Službeni izvorizakon.hr · EUR-Lex
Europaius
Hrvatski
ČeštinaDeutschFrançaisEspañolPolskiItalianoNederlandsÖsterreichBelgiquePortuguêsSvenskaDanskSuomiSlovenčinaIrelandMagyarEestiLietuviųLatviešuSlovenščinaΚύπροςMaltiRomânăΕλληνικάLuxembourgБългарски
Hrvatski

Pravilnik o adekvatnosti kapitala investicijskih društava

Pravilnik o adekvatnosti kapitala investicijskih društava Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o adekvatnosti kapitala investicijskih društava NN 48/2009 (17.4.2009.), Pravilnik o adekvatnosti kapitala investicijskih društava 48 17.04.2009 Pravilnik o adekvatnosti kapitala investicijskih društava HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA 1112 Na temelju odredbi članka 177., članka

  1. stavka 5., članka
  2. stavka 6., članka
  3. stavka 4., članka
  4. stavka 2., članka
  5. stavka 3., članka
  6. stavka 4., članka
  7. stavka
  8. i članka
  9. Zakona o tržištu kapitala (»Narodne novine«, broj 88/08 i 146/08), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija) na sjednici održanoj
  10. ožujka
  11. godine donijela je PRAVILNIK O ADEKVATNOSTI KAPITALA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA Glava I. OPĆE ODREDDBE Poglavlje
  12. OPĆE ODREDBE Članak
  13. Ovim Pravilnikom propisuju se: – način izračuna kapitalnog zahtjeva za opći i specifični pozicijski rizik, način izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane, način izračuna kapitalnog zahtjeva za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti, način izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik, način izračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik, način izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, stavke općih troškova, postupci izračuna relevantnog pokazatelja, način izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik primjenom jednostavnog pristupa i standardiziranog pristupa, uvjeti korištenja standardiziranog pristupa i naprednog pristupa, kao i uvjeti kombinacije pristupa; – uvjeti i dokumentacija za dobivanje odobrenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik, internog modela za izračun kapitalnog zahtjeva za rizik druge ugovorne strane i rizik namire, internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik i/ili robni rizik, internog modela za vrednovanje opcija, pristupa temeljenog na internim rejting sustavima za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom, vlastitih procjena korektivnih faktora kod složene metode financijskog kolaterala i internih modela za izračun potpuno prilagođene vrijednosti izloženosti za standardizirane sporazume o netiranju u okviru tehnike umanjenja kreditnog rizika, te uvjete za oduzimanje odobrenja. Članak
  14. U skladu s odredbama ovog Pravilnika, obveznici izračuna adekvatnosti kapitala su investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj iz članka
  15. i članka
  16. Zakona o tržištu kapitala (dalje: Zakon). Članak 3.

(1)Investicijsko društvo dužno je održavati kapital koji u svakom trenutku mora biti veći ili jednak zbroju kapitalnih zahtjeva:
  1. za tržišni rizik izračunat u skladu s Glavom II. Tržišni rizici ovog Pravilnika, i to: – za pozicijski rizik, rizik namire i rizik druge ugovorne strane te rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti za pozicije iz knjige trgovanja; – za valutni rizik i robni rizik, s obzirom na sve investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja;
  2. za kreditni rizik, s obzirom na sve investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja, uz izuzetak pozicija iz knjige trgovanja i nelikvidnih sredstava, ako se odbijaju u skladu s člankom
  3. stavkom
  4. Zakona, u iznosu od 8% iznosa izloženosti ponderirane kreditnim rizikom, a koji je izračunat u skladu s Glavom IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika;
  5. za operativni rizik, s obzirom na sve investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja, a koji je izračunat u skladu s Glavom III. Operativni rizik ovog Pravilnika.
(2)Investicijsko društvo dužno je ispunjavati uvjet iz stavka
  1. ovog članka na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi. Poglavlje
  2. POJMOVI POVEZANI S TRŽIŠNIM RIZICIMA Opći pojmovi Članak 4.
(1)Financijski instrument označava bilo koji ugovor koji jednoj ugovornoj strani donosi financijsku imovinu, a drugoj ugovornoj strani financijsku obvezu ili vlasnički instrument.
(2)Izvedeni financijski instrumenti su:
  1. Izvedeni financijski instrumenti na kamatnu stopu: a. jednovalutni kamatni »swap« ugovori (engl. single-currency interest rate swaps), b. »swap« ugovori osnove (engl. basis swaps), c. kamatni forward ugovori, d. kamatni futures ugovori, e. kupljene kamatne opcije, f. ostali izvedeni financijski instrumenti na kamatnu stopu;
  2. Izvedeni financijski instrumenti na valutu i: a. međuvalutni kamatni swap ugovori (engl. cross-currency interest rate swaps), b. valutni forward ugovori, c. valutni futures ugovori, d. kupljene valutne opcije, e. ostali izvedeni financijski instrumenti na valutu;
  3. Ugovori koji su po svojim karakteristikama slični onima iz podtočaka a. do e. točke
  4. i podtočaka a. do d. točke
  5. ovog stavka, a koji se odnose na druge referentne varijable ili indekse, uključujući minimalno izvedene financijske instrumente iz članka
  6. stavka
  7. točke
  8. podtočke d. Zakona.
(3)Neuvršteni izvedeni instrumenti (engl. over the counter derivative instruments) su instrumenti iz stavka 2. ovog članka kojima se ne trguje posredovanjem središnje druge ugovorne strane (osim izvedenih instrumenata za prijenos kreditnog rizika, dalje: kreditne izvedenice).
(4)Zamjenjiv vrijednosni papir (engl. convertible security) je vrijednosni papir koji imatelju daje pravo zamjene istog za drugu vrstu vrijednosnog papira.
(5)Financiranje robe (engl. stock financing) predstavlja pozicije proizašle iz poslova terminske prodaje robe, pri čemu se troškovi financiranja robe uračunavaju do datuma terminske prodaje.
(6)Varant (engl. warrant) je vrijednosni papir koji imatelju daje pravo kupnje temeljne imovine po unaprijed ugovorenoj cijeni u vremenskom razdoblju do datuma dospijeća, odnosno na datum dospijeća varanta, a čija se namira izvršava u novcu ili imovini na koju se varant odnosi.
(7)Repo ugovor i obratni repo ugovor predstavlja ugovor koji ispunjava sljedeće kriterije:
  1. prema tom ugovoru, investicijsko društvo ili njegova druga ugovorna strana, prenose vrijednosne papire ili robu ili zajamčena prava koja se odnose na pravo vlasništva s naslova tih vrijednosnih papira ili robe (pri čemu navedeno pravo garantira uređeno tržište, MTP ili priznata burza koja drži prava nad tim vrijednosnim papirima ili robom);
  2. ugovorom se investicijskom društvu ne dopušta da, uz obvezu otkupa, prenese ili založi određeni vrijednosni papir ili robu (ili zamjeni istovjetnim vrijednosnim papirima ili robom) na ili kod više od jedne ugovorne strane u isto vrijeme, po određenoj cijeni na određeni budući datum koji je odredio ili će odrediti prenositelj. Repo ugovor za investicijsko društvo predstavlja ugovor koji ispunjava navedene kriterije i u skladu s kojim investicijsko društvo prodaje vrijednosne papire ili robu. Obratni repo ugovor za investicijsko društvo predstavlja ugovor koji ispunjava nabrojene kriterije i u skladu s kojim investicijsko društvo kupuje vrijednosne papire ili robu.
(8)Ugovor o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe od druge ugovorne strane i ugovor o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani (engl. securities or commodities lending and securities or commodities borrowing) predstavlja svaki ugovor u skladu s kojim investicijsko društvo ili njegova druga ugovorna strana, prenose vrijednosne papire ili robu u zamjenu za odgovarajući kolateral te uz obvezu da će ona ugovorna strana koja je pozajmila vrijednosne papire ili robu, vratiti istovjetne vrijednosne papire ili robu na neki budući datum ili kad to od nje zatraži prenositelj.
(9)Delta koeficijent predstavlja očekivanu promjenu cijene opcije koja uzrokovana promjenom cijene temeljnog instrumenta.
(10)Gama koeficijent predstavlja relativnu promjenu delta koeficijenta koja je uzrokovana malom promjenom cijene temeljnog instrumenta.
(11)Vega koeficijent predstavlja promjenu cijene opcije koja je uzrokovana malom promjenom volatilnosti temeljnog instrumenta.
(12)Referentna obveza predstavlja obvezu druge ugovorne strane čiji se kreditni rizik prenosi kreditnim izvedenicom, a koja se upotrebljava za izračun iznosa koji će pružatelj zaštite platiti po nastanku kreditnog događaja, definiranog ugovorom o kreditnoj izvedenici.
(13)Transakcije s dugim rokom namire (engl. long settlement transactions) su transakcije kod kojih se jedna ugovorna strana obvezuje isporučiti vrijednosni papir, robu ili stranu valutu, u zamjenu za novčana sredstva, druge financijske instrumente ili robu, ili obrnuto, na datum namire ili isporuke, pri čemu je ugovorom određeno razdoblje između datuma trgovanja i datuma namire razdoblje duže od: 1. razdoblja koje predstavlja tržišni standard za tu određenu transakciju, ili 2. pet radnih dana nakon datuma ugovaranja transakcije, ovisno o tome koje je od dva navedena vremenska razdoblja kraće.
(14)Maržne transakcije (engl. margin lending transactions) su transakcije kod kojih investicijsko društvo odobrava kredit za kupnju, prodaju, držanje, pokrivanje troškova financiranja pri pozajmljivanju vrijednosnih papira ili za trgovanje vrijednosnim papirima, pri čemu takve transakcije ne uključuju druge vrste kredita, a koje su osigurane kolateralom u obliku vrijednosnih papira. Pojmovi povezani sa skupom za netiranje i skupom za zaštitu Članak 5.
(1)Skup za netiranje (engl. netting set) grupa je transakcija ugovorenih s istom drugom ugovornom stranom, a koje su predmet pravno obvezujućeg bilateralnog ugovora o netiranju i za koje se netiranje priznaje u skladu sa člancima
  1. do
  2. ovog Pravilnika i Poglavljem
  3. Tehnike umanjenja kreditnog rizika Glave IV. ovog Pravilnika (Tehnike umanjenja kreditnog rizika). Svaka transakcija koja nije podložna pravno obvezujućem bilateralnom ugovoru o netiranju u skladu sa člancima
  4. do
  5. ovog Pravilnika, za potrebe ovog Pravilnika smatrat će se zasebnim skupom za netiranje.
(2)Rizična pozicija (engl. risk position) iznos je dodijeljen pojedinoj transakciji u skladu sa standardiziranom metodom za izračun rizika druge ugovorne strane iz članaka 86. do 89. ovog Pravilnika, prema unaprijed određenom algoritmu.
(3)Skup za zaštitu (engl. hedging set) grupa je rizičnih pozicija koje proizlaze iz transakcija unutar jednog skupa za netiranje za koje je, pri određivanju izloženosti u skladu sa standardiziranom metodom za izračun rizika druge ugovorne strane iz članaka 86. do 89. ovog Pravilnika, relevantan samo njihov neto iznos.
(4)Maržni ugovor (engl. margin agreement) je ugovor ili odredba ugovora prema kojem je jedna ugovorna strana obvezna dostaviti dodatni kolateral drugoj ugovornoj strani, ako izloženost druge ugovorne strane prema toj ugovornoj strani prijeđe određenu razinu.
(5)Maržni prag (engl. margin treshold) je najveći iznos izloženosti prema drugoj ugovornoj strani, pri kojem druga ugovorna strana nema pravo zatražiti dodatni kolateral.
(6)Maržno razdoblje rizika (engl. margin period of risk) je vremensko razdoblje od posljednje razmjene kolaterala koji pokrivaju skup za netiranje transakcija, ugovorenih s drugom ugovornom stranom koja nije izvršila obveze po tim transakcijama do trenutka kad je pozicija prema toj drugoj ugovornoj strani zatvorena, te je ponovno uspostavljena zaštita tržišnog rizika koji iz toga proizlazi.
(7)Efektivno dospijeće skupa za netiranje (engl. effective maturity) s rokom dospijeća dužim od godine dana predstavlja, za potrebe internog modela za izračun rizika druge ugovorne strane iz članaka
  1. do
  2. ovog Pravilnika, omjer zbroja očekivanih izloženosti za razdoblje trajanja transakcija u skupu za netiranje, diskontiranog nerizičnom stopom prinosa i zbroja očekivanih izloženosti tijekom jedne godine u skupu za netiranje, diskontiranim nerizičnom stopom prinosa. Navedeno efektivno dospijeće može se prilagoditi na način da odražava rizik obnavljanja, ako se očekivana izloženost zamijeni efektivnom očekivanom izloženosti za razdoblje procjene kraće od godinu dana.
(8)Netiranje između različitih kategorija proizvoda (engl. cross-product netting) je uključivanje različitih kategorija proizvoda u isti skup za netiranje u skladu s pravilima iz članaka 101. do 106. ovog Pravilnika.
(9)Tekuća tržišna vrijednost (engl. current market value), za potrebe standardizirane metode za izračun rizika druge ugovorne strane iz članaka
  1. do
  2. ovog Pravilnika, predstavlja neto tržišnu vrijednost portfelja transakcija unutar skupa za netiranje, pri čemu se za izračun tekuće tržišne vrijednosti koriste i pozitivne i negativne tržišne vrijednosti transakcija u skupu za netiranje. Pojmovi povezani s distribucijom Članak 6.
(1)Distribucija tržišnih vrijednosti (engl. distribution of market values) je procjena distribucije vjerojatnosti neto tržišnih vrijednosti transakcija u skupu za netiranje za neki datum u budućnosti (razdoblje procjene), a koja se temelji na realiziranim tržišnim vrijednostima navedenih transakcija do tog trenutka.
(2)Distribucija izloženosti (engl. distribution of exposures) je procjena distribucije vjerojatnosti neto tržišnih vrijednosti, a izračunata je na način da se za predviđene negativne neto tržišne vrijednosti uzima vrijednost jednaka nuli.
(3)Distribucija neosjetljiva na rizik (engl. risk-neutral distribution) je distribucije tržišnih vrijednosti ili izloženosti u nekom budućem razdoblju, a izračunata je upotrebom pretpostavljenih vrijednosti tržišnih faktora (npr. pretpostavljene volatilnosti).
(4)Stvarna distribucija (engl. actual distribution) je distribucija tržišnih vrijednosti ili izloženosti u nekom budućem razdoblju, a izračunata je upotrebom povijesnih ili realiziranih vrijednosti tržišnih faktora (npr. volatilnost koja je izračunata na temelju povijesnih cijena). Pojmovi povezani s mjerama i prilagodbama izloženosti Članak 7.
(1)Tekuća izloženost (engl. current exposure) je pozitivna tržišna vrijednost transakcije ili portfelja transakcija u skupu za netiranje, odnosno ona koja predstavlja gubitak u slučaju neizvršavanja obveza druge ugovorne strane, uz pretpostavku da se u slučaju pokretanja stečajnog postupka druge ugovorne strane ta vrijednost ne može nadoknaditi.
(2)Najveća izloženost (engl. peak exposure) je visoki postotak distribucije izloženosti na bilo koji određeni datum u budućnosti prije datuma dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim rokom dospijeća.
(3)Očekivana izloženost (engl. expected exposure, dalje: EE) je prosjek distribucije izloženosti na bilo koji određeni datum u budućnosti prije datuma dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim rokom dospijeća.
(4)Efektivna očekivana izloženost (engl. effective expected exposure, dalje: efektivna EE) na određeni datum najveća je očekivana izloženost na taj datum ili na bilo koji drugi raniji datum, ovisno koji je iznos veći.
(5)Očekivana pozitivna izloženost (engl. expected positive exposure, dalje: EPE) je ponderirani prosjek očekivanih izloženosti u određenom vremenskom intervalu, pri čemu ponderi predstavljaju udio pojedine očekivane izloženosti u cjelokupnom vremenskom intervalu. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva, koristi se prosjek tijekom prve godine ili, ako svi ugovori u skupu za netiranje imaju rok dospijeća kraći od godine dana, koristi se prosjek tijekom vremenskog razdoblja do dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim dospijećem.
(6)Efektivna očekivana pozitivna izloženost (engl. effective expected positive exposure, dalje: efektivna EPE) je ponderirani prosjek efektivnih očekivanih izloženosti tijekom prve godine ili, ako svi ugovori u skupu za netiranje imaju rok dospijeća kraći od godine dana, prosjek tijekom vremenskog razdoblja do dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim dospijećem, pri čemu ponderi predstavljaju udio pojedine očekivane izloženosti u cijelom vremenskom intervalu.
(7)Prilagodba izloženosti zbog rizika druge ugovorne strane (engl. credit valuation adjustment) je prilagodba srednjim tržišnim vrijednostima (engl. midmarket valuation) portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom, pri čemu ta prilagodba odražava tržišnu procjenu kreditnog rizika uzrokovanog neispunjavanjem ugovornih obveza druge ugovorne strane. Navedene prilagodbe mogu odražavati tržišne procjene kreditnog rizika druge ugovorne strane (engl. one-sided credit valuation adjustment) ili tržišne procjene kreditnog rizika investicijskog društva i druge ugovorne strane. Pojmovi povezani s rizicima vezanim uz rizik druge ugovorne strane Članak 8.
(1)Rizik obnavljanja (engl. rollover risk) je iznos za koji je vrijednost očekivane pozitivne izloženosti podcijenjena, uz pretpostavku da će se buduće transakcije s drugom ugovornom stranom kontinuirano obnavljati. Dodatna izloženost, koja proizlazi iz takvih budućih transakcija, nije uključena u izračun očekivane pozitivne izloženosti.
(2)Opći korelacijski rizik (engl. general wrong-way risk) je rizik koji nastaje ako je vjerojatnost neispunjavanja obveza (PD) druge ugovorne strane pozitivno korelirana s faktorima općeg pozicijskog rizika.
(3)Specifični korelacijski rizik (engl. specific wrong-way risk) je rizik koji nastaje ako je izloženost prema određenoj drugoj ugovornoj strani pozitivno korelirana s vjerojatnošću neispunjenja obveza (PD) te druge ugovorne strane, a koja proizlazi iz prirode transakcije ugovorenih s tom drugom ugovornom stranom. Investicijsko društvo je izloženo specifičnom korelacijskom riziku ako je buduća izloženost prema određenoj drugoj ugovornoj strani visoka kada je PD te druge ugovorne strane visok. Poglavlje 3. POJMOVI POVEZANI S KREDITNIM RIZIKOM Pojmovi povezani sa standardiziranim pristupom Članak 9.
(1)Vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (engl. External Credit Assessment Institution – ECAI, dalje: VIPKR) je subjekt koji izrađuje procjene kreditne sposobnosti, odnosno kreditne rejtinge drugih subjekata. Priznata VIPKR je VIPKR čije kreditne rejtinge mogu upotrebljavati investicijska društva za izračun kapitalnog zahtjeva, a koje je za tu namjenu prethodno priznala Agencija, te se nalazi na Popisu objavljenom na internet stranici Agencije.
(2)Agencija za kreditiranje izvoza (engl. Export Credit Agencies – ECA, dalje: AKI) je agencija koja podržava fizičke osobe i pravne osobe u privatnom vlasništvu iz države u kojoj AKI ima sjedište u njihovim izvoznim aktivnostima. AKI odobrava kredite osigurane državnim jamstvima i daje jamstva i odgovarajuća osiguranja koja pokrivaju rizik u trgovini robom i uslugama te politički rizik države dužnika. Većina razvijenih zemalja imaju najmanje jednu AKI, kojom najčešće upravlja država ili je u njezinom vlasništvu. AKI objavljuju kreditne procjene subjekata koje mogu koristiti investicijska društva za izračun kapitalnog zahtjeva, ako je udovoljeno odredbama propisanim ovim Pravilnikom.
(3)Multilateralne razvojne banke:
  1. Međunarodna banka za obnovu i razvoj,
  2. Međunarodna financijska korporacija,
  3. Međuamerička razvojna banka,
  4. Azijska razvojna banka,
  5. Afrička razvojna banka,
  6. Razvojna banka Vijeća Europe,
  7. Nordijska investicijska banka,
  8. Karipska razvojna banka,
  9. Europska banka za obnovu i razvoj,
  10. Europska investicijska banka,
  11. Europski investicijski fond,
  12. Agencija za multilateralne garancije investicija,
  13. Međunarodna financijska pomoć za imunizaciju,
  14. Islamska razvojna banka,
  15. Međuamerička investicijska korporacija,
  16. Crnomorska banka za trgovinu i razvoj i
  17. Srednjoamerička banka za ekonomsku integraciju.
(4)Međunarodne organizacije:
  1. Europska zajednica,
  2. Međunarodni monetarni fond,
  3. Banka za međunarodne namire.
(5)Institucija je kreditna institucija ili investicijsko društvo.
(6)Središnja država uključuje državne jedinice koje se financiraju iz državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj središnjom državom smatraju se tijela državne vlasti koja se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, i to: − tijela zakonodavne vlasti Republike Hrvatske, − tijela izvršne vlasti Republike Hrvatske, − ustavni sud, tijela sudbene vlasti i pravosuđa Republike Hrvatske. Popis tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti Republike Hrvatske objavljen je u Katalogu tijela javne vlasti na internetskoj stranici Hidre (www.hidra.hr/Dokumentacija/Katalozi tijela javne vlasti).
(7)Lokalna i područna (regionalna) samouprava uključuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U Republici Hrvatskoj jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave smatraju se županije, uključujući Grad Zagreb, gradovi i općine, predstavnička tijela županija, gradova i općina te njihova izvršna tijela. Kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvan Republike Hrvatske, ova kategorija uključuje vjerske zajednice ako imaju pravo prikupljati poreze.
(8)Javna državna tijela (engl. Public Sector Enterprises, PSE) su neprofitna administrativna tijela odgovorna središnjoj državi, lokalnim i područnim (regionalnim) tijelima, te neprofitne pravne osobe za čije obveze jamči država, a mogu uključivati i tijela samouprave u skladu s određenim zakonom, a koja podliježu nadzoru države. Na području Republike Hrvatske javna državna tijela koja imaju »tretman države« smatraju se:
  1. Agencija,
  2. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
  3. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave,
  4. Državni ured za reviziju,
  5. Fond za naknadu oduzete imovine,
  6. Fond za razvoj i zapošljavanje,
  7. Fond za regionalni razvoj,
  8. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo,
  9. Hrvatska banka za obnovu i razvitak,
  10. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
  11. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
  12. Hrvatski zavod za zapošljavanje,
  13. Hrvatski fond za privatizaciju,
  14. Središnji registar osiguranika,
  15. Hrvatske autoceste d.o.o,
  16. Hrvatske ceste d.o.o, i
  17. Hrvatske vode d.o.o. Neprofitne pravne osobe javnog sektora za čije obveze jamči Republika Hrvatska u djelatnosti obrazovanja, znanosti, kulture, zašite okoliša, prometa i veza, zdravstva i socijalne skrbi i sličnih djelatnosti te diplomatska predstavništva, imaju »tretman institucije«. Javna državna tijela iz treće države mogu imati samo »tretman institucije« koji je propisalo tijelo nadležno za nadzor iz te treće države.
(9)Mala i srednja društva (engl. Small and Medium Sized Entity – SME, dalje: MSD) su trgovačka društva (uključujući obrtnike) koja samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, neovisno o njihovom pravnom obliku. Kako bi se trgovačko društvo uključilo u ovu kategoriju, podaci moraju zadovoljavati dva od tri sljedeća kriterija: – ukupna aktiva iznosi do 130 milijuna kuna, – prihod iznosi do 260 milijuna kuna, – imaju do 250 zaposlenika. Dodatni uvjet koji je potrebno zadovoljiti da bi se trgovačko društvo moglo svrstati u ovu kategoriju, jest da navedene vrijednosti za MSD i s njim povezana društva ne prelaze navedene kriterije. Ispunjavanje ovog uvjeta računa se na sljedeći način: − ako se radi o društvima s 25% do 50% glasačkih prava u MSD, ili društvima u kojima MSD ima 25% do 50% glasačkih prava, podaci povezanog društva proporcionalno se uključuju u izračun kriterija za udovoljavanje definiciji MSD, − ako se radi o povezanim društvima s više od 50% glasačkih prava u MSD, ili društvima u kojima MSD ima više od 50% glasačkih prava, podaci povezanih društava se uključuju u cjelokupnom iznosu u izračun kriterija za uključivanje u kategoriju MSD.
(10)Dospjela nenaplaćena potraživanja su izloženosti kod kojih je utvrđeno kašnjenje u plaćanju duže od 90 dana. Neovisno odnosi li se kašnjenje duže od 90 dana na dio ili cjelokupno potraživanje, cjelokupno potraživanje smatra se dospjelim nenaplaćenim potraživanjem.
(11)Visokorizična potraživanja su ulaganja investicijskog društva u društva s visokoprofitabilnim projektima visokog stupnja rizika (engl. venture capital firms) i kapitalna ulaganja u društva kojima se ne trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili priznatoj burzi (engl. private equity investment), ako se radi o sljedećim poslovima: – ulaganja investicijskog društva u društva s visokoprofitabilnim projektima visokog stupnja rizika uglavnom podrazumijevaju ulaganja u osnivački kapital MSD-a, te kapital »nedavno osnovanih« društava koja ga nisu u mogućnosti pribaviti preko tržišta kapitala, – kapitalna ulaganja investicijskog društva u društva s ograničenom odgovornošću kojima se ne trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili priznatoj burzi, ako se ona odnose na razvoj novih proizvoda i tehnologija, nagli rast društva, troškove spajanja ili pripajanja društva, odnosno jačanje bilance društva i slično.
(12)Pokrivene obveznice (engl. covered bonds) su obveznice čije je izdavanje regulirano posebnim zakonom države izdavatelja, a koje ispunjavaju sljedeće kriterije: – radi zašite prava vlasništva, izdavatelj pokrivenih obveznica može biti samo kreditna institucija koja podliježe nadzoru nadležnog tijela, – sredstva koja su dobivena iz prodaje pokrivenih obveznica moraju biti plasirana u imovinu koja pruža dovoljno pokriće za obveze koje proizlaze iz pokrivenih obveznica u njihovom cjelokupnom roku dospijeća, – pokrivene obveznice moraju biti kolateralizirane i dozvoliti preferencijalno pravo vlasniku pokrivenih obveznica da u slučaju stečaja ili likvidacije izdavatelja, ima prioritet u naplati glavnice i kamate. Pokrivene obveznice moraju biti uvrštene na popis pokrivenih obveznica, koji uključuje i listu ovlaštenih izdavatelja i vrstu kolaterala, a koji članice EU dostavljaju Komisiji EU, koja iste podatke prosljeđuje ostalim članicama EU.
(13)Materijalna imovina obuhvaća: – zemljišta i zgrade koje investicijsko društvo koristi za svoje potrebe, – postrojenja i strojeve, – ostalu ugrađenu opremu, alate i opremu, te – predujmove za materijalnu imovinu i materijalnu imovinu u pripremi.
(14)Institucija specijalizirana za domaće međubankovno tržište i domaće tržište javnog duga u Republici Hrvatskoj je Tržište novca d.d.
(15)Središnje banke, uključuju Europsku centralnu banku ako drukčije nije navedeno, te Hrvatsku narodnu banku i središnje banke drugih država. Pojmovi povezani s IRB pristupom Članak 10.
(1)Pristup zasnovan na internim rejting sustavima (engl. internal ratings-based approach; dalje: IRB pristup) je pristup u kojem investicijsko društvo primjenjuje interne rejting sustave za utvrđivanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik.
(2)Rejting sustav (engl. rating system) obuhvaća sve metode, procese, kontrole, postupke prikupljanja podataka i informacijske sustave koji podržavaju procjenu kreditnog rizika, raspoređivanje izloženosti u rejting kategorije ili skupove izloženosti i kvantifikaciju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza te procjene gubitka za određenu kategoriju izloženosti.
(3)Gubitak (engl. loss) označava ekonomski gubitak, uključujući značajne učinke diskonta, te značajne izravne i neizravne troškove povezane s naplatom po pojedinom instrumentu.
(4)Status neispunjavanja obveza druge ugovorne strane (engl. default) nastaje kada je ispunjen neki od sljedećih uvjeta: – investicijsko društvo smatra vjerojatnim da druga ugovorna strana neće u cijelosti podmiriti svoje obveze nastale na osnovi ugovora temeljem kojih su investicijsko društvo ili bilo koji član grupe investicijskog društva, izloženi kreditnom riziku, ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz realizacije kolaterala (ako postoje), – druga ugovorna strana više od 90 dana nije ispunila svoju dospjelu obvezu po bilo kojoj materijalno značajnoj obvezi prema investicijskom društvu ili bilo kojem članu grupe investicijskog društva.
(5)Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. probability of default; dalje: PD) označava vjerojatnost stupanja druge ugovorne strane u status neispunjavanja obveza, unutar razdoblja od jedne godine.
(6)Gubitak uslijed nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. loss given default; dalje: LGD) za pojedinu izloženost je omjer gubitka zbog stupanja druge ugovorne strane u status neispunjavanja obveza i iznosa izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza.
(7)Očekivani gubitak (engl. expected loss; dalje: EL) označava omjer između iznosa za koji se očekuje da će biti izgubljen po određenoj izloženosti zbog potencijalnog stupanja druge ugovorne strane u status neispunjavanja obveza ili razrjeđivanja tijekom jednogodišnjeg razdoblja, te iznosa izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza.
(8)Konverzijski faktor (engl. conversion factor) označava omjer trenutno neiskorištenog iznosa obveze, za koji se očekuje da će biti iskorišten u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza, te trenutno neiskorištenog iznosa obveze. Iznos obveze jednak je odobrenom limitu, osim ako je limit veći. Pojmovi povezani s tehnikama umanjenja kreditnog rizika Članak 11.
(1)Kreditna zaštita je bilo koji ugovoreni način na temelju kojeg pružatelj kreditne zaštite daje, a primatelj zaštite prima zaštitu radi smanjenja kreditnog rizika.
(2)Primatelj/kupac kreditne zaštite (engl. protection buyer) je osoba koja kupuje zaštitu od kreditnog rizika, odnosno prodaje kreditni rizik.
(3)Pružatelj/prodavatelj kreditne zaštite (engl. protection seller) je osoba koja prodaje zaštitu od kreditnog rizika, odnosno kupuje kreditni rizik.
(4)Materijalna kreditna zaštita (engl. funded credit protection) je tehnika umanjenja kreditnog rizika, prema kojoj smanjenje kreditnog rizika po izloženosti investicijskog društva (primatelja kreditne zaštite) proizlazi iz prava investicijskog društva da u slučaju stupanja dužnika u status neispunjavanja obveza ili nastanka drugog ugovorenog kreditnog događaja koji se odnosi na drugu ugovornu stranu: – unovči ili ostvari prijenos ili zadržavanje određene imovine ili iznosa, ili – smanji iznos izloženosti na iznos razlike između iznosa izloženosti i iznosa potraživanja investicijskog društva po osnovi temeljne kreditne zaštite, ili zamijeni iznos izloženosti tom razlikom.
(5)Nematerijalna kreditna zaštita (engl. unfunded credit protection), tehnika je umanjenja kreditnog rizika, prema kojoj smanjenje kreditnog rizika po izloženosti investicijskog društva (primatelja kreditne zaštite) proizlazi iz obveze pružatelja nematerijalne kreditne zaštite na plaćanje određenog iznosa, u slučaju stupanja dužnika u status neispunjavanja obveza ili nastanka nekog drugog ugovorenog kreditnog događaja.
(6)Transakcija osigurana kolateralom (engl. secured lending transaction) je izloženost nastala temeljem ugovora koji ne sadrži odredbu koja investicijskom društvu daje pravo da od dužnika, založnog dužnika ili drugog davatelja kolaterala, zatraži dodatno povećanje kolaterala u slučaju da se njegova vrijednost tijekom trajanja ugovora smanji.
(7)Transakcija ovisna o kretanju na tržištu kapitala (engl. capital market-driven transaction) je izloženost nastala temeljem ugovora koji sadrži odredbu koja investicijskom društvu daje pravo da od dužnika, založnog dužnika ili drugog davatelja kolaterala, zatraži dodatno povećanje kolaterala u slučaju da se njegova vrijednost tijekom trajanja ugovora smanji.
(8)Standardizirani sporazum o netiranju (engl. master netting agreement), ugovor je koji omogućuje ugovornim stranama ugovaranje netiranja potraživanja koja su nastala temeljem pojedinačnih pravnih poslova (transakcija), te namiru iznosa vezanih uz sve transakcije, u slučaju prestanka važenja ugovora. Na temelju standardiziranog sporazuma o netiranju, provodi se netiranje pozitivnog stanja jedne transakcije s negativnim stanjem druge transakcije. Takvim sporazumom definirani su uvjeti netiranja u slučaju kada ugovorne strane trguju različitim proizvodima, reguliranim zasebnim ugovorima. Standardizirani sporazum o netiranju uređuje odnose ugovornih strana u slučaju trgovanja različitim proizvodima, na način da neplaćanje po jednoj transakciji može aktivirati pravo druge ugovorne strane da raskine druge transakcije.
(9)Kreditna izvedenica (engl. credit derivative), ugovor je kojim se pružatelj kreditne zaštite obvezuje kupcu kreditne zaštite, u trenutku nastanka kreditnog događaja, platiti jedan od sljedećih iznosa: − razliku nastalu zbog smanjenja vrijednosti referentne obveze u odnosu na njezinu inicijalnu vrijednost (engl. cash settlement variable), − cjelokupnu zamišljenu vrijednost referentne obveze u zamjenu za fizičku isporuku referentne obveze ili drugog ekvivalentnog financijskog instrumenta (engl. deliverable obligation), koji je definiran ugovorom, − ugovoreni fiksni iznos (engl. binary payout).
(10)Kreditna izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. credit default swap, dalje: CDS) je vrsta kreditne izvedenice kojom primatelj/kupac kreditne zaštite prenosi kreditni rizik po temeljnoj imovini na prodavatelja/pružatelja kreditne zaštite. Prodavatelj/pružatelj kreditne zaštite obvezuje se primatelju/kupcu kreditne zaštite namiriti gubitak u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili drugog ugovorenog kreditnog događaja za što primatelj/kupac kreditne zaštite plaća periodičnu naknadu.
(11)Ugovor o razmjeni ukupnog prinosa (engl. total return swap, dalje: TRS) je vrsta kreditne izvedenice prema kojoj primatelj kreditne zaštite sve novčane tokove po temeljnoj imovini, prosljeđuje pružatelju kreditne zaštite za što mu pružatelj zaštite plaća naknadu u obliku referentne kamatne stope (najčešće LIBOR), uvećane za određenu maržu. Ako je u trenutku dospijeća TRS-a vrijednost temeljne imovine veća od njezine vrijednosti u trenutku sklapanja TRS-a, primatelj zaštite isplaćuje razliku u vrijednosti temeljne imovine pružatelju zaštite. Ako je u trenutku sklapanja TRS-a vrijednost temeljne imovine manja u odnosu na njezinu vrijednost, pružatelj kreditne zaštite isplaćuje razliku u vrijednosti temeljne imovine primatelju zaštite. Ako nastupi status neispunjavanja obveza ili drugi ugovoreni kreditni događaj vezan uz temeljnu imovinu, ugovor se prekida, a gubitak snosi pružatelj zaštite.
(12)Kreditni zapis (engl. credit linked note) je instrument s ugrađenim CDS-om koji omogućava kupcu kreditne zaštite prenošenje rizika povezanog s imovinom, na čijoj osnovi se kreditni zapis temelji, na pružatelja kreditne zaštite. Pružatelj kreditne zaštite prima uvećanu redovnu kuponsku isplatu te redovnu vrijednost instrumenata po dospijeću, ako se prije dospijeća istog ne dogodi kreditni događaj u vezi s imovinom na kojoj se temelji kreditni zapis. Dospijeće kreditnog zapisa obično je jednako dospijeću imovine na kojoj se temelji.
(13)Kreditne izvedenice za košaricu izloženosti su kreditne izvedenice kojima se na pružatelja kreditne zaštite prenosi kreditni rizik više od jedne izloženosti, odnosno portfelja kredita ili obveznica. Uobičajeni oblici takvih kreditnih izvedenica su kreditne izvedenice na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza, te kreditne izvedenice na osnovi nastanka n-tog statusa neispunjavanja obveza.
(14)Kreditna izvedenica na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza (engl. first-to default credit derivative) je ugovor koji se odnosi na određeni broj (košaricu) izloženosti, a na temelju kojeg će obveza plaćanja iz ugovora nastupiti u trenutku kada prva od izloženosti iz košarice izloženosti, obuhvaćenih takvim ugovorom, stupi u status neispunjavanja obveza.
(15)Kreditna izvedenica na osnovi nastanka n-tog statusa neispunjavanja obveza (engl. nth-to default credit derivative) jest ugovor koji se odnosi na određeni broj (košaricu) izloženosti, a na temelju kojeg će obveza plaćanja iz ugovora nastupiti u trenutku kada n-ta izloženost iz košarice izloženosti obuhvaćenih takvim ugovorom stupi u status neispunjavanja obveza.
(16)Hipotekarna vrijednost nekretnine (engl. mortgage lending value) je vrijednost nekretnine koju utvrđuje neovisni procjenitelj na temelju razborite procjene buduće utrživosti nekretnine, pri čemu se u obzir uzimaju dugoročni održivi aspekti nekretnine, uobičajeni i lokalni tržišni uvjeti, trenutno korištenje i moguće alternativno korištenje nekretnine. Špekulativni elementi se ne mogu uzeti u obzir prilikom utvrđivanja hipotekarne vrijednosti nekretnine. Hipotekarna vrijednost nekretnine mora se dokumentirati na jasan i transparentan način.
(17)Tržišna vrijednost nekretnine je procijenjeni iznos za koji bi se nekretnina na datum procjene mogla, nakon odgovarajućeg marketinga, razmijeniti između informiranih i spremnih strana u transakciji pred pogodbom, pri čemu bi obje strane postupale oprezno i bez prisile. Tržišna vrijednost mora se dokumentirati na jasan i transparentan način.
(18)Neovisni procjenitelj nekretnine je osoba koja posjeduje kvalifikacije, sposobnosti i iskustvo, potrebno za utvrđivanje vrijednosti nekretnine.
(19)Korektivni faktor (engl. haircut) je faktor koji se koristi za prilagođavanje vrijednosti izloženosti ili vrijednosti kolaterala, a pokazuje volatilnost cijena ili tečaja. Glava II. TRŽIŠNI RIZICI Poglavlje 1. IZRAČUN KAPITALNIH ZAHTJEVA ZA TRŽIŠNE RIZIKE Članak 12.
(1)Kapitalni zahtjev za tržišne rizike jednak je zbroju:
  1. kapitalnih zahtjeva za pozicije iz knjige trgovanja: – za pozicijski rizik, izračunat u skladu s Poglavljem
  2. Izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike ove Glave, – za rizik namire i rizik druge ugovorne strane, izračunati u skladu s Poglavljem
  3. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane ove Glave, – za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti, izračunat u skladu s Poglavljem
  4. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti ove Glave;
  5. kapitalnih zahtjeva s obzirom na sve investicijske usluge i aktivnosti koje investicijsko društvo pruža i obavlja: – za valutni rizik, izračunat u skladu s Poglavljem
  6. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za valutni rizik ove Glave, – za robni rizik, izračunat u skladu s Poglavljem
  7. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za robni rizik ove Glave.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovog članka, investicijsko društvo može, za potrebe izračunavanja kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, rizik druge ugovorne strane, valutni rizik i robni rizik, koristiti interne modele u skladu s Poglavljem
  2. Primjena internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, valutni i robni rizik ili Poglavljem
  3. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik namire i rizik druge ugovorne strane ove Glave, ako je za isto dobilo prethodno odobrenje Agencije, u skladu s odredbama Zakona. Poglavlje
  4. KNJIGA TRGOVANJA Opće odrednice knjige trgovanja Članak 13.
(1)Knjiga trgovanja obuhvaća pozicije u financijskim instrumentima i robi, a koje se drže s namjerom trgovanja ili da bi se zaštitili određeni elementi knjige trgovanja, pod uvjetom da za te pozicije nema ograničenja s obzirom na njihovu utrživost ili s obzirom na mogućnost zaštite rizika koji iz njih proizlazi.
(2)Investicijsko društvo može u knjigu trgovanja uključiti i pozicije proizašle iz interne zaštite, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 16. ovog Pravilnika.
(3)Pozicije koje se drže s namjerom trgovanja su one pozicije koje investicijsko društvo drži radi preprodaje u kratkom roku, i/ili s namjerom ostvarivanja dobiti u kratkom roku, od stvarne ili očekivane razlike između njihove nabavne i prodajne cijene, ili od drugih promjena cijena ili kamatnih stopa.
(4)Pojam »pozicije« obuhvaća vlastite pozicije investicijskog društva (engl. propriatory positions), pozicije proizašle iz transakcija na zahtjev klijenata investicijskog društva (engl. client servicing) te pozicije proizašle iz poslova održavanja tržišta (engl. market making).
(5)U knjigu trgovanja raspoređuju se i sve stavke koje se u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 39, raspoređuju u kategoriju financijske imovine ili obveza po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka namijenjenu trgovanju.
(6)Agencija može pojedini instrument, ako utvrdi da nije upotrijebljen za trgovanje, isključiti iz knjige trgovanja, bez obzira na njegov raspored prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 39.
(7)Agencija može pojedini instrument, ako utvrdi da je upotrijebljen za trgovanje, uključiti u knjigu trgovanja, bez obzira na njegov raspored prema Međunarodnom računovodstvenom standardu
  1. Namjera trgovanja Članak
  2. Pozicije/portfelji koji se drže s namjerom trgovanja moraju ispunjavati sljedeće zahtjeve:
  3. imati jasno dokumentiranu strategiju trgovanja za pojedinu poziciju ili portfelj, te definirano očekivano razdoblje držanja pojedine pozicije ili portfelja;
  4. imati jasno definirane politike i postupke aktivnog upravljanja pozicijom koje uključuju sljedeće: – pozicije su otvorene preko organizacijske jedinice investicijskog društva, koja je ovlaštena za otvaranje/upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja, te ovlaštenja po pojedinom djelatniku za otvaranje/upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja, u okviru propisanih limita i u skladu sa strategijom trgovanja, – pozicijske limite i dinamiku revidiranja istih, – sustav izvještavanja rukovoditelja investicijskog društva o pozicijama, a koji je integriran u proces upravljanja rizicima, i – proces praćenja pozicija s obzirom na procjenu njihove utrživosti ili mogućnost zaštite tih pozicija ili pojedinih rizika koji iz njih proizlaze, što uključuje procjenu kvalitete i raspoloživosti ulaznih tržišnih podataka u okviru postupka vrednovanja, veličinu prometa na tržištu i veličinu pojedinih pozicija kojima se trguje;
  5. imati jasno definirane politike i postupke za praćenje pozicija u skladu sa strategijom trgovanja investicijskog društva, uključujući i praćenje prometa i postojećih neaktivnih pozicija (engl. stale positions) u knjizi trgovanja. Uključivanje pozicija u knjigu trgovanja i aktivno upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja Članak 15.
(1)Investicijsko društvo mora jasno definirati politike i postupke uključivanja pozicija u knjigu trgovanja koje moraju biti u potpunosti dokumentirane i podložne internoj reviziji.
(2)Investicijsko društvo mora jasno definirati politike i postupke upravljanja knjigom trgovanja, a koji se moraju odnositi barem na:
  1. opseg aktivnosti koje se smatraju trgovanjem i sastavnim dijelom knjige trgovanja za potrebe izračunavanja kapitalnih zahtjeva;
  2. dnevno vrednovanje pozicija prema trenutačnim tržišnim vrijednostima na aktivnom likvidnom tržištu;
  3. vrednovanje pozicija prema internom modelu koje obuhvaća: – utvrđivanje značajnih rizika, – zaštitu pozicija od značajnih rizika, instrumentima za koje postoji aktivno likvidno tržište, i – pouzdanu procjenu ključnih pretpostavki i parametara koji se koriste u internom modelu;
  4. procjenjivanje pozicija podložnih dosljednoj eksternoj provjeri;
  5. zakonska ograničenja ili druge operativne zahtjeve koji bi mogli utjecati na sposobnost investicijskog društva da izvrši likvidaciju ili kratkoročnu zaštitu pozicije od rizika;
  6. aktivno upravljanje rizicima pozicija iz knjige trgovanja; i
  7. prijenos rizika ili pozicija između knjige pozicija kojima se ne trguje i knjige trgovanja, te kriterije za takve prijenose.
(3)Odbitne stavke kapitala iz članka
  1. stavak
  2. točaka 1,
  3. i
  4. Zakona, investicijsko društvo može uključiti u knjigu trgovanja, pod uvjetom da u tim pozicijama aktivno obavlja poslove održavatelja tržišta te da za trgovanje tim pozicijama ima uspostavljen sustav unutarnjih kontrola. U opisanom slučaju, navedene pozicije se neće smatrati odbitnom stavkom kapitala pri izračunu kapitala investicijskog društva.
(4)Pozicije koje proizlaze iz repo ugovora, obratnih repo ugovora i ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, koje su u knjizi pozicija kojima se ne trguje, mogu se uključiti u knjigu trgovanja za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, u skladu sa Poglavljem
  1. Izračunavanje kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike ove Glave, ako takve pozicije ispunjavaju uvjete iz članka
  2. stavaka
  3. i
  4. i članka
  5. ovog Pravilnika, te ako je investicijsko društvo dosljedno pri uključivanju takvih transakcija u knjigu trgovanja. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, navedene transakcije će se tretirati u skladu s člankom
  6. ovog Pravilnika. Interna zaštita Članak 16.
(1)Interna zaštita (engl. internal hedge) predstavlja poziciju koja u značajnoj mjeri ili u cijelosti netira pojedinačne rizike koji proizlaze iz pozicija ili grupe pozicija iz knjiga pozicija kojima se ne trguje. Pozicije koje proizlaze iz interne zaštite, u cijelosti se uključuju u izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, ako se takve pozicije otvaraju s namjerom trgovanja, ako ih investicijsko društvo tretira u skladu s člancima 14,
  1. i
  2. ovog Pravilnika, te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
  3. prvenstveni cilj interne zaštite nije smanjenje kapitalnih zahtjeva;
  4. za svaku transakciju interne zaštite mora postojati dokumentacija, odobrenja za ugovaranje od strane uprave investicijskog društva te propisani postupci revizije;
  5. transakcije interne zaštite moraju biti ugovorene po tržišnim uvjetima;
  6. ukupnim tržišnim rizikom, proizašlim iz transakcija interne zaštite, mora se aktivno upravljati u okviru postojećih pozicijskih limita;
  7. investicijsko društvo ima uspostavljen sustav praćenja transakcija interne zaštite.
(2)Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako investicijsko društvo štiti izloženost kreditnom riziku, koji proizlazi iz stavke ili grupe stavaka knjige pozicija kojima se ne trguje ugovaranjem interne zaštite primjenom kreditne izvedenice, takva se kreditna izvedenica neće uključivati u knjigu trgovanja. Sustav vrednovanja pozicija u knjizi trgovanja Članak 17.
(1)Sve pozicije u knjizi trgovanja, investicijsko društvo je dužno dnevno iskazivati po njihovoj tržišnoj vrijednosti, na temelju cijena i ostalih tržišnih faktora objavljenih od strane neovisnog izvora. Prilikom vrednovanja pozicija u knjizi trgovanja, investicijsko društvo je dužno primjenjivati odrednice Međunarodnog računovodstvenog standarda 39.
(2)Provjeru tržišnih cijena pozicija u knjizi trgovanja ili ulaznih podataka modela za vrednovanje, investicijsko društvo dužno je provoditi najmanje mjesečno, a po potrebi i češće, ovisno o karakteristikama referentnih tržišta, odnosno strategiji trgovanja investicijskog društva za pojedine pozicije u knjizi trgovanja.
(3)U skladu s odredbama Zakona, investicijsko društvo je internim aktima dužno minimalno propisati:
  1. jasno definirane odgovornosti različitih organizacijskih jedinica uključenih u proces vrednovanja;
  2. metode vrednovanja pojedinih pozicija, postupke i učestalost provjere njihove primjerenosti;
  3. izvore tržišnih faktora koji se koriste u procesu vrednovanja, postupke i učestalost provjere njihove primjerenosti;
  4. vrijeme preuzimanja cijena i ostalih tržišnih faktora za potrebe vrednovanja;
  5. uvjete i postupke kod prilagodbi metoda vrednovanja.
(4)Organizacijske jedinice investicijskog društva, odgovorne za vrednovanje pozicija u knjizi trgovanja, odnosno koje su uključene u proces vrednovanja pozicija ili provjere tržišnih cijena i ulaznih podataka modela, moraju biti neovisne o organizacijskoj jedinici investicijskog društva, odgovornoj za aktivno upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja. Investicijsko društvo dužno je uspostaviti organizacijsku strukturu, na način da navedene organizacijske jedinice budu u nadležnosti različitih članova uprave investicijskog društva.
(5)Kada vrednovanje po tržišnoj cijeni nije moguće, investicijska društva moraju svoje pozicije vrednovati prema vlastitom internom modelu. Vrednovanje prema internom modelu mora biti izvršeno na temelju neke referentne vrijednosti, ekstrapolirano ili drukčije izračunato na temelju dostupnih tržišnih podataka.
(6)Kada investicijsko društvo koristi interni model za vrednovanje pozicija u knjizi trgovanja, pored odrednica Međunarodnog računovodstvenog standarda 39, mora ispuniti sljedeće uvjete:
  1. viši menadžment investicijskog društva treba biti upoznat s dijelovima knjige trgovanja čija se tržišna vrijednost određuje primjenom modela, kao i s utjecajem takvog načina vrednovanja na razinu pouzdanosti izvještaja o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo, odnosno o rezultatima poslovanja koji proizlaze iz pozicija knjige trgovanja;
  2. investicijsko društvo treba dokumentirati sve kvalitativne i kvantitativne postavke modela te propisati postupke u slučaju naknadnih izmjena modela;
  3. investicijsko društvo treba identificirati sve značajne rizike koje proizlaze iz pozicija koje se vrednuju putem modela te mogućnosti njihove zaštite primjenom instrumenata za koje postoje aktivna tržišta;
  4. ako je model za vrednovanje razvilo samo investicijsko društvo, isti treba biti razvijen i odobren od strane organizacijske jedinice, neovisne od organizacijske jedinice investicijskog društva odgovorne za aktivno upravljanje pozicijama u knjizi trgovanja. Testiranje modela treba se provesti od strane organizacijske jedinice koja nije sudjelovala u procesu razvoja modela, te minimalno obuhvatiti provjeru primjerenosti matematičkih formula, valjanost pretpostavki te kvalitetu aplikativne podrške modela;
  5. investicijsko društvo treba osigurati kopiju modela koja će se koristiti za redovite provjere točnosti izračuna modela koji je u upotrebi;
  6. organizacijska jedinica investicijskog društva odgovorna za upravljanje rizicima mora biti upoznata s nedostacima modela u primjeni, kako bi na adekvatan način procijenila njihov utjecaj na rezultate modela vrednovanja;
  7. investicijsko društvo treba periodički revidirati model u svrhu njegove validacije. Vrijednosno usklađivanje pozicija u knjizi trgovanja Članak 18.
(1)Investicijsko društvo dužno je provesti vrijednosno usklađivanje pozicija u knjizi trgovanja, ako nezavisni izvori tržišnih faktora nisu dostupni, investicijsko društvo sumnja u njihovu objektivnost ili u slučajevima manje likvidnih pozicija u knjizi trgovanja, te ih kontinuirano revidirati u svrhu procjene njihove daljnje primjenjivosti. Manje likvidne pozicije proizlaze iz događaja na tržištu ili događaja vezanih uz samo investicijsko društvo.
(2)U skladu s odredbama Zakona, investicijsko društvo je internim aktima dužno propisati uvjete i postupke za provođenje vrijednosnog usklađenja pozicija u knjizi trgovanja, koje minimalno trebaju uzimati u obzir:
  1. opće faktore – trošak zatvaranja pozicija, operativni rizik, prijevremeni otkup/zatvaranje pozicija i rizik modela;
  2. faktore vezane za manje likvidne pozicije koje mogu nastati, kako uslijed događaja na tržištu, tako i kao posljedica situacija vezanih uz samo investicijsko društvo – razdoblje potrebno za uspostavljanje zaštite pojedine pozicije ili rizika proizašlih iz takve pozicije, volatilnost i prosječnu razliku između cijena ponude i potražnje, dostupnost tržišnih kotacija, volatilnost i prosječni obujam trgovanja, tržišne koncentracije te vrijeme držanja pojedinih pozicija u knjizi trgovanja.
(3)Kada iz vrijednosnog usklađenja pozicija u knjizi trgovanja proizlazi gubitak tekuće godine, isti će se pri izračunu kapitala investicijskog društva tretirati kao odbitna stavka od osnovnog kapitala. Poglavlje 3. IZRAČUNAVANJE KAPITALNIH ZAHTJEVA ZA POZICIJSKE RIZIKE Odjeljak 1. OPĆE ODREDBE Netiranje (engl. netting) Članak 19.
(1)Iznos dugih (kratkih) pozicija investicijskog društva, koji prelazi iznos njegovih kratkih (dugih) pozicija u istim vlasničkim i dužničkim financijskim instrumentima, zamjenjivim vrijednosnim papirima i izvedenim financijskim instrumentima, smatra se njegovom neto pozicijom u svakome od tih različitih instrumenata. Prilikom izračunavanja neto pozicije, izvedeni financijski instrumenti se tretiraju kao pozicije u temeljnim (i hipotetičnim) instrumentima.
(2)Za potrebe netiranja pozicija, istim instrumentima smatraju se oni instrumenti koji imaju istog izdavatelja, nose istu kamatnu stopu, imaju isti rok dospijeća, nominirani su u istoj valuti i imaju isti tretman u slučaju stečaja.
(3)Pozicije u zamjenjivim vrijednosnim papirima mogu se, za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, tretirati kao pozicije u dužničkim, odnosno vlasničkim vrijednosnim papirima, ovisno o vjerojatnosti zamjene pojedinog zamjenjivog vrijednosnog papira. Netiranje pozicija u zamjenjivim vrijednosnim papirima i temeljnih vrijednosnih papira nije dopušteno.
(4)Sve neto pozicije, bez obzira na njihov predznak, svakodnevno prije zbrajanja moraju biti konvertirane u kune po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Članak
  1. Specifični i opći pozicijski rizik Pozicijski rizik za dužnički ili vlasnički financijski instrument kojim se trguje (odnosno dužnički ili vlasnički izvedeni financijski instrument), u svrhu izračuna kapitalnih zahtjeva dijeli se na dva sastavna dijela:
  2. specifični pozicijski rizik, koji se odnosi na rizik promjene cijene pojedinog financijskog instrumenta uslijed čimbenika vezanih uz njegova izdavatelja ili, u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, izdavatelja temeljnog instrumenta na koji se odnosi,
  3. opći pozicijski rizik, odnosno rizik promjene cijene pojedinog financijskog instrumenta uslijed (u slučaju dužničkih ili izvedenih dužničkih instrumenata kojima se trguje) promjene u razini kamatnih stopa ili (u slučaju vlasničkih ili izvedenih vlasničkih instrumenata) kretanja cijena vlasničkih financijskih instrumenata na tržištu koja nisu povezana s posebnim značajkama pojedinačnih financijskih instrumenata. Odjeljak
  4. SPECIFIČNI I OPĆI POZICIJSKI RIZIK DUŽNIČKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA Članak 21.
(1)Investicijsko društvo dužno je rasporediti neto pozicije u dužničkim financijskim instrumentima (uključujući i pozicije proizašle iz vlasničkih izvedenih instrumenata, navedenih u članku 41. ovog Pravilnika, koji se odnose na hipotetične pozicije u nerizičnim dužničkim financijskim instrumentima) u skladu s valutom u kojoj su nominirani, te izračunati kapitalni zahtjev za specifični i opći pozicijski rizik u svakoj valuti zasebno.
(2)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik, pozicije u istim dužničkim financijskim instrumentima, proizašle iz izvedenih instrumenata u skladu sa člancima
  1. do
  2. ovog Pravilnika, mogu se netirati međusobno ili s pozicijama u temeljnim instrumentima. Tretman izvedenih financijskih instrumenata Članak 22.
(1)Za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike, izvedeni financijski instrumenti (osim opcija) tretiraju se kao kombinacija hipotetičnih dugih i kratkih pozicija i, ako je temeljna varijabla vrijednosni papir, kratkih/dugih pozicija u temeljnom vrijednosnom papiru. Hipotetične duge/kratke pozicije predstavljaju pozicije u kojima je investicijsko društvo odredilo kamatu koju će primiti/platiti u nekom trenutku u budućnosti.
(2)Duga pozicija u kamatnom »futures« ugovoru (engl. interest rate futures) tretira se kao kombinacija kratke pozicije u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu bez kupona, s rokom dospijeća u skladu s rokom dospijeća »futures« ugovora, te duge pozicije u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu bez kupona, s rokom dospijeća jednakom roku dospijeća kamatnog »futures« ugovora uvećanom za razdoblje na koji se ugovor odnosi.
(3)Prodani kamatni »forward« ugovor (engl. forward rate agreement) tretira se kao kombinacija duge pozicije u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu bez kupona, s rokom dospijeća jednakom roku dospijeća kamatnog »forward« ugovora, uvećanom za razdoblje na koji se ugovor odnosi, te kratke pozicije u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu bez kupona, s rokom dospijeća jednakom roku dospijeća kamatnog »forward« ugovora.
(4)Terminska obveza kupnje/prodaje dužničkog financijskog instrumenta u budućnosti tretira se kao kombinacija kratke/duge pozicije u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu bez kupona, s rokom dospijeća sukladnim roku dospijeća terminskog ugovora, te duge/kratke pozicije u dužničkom instrumentu na koji se ugovor odnosi s odgovarajućim rokom dospijeća.
(5)Valutni »forward« i »futures« ugovori tretiraju se kao duge/kratke pozicije u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu bez kupona u kupljenoj/prodanoj valuti i s rokom dospijeća jednakom roku dospijeća ugovora.
(6)»Swap« ugovori (kamatni i međuvalutni) tretiraju se kao dvije hipotetične pozicije u nerizičnim dužničkim financijskim instrumentima, s rokom dospijeća jednakom roku dospijeća »swap« ugovora:
  1. kamatni »swap« ugovor (engl. interest rate swap) tretira se kao kombinacija duge i kratke pozicije u nerizičnim dužničkim financijskim instrumentima, s fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom i odgovarajućim rokovima dospijeća;
  2. međuvalutni kamatni »swap« ugovor (engl. currency interest rate swap) tretira se kao kombinacija duge i kratke pozicije u nerizičnim dužničkim financijskim instrumentima u određenoj valuti, s fiksnom ili promjenjivom kamatnom stopom (ovisno o tome koja se odnosi na tu valutu) te s odgovarajućim dospijećima.
(7)Opcije na kamatne stope, dužničke i vlasničke financijske instrumente, indekse, terminske ugovore, »swap« ugovore i valute, tretiraju se na način opisan u Poglavlju 6. Postupanje s opcijama ove Glave.
(8)Varanti koji se odnose na dužničke i vlasničke financijske instrumente, tretiraju se na isti način kao i instrumenti iz stavka
  1. ovog članka. Članak
  2. Pozicije proizašle iz repo ugovora, obratnih repo ugovora i ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, a koje ispunjavaju uvjete iz članaka
  3. do
  4. ovog Pravilnika, tretiraju se kao:
  5. duga pozicija u temeljnom vrijednosnom papiru s odgovarajućim rokom dospijeća i kratka pozicija u nerizičnom dužničkom vrijednosnom papiru, s rokom dospijeća ugovora i kamatnom stopom jednakom stopi ponovnog otkupa (engl. repurchase rate), za repo ugovore i ugovore o pozajmljivanju vrijednosnih papira drugoj ugovornoj strani;
  6. duga pozicija u nerizičnom dužničkom vrijednosnom papiru, s rokom dospijeća ugovora i kamatnom stopom jednakom stopi ponovnog otkupa, za obratne repo ugovore i ugovore o pozajmljivanju vrijednosnih papira od druge ugovorne strane. Tretman pružatelja zaštite Članak
  7. Ako nije drugačije određeno ovim Pravilnikom, za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, pozicije proizašle iz kreditnih izvedenica, pružatelj zaštite će tretirati kao dužničke financijske instrumente u visini njihovih zamišljenih iznosa (engl. notional amount). Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za specifični pozicijski rizik (osim u slučaju TRS ugovora), dospijeća pozicija će se određivati u skladu s dospijećem ugovora o kreditnoj izvedenici. U skladu s tim:
  8. TRS ugovor tretira se kao kombinacija duge pozicije u referentnoj obvezi, s rokom dospijeća jednakom roku dospijeća TRS-a (za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći i specifični pozicijski rizik), te kratke pozicije u nerizičnom dužničkom vrijednosnom papiru, s rokom dospijeća jednakom roku do sljedeće promjene kamatne stope (za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik);
  9. CDS ugovor tretira se (za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik) kao hipotetična duga pozicija u referentnoj obvezi. Iznimno, ako je CDS ugovoru dodijeljen vanjski kreditni rejting te ispunjava uvjete za kvalificirajuće dužničke stavke iz članka
  10. ovog Pravilnika, isti se tretira kao duga pozicija u tom izvedenom instrumentu. Ako je ugovorom o kreditnoj izvedenici definirano plaćanje kamate ili premije za vrijeme trajanja ugovora, takvi novčani tokovi se, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik, tretiraju kao hipotetična pozicija u nerizičnom dužničkom vrijednosnom papiru s odgovarajućom kamatnom stopom te dospijećem jednakom dospijeću ugovora;
  11. Kreditni zapis (engl. credit linked note) – kreditni zapis koji se odnosi na jednu izloženost (engl. single name credit linked note) tretira se (za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik) kao duga pozicija u temeljnom dužničkom instrumentu (zapisu). Za potrebe izračuna specifičnog pozicijskog rizika, kreditni zapis koji se odnosi na jednu izloženost, tretira se kao hipotetična duga pozicija u referentnoj obvezi te kao duga pozicija u dužničkom instrumentu. Iznimno, ako je kreditnom zapisu, koji se odnosi na jednu izloženost, dodijeljen vanjski kreditni rejting te ispunjava uvjete za kvalificirajuće dužničke stavke, isti se, za potrebe izračuna specifičnog pozicijskog rizika, tretira kao jedinstvena duga pozicija u kreditnom zapisu; – kreditni zapis koji se odnosi na više izloženosti (engl. multiple name credit linked note) tretira se (za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik) kao duga pozicija u temeljnom dužničkom instrumentu (zapisu). Kreditni zapis koji pruža proporcionalnu zaštitu temeljnih referentnih obveza tretira se (za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik) kao duga pozicija u dužničkom instrumentu (zapisu), te kao duga pozicija po svakoj referentnoj obvezi na koju se kreditni zapis odnosi, u iznosu koji odgovara udjelu pojedinačne referentne obveze u ukupnom zamišljenom iznosu kreditnog zapisa koji se odnosi na više izloženosti. Više obveza po jednom referentnom subjektu tretirat će se kao jedinstvena duga pozicija s pripadajućim ponderom kreditnog rizika, koji je jednak najvećem ponderu dodijeljenom navedenim obvezama. Iznimno, ako je kreditnom zapisu, koji se odnosi na više izloženosti, dodijeljen vanjski kreditni rejting te ispunjava uvjete za kvalificirajuće dužničke stavke, isti se, za potrebe izračuna specifičnog pozicijskog rizika, tretira kao jedinstvena duga pozicija u dužničkom instrumentu (zapisu);
  12. Kreditna izvedenica na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik, tretira se kao duga pozicija po svakoj referentnoj obvezi na koju se ugovor o kreditnoj izvedenici odnosi. Iznos kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik po predmetnom ugovoru o kreditnoj izvedenici, mora biti barem jednak iznosu najvećeg mogućeg plaćanja po kreditnom događaju. Iznimno, ako je kreditnoj izvedenici, na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza, dodijeljen vanjski kreditni rejting te ispunjava uvjete za kvalificirajuće dužničke stavke, isti se, za potrebe izračuna specifičnog pozicijskog rizika, tretira kao jedinstvena duga pozicija u dužničkom instrumentu. Ako je ugovorom o kreditnoj izvedenici definirano plaćanje kamate ili premije za vrijeme trajanja ugovora, takvi novčani tokovi se, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik, tretiraju kao hipotetična pozicija u nerizičnom dužničkom vrijednosnom papiru, s odgovarajućom kamatnom stopom te dospijećem jednakom dospijeću ugovora;
  13. Kreditna izvedenica na osnovi nastanka n-tog statusa neispunjavanja obveza, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik, tretira se kao duga pozicija po svakoj referentnoj obvezi na koju se ugovor o kreditnoj izvedenici odnosi, umanjena za n-1 dugih pozicija u referentnim obvezama s najmanjim kapitalnim zahtjevima za specifični pozicijski rizik. Iznos kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik po predmetnom ugovoru o kreditnoj izvedenici mora biti barem jednak iznosu najvećeg mogućeg plaćanja po kreditnom događaju. Iznimno, ako je kreditna izvedenica na osnovi nastanka n-tog statusa neispunjavanja obveza ugovoru dodijeljen vanjski kreditni rejting te ispunjava uvjete za kvalificirajuće dužničke stavke, isti se, za potrebe izračuna specifičnog pozicijskog rizika, tretira kao jedinstvena duga pozicija u dužničkom instrumentu. Ako je ugovorom o kreditnoj izvedenici definirano plaćanje kamate ili premije za vrijeme trajanja ugovora, takvi novčani tokovi se, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik, tretiraju kao hipotetična pozicija u nerizičnom dužničkom vrijednosnom papiru, s odgovarajućom kamatnom stopom te dospijećem jednakom dospijeću ugovora. Tretman primatelja zaštite Članak 25.
(1)Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, primatelj zaštite (ugovorna strana koja prenosi kreditni rizik) tretira pozicije proizašle iz ugovora o kreditnoj izvedenici na isti način kao i pružatelj zaštite, ali sa suprotnim predznakom, osim u slučaju kreditnog zapisa koji ne rezultira u kratkoj poziciji u samom dužničkom instrumentu. Ako kreditna izvedenica ima ugrađenu opciju ranijeg otkupa, u kombinaciji s klauzulom o povećanju prinosa, dospijeće pozicija proizašlih iz kreditne izvedenice će se u skladu s tim korigirati.
(2)U slučaju kreditne izvedenice na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza, investicijsko društvo primatelj zaštite može, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata, uključiti kratku poziciju proizašlu iz referentne obveze s najmanjim ponderom rizika u skladu s tablicom 1. iz članka 29. ovog Pravilnika.
(3)U slučaju ugovora o kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka n-tog statusa neispunjavanja obveza, investicijsko društvo primatelj zaštite može navedeni instrument uključiti u izračun kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik samo ako za n–1 referentnih obveza ima uspostavljenu drugu kreditnu zaštitu ili ako se kreditni događaj za n–1 referentnih obveza već dogodio. U tom se slučaju ugovor o kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka n-tog statusa neispunjavanja obveza za potrebe izračuna inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik, tretira na način analogan tretmanu ugovora o kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza iz stavka 2. ovoga članka. Modeli osjetljivosti Članak 26.
(1)Investicijsko društvo koje na temelju diskontiranih novčanih tokova vrednuje i upravlja kamatnim rizikom proizašlim iz izvedenih financijskih instrumenata navedenih u članku
  1. ovog Pravilnika, može za potrebe izračuna pozicija u navedenim instrumentima upotrebljavati modele osjetljivosti. Takve modele investicijsko društvo može upotrebljavati i za izračun pozicija u obveznicama, pod uvjetom da se glavnica po tim obveznicama otplaćuje u razdoblju do dospijeća obveznice. Pozicije utvrđene na opisani način uključuju se u izračun kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik u skladu s člancima
  2. do
  3. ovog Pravilnika.
(2)Modele osjetljivosti iz stavka
  1. ovog članka investicijsko društvo može upotrebljavati ako je dobilo prethodno odobrenje Agencije, pri čemu je investicijsko društvo dužno ispuniti sljedeće uvjete:
  2. pozicije dobivene primjenom modela imaju jednaku osjetljivost na promjene kamatnih stopa kao i odnosni novčani tokovi;
  3. osjetljivost pozicija na promjenu kamatnih stopa se procjenjuje na temelju neovisnog kretanja uzorka kamatnih stopa na krivulji prinosa sa barem jednom točkom osjetljivosti u svakom razredu dospijeća iz Tablice
  4. članka
  5. ovog Pravilnika.
(3)Uvjete iz stavka 2. ovog članka investicijsko društvo je dužno kontinuirano ispunjavati, počevši od dana dobivanja odobrenja od Agencije za upotrebu modela osjetljivosti. Ako investicijsko društvo prestane ispunjavati navedene uvjete, dužno je Agenciji dostaviti vremenski plan ponovnog usklađenja s tim uvjetima ili dokazati da učinci neispunjavanja nisu materijalni. Agencija može naložiti investicijskom društvu provođenje odgovarajućih mjera za ispravljanje nepravilnosti pri ispunjavanju navedenih uvjeta.
(4)Investicijsko društvo je dužno podnijeti Agenciji zahtjev za upotrebu modela osjetljivosti te priložiti sljedeću dokumentaciju:
  1. vrste financijskih instrumenata na koje investicijsko društvo namjerava primijeniti model osjetljivosti;
  2. osnovne postavke modela osjetljivosti;
  3. kojom dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka
  4. ovog članka. Članak
  5. Agencija može oduzeti odobrenje za primjenu modela osjetljivosti ako investicijsko društvo bitno odstupa od uvjeta iz članka
  6. stavka
  7. ovog Pravilnika i ne postupa u skladu s mjerama kojima mu je naloženo ispravljanje nepravilnosti pri ispunjavanju uvjeta iz članka
  8. stavka
  9. ovog Pravilnika. Članak
  10. Investicijska društva koja ne koriste modele osjetljivosti iz članka
  11. ovog Pravilnika, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik, mogu isključiti pozicije proizašle iz izvedenih instrumenata definiranih člankom
  12. ovog Pravilnika, ako te pozicije ispunjavaju sljedeće uvjete:
  13. pozicije imaju istu vrijednost i nominirane su u istoj valuti;
  14. referentne kamatne stope (za pozicije s promjenjivom kamatnom stopom) ili kuponske kamatne stope (za pozicije s fiksnom kamatnom stopom) ne razlikuju se značajno;
  15. sljedeći datumi određivanja kamatne stope (za pozicije s promjenjivom kamatnom stopom) ili preostali rokovi do dospijeća (za pozicije s fiksnom kamatnom stopom), odgovaraju sljedećim ograničenjima: – navedeni rokovi padaju na isti dan, kod pozicija kojima su ti rokovi kraći od mjesec dana, – navedeni rokovi ne razlikuju se za više od sedam dana, kod pozicija kojima su ti rokovi između mjesec dana i godine dana, – navedeni rokovi ne razlikuju se za više od trideset dana, kod pozicija kojima su ti rokovi duži od jedne godine. Specifični pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata Članak 29.
(1)Investicijsko društvo raspoređuje neto pozicije u dužničkim financijskim instrumentima u odgovarajuće kategorije navedene u Tablici
  1. ovisno o izdavatelju/dužniku, vanjskom ili internom kreditnom rejtingu i preostalom roku dospijeća te ih množi s propisanim ponderima. Ponderirane pozicije se, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik dužničkih financijskim instrumenata, zbrajaju u njihovim apsolutnim iznosima. Tablica
  2. Kategorija Ponder rizika Dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom središnje države, izdani od središnjih banaka, međunarodnih organizacija, multilateralnih razvojnih banaka te jedinica regionalne i lokalne samouprave država članica, a koje ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 1 ili kojima je dodijeljen ponder rizika 0% u skladu s Poglavljem
  3. Standardizirani pristup Glave IV. ovog Pravilnika. 0% Dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom središnje države, izdani od središnjih banaka, međunarodnih organizacija, multilateralnih razvojnih banaka te jedinica regionalne i lokalne samouprave država članica, a koje ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 2 ili 3 u skladu s Poglavljem
  4. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom institucija koje ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 1 ili 2 u skladu s Poglavljem
  5. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom od trgovačkih društava koja ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 1 ili 2 u skladu s Poglavljem
  6. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika i ostale kvalificirajuće stavke u skladu sa člankom
  7. ovog Pravilnika. 0,25% preostalo vrijeme do dospijeća najviše 6 mjeseci 1,00% preostalo vrijeme do dospijeća od 6 do 24 mjeseca 1,60% preostalo vrijeme do dospijeća preko 24 mjeseca Dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom središnje države, izdani od središnjih banaka, međunarodnih organizacija, multilateralnih razvojnih banaka, jedinica regionalne i lokalne samouprave država članica te institucija koje ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 4 ili 5 u skladu s Poglavljem
  8. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom od institucija koje ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 3 u skladu sa s Poglavljem
  9. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom trgovačkih društava koja ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 3 ili 4 u skladu s Poglavljem
  10. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, izloženosti za koje nije dostupna kreditna procjena od priznate VIPKR. 8,00% Dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom središnje države, izdani od središnjih banaka, međunarodnih organizacija, multilateralnih razvojnih banaka, jedinica regionalne i lokalne samouprave država članica te institucija koje ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 6 u skladu s Poglavljem
  11. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, dužnički financijski instrumenti izdani od ili s garancijom trgovačkih društava koja ispunjavaju uvjete za stupanj kreditne kvalitete 5 ili 6 u skladu s Poglavljem
  12. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika. 12,00%
(2)Investicijsko društvo nije dužno izračunavati specifični pozicijski rizik za vlastite dužničke financijske instrumente uključene u knjigu trgovanja.
(3)Ako investicijsko društvo primjenjuje IRB pristup za izračun kreditnim rizikom ponderiranih izloženosti u skladu s Poglavljem
  1. IRB pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, pri raspoređivanju dužničkih instrumenata prema stupnju kreditne kvalitete u skladu sa Tablicom 1, izdavatelj/dužnik za kojeg investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik, mora imati interno dodijeljeni rejting s PD jednakim ili nižim od onog koji bi tom istom izdavatelju/dužniku bio dodijeljen prema standardiziranom pristupu za izračun kreditnim rizikom ponderiranih izloženosti u skladu s Poglavljem
  2. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika.
(4)Dužničkim financijskim instrumentima koje ne ispunjavaju uvjete za stupnjeve kreditne kvalitete u skladu s Tablicom 1, investicijsko društvo dužno je dodijeliti ponder rizika 8% ili 12%, u skladu s Tablicom
  1. Za navedene instrumente Agencija može odrediti i primjenu većeg pondera rizika za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik dužničkih instrumenata i/ili zabraniti mogućnost njihova netiranja za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih instrumenata. Članak
  2. Za potrebe članka
  3. ovog Pravilnika, kvalificirajuće stavke uključuju:
  4. duge i kratke pozicije u dužničkim financijskim instrumentima koje se raspoređuju prema stupnju kreditne kvalitete koji je jednak ili veći od investicijskog ranga u procesu raspoređivanja kreditnih rejtinga u skladu s Poglavljem
  5. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika. Za potrebe ovog Pravilnika investicijski rang uključuje kreditni rejting veći ili jednak Baa za Moody’s, veći ili jednak BBB za S&P i veći ili jednak BBB- za Fitch’s;
  6. duge i kratke pozicije u dužničkim financijskim instrumentima kojima je dodijeljen PD u skladu s Poglavljem
  7. IRB pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika, koji nije veći od onog koji se dodjeljuje dužničkim financijskim instrumentima navedenim u točki
  8. ovog članka;
  9. duge i kratke pozicije u dužničkim financijskim instrumentima kojima nije dodijeljen vanjski kreditni rejting i koje ispunjavaju sljedeće uvjete: – smatraju se dovoljno likvidnim, – kreditna kvaliteta im je jednaka ili veća od kreditne kvalitete dužničkih instrumenata navedenih u točki
  10. ovog članka, – uvršteni su na barem jedno uređeno tržište ili na priznatu burzu;
  11. duge i kratke pozicije u dužničkim financijskim instrumentima koje su izdala investicijska društva i koje ispunjavaju sljedeće uvjete: – smatraju se dovoljno likvidnim, – kreditna kvaliteta im je jednaka ili veća od kreditne kvalitete dužničkih instrumenata navedenih u točki
  12. ovog članka;
  13. duge i kratke pozicije u dužničkim financijskim instrumentima s kreditnom kvalitetom izdavatelja jednakom ili višom od one koja je pridružena stupnju kreditne kvalitete 2 u skladu s Poglavljem
  14. Standardizirani pristup Glave IV. Kreditni rizik ovog Pravilnika. Članak
  15. Iznimno od Tablice
  16. iz članka
  17. ovog Pravilnika, dužničkim financijskim instrumentima koje je izdala Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka te središnje države ili središnje banke država članica, može biti dodijeljen ponder rizika 0%, ako su takvi dužnički financijski instrumenti nominirani i financirani u domaćoj valuti te središnje države/središnje banke. Članak
  18. Iznimno od kategorija iz Tablice
  19. iz članka
  20. ovog Pravilnika, Agencija može naložiti investicijskom društvu da pojedinom dužničkom financijskom instrumentu dodijeli viši ponder rizika, ako smatra da je izloženost specifičnom riziku koja proizlazi iz pojedinog dužničkog financijskog instrumenta veća od one koju je procijenilo investicijsko društvo. Tretman pozicija u knjizi trgovanja zaštićenih kreditnim izvedenicama Članak
  21. Specifični pozicijski rizik u knjizi trgovanja zaštićenih kreditnim izvedenicama može se umanjiti u skladu s odredbama članaka
  22. do
  23. ovog Pravilnika. Članak
  24. Ako se vrijednosti duge/kratke pozicije iz knjige trgovanja i kratke/duge pozicije proizašle iz kreditne izvedenice, uvijek kreću u suprotnom smjeru i u približno jednakom opsegu, investicijsko društvo iz izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik može isključiti obje pozicije. Investicijsko društvo može postupiti na navedeni način u sljedećim slučajevima:
  25. ako se duga/kratka pozicija u knjizi trgovanja i kratka/duga pozicija proizašla iz kreditne izvedenice odnose se na istovjetan instrument, ili
  26. ako je duga pozicija u knjizi trgovanja zaštićena kratkom pozicijom proizašlom iz TRS ugovora, pri čemu postoji potpuna usklađenost između referentne obveze i izloženosti koja proizlazi iz pozicije u knjizi trgovanja. Navedena potpuna usklađenost ne odnosi se na rok dospijeća TRS ugovora koji može biti različit od roka dospijeća izloženosti koja proizlazi iz pozicije u knjizi trgovanja. Članak 35.
(1)Ako se vrijednosti duge/kratke pozicije iz knjige trgovanja i kratke/duge pozicije proizašle iz kreditne izvedenice, uvijek kreću u suprotnom smjeru, ali ne u približno jednakom opsegu, investicijsko društvo može umanjiti kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik. Investicijsko društvo može postupiti na navedeni način u sljedećim slučajevima:
  1. ako postoji potpuna usklađenost referentne obveze, roka dospijeća referentne obveze i kreditne izvedenice te valute u kojoj je izražena izloženost koja proizlazi iz pozicije u knjizi trgovanja, i
  2. ako osnovne karakteristike kreditne izvedenice (npr. definicija kreditnog događaja, zadani sustav namire) ne uzrokuju značajnija odstupanja promjena tržišne vrijednosti izvedenica od tržišne vrijednosti pozicije u knjizi trgovanja.
(2)U smislu stavka 1. ovog članka, investicijsko društvo može umanjiti izloženost specifičnom riziku na način da za 80% iznosa prenesenog rizika umanji onu poziciju koja nosi veći ponder rizika, dok se za drugu poziciju ne izračunava kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik. Članak 36.
(1)Ako se vrijednosti duge/kratke pozicije iz knjige trgovanja i kratke/duge pozicije proizašle iz kreditne izvedenice, uglavnom kreću u suprotnom smjeru, investicijsko društvo može primijeniti djelomično umanjenje kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik. Investicijsko društvo može postupiti na navedeni način u sljedećim slučajevima:
  1. ako pozicije proizašle iz kreditne zaštite ispunjavaju uvjete iz članka
  2. točke
  3. ovog Pravilnika, ali postoji neusklađenost između referentne obveze i izloženosti koja proizlazi iz pozicije u knjizi trgovanja. Pri tome mora biti ispunjeni sljedeći uvjeti: – referentna obveza je istog ranga ili ovisna izloženosti koja proizlazi iz pozicije u knjizi trgovanja, i – referentna obveza i izloženost koja proizlazi iz pozicije u knjizi trgovanja, odnose se na istog referentnog subjekta te kreditni derivat ima ugrađenu ugovornu odredbu, prema kojoj nastup određenog događaja ili stupanje u status neispunjenja po bilo kojoj obvezi referentnog subjekta, ima za posljedicu nastup statusa neispunjenja referentne obveze (engl. cross-default, odnosno engl. cross-acceleration);
  4. ako pozicije proizašle iz kreditne zaštite ispunjavaju uvjete iz članka
  5. točke
  6. ili članka
  7. ovog Pravilnika, ali postoji valutna ili ročna neusklađenost između kreditne zaštite i pozicije u knjizi trgovanja (navedene valutne neusklađenosti uključuju se u izračun kapitalnog zahtjeva za valutni rizik u skladu s Poglavljem
  8. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za valutni rizik ove Glave); ili
  9. ako pozicije proizašle iz kreditne zaštite ispunjavaju uvjete iz članka
  10. ovog Pravilnika, ali postoji neusklađenost izloženosti između pozicije u knjizi trgovanja i kreditne izvedenice. Temeljna izloženost ugovorom mora biti definirana dokumentacijom o kreditnoj izvedenici kao jedna od mogućih (isporučivih) obveza.
(2)U smislu stavka
  1. ovog članka, investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik za onu stranu transakcije koja nosi veći kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik. Članak
  2. Za transakcije koje nisu obuhvaćene člancima
  3. do
  4. ovog Pravilnika, investicijsko društvo dužno je izračunavati kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik za obje strane transakcije. Opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata Članak
  5. Za potrebe izračunavanja kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata investicijsko društvo koristi pristup koji se temelji na dospijeću ili pristup koji se temelji na trajanju. Pristup koji se temelji na dospijeću Članak 39.
(1)U skladu s pristupom koji se temelji na dospijeću, investicijsko društvo dužno je raspoređivati neto pozicije u dužničkim financijskim instrumentima prema roku preostalom do dospijeća (odnosno prema roku preostalom do sljedećeg određivanja kamate kod instrumenata s promjenjivom kamatnom stopom) i kamatnoj stopi primjenjujući sljedeću tablicu: Tablica 2. Zona Razred dospijeća Ponder (u %) Pretpostavljena promjena kamatne stope (u %) Kamatni stopa 3% ili viš Kamatni stopa manja od 3 % Jedan 0 ≤ 1 mjesec 0 ≤ 1 mjesec 0,00 – > 1 ≤ 3 mjeseca > 1 ≤ 3 mjeseca 0,20 1,00 > 3 ≤ 6 mjeseci > 3 ≤ 6 mjeseci 0,40 1,00 > 6 ≤ 12 mjeseci > 6 ≤ 12 mjeseci 0,70 1,00 Dva > 1 ≤ 2 godine > 1,0 ≤ 1,9 godina 1,25 0,90 > 2 ≤ 3 godine > 1,9 ≤ 2,8 godina 1,75 0,80 > 3 ≤ 4 godine > 2,8 ≤ 3,6 godina 2,25 0,75 Tri > 4 ≤ 5 godina > 3,6 ≤ 4,3 godina 2,75 0,75 > 5 ≤ 7 godina > 4,3 ≤ 5,7 godina 3,25 0,70 > 7 ≤ 10 godina > 5,7 ≤ 7,3 godina 3,75 0,65 > 10 ≤ 15 godina > 7,3 ≤ 9,3 godina 4,50 0,60 > 15 ≤ 20 godina > 9,3 ≤ 10,6 godina 5,25 0,60 > 20 godina > 10,6 ≤ 12,0 godina 6,00 0,60 > 12,0 ≤ 20,0 godina 8,00 0,60 > 20 godina 12,50 0,60
(2)Investicijsko društvo dužno je množiti svaku poziciju s ponderom za taj razred dospijeća. U svakom razredu dospijeća, posebno se zbrajaju sve ponderirane duge pozicije i posebno sve ponderirane kratke pozicije. Iznos zbroja ponderiranih dugih pozicija koji je usklađen sa zbrojem ponderiranih kratkih pozicija u svakom razredu dospijeća, smatra se usklađenom ponderiranom pozicijom u tom razredu dospijeća. Preostali se iznos smatra (dugom ili kratkom) neusklađenom ponderiranom pozicijom za taj razred dospijeća. Investicijsko društvo izračunava ukupnu usklađenu ponderiranu poziciju u svim razredima dospijeća kao zbroj usklađenih ponderiranih pozicija za svaki razred dospijeća.
(3)Investicijsko društvo zatim izračunava zbroj svih dugih neusklađenih ponderiranih pozicija za svaku zonu i zbroj svih kratkih neusklađenih ponderiranih pozicija za svaku zonu. Iznos zbroja svih dugih neusklađenih ponderiranih pozicija koji je usklađen sa zbrojem svih kratkih neusklađenih ponderiranih pozicija u istoj zoni, smatra se usklađenom ponderiranom pozicijom te zone. Preostali se iznos smatra (dugom ili kratkom) neusklađenom ponderiranom pozicijom te zone.
(4)Iznos neusklađene ponderirane duge/kratke pozicije u zoni jedan koji je usklađen s neusklađenom ponderiranom kratkom/dugom pozicijom u zoni dva, smatra se usklađenom ponderiranom pozicijom između zone jedan i zone dva.
(5)Iznos preostale neusklađene ponderirane pozicije zone dva, koja je usklađena s neusklađenom ponderiranom pozicijom u zoni tri, smatra se usklađenom ponderiranom pozicijom između zone dva i zone tri.
(6)Investicijsko društvo može i obrnuti redoslijed usklađivanja neusklađenih ponderiranih pozicija između zona, a koji je naveden u stavcima
  1. i
  2. ovoga članka, tako da pri izračunu usklađene ponderirane pozicije krene od usklađivanja neusklađenih ponderiranih pozicija između zone dva i zone tri.
(7)Iznos preostale neusklađene ponderirane pozicije zone jedan, koja je usklađena s neusklađenom ponderiranom pozicijom u zoni tri, smatra se usklađenom ponderiranom pozicijom između zone jedan i zone tri.
(8)Iznosi preostalih neusklađenih ponderiranih pozicija u svim zonama se zbrajaju.
(9)Kapitalni zahtjev za opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata izračunava se u skladu s ovim pristupom kao zbroj:
  1. 10% zbroja usklađene ponderirane pozicije po svim razredima dospijeća,
  2. 40% usklađene ponderirane pozicije u zoni jedan,
  3. 30% usklađene ponderirane pozicije u zoni dva,
  4. 30% usklađene ponderirane pozicije u zoni tri,
  5. 40% usklađene ponderirane pozicije između zone jedan i zone dva,
  6. 40% usklađene ponderirane pozicije između zone dva i zone tri,
  7. 150% usklađene ponderirane pozicije između zone jedan i zone tri,
  8. 100% preostalih neusklađenih ponderiranih pozicija. Pristup koji se temelji na trajanju Članak 40.
(1)Investicijsko društvo, u svrhu izračunavanja kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata u knjizi trgovanja, može primjenjivati pristup koji se temelji na trajanju, pod uvjetom da navedeni pristup primjenjuje dosljedno.
(2)U skladu s pristupom koji se temelji na trajanju:
  1. za dužničke financijske instrumente s fiksnom kamatnom stopom, investicijsko društvo izračunava prinos do dospijeća koji čini pretpostavljenu kamatnu stopu za taj instrument (engl. implied discount rate) na temelju njihove tržišne vrijednosti;
  2. za dužničke financijske instrumente s promjenjivom kamatnom stopom, investicijsko društvo izračunava prinos do dospijeća (uz pretpostavku da glavnica dospijeva na datum sljedeće promjene kamatne stope) na temelju njihove tržišne vrijednosti.
(3)Modificirano trajanje svakoga dužničkog financijskog instrumenta izračunava se na temelju sljedeće formule: gdje je: Dmod = modificirano trajanje D = trajanje r = prinos do dospijeća Ct = gotovinsko plaćanje u vremenu t m = ukupno dospijeće t = vrijeme
(4)Pojedini dužnički financijski instrument investicijsko društvo raspoređuje u odgovarajuće zone iz Tablice
  1. na temelju njegovog modificiranoga trajanja. Tablica
  2. Zona Modificirano trajanje (u godinama) Pretpostavljena promjena kamatne stope (u %) Jedan > 0 ≤ 1,0 1,0 Dva > 1,0 ≤ 3,6 0,85 Tri > 3,6 0,7
(5)Investicijsko društvo dužno je izračunati poziciju ponderiranu trajanjem za svaki dužnički financijski instrument, a koja je jednaka umnošku njegove tržišne vrijednosti s njegovim modificiranim trajanjem i odgovarajućom pretpostavljenom promjenom kamatne stope iz Tablice 3.
(6)Investicijsko društvo zatim izračunava duge i kratke pozicije ponderirane trajanjem za svaku zonu. Iznos zbroja svih dugih pozicija ponderiranih trajanjem koje su usklađene sa zbrojem svih kratkih pozicija ponderiranih trajanjem u istoj zoni, smatra se usklađenom pozicijom ponderiranom trajanjem za tu zonu. Preostali iznos smatra se neusklađenom dugom/kratkom pozicijom ponderiranom trajanjem za tu zonu.
(7)Iznos neusklađene duge/kratke pozicije ponderirane trajanjem u zoni jedan, koji je usklađen s neusklađenom kratkom/dugom pozicijom ponderiranom trajanjem u zoni dva, smatra se usklađenom pozicijom ponderiranom trajanjem između zone jedan i zone dva.
(8)Iznos preostale neusklađene pozicije ponderirane trajanjem zone dva, koji je usklađen s neusklađenom pozicijom ponderiranom trajanjem zone tri, smatra se usklađenom pozicijom ponderiranom trajanjem između zone dva i zone tri.
(9)Iznos preostale neusklađene pozicije ponderirane trajanjem zone jedan, koji je usklađen s neusklađenom pozicijom ponderiranom trajanjem zone tri, smatra se usklađenom pozicijom ponderiranom trajanjem između zone jedan i zone tri.
(10)Preostala neusklađena pozicija ponderirana trajanjem izračunava se kao zbroj svih neusklađenih pozicija ponderiranih trajanjem u svim zonama.
(11)Kapitalni zahtjev za opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata, izračunava se u skladu s pristupom koji se temelji na trajanju kao zbroj:
  1. 2% usklađene pozicije ponderirane trajanjem za svaku zonu,
  2. 40% usklađenih pozicija ponderiranih trajanjem između zone jedan i zone dva,
  3. 40% usklađenih pozicija ponderiranih trajanjem između zone dva i zone tri,
  4. 150% usklađene pozicije ponderirane trajanjem između zone jedan i zone tri,
  5. 100% preostalih neusklađenih pozicija ponderiranih trajanjem. Odjeljak
  6. SPECIFIČNI I OPĆI POZICIJSKI RIZIK VLASNIČKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA Članak 41.
(1)U skladu s ovim Pravilnikom, vlasnički financijski instrumenti su: dionice, potvrde o deponiranim dionicama, burzovni indeksi, zamjenjivi vrijednosni papiri i izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na dionice ili burzovne indekse.
(2)Pozicija u određenom vlasničkom instrumentu iskazuje se po njegovoj tržišnoj vrijednosti.
(3)Pozicije u vlasničkim financijskim instrumentima razvrstavaju se po nacionalnim tržištima na kojima je financijski instrument uvršten, a standardni postupak izračuna primjenjuje se za svako nacionalno tržište odvojeno.
(4)Investicijsko društvo izračunava neto dugu ili neto kratku poziciju u svakome vlasničkom financijskom instrumentu u skladu sa člankom 19. ovog Pravilnika. Neto duge pozicije i neto kratke pozicije zbrajaju se odvojeno.
(5)Potvrde o deponiranim dionicama mogu se netirati s temeljnim vlasničkim vrijednosnim papirima prema točno definiranom koeficijentu, samo ako su te potvrde i temeljni vlasnički vrijednosni papiri zamjenjivi u svrhu namire.
(6)Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik, pozicije u istim vlasničkim financijskim instrumentima, a koje su proizašle iz izvedenih instrumenata u skladu sa člankom
  1. ovog Pravilnika, mogu se netirati međusobno ili s pozicijama u temeljnim vlasničkim financijskim instrumentima. Pozicije u nerizičnim dužničkim financijskim instrumentima bez kupona, proizašle iz vlasničkih izvedenica, uključuju se u izračun specifičnog i općeg pozicijskog rizika dužničkih financijskih instrumenata u skladu s Odjeljkom
  2. ovog Poglavlja.
(7)Ukupna bruto pozicija investicijskog društva u vlasničkim financijskim instrumentima jednaka je zbroju apsolutnih vrijednosti neto dugih i neto kratkih pozicija.
(8)Ukupna neto pozicija investicijskog društva u vlasničkim financijskim instrumentima jednaka je apsolutnoj vrijednosti razlike između neto dugih i neto kratkih pozicija.
(9)Kapitalni zahtjev za specifični pozicijski rizik vlasničkih instrumenata iznosi 4% ukupne bruto pozicije investicijskog društva u vlasničkim financijskim instrumentima.
(10)Kapitalni zahtjev za opći pozicijski rizik vlasničkih financijskih instrumenata iznosi 8% ukupne neto pozicije investicijskog društva u vlasničkim financijskim instrumentima. Tretman vlasničkih izvedenih financijskih instrumenata Članak 42.
(1)Vlasnički »futures« i »forward« ugovori koji se odnose na pojedinačne vlasničke financijske instrumente, portfelje vlasničkih financijskih instrumenata ili burzovne indekse, tretiraju se kao kombinacija duge ili kratke pozicije u vlasničkom financijskom instrumentu na koji se ugovor odnosi i kratke ili duge pozicije u nerizičnim dužničkom financijskom instrumentu bez kupona s rokom dospijeća jednakom dospijeću iz ugovora.
(2)»Swap« ugovori na vlasničke financijske instrumente (engl. equity swaps) tretiraju se kao kombinacija duge pozicije u vlasničkom financijskom instrumentu, odnosno portfelju vlasničkih financijskih instrumenata, ili burzovnih indeksa, na osnovi kojih investicijsko društvo prima iznos koji se temelji na promjeni cijene toga vlasničkog financijskog instrumenta, odnosno portfelja vlasničkih financijskih instrumenata, ili burzovnog indeksa i kratke pozicije u vlasničkom financijskom instrumentu (portfelju vlasničkih financijskih instrumenata ili burzovnih indeksa), na osnovi kojeg investicijsko društvo plaća iznos koji se temelji na promjeni vrijednosti toga vlasničkog financijskog instrumenta, odnosno portfelja vlasničkih financijskih instrumenata ili burzovnih indeksa.
(3)»Forward« i »futures« ugovori na burzovni indeks, tretiraju se kao kombinacija dugih ili kratkih pozicija u vlasničkim financijskim instrumentima koji čine osnovu tog indeksa i kratke ili duge pozicije u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu bez kupona, s rokom dospijeća jednakom dospijeću iz ugovora. Za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik, pozicije u vlasničkim financijskim instrumentima koji čine osnovu danog indeksa, mogu se netirati s pozicijama u istim vlasničkim financijskim instrumentima.
(4)Ako je investicijsko društvo netiralo pozicije u vlasničkim financijskim instrumentima, proizašlim iz navedenih vlasničkih izvedenica s pozicijama u istim vlasničkim financijskim instrumentima, dužno je osigurati visinu kapitala dovoljnu za pokriće potencijalnog gubitka, uzrokovanog neusklađenostima u promjenama tržišne vrijednosti vlasničkih izvedenica i tržišne vrijednosti dionica. Ako investicijsko društvo ima suprotne pozicije u vlasničkim izvedenicama na burzovni indeks, dužno je osigurati da visina kapitala bude dovoljna za pokriće potencijalnog gubitka uzrokovanog neusklađenostima u rokovima dospijeća i/ili sastavu temeljnih burzovnih indeksa.
(5)Iznimno od stavka
  1. ovog članka, pozicija u burzovnom indeksu može se tretirati i kao pozicija u zasebnom vlasničkom instrumentu (ne raščlanjuje se na sastavne dionice) te se uključuje u izračun kapitalnih zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik. Ako se navedenim pozicijama trguje na uređenim tržištima i priznatim burzama, te ako su dotični burzovni indeksi široko diversificirani, burzovni indeksi ne podliježu izračunu kapitalnog zahtjeva za specifični pozicijski rizik. Odjeljak
  2. PRUŽANJE USLUGE PROVEDBE PONUDE, ODNOSNO PRODAJE DUŽNIČKIH ILI VLASNIČKIH FINANCIJSKIH INSTRUMENATA UZ OBVEZU OTKUPA (ENGL. UNDERWRITING) Članak 43.
(1)Pozicije koje proizlaze iz pružanja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, investicijsko društvo može uključiti u izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike na sljedeći način:
  1. izračunava neto poziciju tako što iznos financijskih instrumenata, za koje se bezuvjetno obvezalo prihvatiti po dogovorenoj cijeni, umanji za pozicije koje su upisane ili su predmet pružanja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih financijskih instrumenata, uz obvezu otkupa trećih osoba (engl. subunderwriting) na temelju formalnih ugovora;
  2. umanji tako dobivenu neto poziciju za faktore umanjenja iz Tablice 4;
  3. umanjene neto pozicije uključi u izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s Odjeljkom
  4. ili Odjeljkom
  5. ovog Poglavlja. Tablica
  6. Radni dan Faktor umanjenja
  7. radni dan: 100 %
  8. radni dan: 90 %
  9. i
  10. radni dani: 75 %
  11. radni dan: 50 %
  12. radni dan: 25 % Nakon
  13. radnog dana: 0 %
(2)0. radni dan je dan na koji je investicijsko društvo postalo bezuvjetno obvezno prihvatiti poznati iznos financijskih instrumenata po dogovorenoj cijeni.
(3)Investicijsko društvo je dužno osigurati kapital dovoljan za pokriće potencijalnog gubitka koji može nastati između početnog datuma preuzimanja obveze i 1. radnog dana.
(4)Investicijsko društvo koje ne računa kapitalni zahtjev za pozicije koje proizlaze iz pružanja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje dužničkih ili vlasničkih financijskih instrumenata uz obvezu otkupa na način iz stavka
  1. ovog članka (ne umanjuje neto poziciju za faktore umanjenja), pozicijski rizik računa na način da neto pozicije uključi u izračun kapitalnih zahtjeva u skladu s Odjeljkom
  2. ili Odjeljkom
  3. ovog Poglavlja. Odjeljak
  4. KAPITALNI ZAHTJEV ZA JEDINICE U SUBJEKTIMA ZA ZAJEDNIČKA ULAGANJA KOJE SU RASPOREĐENE U KNJIGU TRGOVANJA Članak 44.
(1)Kapitalni zahtjev za specifični i opći pozicijski rizik za jedinice u subjektima za zajednička ulaganja, koje su raspoređene u knjigu trgovanja u skladu sa člancima
  1. do
  2. ovog Pravilnika, iznosi 32%. Pri tome, zbroj kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike i valutni rizik za jedinice u subjektima za zajednička ulaganja, koje su raspoređene u knjigu trgovanja, ne smije biti veći od 40%.
(2)Ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno, netiranje između pozicija proizašlih iz ulaganja subjekta za zajednička ulaganja i istih pozicija investicijskog društva u knjizi trgovanja, nije dopušteno.
(3)Ako jedinice u subjektima za zajednička ulaganja, koje su raspoređene u knjigu trgovanja ispunjavaju uvjete iz članka
  1. ovog Pravilnika, investicijsko društvo može, za izračun kapitalnih zahtjeva za jedinice u subjektima za zajednička ulaganja koje su raspoređene u knjigu trgovanja, primijeniti metode navedene u člancima
  2. do
  3. ovog Pravilnika. Opći kriteriji Članak 45.
(1)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik, u skladu s metodama navedenim u člancima
  1. do
  2. ovog Pravilnika, jedinice u subjektima za zajednička ulaganja, izdane od subjekta koji je nadziran ili ima sjedište u državi članici ili Republici Hrvatskoj, moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:
  3. prospekt subjekta za zajednička ulaganja ili sličan dokument mora sadržavati sljedeće: – kategorije imovine u koje je subjekt za zajednička ulaganja ovlašten ulagati, – ako se primjenjuju limiti investiranja, relativne limite i metodologiju njihovog izračuna, – ako postoji mogućnost financijske poluge, najveći dopušteni stupanj financijske poluge, – ako je dozvoljeno ulaganje u neuvrštene izvedene instrumente ili ugovaranje repo ugovora, obratnih repo ugovora i ugovora o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, politike za ograničavanje rizika druge ugovorne strane, koji proizlazi iz navedenih transakcija;
  4. rezultati poslovanja subjekta za zajednička ulaganja moraju se objavljivati na polugodišnjoj i godišnjoj osnovi u svrhu procjene imovine i obveza, prihoda i aktivnosti subjekta za zajednička ulaganja tijekom izvještajnog razdoblja;
  5. jedinice u subjektu za zajednička ulaganja moraju biti otkupive u novcu na dnevnoj osnovi, na zahtjev imatelja jedinica, neovisno o imovini subjekta za zajednička ulaganja;
  6. ulaganja u subjekt za zajednička ulaganja moraju biti odvojena od imovine društva za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja;
  7. mora postojati procjena rizičnosti subjekta za zajednička ulaganja od samog investicijskog društva.
(2)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik za jedinice u subjektima za zajednička ulaganja trećih država, investicijsko društvo može primijeniti metode navedene u člancima
  1. do
  2. ovog Pravilnika, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka
  3. ovog članka i ako Agencija navedene jedinice u subjektima za zajednička ulaganja smatra prihvatljivima.
(3)Ako je druga država članica odredila kao prihvatljive jedinice u subjektima za zajednička ulaganja trećih država, Agencija će navedene jedinice u subjektima za zajednička ulaganja smatrati prihvatljivima bez provođenja vlastite procjene. Posebne metode Članak 46.
(1)Ako je upoznato sa strukturom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja na dnevnoj osnovi, investicijsko društvo može, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik, jedinice u subjektima za zajednička ulaganja tretirati kao pozicije u temeljnim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja, te ih uključiti u izračun kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik u skladu s Odjeljkom 2. ili Odjeljkom 3. ovog Poglavlja, odnosno s Poglavljem 7. Primjena internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, valutni i robni rizik ove Glave.
(2)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik, netiranje između pozicija proizašlih iz ulaganja subjekta za zajednička ulaganja i istih pozicija investicijskog društva, u knjizi trgovanja je dopušteno, ako investicijsko društvo ima dovoljan broj jedinica u subjektima za zajednička ulaganja koji se mogu iskazati kao cjelobrojna pozicija u temeljnim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja. Članak
  1. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik, investicijsko društvo može jedinice u subjektima za zajednička ulaganja tretirati kao pozicije u određenom burzovnom indeksu ili fiksnoj košarici vlasničkih ili dužničkih financijskih instrumenata, te ih kao takve uključiti u izračun kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik, u skladu s Odjeljkom
  2. ili Odjeljkom
  3. ovog Poglavlja, odnosno s Poglavljem
  4. Primjena internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, valutni i robni rizik ove Glave, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
  5. politikom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja zadano je oponašanje strukture i učinaka određenog burzovnog indeksa ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih financijskih instrumenata;
  6. korelacija između dnevnog kretanja cijene jedinica u subjektu za zajednička ulaganja, i kretanja temeljnog burzovnog indeksa ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih financijskih instrumenata, mora biti barem 0,9 u razdoblju od najmanje šest mjeseci od datuma izvještavanja. Za potrebe ove točke, korelacija se odnosi na koeficijent korelacije između dnevnog prinosa jedinica u subjektu za zajednička ulaganja i dnevnog prinosa temeljnog burzovnog indeksa ili fiksne košarice vlasničkih ili dužničkih financijskih instrumenata. Članak 48.
(1)Ako nije upoznato sa strukturom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja na dnevnoj osnovi, investicijsko društvo može izračunavati kapitalni zahtjev za specifični i opći pozicijski rizik u skladu s Odjeljkom
  1. ili Odjeljkom
  2. ovog Poglavlja, na način:
  3. da strukturu ulaganja subjekta za zajednička ulaganja temelji na pretpostavci da subjekt za zajednička ulaganja najprije ulaže u kategoriju imovine koja nosi najveći kapitalni zahtjev za specifični i opći pozicijski rizik do najvećeg iznosa, dozvoljenog politikom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja, te potom ulaže u druge kategorije imovine padajućim redoslijedom (s obzirom na visinu kapitalnog zahtjeva za pozicijski rizik) do ispunjenja ukupnog limita investiranja. Tako dobivena pozicija u subjektima za zajednička ulaganja tretirat će se kao pozicije u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja;
  4. da uzme u obzir najveću neizravnu izloženost koja može proizaći iz ulaganja subjekta za zajednička ulaganja (učinak financijske poluge), tako da proporcionalno poveća poziciju u pretpostavljenim ulaganjima do razine najveće moguće izloženosti u pojedinom pretpostavljenom ulaganju, u skladu s politikom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja.
(2)Kapitalni zahtjev za specifični i opći pozicijski rizik izračunat u skladu sa stavkom
  1. ovog članka ne može biti veći od kapitalnog zahtjeva za specifični i opći pozicijski rizik izračunatog u skladu sa člankom
  2. stavkom
  3. ovog Pravilnika. Članak
  4. Za potrebe izvještavanja o kapitalnom zahtjevu za specifični i opći pozicijski rizik za jedinice u subjektima za zajednička ulaganja, investicijsko društvo može koristiti izračun treće osobe, u skladu s člancima
  5. do
  6. ovog Pravilnika, pod uvjetom da je investicijsko društvo na odgovarajući način osiguralo točnost izračuna. U smislu ovog članka, prihvatljivom trećom osobom smatra se društvo za upravljanje ili depozitna banka dotičnog subjekta za zajednička ulaganja. Poglavlje
  7. IZRAČUNAVANJE KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA VALUTNI RIZIK Opće odredbe Članak 50.
(1)Investicijsko društvo je dužno izračunavati kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna neto otvorena devizna pozicija investicijskog društva, izračunata u skladu sa člancima
  1. i
  2. ovog Pravilnika, prelazi 2% kapitala investicijskog društva. Investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za valutni rizik na način da zbroj ukupne neto otvorene devizne pozicije investicijskog društva pomnoži s 8%.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovog članka, investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za valutni rizik primjenom internih modela u skladu s Poglavljem
  2. Primjena internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, valutni i robni rizik ove Glave, ako je dobilo prethodno odobrenje Agencije. Članak 51.
(1)Investicijsko društvo dužno je izračunati neto otvorenu deviznu poziciju u svakoj pojedinoj valuti.
(2)U neto otvorenu deviznu poziciju investicijskog društva u pojedinoj valuti uključuju se sljedeći elementi:
  1. neto »spot« pozicija u valuti (razlika između imovine i obveza u toj valuti, uključujući i nedospjele kamate i »spot« poziciju valutnih »swap« ugovora i »spot« transakcije koje su ugovorene, ali nisu bilančno uknjižene);
  2. neto »forward« pozicija (razlika između svih iznosa koji će biti primljeni i svih iznosa koji će biti plaćeni na temelju valutnih »forward« ugovora, uključujući i valutne »futures« ugovore te nominalni iznos valutnih »swap« ugovora koji nije uključen u »spot« poziciju);
  3. neopozive garancije i slični instrumenti na temelju kojih će investicijsko društvo morati izvršiti plaćanje, a postoji vjerojatnost da ta sredstva investicijsko društvo neće moći nadoknaditi;
  4. budući neto prihodi/rashodi koji još nisu obračunati, ali su zaštićeni na način da odnos zaštite ispunjava zahtjeve računovodstva zaštite, u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 39, pod uvjetom da se dosljedno uključuju;
  5. neto delta ekvivalent ukupne knjige valutnih opcija;
  6. tržišna vrijednost bilo koje druge opcije (koja se ne odnosi na zamjenu valuta) čiji je temeljni financijski instrument iskazan u stranoj valuti. Članak 52.
(1)Neto otvorena devizna pozicija investicijskog društva u pojedinoj valuti može biti duga ili kratka. Investicijsko društvo ima neto kratku deviznu poziciju u određenoj valuti kada je zbroj elemenata iz članka
  1. ovog Pravilnika u toj valuti negativan. Investicijsko društvo ima neto dugu deviznu poziciju u određenoj valuti kada je zbroj elemenata iz članka
  2. ovog Pravilnika u toj valuti pozitivan.
(2)U imovinu i obveze u stranoj valuti uključuju se sva devizna imovina i obveze te imovina te obveze u kunama čija se vrijednost u kunama izračunava na temelju tečaja kune prema stranoj valuti (dalje: imovina i obveze uz valutnu klauzulu).
(3)Za potrebe izračuna neto otvorene devizne pozicije investicijskog društva u pojedinoj valuti, investicijsko društvo može neto pozicije u složenim valutama (engl. composite currencies) rastaviti na sastavne valute u skladu sa strukturom složene valute.
(4)Pozicije zauzete s namjerom zaštite razine adekvatnosti kapitala investicijskog društva od negativnih učinaka promjene tečaja, kao i sve pozicije koje predstavljaju odbitnu stavku od kapitala, investicijsko društvo može izuzeti iz izračuna neto otvorene devizne pozicije investicijskog društva u pojedinoj valuti, pod uvjetom da su strateške prirode i da investicijsko društvo njima ne trguje, te pod uvjetom da ih investicijsko društvo dosljedno isključuje. O isključivanju navedenih pozicija i razlozima isključivanja iz izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik, investicijsko društvo dužno je prethodno obavijestiti Agenciju. Stavke s ugrađenom »call« opcijom – jednosmjerna valutna klauzula Članak 53.
(1)Neto pozicija imovine i obveza s ugrađenom »call« opcijom na određenu valutu, pribraja se prethodno izračunatoj neto otvorenoj deviznoj poziciji investicijskog društva u toj valuti, u skladu s metodom iz članka 54. ovog Pravilnika, odnosno primjenom internog modela u skladu sa člancima 68. i 69. ovog Pravilnika.
(2)Imovinom i obvezama s ugrađenom »call« opcijom na određenu valutu, smatraju se imovina i obveze u kunama čija se vrijednost izračunava na temelju tečaja kune prema toj stranoj valuti samo u slučaju deprecijacije kune u odnosu na tu stranu valutu.
(3)U smislu stavka 2. ovog članka, imovina u kunama čija se vrijednost izračunava na temelju tečaja kune prema određenoj stranoj valuti samo u slučaju deprecijacije kune u odnosu prema toj stranoj valuti, smatra se kupljenom »call« opcijom na tu stranu valutu, a obveze u kunama čija se vrijednost izračunava na temelju tečaja kune prema određenoj stranoj valuti samo u slučaju deprecijacije kune u odnosu prema toj stranoj valuti, smatra se prodanom »call« opcijom na tu stranu valutu. Jednostavna metoda izračuna vrijednosti pozicija imovine i obveza s ugrađenom »call« opcijom Članak 54.
(1)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik po pojedinoj valuti, imovina i obveze s ugrađenom »call« opcijom zbrajaju se u njihovom nominalnom iznosu, vodeći računa o predznaku koji nose, u skladu sa člankom 64. stavkom 3. ovog Pravilnika.
(2)Vrijednost pozicije imovine i obveza s ugrađenom »call« opcijom u pojedinoj valuti, izračunata u skladu sa stavkom 1. ovog članka, pribraja se prethodno izračunatoj neto otvorenoj deviznoj poziciji investicijskog društva u pojedinoj valuti, vodeći računa o predznaku. Tretman jedinica u subjektima za zajednička ulaganja Članak 55.
(1)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik u skladu s člankom 50. ovog Pravilnika, investicijsko društvo dužno je tretirati jedinice u subjektima za zajednička ulaganja u skladu sa stvarnom valutnom strukturom ulaganja tog subjekta za zajednička ulaganja i tako dobivene pozicije uključivati u izračun neto otvorene devizne pozicije investicijskog društva u odgovarajućoj valuti (ako je jedinica u subjektu za zajednička ulaganja nominirana u stranoj valuti, ulaganja subjekta za zajednička ulaganja u kunama uključivati će se u izračun neto otvorene devizne pozicije investicijskog društva u valuti u kojoj je udio nominiran). Pri tome investicijsko društvo može koristiti izvještaje treće osobe o valutnoj strukturi ulaganja subjekta za zajednička ulaganja, pod uvjetom da je na odgovarajući način osiguralo točnost izvještaja.
(2)Ako investicijsko društvo nije upoznato s valutnom strukturom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja, za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik, valutnu strukturu ulaganja subjekta za zajednička ulaganja temeljit će na pretpostavci da subjekt za zajednička ulaganja ulaže u imovinu u stranoj valuti do limita dozvoljenog politikom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja. Za jedinice u subjektima za zajednička ulaganja koje su raspoređene u knjigu trgovanja, investicijsko društvo dužno je uzeti u obzir najveću neizravnu izloženost koja može proizaći iz ulaganja subjekta za zajednička ulaganja (učinak financijske poluge), tako da proporcionalno poveća poziciju u pretpostavljenim ulaganjima do razine najveće moguće izloženosti u pojedinom pretpostavljenom ulaganju, u skladu s politikom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja.
(3)Pretpostavljena ulaganja subjekta za zajednička ulaganja u stranoj valuti investicijsko društvo dužno je tretirati kao zasebnu valutu. Iznimno, ako je jedinica u subjektu za zajednička ulaganja nominirana u stranoj valuti, investicijsko društvo dužno je tretirati pretpostavljena ulaganja kao zasebnu valutu do limita dozvoljenog politikom ulaganja subjekta za zajednička ulaganja, dok će se preostali dio ulaganja subjekta za zajednička ulaganja u kunama uključivati u izračun otvorene devizne pozicije investicijskog društva u valuti u kojoj je udio nominiran.
(4)Otvorena devizna pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja jednaka je zbroju apsolutnih vrijednosti pojedinačnih pozicija u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja. Iznimno, ako je poznat smjer pretpostavljenog ulaganja svakog pojedinačnog subjekta za zajednička ulaganja, investicijsko društvo može iste tretirati kao duge/kratke devizne pozicije u pretpostavljenim ulaganjima, pri čemu netiranje između takvih pozicija nije dozvoljeno. Pri tome je otvorena kratka/duga devizna pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja, zbroj svih kratkih/dugih deviznih pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja. Članak 56.
(1)Otvorena devizna pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima subjekta za zajednička ulaganja uključuje se u izračun ukupne neto otvorene devizne pozicije investicijskog društva u apsolutnom iznosu.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovog članka, ako je investicijsko društvo upoznato s predznakom svakog pojedinačnog pretpostavljenog ulaganja subjekta za zajednička ulaganja, otvorena duga/kratka devizna pozicija investicijskog društva u pretpostavljenim ulaganjima u subjektima za zajednička ulaganja dodaje se ukupnoj dugoj/kratkoj deviznoj poziciji investicijskog društva za potrebe izračuna ukupne neto otvorene devizne pozicije investicijskog društva. Ukupna neto otvorena devizna pozicija Članak
  2. Ukupna neto kratka devizna pozicija investicijskog društva zbroj je svih neto kratkih deviznih pozicija investicijskog društva u pojedinim valutama. Ukupna neto duga devizna pozicija investicijskog društva zbroj je svih neto dugih deviznih pozicija investicijskog društva u pojedinim valutama. Ukupnu neto otvorenu deviznu poziciju investicijskog društva čini veći od tih dvaju zbrojeva, a iskazuje se u apsolutnom iznosu. Poglavlje
  3. IZRAČUNAVANJE KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA ROBNI RIZIK Opće odredbe Članak 58.
(1)Investicijsko društvo dužno je izračunavati kapitalni zahtjev za robni rizik u skladu sa člankom 61. ili 62. ovog Pravilnika.
(2)Iznimno od stavka
  1. ovog članka, investicijsko društvo izračunava kapitalni zahtjev za robni rizik primjenom internih modela u skladu s Poglavljem
  2. Primjena internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijske rizike, valutni i robni rizik ove Glave, ako je dobilo prethodno odobrenje Agencije.
(3)U smislu ovog Pravilnika, pod robom se podrazumijeva fizički proizvod kojim se trguje ili se može trgovati na sekundarnom tržištu i izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na te proizvode.
(4)Svaka pozicija u robi mora biti izražena u standardnim mjernim jedinicama za tu vrstu robe.
(5)Pozicije proizašle iz financiranja robe, investicijsko društvo može isključiti iz izračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik. Navedene pozicije investicijsko društvo dužno je uključiti u izračun kapitalnih zahtjeva za ostale relevantne tržišne rizike.
(6)Investicijsko društvo dužno je sve pozicije proizašle iz izvedenih instrumenata koji se odnose na robu i pozicije proizašle iz robnih repo ugovora, robnih obratnih repo ugovora i ugovora o pozajmljivanju robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, a koje nisu uključene u izračun kapitalnog zahtjeva za robni rizik, uključiti u izračun kapitalnog zahtjeva za opći pozicijski rizik dužničkih financijskih instrumenata u skladu sa člancima 38. do 40. ovog Pravilnika, i kapitalnog zahtjeva za valutni rizik, u skladu s Poglavljem 4. Izračunavanje kapitalnog zahtjeva za valutni rizik ove Glave.
(7)Ako investicijsko društvo ima kratku poziciju u robi koja dospijeva prije duge pozicije u toj robi, dužno je uzeti u obzir i mogućnost postojanja manjka likvidnosti na određenim tržištima. Tretman izvedenih i ostalih financijskih instrumenata koji se odnose na robu Članak 59.
(1)Robni »futures« i »forward« ugovori tretiraju se kao kombinacija duge/kratke pozicije u temeljnoj robi i kratke/duge pozicije u državnoj obveznici bez kupona, te se iskazuju prema zamišljenom iznosu u standardnim mjernim jedinicama s dospijećem u skladu s datumom dospijeća ugovora.
(2)Robni »swap« ugovori tretiraju se kao kombinacija dugih pozicija u robi, na osnovi kojih investicijsko društvo plaća fiksnu cijenu, a prima promjenjivu cijenu, i kratkih pozicija u robi na osnovi kojih investicijsko društvo prima fiksnu cijenu, a plaća promjenjivu cijenu. Ako investicijsko društvo primjenjuje pristup ljestvice dospijeća u skladu sa člankom
  1. ovog Pravilnika, robni »swap« ugovor tretira se kao serija pozicija jednakih zamišljenom iznosu ugovora, pri čemu svaka pozicija odgovara jednom plaćanju po »swap« ugovoru te se raspoređuje u ljestvicu dospijeća u skladu s Tablicom
  2. iz članka
  3. ovog Pravilnika. Robni »swap« ugovor koji se odnosi na različite vrste robe, uključuje se prema temeljnoj vrsti robe u odgovarajući razred dospijeća u skladu s ljestvicom dospijeća iz Tablice
  4. članka
  5. ovog Pravilnika.
(3)Opcije na robu i robne izvedenice tretiraju se na način opisan u Poglavlju 6. Postupanje s opcijama ove Glave.
(4)Varanti koji se odnose na robu tretiraju se na isti način kao i instrumenti iz stavka 3. ovog članka. Članak 60.
(1)Pozicije proizašle iz robnih repo ugovora, robnih obratnih repo ugovora i ugovora o pozajmljivanju robe drugoj ugovornoj strani iz knjige pozicija kojima se aktivno ne trguje, uključuju se u izračun kapitalnog zahtjeva za robni rizik u skladu s ovim Poglavljem.
(2)Pozicije knjige trgovanja proizašle iz robnih repo ugovora, robnih obratnih repo ugovora i ugovora o pozajmljivanju robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, tretiraju se kao:
  1. duga pozicija u temeljnoj robi i kratka pozicija u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu, s rokom dospijeća jednakim roku dospijeća ugovora i kamatnom stopom jednakom stopi ponovnog otkupa (engl. repurchase rate), za repo ugovore i ugovore o pozajmljivanju robe drugoj ugovornoj strani;
  2. duga pozicija u nerizičnom dužničkom financijskom instrumentu, s rokom dospijeća jednakim roku dospijeća ugovora i kamatnom stopom jednakom stopi ponovnog otkupa, za obratne repo ugovore i ugovore o pozajmljivanju robe od druge ugovorne strane. Jednostavni pristup Članak 61.
(1)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik u skladu s jednostavnim pristupom, investicijsko društvo najprije izračunava neto poziciju za svaku vrstu robe koja predstavlja iznos dugih/kratkih pozicija investicijskog društva, a koji prelazi iznos kratkih/dugih pozicija u toj vrsti robe. Duge pozicije u robi i duge pozicije u temeljnoj robi (kod izvedenih financijskih instrumenata koje se odnose na robu) nose pozitivan predznak, dok kratke pozicije u robi i kratke pozicije u temeljnoj robi nose negativan predznak.
(2)Bruto pozicija u određenoj robi je zbroj apsolutnih iznosa dugih i kratkih pozicija u toj robi.
(3)Kapitalni zahtjev za svaku vrstu robe jednak je zbroju:
  1. 15% neto pozicije u apsolutnom iznosu, pomnožene trenutnom tržišnom cijenom robe;
  2. 3% bruto pozicije, pomnožene trenutnom tržišnom cijenom robe.
(4)Ukupni kapitalni zahtjev za robni rizik jednak je zbroju kapitalnih zahtjeva za robni rizik za svaku vrstu robe. Pristup ljestvice dospijeća Članak 62.
(1)Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva za robni rizik, investicijsko društvo dužno je primijeniti ljestvicu dospijeća u skladu s Tablicom 5. za svaku vrstu robe. Sve pozicije u istoj vrsti robe raspoređuju se u odgovarajuće razrede dospi

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.