.
(3)Ako mjesta izvršenja, uključena u politiku izvršavanja naloga, ne osiguravaju postizanje najpovoljnijih ishoda za klijenta, investicijsko društvo dužno je izmijeniti mjere iz članka 85. stavka 3. te politiku iz članka 87. ovog Zakona.
(4)Investicijsko društvo dužno je obavijestiti klijente o svim značajnim promjenama u svojim mjerama i/ili politici izvršavanja naloga. Članak
  1. Investicijsko društvo dužno je na zahtjev klijenta predočiti podatke iz kojih je vidljivo da je nalog izvršen u skladu s vlastitom politikom izvršavanja naloga. Članak
  2. Agencija će pravilnikom propisati:
  3. kriterije prema kojima se određuje relativna važnost različitih elemenata koji se, u skladu sa člankom
  4. ovog Zakona uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda, uzimajući u obzir veličinu i vrstu naloga, kao i kategorizaciju klijenta kao malog ili profesionalnog,
  5. elemente koje investicijsko društvo može uzeti u obzir prilikom preispitivanja svojih mjera iz članka
  6. stavka
  7. i politika iz članka
  8. ovog Zakona te okolnosti u kojima ih treba mijenjati,
  9. elemente za određivanje koja mjesta trgovanja investicijskom društvu omogućuju na dosljedan način postizanje najboljih ishoda prilikom izvršavanju klijentovih naloga,
  10. vrstu i opseg podataka koje je investicijsko društvo dužno pružiti klijentima u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. ovog Zakona. Pododjeljak
  13. Pružanje usluga putem drugog investicijskog društva Članak 92.
(1)Kada investicijsko društvo primi upute od drugog investicijskog društva za pružanje investicijskih usluga ili pomoćnih usluga za račun klijenta, nije dužno ispitati cjelovitost i točnost podataka o klijentu i uputa klijenta za navedene usluge.
(2)Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za cjelovitost i točnost prenesenih podataka.
(3)Investicijsko društvo koje primi upute za pružanje investicijskih usluga za račun klijenta na način propisan stavkom 1. ovog članka, može se osloniti na sve preporuke u svezi usluge ili transakcije koje je klijentu pružilo drugo investicijsko društvo.
(4)Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za primjerenost preporuka ili savjeta danih klijentu.
(5)Investicijsko društvo koje upute ili naloge klijenta primi putem drugog investicijskog društva, odgovorno je za dovršenje usluge ili transakcije na temelju podataka ili preporuka iz stavka 1. do 4. ovog članka u skladu s odredbama ovog Zakona. Odjeljak 5. Vezani zastupnik investicijskog društva Članak 93.
(1)Investicijsko društvo može ovlastiti vezanog zastupnika da u njegovo ime obavlja sljedeće poslove:
  1. promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva,
  2. ponudu usluga investicijskog društva,
  3. primanje i prijenos naloga od klijenata ili potencijalnih klijenata,
  4. plasman financijskih instrumenata,
  5. savjetovanje u svezi financijskih instrumenta i usluga koje investicijsko društvo nudi.
(2)Vezani zastupnik ne smije raspolagati novcem i/ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta investicijskog društva.
(3)Vezani zastupnik može poslove iz stavka 1. obavljati samo u ime jednog investicijskog društva. Registar vezanih zastupnika Članak 94.
(1)Agencija vodi i redovito ažurira registar vezanih zastupnika kojima je izdala odobrenje za obavljanje poslova vezanog zastupnika.
(2)Registar vezanih zastupnika iz stavka 1. ovog članka je javni registar.
(3)U registar se upisuju najmanje sljedeći podaci:
  1. ime i prezime, odnosno tvrtku i sjedište vezanog zastupnika,
  2. naziv investicijskog društva kojeg zastupa,
  3. poslove iz članka
  4. ovog Zakona koje obavlja u ime investicijskog društva. Odgovornost investicijskog društva Članak
  5. Kada investicijsko društvo ovlasti vezanog zastupnika, ono je u punoj mjeri i bezuvjetno odgovorno za sve radnje ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje u ime investicijskog društva. Uvjeti za stjecanje statusa vezanog zastupnika investicijskog društva Članak 96.
(1)Vezani zastupnik će dobiti odobrenje Agencije za obavljanje poslova vezanog zastupnika ako ima dovoljno dobar ugled i posjeduje odgovarajuće opće, poslovno i stručno znanje potrebno kako bi klijentima ili potencijalnim klijentima bio u mogućnosti pružiti sve podatke bitne za usluge koje se nude klijentu ili potencijalnom klijentu.
(2)Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka
  1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. do
  5. ovog Zakona, ako ta fizička osoba ispunjava uvjete za brokera propisane člankom
  6. stavkom
  7. ovog Zakona i pravilnikom iz članka
  8. stavka
  9. ovog Zakona.
(3)Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka
  1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. ovog Zakona, ako ta fizička osoba ispunjava uvjete za investicijskog savjetnika propisane člankom
  5. stavkom
  6. ovog Zakona i pravilnikom iz članka
  7. stavka
  8. ovog Zakona.
(4)Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka
  1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. do
  5. ovog Zakona, ako ta pravna osoba ima zaposlenu barem jednu osobu koja ispunjava uvjete za brokera iz članka
  6. stavka
  7. ovog Zakona i pravilnika iz članka
  8. stavka
  9. ovog Zakona.
(5)Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka
  1. ovog članka za obavljanje poslova iz članka
  2. stavka
  3. točke
  4. ovog Zakona, ako ta pravna osoba ima zaposlenu barem jednu osobu koja ispunjava uvjete za investicijskog savjetnika iz članka
  5. stavka
  6. ovog Zakona i pravilnika iz članka
  7. stavka
  8. ovog Zakona. Izdavanje odobrenja za rad vezanom zastupniku Članak 97.
(1)Na odobrenje za rad fizičkoj ili pravnoj osobi kao vezanom zastupniku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 24. ovog Zakona o izdavanju odobrenja za rad brokeru i investicijskom savjetniku.
(2)Vezani zastupnik – fizička osoba, može poslove iz članka
  1. ovog Zakona početi pružati danom upisa u registar iz članka
  2. ovog Zakona.
(3)Vezani zastupnik – pravna osoba, može poslove iz članka
  1. ovog Zakona početi pružati nakon njihova upisa u registar iz članka
  2. ovog Zakona i u sudski registar. Obveze investicijskog društva Članak
  3. Kada imenuje vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je: – pratiti pridržava li se njegov vezani zastupnik odredaba ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, prilikom obavljanja poslova iz članka
  4. ovog Zakona, – osigurati da njegov vezani zastupnik prilikom stupanja u vezu s klijentom ili potencijalnim klijentom ili prije stupanja u posao iz članka
  5. ovog Zakona koji je ovlašten poduzeti, obznani svojstvo u kojem nastupa i naziv investicijskog društva u čije ime djeluje, – poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovog Zakona negativno odražavaju na poslove iz članka
  6. ovog Zakona koje vezani zastupnik poduzima u ime investicijskog društva. Članak
  7. Agencija će pravilnikom propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja vezanom zastupniku, dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije. Poglavlje
  8. SISTEMATSKI INTERNALIZATOR Odjeljak
  9. Kriteriji za utvrđivanje statusa sistematskog internalizatora Članak
  10. Investicijsko društvo koje trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta ili MTP-a, smatrat će se sistematskim internalizatorom u smislu ovog Zakona, ako udovoljava uvjetima propisanim člankom
  11. stavkom
  12. Uredbe Komisije (EZ-a) broj 1287/
  13. Članak 101.
(1)Investic

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.