Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara - medicinskih tehničara

Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara - medicinskih tehničara Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara - medicinskih tehničara NN 139/2009 (20.11.2009.), Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara - medicinskih tehničara MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI 3382 Na temelju članka 139. stavka 2. i članka 140. stavka 6. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08) ministar zdravstva i socijalne skrbi donosi PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA Članak 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija, mjerila za prijam specijalizanata, način polaganja specijalističkog ispita, odnosno ispita iz uže specijalizacije za medicinske sestre – medicinske tehničare te mjerila koja moraju ispunjavati zdravstvene ustanove za obavljanje specijalizacija, odnosno užih specijalizacija za medicinske sestre – medicinske tehničare. Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na medicinske sestre na odgovarajući način primjenjuju se i na osobe s nazivom medicinski tehničar. Članak 2. Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje: Specijalizacija i uža specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu koja se može obavljati samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Specijalizant jest medicinska sestra koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga) te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga izdano rješenje ministra nadležnog za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar) o odobrenju specijalizacije. Specijalizant u smislu ovoga Pravilnika jest i medicinska sestra s kojom je nakon provedenog javnog natječaja u zdravstvenoj ustanovi zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme uz ugovoreni probni rad u trajanju od 6 mjeseci te kojoj je povodom prijedloga podnositelja prijedloga upućenog nakon isteka probnog roka izdano rješenje ministra o odobrenju specijalizacije. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja jest medicinska sestra, specijalist određene grane specijalizacije s najmanje petnaest godina radnog staža na radnom mjestu za koje je predviđena određena grana specijalizacije. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja koordinira izvođenje programa specijalističkog usavršavanja određene specijalizacije u Republici Hrvatskoj te nadzire rad svih glavnih mentora i mentora, za određenu granu specijalizacije. Voditelja programa specijalističkog usavršavanja imenuje ministar na vrijeme od šest godina. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministarstvo) vodi registar voditelja programa specijalističkog usavršavanja po granama specijalizacije. Voditelj programa specijalističkog usavršavanja ostvaruje godišnju naknadu za rad. Iznos naknade odlukom utvrđuje ministar. Glavni mentor i mentor su medicinske sestre specijalisti određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije, odnosno uže specijalizacije za medicinske sestre. Članak 3. Medicinske sestre se mogu stručno usavršavati u obliku specijalizacije, odnosno uže specijalizacije. Specijalizacija jest oblik organiziranog stjecanja teorijskih i praktičnih stručnih znanja i znanstvenih spoznaja prema propisanom programu. Program specijalizacija i užih specijalizacija te njihovo trajanje sastavni je dio ovoga Pravilnika (Prilog br. I). Članak 4. Odobrenje za specijalizaciju ili užu specijalizaciju ministar daje na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnih zdravstvenih radnika, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Hrvatske komore medicinskih sestara. Članak 5. Specijalizacija ili uža specijalizacija može se odobriti medicinskoj sestri koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse te kojoj je izdano odobrenje za samostalan rad (licenca). Medicinskoj sestri iz stavka 1. ovoga članka koja nije u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenog radnika privatne prakse, ministar može odobriti specijalizaciju za potrebe tijela ili osoba iz članka 140. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Članak 6. Zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad raspisuju natječaj za odabir kandidata za specijalističko usavršavanje. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, natječaj se ne raspisuje za medicinske sestre koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na radnim mjestima za koja su Programom iz Priloga I. ovoga Pravilnika određene specijalizacije, odnosno uže specijalizacije, a nemaju uvjeta za priznavanje iz članka 33. ovoga Pravilnika. Medicinske sestre iz stavka 2. ovoga članka upućuju se na specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju na temelju popisa za pristupanje specijalizaciji, odnosno užoj specijalizaciji iz članka 35. stavka 2. ovoga Pravilnika. Kandidat za odobrenje specijalizacije ili uže specijalizacije (u daljnjem tekstu: kandidat) pored uvjeta iz članka 5. ovoga Pravilnika mora ispunjavati sljedeće uvjete: – završenu temeljnu naobrazbu za medicinsku sestru, – odobrenje za samostalan rad izdano od Hrvatske komore medicinskih sestara. Prednost pri odabiru ima kandidat koji ima: – dulji radni odnos u određenoj zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži specijalizacija, – prvostupnik/ca sestrinstva ili student/ica sestrinstva, – dokaz aktivnosti na polju stručnog usavršavanja (aktivno i pasivno sudjelovanje na stručnim skupovima, pisanje stručnih radova, aktivno sudjelovanje u radu stručnih društava, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl.). Članak 7. Prijedlog za odobrenje specijalizacije ili uže specijalizacije ministarstvu podnosi osoba ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika. Ministarstvu je obvezno prilikom dostave prijedloga za odobrenje specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka dostaviti potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 6. ovoga Pravilnika. Članak 8. Zdravstvena ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad sa specijalizantom sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama. Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od vremena trajanja specijalizacije. U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka potrebno je ugovoriti i iznos naknade štete koju je medicinska sestra, u slučaju kad otkazuje ugovor o radu prije isteka ugovorene obveze rada iz stavka 2. ovoga članka, obvezna isplatiti zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne može biti veći od 2/3 iznosa troškova specijalizacije iz članka 18. stavka 1. ovoga Pravilnika. Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako medicinska sestra otkaže ugovor o radu i uz pribavljenu suglasnost ministra zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, obveza rada iz stavka 2. ovoga članka nastavlja se u toj zdravstvenoj ustanovi. Članak 9. Uz prijedlog za odobrenje specijalizacije ili uže specijalizacije ministarstvu je potrebno dostaviti pisanu suglasnost osobe koja je preuzela obvezu glavnog mentora. Mentori su u pravilu medicinske sestre voditelji pojedinih stručnih jedinica ili medicinske sestre koje sudjeluju u pojedinim oblicima stručne edukacije. Glavnog mentora i mentore imenuje ministar rješenjem o odobrenju specijalizacije odnosno uže specijalizacije. Glavni mentor i mentori moraju biti radnici u zdravstvenoj ustanovi kojoj je dano ovlaštenje za provođenje određene specijalizacije ili uže specijalizacije. Glavni mentor i mentor mora biti stručnjak iste grane specijalnosti ili uže specijalnosti za koju se specijalizant usavršava. Članak 10. Glavni mentor je odgovoran za propisano provođenje plana i programa specijalističkog staža u cijelosti te točnost podataka u specijalističkoj knjižici. U tijeku specijalizacije glavni mentor obavlja provjeru znanja specijalizanta putem kolokvija i seminarskih radova i to najmanje četiri puta godišnje. Mentori obavljaju provjeru znanja specijalizanta kontinuirano i o tome podnose izvješće glavnom mentoru. Ako glavni mentor tijekom mentorstva utvrdi da specijalizant ne izvršava obveze iz programa ili nema sklonosti prema struci za koju se usavršava, o tome pisano izvješćuje ministarstvo te osobu ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika. Glavni mentor tijekom specijalizacije može povući svoju suglasnost o mentorstvu iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Obvezan je tu odluku u pisanom obliku dostaviti ministarstvu te osobi ili tijelu iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizantu. Ako ministarstvo utvrdi da glavni mentor neodgovorno vodi specijalizanta, o tome obavješćuje osobu ili tijelo iz članka 5. ovoga Pravilnika i specijalizanta, te on gubi status mentora. Glavni mentor i mentori za svoj rad po mentorstvu dobivaju godišnju naknadu od osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika. Iznos naknade iz stavka 6. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar. Ako glavni mentor ili mentor tijekom specijalizacije izgubi status mentora iz razloga iz stavka 5. ovoga članka, obvezan je na povrat razmjernoga dijela naknade. Članak 11. Glavni mentori i mentori mogu biti medicinske sestre specijalisti određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti koji rade u zdravstvenim ustanovama koje imaju odobrenje za obavljanje specijalizacije, odnosno uže specijalizacije za medicinske sestre. Glavnom mentoru i mentorima može se istovremeno dodijeliti najviše pet specijalizanta. Glavni mentor je obvezan obavljati poslove utvrđene člankom 10. stavkom 1. i 2. ovoga Pravilnika najmanje dva sata tjedno sa svakim specijalizantom, a mentori najmanje pet sati tjedno. Članak 12. Glavni mentor uz uvjet iz članka 9. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete: – najmanje 12 godina rada na području određene specijalnosti, odnosno uže specijalnosti, – završen studij sestrinstva, – sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl., – uspješno završena edukacija za mentore. Mentor uz uvjet iz članka 9. ovoga Pravilnika mora ispunjavati i sljedeće uvjete: – najmanje 10 godina rada na području određene specijalnosti, odnosno uže specijalnosti, – završen studij sestrinstva, – sudjelovanje na stručnim skupovima (aktivno i pasivno), pisanje stručnih radova, organiziranje stručnih skupova, redaktura stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i sl., – uspješno završena edukacija za mentore. Iznimno od stavka 1. i stavka 2. ovoga članka u djelatnosti hitne medicinske pomoći, kao i u djelatnostima gdje nema dostatni broj medicinskih sestara sa završenim studijem sestrinstva mentor može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, s najmanje 15 godina rada na radnom mjestu za koje je predviđena specijalizacija, a za djelatnost hitne medicinske pomoći s najmanje 10 godina rada na obavljanju poslova hitne medicinske pomoći u timu na terenu. Prednost pri odabiru mentora imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u timu hitne medicinske pomoći na terenu. Glavne mentore i mentore nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika odlukom će imenovati ministar. Imenovani glavni mentori i mentori obvezni su završiti edukaciju za mentore. Edukaciju mentora provodit će ministarstvo organiziranjem tečajeva za mentore. Po završetku tečaja iz stavka 5. ovoga članka mentori mogu provoditi edukaciju za mentore u zdravstvenim ustanovama. Visinu naknade za polaznike tečaja za mentore određuje ministar. Članak 13. Ako privatni zdravstveni radnik osobno traži specijalizaciju ili užu specijalizaciju, obvezan je prilikom zahtjeva za odobrenje specijalizacije dostaviti i ime zaposlenog zdravstvenog radnika koji će ga mijenjati za vrijeme trajanja specijalizacije. Članak 14. Ministarstvu je potrebno, uz dokumentaciju iz članka 7. stavka 2. ovog Pravilnika, dostaviti i pisanu suglasnost ravnatelja zdravstvene ustanove u kojoj će se obavljati specijalističko usavršavanje o mogućnosti obavljanja specijalizacije, uz naznačeni datum početka. Članak 15. Specijalističko usavršavanje može se provoditi u zdravstvenim ustanovama čiji osnivač je Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave i grad, koje ispunjavaju sljedeće uvjete u odnosu na prostor, djelatnike i medicinsko-tehničku opremu: – u zdravstvenoj ustanovi obavljaju se stručni poslovi propisani planom i programom određene specijalizacije ili uže specijalizacije, – zdravstvena ustanova ima odgovarajući prostor i opremu, – u zdravstvenoj ustanovi u radnom odnosu s punim radnim vremenom zaposlena najmanje dva specijalista određene grane specijalizacije ili uže specijalizacije za koju se specijalizant usavršava. Uz uvjete iz stavka 1. ovoga članka, zdravstvena ustanova u kojoj se provodi specijalističko usavršavanje specijalizanata hitne medicinske pomoći mora imati u radnom odnosu s punim radnim vremenom: najmanje jednog liječnika specijalista odgovarajuće specijalizacije za edukaciju specijalizanata hitne medicinske pomoći u toj specijalističkoj grani i liječnika specijalista hitne medicine ili liječnika koji radi na poslovima hitne medicine u toj zdravstvenoj ustanovi. Članak 16. Ministarstvo vodi registar zdravstvenih ustanova u kojima se može obavljati specijalističko usavršavanje. Članak 17. Zdravstvene ustanove koje ispunjavaju mjerila iz članka 15. ovoga Pravilnika obvezne su u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu podnijeti ministarstvu zahtjev za davanje rješenja o ovlaštenju za provođenje specijalističkog usavršavanja. Zahtjev treba sadržavati kratki elaborat o radu zdravstvene ustanove (ili njenog dijela), te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. ovoga Pravilnika. Ministar rješenjem na vrijeme od šest godina ovlašćuje zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete iz članka 15. ovoga Pravilnika, za provođenje specijalističkog usavršavanja iz određene grane specijalizacije odnosno uže specijalizacije. U zahtjevu za davanje ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka zdravstvena ustanova predlaže grane specijalizacije koje će se u toj ustanovi izvoditi, glavne mentore za pojedinu granu specijalizacije te mentore za istu granu specijalizacije. O svakoj promjeni uvjeta iz članka 15. ovoga Pravilnika zdravstvena ustanova obvezna je izvijestiti Ministarstvo u roku 30 dana od dana nastale promjene. Ako zdravstvena ustanova ne postupi sukladno stavku 5. ovoga članka ministar rješenjem oduzima ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja iz određene grane specijalizacije ili uže specijalizacije koji će se u toj zdravstvenoj ustanovi izvoditi, a specijalizantu će rješenjem odrediti drugu zdravstvenu ustanovu za nastavak obavljanja specijalističkog usavršavanja. Članak 18. Iznos troškova specijalizacije odlukom utvrđuje ministar. Troškove iz stavka 1. ovoga članka snosi podnositelj prijedloga za odobrenje specijalizacije iz članka 5. ovoga Pravilnika. Zdravstvenim ustanovama u kojima specijalizant obavlja program specijalističkog usavršavanja, sredstva se doznačuju razmjerno trajanju dijela specijalističkog usavršavanja. Članak 19. Stranci pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom mogu obavljati specijalističko usavršavanje uz prethodnu suglasnost ministra. Članak 20. Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog usavršavanja u roku od mjesec dana od dana izdavanja rješenja o odobrenju specijalizacije. U roku iz stavka 1. ovoga članka glavni mentor obvezan je izraditi raspored obavljanja propisanog programa, dogovoriti obavljanje specijalizacije specijalizanta u jedinicama zdravstvenih ustanova koje ispunjavaju uvjete za provođenje specijalističkog usavršavanja s mentorima te utvrditi datum početka specijalizacije. Članak 21. Specijalizant obavlja specijalizaciju u radnom vremenu od 40 sati tjedno. Vrijeme provedeno na specijalizaciji smatra se vremenom provedenim na radu, a plaća se na temelju ugovora o radu sukladno Zakonu o radu. Specijalizant provodi program specijalizacije bez prekida. O svakom prekidu u tijeku trajanja specijalizacije osoba ili tijelo iz stavka 5. ovoga Pravilnika obvezni su izvijestiti ministarstvo, koje će ocijeniti opravdanost prekida. Iznimka od stavka 3. ovoga članka jest stručno usavršavanje u inozemstvu u kontinuiranom trajanju duljem od 30 dana, rodiljni dopust, komplikacije u trudnoći, bolest specijalizanta/bolest djeteta u trajanju duljem od 30 dana. Za taj prekid prilaže se potvrda ravnatelja, odnosno čelnika osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika prilikom prijave specijalističkog ispita. Ako je prekid opravdan, specijalizacija se produžuje za vrijeme za koje je prekid trajao. Članak 22. Specijalistički staž upisuju u specijalističku knjižicu glavni mentor i mentori u stručnim jedinicama kojima specijalizant obavlja specijalističko usavršavanje, prema propisanom planu i programu. Obrazac specijalističke knjižice is stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Članak 23. Nakon obavljenog programa specijalističkog usavršavanja specijalizant polaže specijalistički ispit. Specijalistički ispit polaže se najkasnije u roku od tri mjeseca od završetka specijalističkog usavršavanja. Članak 24. Prijava za polaganje specijalističkog ispita podnosi se ministarstvu najmanje mjesec dana prije pristupanja polaganju ispita. Prijava treba sadržavati molbu kandidata, molbu osobe ili tijela iz članka 5. ovoga Pravilnika za čije potrebe se kandidat specijalistički usavršavao, izvornik rješenja o odobrenju specijalizacije te uredno popunjenu specijalističku knjižicu. Članak 25. Ispitivači na specijalističkim ispitima su specijalisti određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti s radnim iskustvom od najmanje 15 godina na području određene specijalnosti ili uže specijalnosti, dokazanim aktivnim sudjelovanjem u stručnom radu (stručna društva, seminari, objavljivanje stručnih članaka, sudjelovanje u radu povjerenstava koja se bave stručnim radom od interesa za sestrinstvo i drugo), dokazom o obavljenoj edukaciji iz stručnih ili znanstvenih disciplina relevantnih za sestrinstvo i dokazom o završenom studiju sestrinstva. Iznimno od stavka 1. ovog članka za djelatnost hitne medicinske pomoći ispitivač može biti medicinska sestra sa završenim temeljnim obrazovanjem, pri čemu prednost pri odabiru imaju studenti sestrinstva, kao i medicinske sestre s duljim radnim iskustvom u terenskom radu u timu hitne medicinske pomoći. Listu ispitivača za pojedine zdravstvene ustanove donosi ministar, a temeljem prethodno pribavljenog mišljenja nadležne komore i stručnog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara. Iznimno od stavka 3. ovoga članka ispitivače po stupanju na snagu ovoga Pravilnika za specijalnost hitne medicinske pomoći imenuje rješenjem ministar. Članak 26. Ministar rješenjem odobrava polaganje specijalističkog ispita kojim imenuje ispitnu komisiju i tajnika te datum polaganja specijalističkog ispita. Ispitna komisija broji tri člana, od kojih je jedan mentor specijalizanta, a druga dva specijalisti iste grane specijalizacije ili uže specijalizacije za koju se polaže ispit. Iznimno od stavka 2. ovog članka, u ispitnoj komisiji koja obavlja provjeru znanja za specijalizante iz hitne medicinske pomoći jedan član ispitne komisije je liječnik specijalist hitne medicine ili liječnik koji radi na poslovima hitne medicine. Ispitna komisija i tajnik na specijalističkim ispitima imaju pravo na naknadu. Iznos naknade iz stavka 4. ovoga članka odlukom utvrđuje ministar. Članak 27. Specijalistički ispit polaže se u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je specijalizant proveo pretežiti dio programa određene grane specijalnosti ili uže specijalnosti. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ispit za specijalizaciju iz područja hitne medicinske pomoći polaže se u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju djelatnost hitne medicine koje određuje ministar. Zdravstvene ustanove u kojima se polažu specijalistički ispiti moraju imati bar dva ispitivača iste grane specijalnosti ili uže specijalnosti. Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, kandidati kojima se radni staž priznaje kao specijalistički, a ovim je Pravilnikom određena dodatna edukacija, po završetku propisane dodatne edukacije specijalistički ispit polažu u ministarstvu. Članak 28. Opći uspjeh kandidata na specijalističkom ispitu ocjenjuje se sa položio ili nije položio. Ocjena se daje većinom glasova članova ispitne komisije i upisuje se (uz pitanja) u zapisnik o polaganju specijalističkog ispita. Obrazac zapisnika o polaganju specijalističkog ispita tiskan je u Prilogu III. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Članak 29. Medicinskoj sestri koja je položila specijalistički ispit ili je na temelju članka 33. ovoga Pravilnika stekla status specijalista izdaje se uvjerenje na obrascu koji je tiskan u Prilogu IV. i njegov je sastavni dio. Ministarstvo vodi evidenciju o medicinskim sestrama koje su položile specijalistički ispit. Članak 30. Kandidat koji ne položi ispit prvi puta, može ga ponoviti u roku koji zapisnički utvrdi ispitna komisija, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, niti dulji od tri mjeseca od dana polaganja ispita. Ako kandidat ne položi ispit drugi puta, može ga još jednom ponoviti kroz daljnja tri mjeseca. Ako niti nakon ponovljenog roka kandidat ne položi ispit, upućuje se na ponovno obavljanje specijalističkog usavršavanja u trajanju koje odredi ispitna komisija, a koje ne može biti kraće od tri mjeseca. Troškove specijalističkog usavršavanja u tom slučaju kandidat snosi sam. Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili odustane od započetog ispita bez opravdanog razloga, smatra se da ispit taj put nije položio i mora ga ponoviti u roku koji odredi ispitna komisija, a koji ne smije biti dulji od tri mjeseca. Troškove ispita u tim slučajevima kandidat snosi sam. Članak 31. Po položenom / priznatom specijalističkom ispitu ili ispitu iz uže specijalnosti stječe se naziv medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist za djelatnost za koju je specijalizant završio specijalizaciju ili užu specijalizaciju. Nazivi specijalista iz područja zdravstvene njege u sestrinstvu su sljedeći: 1. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti hitne medicinske pomoći, 2. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u internističkoj djelatnosti, 3. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti intenzivne njege, 4. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u kirurškoj djelatnosti, 5. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u pedijatrijskoj djelatnosti, 6. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u psihijatrijskoj djelatnosti. Nazivi užih specijalista iz područja zdravstvene njege u sestrinstvu su sljedeći: 1. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti dijalize, 2. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u onkološko-hematološkoj djelatnosti 3. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u operacijskoj djelatnosti, 4. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u djelatnosti anestezije, 5. medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist u dječjoj kirurškoj djelatnosti. Medicinskim sestrama koje imaju završen studij sestrinstva po položenom, odnosno priznatom specijalističkom ispitu ili ispitu iz uže specijalnosti u nazivu se umjesto »medicinska sestra – medicinski tehničar« upisuje naziv zanimanja stečen po završetku studija. Članak 32. Medicinskim sestrama, sukladno članku 143. stavku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti može se specijalistički staž obavljen u inozemstvu priznati djelomično ili u cijelosti ako plan, program i trajanje specijalizacije obavljene u inozemstvu bitno ne odstupa od plana i programa propisanog ovim Pravilnikom. Članak 33. Medicinskim sestrama koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika rade na području zdravstvene zaštite najmanje 15 godina, a u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje je određena specijalizacija, odnosno uža specijalizacija najmanje 10 godina priznaje se status specijalista, odnosno užeg specijalista te grane specijalnosti, odnosno uže specijalnosti. Iznimno iz stavka 1. ovoga članka, medicinskoj sestri koja na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika radi najmanje 5 godina u operacijskoj djelatnosti ili u djelatnosti dijalize priznaje se status specijalista u odgovarajućoj djelatnosti. Medicinske sestre koje danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju završen studij sestrinstva priznaje se status specijalista ili užeg specijalista ako rade u zdravstvenoj ustanovi na radnom mjestu za koje se traži priznavanje statusa specijaliste ili užeg specijaliste najmanje 7 godina. Iznimno od stavka 1. i stavka 3. ovoga članka, medicinske sestre u djelatnosti hitne medicinske pomoći dužne su prije podnošenja zahtjeva za priznavanjem statusa specijalista obaviti teorijsku i praktičnu nastavu prema Prilogu V. ovoga Pravilnika i položiti specijalistički ispit. Članak 34. Zahtjev za priznavanje statusa specijalista, odnosno užeg specijalista iz članka 33. ovoga Pravilnika ministarstvu podnosi medicinska sestra osobno. Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti: – potvrdu zdravstvene ustanove o ispunjavanju uvjeta iz članka 33. ovoga Pravilnika, – diplomu, odnosno svjedodžbu o završnom ispitu, – odobrenje za samostalan rad, – za djelatnost hitne medicinske pomoći dokaz o obavljenoj teorijskoj i praktičnoj nastavi u skladu s Prilogom V. ovoga Pravilnika. Članak 35. Zdravstvene ustanove obvezne su najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika ministarstvu dostaviti godišnji plan potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija. U planu iz stavka 1. ovoga članka mora biti iskazan broj medicinskih sestara koje ispunjavaju uvjete za priznavanje određenih specijalizacija, odnosno užih specijalizacija kao i popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za pristupanje specijalizaciji. Zdravstvene ustanove obvezne su po godišnjem planu specijalizacija kandidatima koji ispunjavaju uvjete za priznavanje određenih specijalizacija, odnosno užih specijalizacija omogućiti u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika potrebne obilaske u svrhu stjecanja dodatnih znanja i vještina kao preduvjeta za polaganje specijalističkog ispita, ukoliko je to ovim Pravilnikom određeno. Članak 36. Za djelatnosti za koje je ovim Pravilnikom određena obveza specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara, zdravstvene ustanove obvezne su osigurati svim medicinskim sestrama u navedenim djelatnostima specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Članak 37. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-02/09-02/89 Urbroj: 534-05-1-4/5-09-1 Zagreb, 6. studenoga 2009. Ministar mr. Darko Milinović, dr. med., v. r. PRILOG I. PROGRAM SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA Specijalističko usavršavanje za medicinske sestre traje jednu godinu, od čega klinička nastava i/ili praktično osposobljavanje mora biti zastupljeno s najmanje 50% ukupnog trajanja programa. Program specijalističkog usavršavanja sastoji se od dva dijela i to općeg temeljnog dijela, koji je zajednički svim programima specijalizacija, odnosno užih specijalizacija te posebnog dijela koji je usmjeren na određeno područje rada medicinske sestre. Opći temeljni dio u trajanju od 160 sati, sastavljen je od predmeta: – Socijalna medicina, – Osnove informatike, – Klinička farmakologija i toksikologija, – Komunikacijske vještine, vještine podučavanja i temeljna saznanja o istraživanjima, – Upravljanje i zakonodavstvo, – Etika. Opći temeljni dio programa provodi se u kliničkim ustanovama koje određuje ministar. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA Trajanje: ukupno 160 sati (4 tjedna) 1. SOCIJALNA MEDICINA Broj nastavnih sati: 20 Socijalna medicina jest disciplina koja se bavi proučavanjem međusobnog utjecaja društvenih odnosa sa zdravljem i bolesti. Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s mjerama zdravstvene zaštite kao što su unapređenje zdravlja i preventivne mjere; zdravstvenim odgojem, zdravstvenim sustavom i zdravstvenim ustanovama, zaštitom okoliša i brigom o zdravlju zajednice. Uži cilj, temeljen na prikupljenim pokazateljima, praćenje je i analiza zdravstvenoga stanja pučanstva uz utvrđivanje prioritetnih zdravstvenih problema. Nositelj programa: doktor medicine koji se bavi djelatnošću socijalne medicine. 2. OSNOVE INFORMATIKE Broj nastavnih sati: 20 sati vježbe (iskustvena nastava) Cilj nastave je usvojiti sljedeće: – osnovne pojmove informatičke tehnologije: temeljni pojmovi, informacijska tehnologija, dijelovi osobnog računala, softver, računalne mreže, sigurnost u radu s računalima, utjecaj računala na zdravlje i okoliš, sigurnost podataka – uporaba računala i rukovanje datotekama: računalna okolina, prozori, datoteke i mape, ispis, virusi – obrada teksta: korištenje aplikacija, osnovni postupci, oblikovanje i uređivanje teksta, tablice – prezentacijske tehnike: korištenje aplikacija, slajdovi, animacija, uređivanje prezentacija – informacije i tehnologije: internet i elektronička pošta Nositelj programa: informatičar ili drugi stručnjak koji se bavi informatičkom djelatnošću. 3. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA I TOKSIKOLOGIJA Broj nastavnih sati: 25 Klinička farmakologija prati i proučava pojedinosti vezane za primjenu lijekova. Cilj nastave jest upoznati specijalizanta s osnovnim skupinama lijekova, njihovom apsorpcijom, biološkom valjanosti, distribucijom u organizmu, trajanju i jačini učinka lijeka, toksičnosti pojedinih lijekova, nuspojavama, i specifičnim skupinama lijekova. Nositelj programa: klinički farmakolog ili specijalista grane specijalnosti koji se bavi u svom radu kliničkom farmakologijom. 4. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I VJEŠTINE PODUČAVANJA Broj nastavnih sati: 40 (10 teorijska nastava + 30 vježbe) Cilj nastave jest da specijalizant usvoji opće pojmove iz komunikologije; aktivno slušanje, vještine pregovaranja (persuazije), vještine donošenja odluke, asertivnost, empatija, postupci s agresivnom osobom. Nositelj programa: psiholog, pedagog. 5. ZAKONODAVSTVO I UPRAVLJANJE Broj nastavnih sati: 20 Cilj nastave jest da specijalizant usvoji osnove zakonskih propisa vezanih uz profesionalnu odgovornost medicinskih sestara. U sklopu toga potrebno je obraditi minimalno Ustav Republike Hrvatske, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o sestrinstvu, Zakon o zaštiti prava pacijenta, Obiteljski zakon, Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Nositelj programa: magistar prava 6. ETIKA Broj nastavnih sati: 25 (15 teorijska nastava + 10 seminari) Ciljevi nastave su obrazložiti pojmove etika, moral, društvene norme, deontologija. Objasniti, obrazložiti i usvojiti temeljna načela medicinske etike, kodeks etike medicinskih sestara, prava pacijenta. Nositelj programa: glavna sestra zdravstvene ustanove, medicinska sestra koja se bavi sestrinskom etikom kao užim područjem svojega rada. POSEBNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA Posebni dio Programa specijalizacija i užih specijalizacija razrađen je po granama specijalizacija i užih specijalizacija kako slijedi: I. djelatnost hitne medicinske pomoći, II. internistička djelatnost, II.1. hematološko-onkološka djelatnost, II.2. djelatnost dijalize, III. djelatnost intenzivne njege, III.1. djelatnost anestezije i reanimacije, IV. kirurška djelatnost, IV.1. djelatnost dječje kirurgije, IV.2. operacijska djelatnost, V. pedijatrijska djelatnost, VI. psihijatrijska djelatnost. I. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI Cilj Cilj programa specijalističkog usavršavanja je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara za samostalno pružanje skrbi u svojoj domeni rada, kako u izvanbolničkoj tako i u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi, a temeljen na suvremenim znanstvenim spoznajama za zbrinjavanje hitnih stanja u skladu s etičkim načelima, na humani način pun poštovanja, s dodatnom psihosocijalnom potporom. SADRŽAJ TJEDNI SATI TEORIJSKI DIO PRAKTIČNI DIO 1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 4 160 100 60 2. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO LIJEČENJE 4 160 80 80 3. INTERNA MEDICINA 5 200 80 120 4. KIRURGIJA S TRUMATOLOGIJOM 5 200 80 120 5. GINEKOLOGIJA S PORODILJSTVOM 2 80 30 50 6. PEDIJATRIJA 3 120 60 60 7. NEUROLOGIJA 1 40 20 20 8. PSIHIJATRIJA 1 40 20 20 9. INFEKTOLOGIJA 1 40 40 0 10. OFTALMOLOGIJA 0,5 20 20 0 11. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 40 20 20 12. HITNA MEDICINSKA POMOĆ 12,5 500 145 355 SPECIJALISTIČKI DIO – UKUPNO 36 1440 595 845 SVEUKUPNO 40 1600 695 905 1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNO LIJEČENJE 4 tjedna/160 sati 1.1. JEDINICA ZA ANESTEZIOLOGIJU 80 sati 1.2. JEDINICA OPĆEG KIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati 1.3. JEDINICA NEUROKIRURŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati Teorijska znanja 80 sati • farmakologija u anesteziji – (Adrenalin, Atropin, Amiodaron, Nalokson) • mehanička ventilacija • oksigenoterapija • otvaranje dišnog puta • održavanje prohodnosti dišnog puta o orofaringealna intubacija o nazofaringealna intubacija o laringealna maska (LMA) o endotrahealna intubacija o brza intubacija u slijedu o komplikacije pri intubaciji • osnovni principi nadoknade tekućine • šok – patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje • venski put – periferni, centralni, (otvaranje, održavanje, specifičnosti) • krvarenja – vanjska i unutarnja (procjena i obrada) • određivanje ocjenskih ljestvica (GCS) • postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija («monitoring») • utvrđivanje smrti Praktične vještine 80 sati • metode otvaranje dišnog puta • metode održavanje dišnog puta • orofaringealna intubacija • nazofaringealna intubacija • laringealna maska (LMA) • endotrahealna intubacija • komplikacije pri intubaciji • čišćenje dišnog puta (aspiracija) • uporaba mehaničkog respiratora • metode umjetne ventilacije • primjena kisika • poznavanje algoritma davanja lokalne anestezije (asistencija) • tehnike primjene lijekova • postupci otvaranja i načini održavanja perifernog venskog puta • poznavanje postupka otvaranja centralnog venskog puta (asistencija) • ocjenske ljestvice (GCS) • auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja • postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija («monitoring») • uporaba kapnometra • uporaba glukometra • uporaba perfuzora • utvrđivanje smrti KOMPETENCIJE • uporaba pulsnog oksimetra • uporaba glukometra • uporaba kapnometra • zbrinjavanje dišnog puta • osnovne tehnike otvaranja dišnog puta • čišćenje dišnog puta • održavanje prohodnosti dišnog puta (osnovne, alternativne i napredne tehnike) • metode umjetne ventilacije • primjena kisika • prepoznavanje indikacije, priprema opreme i izvođenje endotrahealne intubacije • prepoznavanje indikacije, priprema opreme i uvođenje laringealne maske (LMA) • ventilacija putem endotrahealnog tubusa i LMA • rukovanje mehaničkim respiratorom • otvaranje i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta • nadoknada tekućine • priprema pribora i poznavanje algoritma pri uspostavljanju centralnog • venskog puta • priprema pribora i poznavanje algoritma pri brzoj intubaciji u slijedu • korištenje perfuzora • poznavanje primjene i djelovanje lijekova u reanimaciji: Adrenalin, Atropin i • Amiodaron • poznavanje primjene i djelovanje lijekova – Nalokson • određivanje ocjenskih ljestvica • postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«) • utvrđivanje smrti • auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja 2. INTERNA MEDICINA 5 tjedana/200 sati 2.1. KORONARNA JEDINICA 60 sati 2.2. JEDINICA INTERNISTIČKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 40 sati 2.3. JEDINICA PULMOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 20 sati 2.4. HITNA INTERNISTIČKA AMBULANTA 70 sati 2.5. SEMINARI 10 sati Teorijska znanja 80 sati • patofiziologija, prepoznavanje i zbrinjavanje: – osnovnih poremećaja srčanog ritma – akutnog infarkta miokarda – akutnog koronarnog sindroma – kardiogenog šoka – srčanog zastoja – plućne embolije – hipertenzivne krize – sinkope – tamponade srca – disekcije aorte – krvarenja iz gastrointestinalnog trakta – akutnog pankreatitisa – akutnog zatajenja jetre – abdominalne boli – akutnog zatajenja bubrega – renalnih bolova – akutne respiratorne insuficijencije i zastoja disanja – astmatskog statusa – pneumotoraksa • ARDS (akutni respiratorni distres sindrom) • tuberkuloza • strano tijelo u donjem dišnom putu • ostale dijagnostičke i terapijske metode u pulmologiji • akutne komplikacije dijabetesa • akutne anemije • akutne koagulopatije • DIK • alergijske reakcije • otrovanja Praktične vještine 120 sati • snimanje EKG-a • prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma • sinkronizirana kardioverzija (asistencija) • transkutana elektrostimulacija srca (asistencija) • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji • postavljanje nazogastrične sonde • ispiranje želuca • zbrinjavanje hitnih internističkih stanja • uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu KOMPETENCIJE • poznavanje djelovanja lijekova • poznavanje primjene lijekova: Salbutamol, Nitrolingual spray, Glukoza • snimanje EKG-a • prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma • prepoznavanje stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju i elektrostimulaciju • postavljanje nazogastrične sonde • ispiranje želuca • prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji • uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu 3. KIRURGIJA S TRAUMATOLOGIJOM 5 tjedana/200 sati 3.1. DJEČJA KIRURGIJA 40 sati 3.2. OPĆA KIRURGIJA 40 sati 3.3. TRAUMATOLOGIJA 40 sati 3.4. HITNI KIRURŠKI PRIJEM 80 sati Teorijska znanja 80 sati • opekline i ozebline kod djece • ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom • šok u djece • primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta • vrste ozljeda kod djece – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta • mjere za sprječavanje infekcija • opekline i ozebline odraslih • ozljede uzrokovane kemijskim agensima i električnom energijom • postupak s amputiranim dijelom tijela • politrauma odraslih • Crash i Blast sindrom • trauma trudnice • pregled hitnog kirurškog pacijenta • vrste ozljeda kod odraslih – ozljede glave, kralježnice, prsnog koša, trbuha, zdjelice i ekstremiteta • primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe • ubodi i ugrizi otrovnih životinja Praktične vještine 120 sati • primarni i sekundarni pregled ozlijeđenog djeteta • zbrinjavanje opeklina i ozeblina u djece • određivanje postotka opečene površine tijela kod djece • kateterizacija mokraćnog mjehura kod muškaraca i žena • zbrinjavanje opeklina i ozeblina odraslih • određivanje postotka opečene površine tijela • metode zaustavljanja krvarenja • zavojni materijal i najčešći zavoji • primjena imobilizacijskih sredstava

1. a)longete
2. b)sadreni zavoji • primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe • pregled hitnog kirurškog pacijenta • zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu • priprema instrumenata za primarnu obradu rane • zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija) • priprema pribora i poznavanje postupka kod torakalne drenaže KOMPETENCIJE • primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe • pregled hitnog kirurškog pacijenta • metode zaustavljanja krvarenja • zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu • poznavanje i provođenje temeljne tehnike instrumentiranja • primjena zavojnog materijala i najčešći zavoji • postupci s amputiranim dijelovima tijela • zbrinjavanje opeklina i ozeblina djece i odraslih • zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija) • određivanje ocjenskih ljestvica u traumatologiji za odrasle i djecu • uvođenje urinarnog katetera kod muškaraca i žena • zbrinjavanje ozlijeđene trudnice • primjena imobilizacijskih sredstava (sadrene udlage i longete) 4. GINEKOLOGIJA S PORODILJSTVOM 2 tjedna/80 sati 4.1. RAĐAONICA 60 sati 4.2. HITNA GINEKOLOŠKA AMBULANTA 20 sati Teorijska znanja 30 sati • porod • zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje • transport trudnice • oživljavanje trudnice • hitna stanja u ginekologiji i porodiljstvu Praktične vještine 50 sati • porod • epiziotomija • postupak s posteljicom • zbrinjavanje novorođenčeta (stimulacija, aspiracija dišnih putova, kupanje, utopljavanje, određivanje Apgara, postupak s pupkovinom) • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći KOMPETENCIJE • vođenje poroda u kući i tijekom transporta • postupanje s posteljicom • zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje • oživljavanje trudnice • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći 5. PEDIJATRIJA 3 tjedna/120 sati 5.1. JEDINICA NEONATOLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 30 sati 5.2. JEDINICA PEDIJATRIJSKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 50 sati 5.3. HITNA PEDIJATRIJSKA AMBULANTA 40 sati Teorijska znanja 65 sati • asfiksija novorođenčeta • održavanje tjelesne temperature • proširenje i ventilacija pluća • temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi • načela inicijalnog zbrinjavanja nedonoščeta • konvulzije novorođenčeta • respiratorni distres sindrom • transport novorođenčeta na mehaničkoj ventilaciji • transport novorođenčeta s životno ugrožavajućim malformacijama • poremećaj svijesti • farmakologija u pedijatriji • hitna stanja u pedijatriji (šok, anafilaksija, otrovanja) • dehidracija • procjena kritičnog djeteta • hitna stanja u pedijatriji (asmatički napad, konvulzije, hipoglikemija, epileptički status) • temeljni i napredni postupci održavanja života djece Praktične vještine 55 sati • temeljni i napredi postupci održavanja života novorođenčadi • poznavanje i uporaba inkubatora • prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta • periferni venski pristup kod novorođenčeta • pristup bolesnom djetetu • procjena kritičnog djeteta (ABCD pristup) • periferni venski pristup kod djece • intraosealni pristup • temeljni i napredni postupci održavanja života djece KOMPETENCIJE • prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta • uspostava perifernog venskog puta kod novorođenčeta i djece • intraosealni pristup • procjena kritičnog djeteta • temeljni postupci održavanja života novorođenčadi i djece • napredni postupci održavanja života novorođenčadi i djece • primjena lijekova: supozitoriji ili klizme Diazepama • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji • pravilna uporaba inkubatora 6. NEUROLOGIJA 1 tjedan/40 sati 6.1. JEDINICA NEUROLOŠKOG INTENZIVNOG LIJEČENJA 20 sati 6.2. HITNA NEUROLOŠKA AMBULANTA 20 sati Teorijska znanja 20 sati • anatomija i fiziologija živčanog sustava • simptomatologija najčešćih hitnih neuroloških stanja • poremećaji svijesti • epilepsija • cerebrovaskularni inzult • farmakologija u neurologiji (terapija najčešćih hitnih neuroloških stanja) • neurološka procjena pacijenta • tranzitorna ishemična ataka • glavobolje/migrena • vertigo Praktične vještine 20 sati • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurologiji • procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta • procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta • primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske) KOMPETENCIJE • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u neurologiji • procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta • procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta • primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske) 7. PSIHIJATRIJA 1 tjedan/40 sati Teorijska znanja 20 sati • suicidalnost depresivnih bolesnika • alkoholni delirij • akutno stanje agresivnosti, homocidalnosti i suicidalnosti • akutna alkoholna intoksikacija • akcindentalna apstinencijska kriza ovisnika • intoksikacije • kriza pacijenata koji su pod djelovanjem antabusa unijeli alkohol u organizam • neželjeni efekti konvulzivne terapije • neželjeni efekti psihofarmakoterapije • akutne histeričke manifestacije • epileptična sumračna stanja • patološko napito stanje • stanja akutne anksioznosti • krizna stanja • zlostavljana osoba i dijete Praktične vještine 20 sati • aktivno poznavanje komunikacijskih vještina prilagođenih specifičnim stanjima psihičkih bolesnika • zbrinjavanje hitnih stanja u psihijatriji KOMPETENCIJE • poznavanje postupaka zbrinjavanja psihijatrijskih bolesnika • razlikovanje specifičnosti pojedinih ovisnosti • prepoznavanje i zbrinjavanje zlostavljane osobe 8. INFEKTOLOGIJA 1 tjedan/40 sati Teorijska znanja 15 sati • infekcije • meningitis • status febrilis, sepsa • meningokokna sepsa • tetanus • hepatitis • AIDS • postupci i procedure osobne zaštite u radu sa infektološkim pacijentima Seminar 25 sati KOMPETENCIJE • poznavanje postupaka i procedura sa zaraznim pacijentom • postupci s infektivnom opremom i otpadom 9. OFTALMOLOGIJA 20 sati Teorijska znanja 20 sati • akutni glaukom • ozljede oka • strana tijela u oku • opekline oka • iridociklitis KOMPETENCIJE • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u oftalmologiji 10. OTORINOLARINGOLOGIJA 1 tjedan/ 40 sati Teorijska znanja 20 sati • anatomija i fiziologija uha, grla i nosa • simptomatologija najčešćih hitnih stanja u otorinolaringologiji • indikacije za konikotomiju i traheotomiju • strano tijelo u uhu, grlu, nosu • akutna oteklina larinksa • epistaksa Praktične vještine 20 sati • zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu • priprema pacijenata i pribora za ispiranje uha • priprema pacijenta i pribora za konikotomiju i traheotomiju • priprema pacijenta i instrumenata za tamponadu nosa KOMPETENCIJE • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u otorinolaringologiji • zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu • prepoznavanje indikacije i izvođenje konikotomije iglom • priprema pribora i poznavanje postupka traheotomije 11. HITNA MEDICINSKA POMOĆ 12,5 tjedana/500 sati 11.1. NASTAVNI CENTAR 80 sati 11.2. PRIJAVNO-DOJAVNA JEDINICA 40 sati 11.3. HITNI BOLNIČKI PRIJAM 80 sati 11.4. HEMS (helikopterska HMP) 20 sati 11.5. RAD NA TERENU 280 sati Teorijska znanja 145 sati • organizacijski modeli HMP kod nas i u svijetu • vozila, oprema i djelatnici u izvanbolničkim uvjetima • mjere zaštite od infektivnih bolesti i korištenje zaštitne opreme • medicinska dokumentacija o izvršenoj intervenciji • farmakologija u hitnoj medicini • pregled vitalno ugrožene osobe –ABCDE pristup • temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih • načini primjene lijekova • venski pristup, alternativni pristupi • primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe • mehanizmi nastanka ozljede • trijaža u izvanbolničkim uvjetima i masovnim nesrećama • akcidentalna stanja: – poremećaji uzrokovani povišenom ili sniženom temperaturom okoline – utapljanje – udar groma – udar električne struje – visinska bolest – dekompresijska bolest – vješanje – otrovanja – akutni radijacijski sindrom • kemijske katastrofe i masovne nesreće • načini transporta, transportni položaji i nadzor bolesnika tijekom transporta • upoznavanje s prijavno dojavnom jedinicom (PDJ) – funkcija, zaposlenici, zaduženja • uloga medicinske sestre u PDJ – komunikacija unutar centra, odgovornost • sustav veza (motorola, UKV, mobitel) • grafički dijagram toka (prijam, »spremanje« i predaja poziva, specifičnosti disponiranja) • komunikacija s timovima, hitnim prijemom prihvatne bolnice i srodnim službama (policija, vatrogasci, kontrola leta, služba 112) • organizacija rada hitnog bolničkog prijama – menadžment odjela • trijaža u hitnom bolničkom prijamu • dokumentacija medicinske sestre u hitnom bolničkom prijamu • indikatori kvalitete • komunikacija s izvanbolničkim i bolničkim službama • smjernice za rizične procedure • sustav kvalitete u sestrinstvu – indikatori kvalitete • osnove rada u helikopterskom hitnom medicinskom zbrinjavanju • priprema pacijenta za prijevoz • praktični rad na zemlji i u zraku (navođenje helikoptera na zemlji, vitlanje na metalnom užetu, rad sa »sjedalom« i »vrećom«, unošenje pacijenta u helikopter i dr.) • nadzor i mogućnosti zbrinjavanja bolesnika tijekom leta Praktične vještine 355 sati • pregled vitalno ugrožene osobe – ABCDE pristup • temeljni i napredni postupci održavanja života odraslih • mjerenje vitalnih funkcija • trajni nadzor vitalnih funkcija (monitoring) • primjena transportnog respiratora • automatski električni defibrilator (AED) • defibrilacija • imobilizacija i deimobilizacija • skidanje kacige • tehnike izvlačenja • zaustavljanje krvarenja • zavojni materijal • venski put, alternativni pristupi • trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama • prijavno dojavna jedinica (javljanje na telefonske pozive, zaprimanje i spremanje poziva, predavanje poziva ekipi na terenu) • trijaža u hitnom bolničkom prijamu – rad uz mentora • rad u operacijskoj sali- instrumentarij i principi rada u operacijskoj sali prilikom obrade rana i opeklina • rad u gipsaoni • protokoli za procjenu hitnih pacijenata • zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba u izvanbolničkim uvjetima kao dio standardnog tima HMP uz mentora liječnika • timski rad • korištenje sustava veza na terenu • standardna oprema u vozilu i njeno održavanje KOMPETENCIJE • mjerenje vitalnih funkcija • pregled vitalno ugrožene osobe – ABCDE pristup • temeljni postupci održavanja života odraslih • napredni postupci održavanja života odraslih • venski put, alternativni pristupi • korištenje automatskog električnog defibrilatora • izvođenje sigurne defibrilacije ručnim defibrilatorom • zbrinjavanje akcidentalnih stanja • poznavanje mehanizma nastanka ozljeda • imobilizacija i deimobilizacija • tehnike izvlačenja • skidanje kacige • stabilizacija, fiksacija i transport ozlijeđenoga • transportni položaji • nadzor pacijenta tijekom transporta • odstranjivanje stranog tijela iz dišnih putova • prijem i trijaža hitnog poziva te upućivanje tima na intervenciju (dispeching) • komunikacija i poznavanje pravila suradnje s drugim srodnim službama (policija, vatrogasci, služba 112, gorska služba spašavanja, centar za traganje i spašavanje na moru) • korištenje sustava veza na terenu i u dispečerskom centru • ispunjavanje dokumentacije o izvršenoj intervenciji • trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama • specijalna farmakologija u hitnoj medicini • organiziranje ili suorganiziranje i provođenje spašavanja u masovnim nesrećama i kemijskim katastrofama • poznavanje načina rada u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HEMS) • organizacija službe pri organiziranju skupova • korištenje adekvatne procedure te informiranje i postupak u slučaju smrti ili kriminalističkom slučaju • održavanje vozila i opreme POPIS VJEŠTINA MEDICINSKE SESTRE – MEDICINSKOG TEHNIČARA SPECIJALISTA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINSKE POMOĆI ANESTEZIJA • uporaba pulsnog oksimetra • uporaba glukometra • uporaba kapnometra • zbrinjavanje dišnog puta • osnovne tehnike otvaranja dišnog puta • čišćenje dišnog puta • održavanje prohodnosti dišnog puta (osnovne, alternativne i napredne tehnike) • metode umjetne ventilacije • primjena kisika • prepoznavanje indikacije, priprema opreme i izvođenje endotrahealne intubacije • prepoznavanje indikacije, priprema opreme i uvođenje laringealne maske (LMA) • ventilacija putem endotrahealnog tubusa i LMA • rukovanje mehaničkim respiratorom • otvaranje i održavanje prohodnosti perifernog venskog puta • nadoknada tekućine • priprema pribora i poznavanje algoritma pri uspostavljanju centralnog venskog puta • priprema pribora i poznavanje algoritma pri brzoj intubaciji u slijedu • korištenje perfuzora • poznavanje primjene i djelovanje lijekova u reanimaciji: Adrenalin, Atropin i Amiodaron • poznavanje primjene i djelovanje lijekova – Nalokson • određivanje ocjenskih ljestvica • postavljanje trajnog nadzora vitalnih funkcija (»monitoring«) • utvrđivanje smrti • auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja INTERNA • poznavanje djelovanja lijekova • poznavanje primjene lijekova: Salbutamol, Nitrolingual spray, Glukoza • snimanje EKG-a • prepoznavanje osnovnih poremećaja srčanog ritma • prepoznavanje stanja koja zahtijevaju sinkroniziranu kardioverziju i elektrostimulaciju • postavljanje nazogastrične sonde • ispiranje želuca • prepoznavanje, pristup, zbrinjavanje i kontrola najčešćih otrovanja • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pulmologiji • uzimanje uzoraka krvi i urina za analizu KIRURGIJA • primarni i sekundarni pregled ozlijeđene osobe • pregled hitnog kirurškog pacijenta • metode zaustavljanja krvarenja • zbrinjavanje i priprema rane za kiruršku obradu • poznavanje i provođenje temeljne tehnike instrumentiranja • primjena zavojnog materijala i najčešći zavoji • postupci s amputiranim dijelovima tijela • zbrinjavanje opeklina i ozeblina u djece i odraslih • zbrinjavanje tenzijskog pneumotoraksa (asistencija) • određivanje ocjenskih ljestvica u traumatologiji za odrasle i djecu • uvođenje urinarnog katetera – muški • uvođenje urinarnog katetera – žene • zbrinjavanje ozlijeđene trudnice • primjena imobilizacijskih sredstava (sadrene udlage i longete) GINEKOLOGIJA • vođenje poroda u kući i tijekom prijevoza • postupanje s posteljicom • zbrinjavanje novorođenčeta i rodilje • oživljavanje trudnice • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u ginekologiji • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u trudnoći PEDIJATRIJA • prepoznavanje i procjena bolesnog novorođenčeta • uspostava perifernog venskog pota kod novorođenčeta i djece • intraosealni pristup • procjena kritičnog djeteta • temeljni postupci održavanja života novorođenčadi i djece • napredni postupci održavanja života novorođenčadi i djece • primjena lijekova: supozitoriji ili klizme Diazepama • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u pedijatriji • pravilna uporaba inkubatora NEUROLOGIJA • prepoznavanje, procjena i zbrinjavanje hitnog neurološkog pacijenta • procjena (uzimanje) neurološkog statusa pacijenta • primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske) PSIHIJATRIJA • poznavanje postupaka zbrinjavanja psihijatrijskih bolesnika • poznavanje razlike specifičnosti pojedinih ovisnosti • prepoznavanje i zbrinjavanje zlostavljane osobe INFEKTOLOGIJA • poznavanje postupaka i procedura sa zaraznim pacijentom • postupci s infektivnom opremom i otpadom OFTALMOLOGIJA • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u oftalmologiji OTORINOLARINGOLOGIJA • prepoznavanje i zbrinjavanje hitnih stanja u otorinolaringologiji • zbrinjavanje stranih tijela u uhu i nosu • prepoznavanje indikacije i izvođenje konikotomije • priprema pribora i poznavanje postupka traheotomije HITNA MEDICINSKA POMOĆ • mjerenje vitalnih funkcija • pregled vitalno ugrožene osobe – ABCDE pristup • temeljni postupci održavanja života odraslih • napredni postupci održavanja života odraslih • intraosealni pristup • korištenje automatskog električnog defibrilatora (AED) • izvođenje sigurne defibrilacije ručnim defibrilatorom • zbrinjavanje akcidentalnih stanja • poznavanje mehanizama nastanka ozljede • imobilizacija i deimobilizacija • tehnike izvlačenja • skidanje kacige • stabilizacija, fiksacija i transport ozlijeđenoga • transportni položaji • nadzor pacijenta tijekom transporta • odstranjivanje stranog tijela iz dišnih putova • prijem i trijaža hitnog poziva te upućivanje tima na intervenciju (dispeching) • komunikacija i poznavanje pravila suradnje s drugim srodnim službama (policija, vatrogasci, služba 112, gorska služba spašavanja, centar za traganje i spašavanje na moru) • korištenje sustava veza na terenu i u dispečerskom centru • ispunjavanje dokumentacije o izvršenoj intervenciji • trijaža u izvanbolničkim uvjetima – masovnim nesrećama • specijalna farmakologija u hitnoj medicini • organiziranje ili suorganiziranje i provođenje spašavanja u masovnim nesrećama i kemijskim katastrofama • poznavanje načina rada u helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi (HEMS) • organizacija službe pri organiziranju javnih skupova • primjena adekvatne procedure te informiranje i postupak u slučaju smrti ili kriminalističkom slučaju • održavanje vozila i opreme II. PROGRAM SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA MEDICINSKIH SESTARA – MEDICINSKIH TEHNIČARA U INTERNISTIČKOJ DJELATNOSTI Cilj Cilj programa specijalizacije je kroz teorijsko i praktično usvajanje znanja i vještina osposobiti medicinsku sestru-medicinskih tehničara za samostalno pružanje skrbi u internističkoj djelatnosti. Plan i program izrađen je na principu jednog općeg specijalističkog programa i dva programa uže specijalističke djelatnosti. Opći specijalistički program sadrži i uža područja specijalističkih znanja i vještina (ovisno o odabiru ili mjestu rada) koja iznose 30% satnice i pribraja im se satnici iz istog područja u općem djelu (kardiologija, pulmologija, gastroenterologija, gastroenterološka endoskopija, nefrologija, endokrinologija i metabolizam, reumatologija i imunologija). Nakon završetka programa u specifičnim područjima zdravstvene njege obavezan je kolokvijalni ispit. Prilikom promjene radnog mjesta medicinska sestra može zatražiti polaganje satnice od 30% za uže područje i priznavanje djela koji je položila u vrijeme prijašnje specijalizacije. Medicinska sestra – medicinski tehničar specijalist će po završetku specijalizacije kompetentno provoditi točno određene postupke zdravstvene njege specifične za internističko područje rada, prepoznati novonastale probleme i učinkovito djelovati. SADRŽAJ TJEDNI SATI TEORIJA PRAKSA 1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 4 160 100 60 2. ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIČKIH BOLESNIKA – OPĆI DIO 2.1. INTENZIVNA SKRB, HITNI PRIJEM, PALIJATIVNA SKRB 4 160 60 100 2.2. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA SRCA I KRVNIH ŽILA 4 160 60 100 2.3. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA DIŠNOG SUSTAVA 2,4 96 36 60 2.4. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA 2,4 96 36 60 2.5. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA 4 160 60 100 2.6. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA ENDOKRINOG SUSTAVA I METABOLIZMA 4 160 60 100 2.7. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA 2,2 88 38 50 2.8. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S REUMATOLOŠKIM I IMUNOLOŠKIM BOLESTIMA 1 40 20 20 3. UŽE PODRUČJE SPECIJALISTIČKIH ZNANJA I VJEŠTINA
3. a)kardiologija i invazivna kardiologija
4. b)pulmologija
5. c)gastroenterologija
6. d)gastroenterološka endoskopija
7. e)nefrologija
8. f)endokrinologija i metabolizam
9. g)reumatologija i imunologija pribraja se satnica iz općeg djela specijalističkog programa za specifično područje 12 480 240 240 UKUPNO 40 1600 710 890 1. OPĆI TEMELJNI DIO PROGRAMA SPECIJALIZACIJA I UŽIH SPECIJALIZACIJA 160 sati (10%) 2. ZDRAVSTVENA NJEGA INTERNISTIČKIH BOLESNIKA – OPĆI DIO 2.1. INTENZIVNA SKRB, HITNI PRIJEM, PALIJATIVNA SKRB 160 sati (10%) Teorijska znanja • Poznavanje sadržaja sestrinske dokumentacije • Indikacije i mjesta venepunkcije i otvaranja perifernog venskog puta, priprema bolesnika, materijala i redoslijed postupka, moguće komplikacije • Priprema bolesnika, materijala i tjeka postupka prilikom uvođenja centralnog intravaskularnog katetera, moguće komplikacije, previjanje, nadzor i rukovanje • Pribor i način pripreme i primjene lijekova i infuzijskih otopina, grupe otopina, moguće komplikacije • Poznavanje načina procjene boli, verbalne i neverbalne manifestacije boli • Poznavanje indikacija i načina primjene terapije kisikom • Medicinsko–tehnička aparatura, postupak rukovanja i postupak čišćenja i dezinfekcije • Procjena i zbrinjavanje kronične rane • Trijaža hitnih bolesnika • Vrste trovanja, moguće komplikacije i intervencije • Znakovi i komplikacije dehidracije • Mjere za siguran rad i postupci u cilju sprečavanja bolničkih infekcija • Razumijevanje uloge hospicija i palijativne skrbi • Etičke dvojbe vezane uz intentivno liječenje Praktične vještine • Pravilno dokumentiranje provedenih postupaka • Izvođenje venepunkcije, otvaranje perifernog venskog puta, previjanje, nadzor, uočavanje mogućih komplikacija • Priprema, asistiranje, previjanje i nadzor nad centralnim intravaskularnim kateterom, uočavanje mogućih komplikacija • Priprema i primjena infuzijskih otopina i parenteralne terapije prema odredbi liječnika • Prepoznavanje i procjena boli i evaluiranje učinka analgezije • Primjena terapije kisikom prema odredbi liječnika, praćenje stanja bolesnika • Rukovanje monitorom, aspiratorom, infuzomatom, perfuzorom, defibrilatorom, oksimetrom, mjerenje CVT-a • Procjena i zbrinjavanje kronične rane, izbor pomagala i njihova primjena • Ispiranje želuca • Pravilna uporaba zaštitnih sredstava • Pružanje podrške bolesniku i obitelji, poboljšavanje kvalitete skrbi umirućim bolesnicima 2.2. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA SRCA I KRVNIH ŽILA 160 sati (10%) Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila • Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, dekompenzacija srca, arterijska hipertenzija, plućna embolija, duboka venska tromboza) • Poznavanje hitnih stanja u kardiologiji • Karakteristike boli kod kardiološkog bolesnika i specifičnosti praćenja i zbrinjavanja • Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova • Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca • Poznavanje kardiopulmonalne reanimacije, sadržaj i raspored lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije • Invazivne i neinvazivne metode dijagnostike i liječenja u kardiologiji, priprema bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata, te moguće komplikacije • Indikacije za provođenje elektrokonverzije • Indikacije za ugradnju vanjskog i unutarnjeg elektrostimulatora i ograničenja koja postoje za bolesnika nakon ugradnje • Razumijevanje potrebe za promjenom stila života • Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal Praktične vještine • Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje hitna stanja u kardiologiji i primjena propisane intervencije • Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava • Prepoznavanje i procjena boli i evaluacija učinka analgezije • Snimanje EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena • Briga o sadržaju kolica za hitne intervencije • Sudjelovanje u reanimaciji • Priprema bolesnika za invazivne i neinvazivne metode pretraga, zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata, rano uočavanje mogućeg krvarenja • Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad 2.3. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA DIŠNOG SUSTAVA 96 sati (6%) Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija dišnog sustava • Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje bolesti i komplikacije (pneumonija, bronhalna astma, kronični bronhitis, bronhiektazije, emfizem pluća, kronične opstruktivne bolesti, akutna respiratorna insuficijencija i tuberkuloza) • Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova • Poznavanje hitnih stanja u pulmologiji i propisane intervencije • Anafilaktički šok, intervencije • Poznavanje instrumentalnih dijagnostičkih pretraga, pripreme bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata i moguće komplikacije • Indikacije za pleuralnu punkciju dijagnostička/terapijska, tijek postupka, priprema bolesnika, materijala, moguće komplikacije • Normalne vrijednosti respiracijskih plinova i acidobazne ravnoteže • Promjene u iskašljaju, metode koje pospješuju iskašljavanje i održavanja prohodnosti dišnih putova • Kožni testovi i način pripreme bolesnika (prik test, intradermalni test i tuberkulinsko testiranje) • Uzimanje uzoraka za mikrobiološke pretrage i način pohranjivanja • Izolacija oboljelih od tuberkuloze i prevencija • Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal Praktične vještine • Prepoznavanje promjena u izgledu, inspiratorna i ekspiratorna dispneja, razlikovanje patološke tipova disanja, acidoza, alkaloza, hipoksija, hiperkapnija, patološke promjene u iskašljaju • Korištenje mjera za pospješivanje iskašljavanja i prohodnosti dišnih putova • Aspiracija sekrata (orofaringealna i endotrahealna) • Uzimanje iskašljaja za pretrage • Priprema bolesnika za kožno testiranje, prepoznavanje pozitivne reakcije na mjestu apliciranog alergena • Priprema bolesnika za instrumentalne pretrage, zbrinjavanje nakon zahvata, rano uočavanje mogućih komplikacija • Pleuralna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom • Upoznavanje bolesnika s načinom primjene terapije (terapija kisikom, lijekovi za inhalaciju pomoću raspršivača, električnog inhalatora ili diska). Primjena ordinirane terapije. Pomoć pri inhalaciji. Provjera ispravnosti inhaliranja. • Prepoznavanje anafilaktičkog šoka i primjena propisanih intervencija • Pomoć pri astmatičnom napadaju • Provođenje mjera prevencije tuberkuloze i prevencije širenja infekcije. Provođenje mjera izolacije i mjera osobne zaštite • Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad 2.4. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA 96 sati (6%) Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija mokraćnog sustava • Definicija bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (akutne infekcije mokraćnih putova, glomerulonefritis, nefrotski sindrom, akutno i kronično zatajenja bubrega, kamenci u bubrezima i mokraćnim putovima) • Poznavanje karakteristika boli • Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova • Specifične pretrage krvi i pretrage mokraće • Radiološke i endoskopske pretraga mokraćnog sustava, priprema, način izvođenja, zbrinjavanje nakon zahvata, komplikacije • Priprema bolesnika, pribora, izvođenje i zbrinjavanje bolesnika nakon biopsije bubrega • Kateterizacija mokračnog mjehura kod žena, komplikacije, higijena, nadzor • Kontinuirano mjerenje krvnog tlaka • Vrste dijalize i priprema bolesnika za dijalizu • Arteriovenska fistula • Poznavanje specifičnih dijeta • Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukacijski materijal Praktične vještine • Prepoznavanje promjena u izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje, vitalni znakovi i izlučine, tjelesna težina, anurija, retencija urina, poliurija, hematurija, disurija i polakizurija, razlikovanje izostenurije i hipostenurije, praćenje stanja svijesti. Informiranje bolesnika o pravilnom sakupljanju urina za pretrage • Procjena boli, praćenje učinka analgezije • Priprema za funkcionalne pretrage i sudjelovanje u izvođenju • Uzimanje urina za mikrobiološke pretrage, upućivanje na postupak samostalnog uzimanja • Priprema za radiološke i endoskopske pretrage, dokumentacija, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija • Priprema bolesnika za biopsiju bubrega, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija • Priprema pribora, osiguravanje sigurne okoline, uvođenje urinarnog katetera kod žena • Savjetovanje vježbi ekstremiteta na kojem je uspostavljena arteriovenska fistula, nadzor nad uspostavom funkcije • Savjetovanje o načinu života bolesnika na dijalizi • Uklanjanje ili ublažavanje probleme oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad 2.5. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA PROBAVNOG SUSTAVA 160 sati (10%) Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija probavnog sustava • Definicije bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (bolesti želuca, jetre, jednjaka, gušterače, bilijarnog trakta, bolesti crijeva) • Poznavanje mogućih promjena u izlučinama, izgledu bolesnika, promjene stanja svijesti • Poznavanje karakteristika boli, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja • Prepoznavanje hitnih stanja • Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova • Poznavanje radioloških, endoskopskih i ultrazvučnih pretraga, priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije • Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod abdominalne punkcije • Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod digitorektalnog pregleda • Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod uvođenja nazogastrične sonde, kontrola rizika prilikom postupka hranjenja • Poznavanje specifičnih pretraga krvi, mokraće, stolice • Parenteralna i enteralna prehrana, indikacije, vrste pripravaka, način primjene • Klizma; svrha, vrste, postupak priprema bolesnika i izvođenje • Stoma; indikacije, vrste, postupak nadzora i njege • Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal Praktične vještine • Prepoznavanje promjena u izgledu, izlučinama, praćenje svijesti i uočavanje promjena svijesti • Prepoznavanje hitnih stanja i sudjelovanje u zbrinjavanju • Procjena i praćenje boli • Priprema bolesnika i dokumentacije za radiološke, endoskopske, ultrazvučne pretrage, nadzor nakon zahvata, uočavanje komplikacija • Abdominalna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom • Digitorektalni pregled; priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika • Nazogastrična sonda; priprema pribora, bolesnika, uvođenje nazogastrične sonde, kontrola položaja sonde, promatranje i bilježenje sukcije, postupak hranjenja • Stoma; izbor pomagala i njhova primjena, savjetovanje bolesnika u cilju samozbrinjavanja • Primjena parenteralne i enteralne prehrane • Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstava za rad 2.6. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S BOLESTIMA ENDOKRINOG SUSTAVA I METABOLIZMA 160 sati (10%) Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija endokrinog sustava • Definicije bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije šećerne bolesti, hipertireoze i hipotireoze • Dijagnostički postupci za dokazivanje šećerne bolesti (jednokratno/višekratno određivanje GUK-a, testove opterećenja glukozom, određivanje A1C hemoglobin i laboratorijske pretrage urina); bolesti štitnjače (laboratorijske pretrage krvi – T3, T4, TSH, instrumentalne pretrage – UZV štitnjače, punkcija štitnjače, scintigrafija štitnjače) pravilan način uzimanja uzoraka, pohranjivanje i transport; normalne vrijednosti i odstupanja • Djelovanje, način primjene i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova (inzulin, oralni hipoglikemizantni lijekovi, supstitucijska terapija, tireostatici) • Uzrok akutnih komplikacija šećerne bolesti, kasne komplikacije šećerne bolesti • Postupci kod bolesnika u hipoglikemiji, hiperglikemiji, ketoacidozi, tireotoksičnoj krizi i miksedemu • Prehrana oboljelih, podjela namirnica po grupama i određivanje dnevne energetske potrebe prema BMI • Edukacija oboljelih od šećerne bolesti (osposobljavanje za samokontrolu, samoliječenje i samopomoć, podučavanje o primjeni terapije, provođenje fizičke aktivnosti, sprječavanje komplikacija) • Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života (higijena tijela, njega kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir obuće i odjeće) Praktične vještine • Prepoznavanje simptoma i znakova šećerne bolesti i bolesti štitnjače • Priprema bolesnika za UZV štitnjače, punkciju štitnjače i scintigrafiju štitnjače • Prevencija akutnih komplikacija šećerne bolesti • Prepoznavanje niske i visoke vrijednosti glukoze koji upućuju na komplikacije • Uvidom u nalaz A1C hemoglobin procjena samokontrole oboljelih • Određivanje jednokratno/višekratno GUK ili profil GUK-a pomoću glukometra, pretrage urina • Prepoznavanje komplikacija šećerne bolesti (hipoglikemija, hiperglikemija, ketoacidoza, tireotoksična kriza i miksedem) • Zbrinjava bolesniku u hipoglikemiji i hiperglikemiji, ketoacidozi, tireotoksičnoj krizi i miksedemu • Primjena inzulina, nadzor nad samostalnom primjenom i savjetovanje (glukometar, injektor) • Izračunavanje standardne tjelesne težine, određivanje BMI, briga o obrocima i nadziranje konzumiranja hrane • Razlikovanje kasnih komplikacija šećerne bolesti, prevencija i provođenje propisanog tretmana dijabetičkog stopala • Savjetovanje bolesnika o provođenju higijenskih mjera i o načinu svakodnevnog života (higijena tijela, njega kože i sluznica, higijena stopala i noktiju, prevencija ozljeda, pravilan odabir obuće i odjeće), sudjelovanje u osposobljavanju za samokontrolu, samoliječenje i samopomoć, podučavanje o primjeni terapije, provođenje fizičke aktivnosti, sprječavanje komplikacija prema planu edukacije • Informiranje i savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, važnosti nošenja dijabetičke iskaznice, pisane upute i preporuke 2.7. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA KOD BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA 88 sati (5,5%) Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija krvi i krvotvornih organa • Definicije bolesti krvi i krvotvornih organa, kliničke slike, liječenje i komplikacije (leukemija, hemofilija, anemija) • Dijagnostički postupci u oboljelih od bolesti krvi i krvotvornih organa (laboratorijske pretrage, instrumentalne pretrage i ostale pretrage i zahvati; sternalna punkcija, biopsija koštane srži, lumbalna punkcija) • Postupci u prevenciji infekcija (izolacija bolesnika, osobna higijena, intestinalna, dekontaminacija i sterilna prehrana) • Karakteristike boli, način praćenja i suzbijanja boli • Simptomi i znakove infekcije i krvarenja, intervencije • Djelovanje citostatske terapije, način primjene, pripreme, moguće nuspojave, zaštita osoblja • Krvni pripravci, priprema za primjenu transfuzije, praćenje tjekom transfuzije, rane i kasne komplikacije transfuzije, postupci u slučaju ranih komplikacija • Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života • Uloga udruge oboljelih, dostupni informacijski i edukativni materijal Praktične vještine • Prepoznavanje osnovnih simptoma i znakova bolesti (bljedilo, petehije, ekhimoze, febrilitet, hematemeza, melena, hematurija, epistaksa, hemoptoa, menometroragija, bol u kostima, slabost i malaksalost, mučnina i povraćanje) • Uzimanje dijagnostičkih materijala za laboratorijske pretrage, osiguravanje transporta materijala i pravilno pohranjivanje materijala • Sudjelovanje u pripremi pribora, provedbi i zbrinjavanju bolesnika kod biopsije koštane srži i lumbalne punkcije • Provođenje postupaka zdravstvene njege u obrnutoj izolaciji i sterilnoj jedinici, provođenje intestinalne dekontaminacije i briga o sterilnoj prehrani • Procjena intenziteta boli, provođenje ordinirane terapije i praćenje učinaka terapije, pružanje psihološke podrške • Primjena citostatske terapije uz primjenu mjera osobne zaštite, prepoznavanje nuspojave terapije • Priprema i nadzor tijekom primjene transfuzije, prepoznavanje neželjenih reakcije transfuzije, provođenje odgovarajućih postupaka zbrinjavanja u okviru svojih odgovornosti • Provođenje postupaka sukladno osobitostima, savjetovanje bolesnika (higijena tijela, održavanje integriteta kože, zaštita sluznica) 2.8. ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S REUMATOLOŠKIM I IMUNOLOŠKIM BOLESTIMA 40 sati (2,5%) Teorijska znanja • Anatomija, fiziologija i patofiziologija koštanog, mišićnog, živčanog i kožnog sustava • Klasifikacija bolesti, definicije bolesti, kliničke slike, liječenje, komplikacije; klasične kolagenoze (SLE, PM/DM, SSjö, SSCl, MCTD); reumatoidni artritis, juvenilni kronični artritis, osteoartritis; seronegativne spondilartropatije (AS, PsA, ReA, EA); vaskulitis; osteoporoza • Promjene u izgledu bolesnika (koža i vidljive sluznice, glava, trup i udovi, stanje svijesti, promjene ponašanja, vitalni znakovi, izlučevine, apetit) • Specifičnosti pripreme bolesnika za dijagnostičke zahvate, moguće kontraindikacije i komplikacije • Laboratorijske pretrage • Djelovanje specifičnih lijekova, pravilna primjena i moguće nuspojave; nesteroidni antireumatici, analgetici; glukokortikoidi; temeljni antireumatici; biološki lijekovi – iv. sc.; intravenski imunoglobulini; lijekovi za osteoporozu • Ograničenja koja izazivaju bolesti, postupci prevencije, osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti, sprečavanje kontraktura • Karakteristike boli u reumatskim bolestima i simptomatsko liječenje s obzirom na etiologiju, razlika između statičke i upalne boli • Specifičnosti prehrane kod reumatskih bolesti (održavanje tjelesne težine u optimalnim granicama, unos kalcija i vitamina D, unos folata uz MTX) • Osobitosti higijenskih mjera i načina svakodnevnog života • Uloga udruge oboljelih, dostupni informacijski i edukativni materijal Praktične vještine • Prepoznavanje promjena na koži, na zglobovima (akutne/kronične), promjene svijesti i ponašanja, antalgični položaj, kontrakture • Pružanje bolesniku potrebnih informacija o dijagnostičkom postupku, priprema bolesnika za dijagnostički postupak i i zbrinjavnje nakon pretrage, uočavanje mogućih komplikacija • Primjena lijekova, prepoznavanje nuspojava • Prepoznavanje komplikacije bolesti (invaliditet), savjetovanje o postupcima za osiguravanje minimalne dnevne aktivnosti (samozbrinjavanje), zauzimanje položaja u cilju sprečavanja kontraktura • Prepoznavanje statičke i upalne boli, provođenje planiranih intervencija, praćenje i procjena boli, praćenje učinka analgezije, savjetovanje o zauzimanju odgovarajućeg položaja • Informiranje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu (liga za reumatizam), osiguravanje pisanih uputa i preporuka • Provođenje postupaka sukladno osobitostima bolesti, savjetovanje bolesnika (higijena tijela, održavanje integriteta kože, zaštita sluznica, mogućnost korištenja pomagala) 3. UŽE PODRUČJE SPECIJALISTIČKIH ZNANJA I VJEŠTINA 480 sati (30%)
10. a)kardiologija i invazivna kardiologija Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija srca i krvnih žila • Definicija bolesti, klinička slika, liječenje i komplikacije (ishemijske bolesti srca, plućni edem, dekompenzacija srca, arterijska hipertenzija, plućna embolija, duboka venska tromboza) • Poznavanje djelovanja i nuspojava osnovnih grupa lijekova (kardiotonici, diuretici, koronarni vazodilatatori, antihipertenzivi, antiaritmici, antikoagulansi, fibrinolitici, hipolipemici, hipoglikemici) • Poznavanje pravilnog uzimanja uzoraka za pretrage, njihovo označavanje i transport • Poznavanje osnovnih laboratorijskih vrijednosti u krvi • Poznavanje neinvazivnih metoda pretraga (elektrokardiografija, dinamička elektrokardiografija, ehokardiografija), priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata • Poznavanje normalnog elektrokardiograma i patološkog nalaza (fibrilacija atrija, undulacija atrija, supraventrikulska tahikardija, ventrikulska tahikardija, ventrikulska fibrilacija, bradiasistolija) • Poznavanje funkcija monitora (prikaza vitalnih funkcija, podešavanje parametara za signalizaciju (»alarm«), monitoriranje invazivnih tlakova-IBP) ostale opreme (defibrilatora, infuzomata, perfuzora, aspiratora, respiratora) • Poznavanje hitnih stanja u kardiologiji • Poznavanje indikacija i postupak provođenja Schellong testa, normalne vrijednosti i patološka odstupanje • Karakteristike boli kod kardiološkog bolesnika i specifičnosti praćenja i zbrinjavanja • Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova • Postupak snimanja EKG-a i osnovni poremećaji rada srca • Poznavanje postupka kardiopulmonalne reanimacije (postavljanje orofaringealnog tubusa, mehanička ventilacija, vanjska masaža srca, rukovanje defibrilatorom, asistiranje kod endotrahealne intubacije). Poznavanje sadržaja i rasporeda lijekova i pribora na kolicima za hitne intervencije • Poznavanje tehnika perkutane koronarne angiografije i angioplastike, priprema bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije (krvarenje, pojava fistule, pseudoaneurizme, izazivanje vazovagalnog refleksa i posljedično pojave sinkope) • Indikacije za elektrokonverziju, slijed postupaka, moguće komplikacije tijekom i nakon provedenog zahvata • Indikacije za ugradnju vanjskog i unutarnjeg elektrostimulatora i ograničenja koja postoje za bolesnika nakon ugradnje • Poznavanje protokola pripreme bolesnika za transplantaciju srca (prijeoperativna priprema, poslijeoperativni oporavak, rehabilitacija) • Poznavanje čimbenika rizika za nastanak i pojavu kardioloških oboljenja (genetska predispozicija, stres, pušenje, pretilost/hiperlipoproteinemija, dijabetes, hipertenzija, dob). Razumijevanje potrebe za promjenom stila života, provođenje higijensko dijetetskih mjera, potreba redovitih specijalističkih kontrola • Poznavanje simptoma i znakova kliničke smrti • Poznavanje preporučenih mjera prevencije • Poznavanje sestrinske dokumentacije, različitih lista, obrazaca za praćenje i protokola • Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal Praktične vještine • Prepoznavanje promjena u vanjskom izgledu: cijanozu (centralna i akrocijanoza), batičasti prsti, kardijalni edemi (edemi potkoljenice, ascites, anasarka), kardiogeni šok i duboka tromboza vena. • Mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, prepoznavanje promjena (puls /ritam, frekvencija, punjenost i tvrdoća; arterijski i centralni venski tlak; disanje i tjelesna temperatura) • Primjena terapije prema odredbi liječnika i pravovremeno uočava nuspojava • Uzimanje uzoraka za laboratorijske pretrage. Prepoznavanje odstupanja od normalnih vrijednosti • Praćenje i prikaz vitalnih funkcija, podešavanje parametara za signalizaciju (»alarm«), praćenje invazivnih tlakova (IBP), uočavanje patoloških odstupanja • Prepoznavanje hitnih stanja u kardiologiji i primjena propisanih intervencija • Primjena terapije, prepoznavanje nuspojava • Prepoznavanje, procjena i praćenje intenziteta boli, evaluiranje učinaka analgezije • Provođenje i evidentiranje planiranih intervencija • Izvođenje Schellong testa • Snimanje EKG-a i prepoznavanje patoloških promjena, provođenje propisanih postupaka • Sudjelovanje u postupku reanimacije • Briga o sadržaju kolica za hitne intervencije • Priprema bolesnika za postavljanje privremenog/ trajnog elektrostimulatora, priprema pribor, asistiranje, zbrinjavanje i nadziranje bolesnika nakon zahvata • Priprema bolesnika, materijala i asistiranje prilikom elektrokonverzije, nadzor nakon provedenog zahvata, uočavanje mogućih komplikacija • Uklanjanje ili ublažavanje problema kod oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad • Prepoznavanje osoba s rizičnim faktorima za nastanak koronarne bolesti, savjetovanje o preporučenim mjerama prevencije. • Savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu (udruga kardiloških bolesnika, udruga reanimiranih bolesnika) • Osiguravanje pisanih uputa i preporuka Invazivni kardiološki laboratorij (podrazumijeva sadržaje zdravstvene njege kardiološkog bolesnika) Teorijska znanja • Patofiziologija ishemijske bolesti srca • Poznavanje postupka, način pripreme bolesnika, materijala za punkciju perikarda, moguće komplikacije, nadzor nakon zahvata • Poznavanje indikacija i postupaka u pripremi za hitnu invazivnu koronarnu intervenciju • Poznavanje tehnike dijagnostičke i terapijske koronarografije • Poznavanje tehnika perkutane koronarne intervencije (stentiranje, dilatacija balonom) • Poznavanje tehnike invazivnog elektrofiziološkog ispitivanja srca • Monitoriranje bolesnika (invazivno, neinvazivno) • Poznavanje indikacija za privremenu i trajnu elektrostimulaciju srca • Poznavanje pravila aseptičnog rada (priprema operativnog polja, priprema bolesnika, pripremanje potrebnog materijala i instrumenata za sterilizaciju) • Poznavanje dokumentacije praćenja opreme i pribora, poznavanje sestrinske dokumentacije Praktične vještine • Priprema bolesnika i materijala, asistencija kod punkcije perikarda, zbrinjavanje i nadzor nakon pretrage, uočavanje komplikacija • Priprema bolesnika za hitnu invazivnu koronarnu intervenciju • Asistiranje i instrumentiranje pri invazivnim i interventnim kardiološkim postupcima (kateterizacija srca, perkutane koronarne intervencije, dilatacija balonom i implantacije stenta) • Priprema i postavljanje opreme za invazivni monitoring pacijenta, provođenje neinvazivnog monitoriranja bolesnika • Asistiranje prilikom izvođenja invazivnog elektrofiziološkog ispitivanja srca • Asistiranje prilikom postavljanja privremenog/trajnog srčanog elektrostimulatora • Primjena lijekova prema odredbi liječnika • Pripremanje operativnog polja i instrumentarija • Priprema bolesnika za zahvat, praćenje tijekom zahvata i zbrinjavanje bolesnika nakon zahvata • Vođenje administracije ugradbenih materijala (elektrostimulatori, stentovi), sudjelovanje u nabavi potrebne opreme i sredstava • Praćenje protokola ponašanja u sterilnoj zoni • Vođenje evidencije učinjenih zahvata, statističkih izvještaja Praktični dio provodi se: • koronarna jedinica • odjel kardiologije • laboratorij za invazivnu kardiologiju • laboratorij neinvazivne dijagnostike (ergometrija, UZV srca) • kardiološka ambulanta • pacemakerska ambulanta (elektrostimulatorska ambulanta)
11. b)pulmologija Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija dišnog sustava • Definicija bolesti, klinička slike, liječenje bolesti i komplikacije (pneumonija, bronhalna astma, kronični bronhitis, bronhiektazije, emfizem pluća, kronična opstruktivna bolest, akutna i kronična respiratorna insuficijencija, cistična fibroza, akutne bolesti gornjeg i donjeg dišnog sustava – sinuitis, bronhitis, bronhiolitis i tuberkuloza) • Djelovanje i prepoznavanje nuspojava osnovnih grupa lijekova • Način primjene i nuspojave terapije za liječenje tuberkuloze /provođenje tkz. DOTS sustava/ • Poznavanje vrsta i načina primjene inhalacijske terapije (električni inhalator, raspršivač, inhaler sa suhim prahom) upotreba pomagala za inhaliranje • Indikacije i načina primjene terapije kisikom • Poznavanje načina samokontrole bolesnika s bolestima dišnog sustava (PFM) • Vrste i načini primjene fizikalne terapije (vježbe disanja, iskašljavanje), kontraindikacije, moguće komplikacije • Hitna stanja u pulmologiji i propisane intervencije (hemoptoa, plućna embolija, ARDS) • Anafilaktički šok, intervencije • Poznavanje neinvazivnih instrumentalnih pretraga, pripreme bolesnika, zbrinjavanje nakon zahvata i moguće komplikacije (spirometrija, difuzija, tjelesna pletizmografija, RTG) • Poznavanje indikacija za bronhoskopiju, tijek izvođenja, priprema i zbrinjavanje bolesnika tijekom i nakon bronhoskopije (anestezija opća/lokalna), uzimanje uzoraka za mikrobiološke, citološke i histološke pretrage, pravilna pohrana i transport, moguće komplikacija prilikom i nakon zahvata • Indikacije za pleuralnu punkciju dijagnostička/terapijska, tijek postupka, priprema bolesnika, materijala, moguće komplikacije • Postupak uzimanja uzoraka krvi za laboratoriske analize (plinaska analiza krvi), normalne vrijednosti respiracijskih plinova i acidobazne ravnoteže, patološka stanja kod kojih je prisutno odstupanje od normalnih vrijednosti • Promjene u iskašljaju, metode koje pospješuju iskašljavanje i održavanja prohodnosti dišnih putova • Kožni testovi i način pripreme bolesnika (prik test, intradermalni test i tuberkulinsko testiranje) • Indikacije i postupak hiposenzibilizacije • Postupak uzimanja iskašljaja za mikrobiološke pretrage, način pohranjivanja, zaštita od infekcije • Postupak zaštite od infekcije tuberkuloze, postupak izolacije bolesnika, prevencija tuberkuloze, izolacija bolesnika s rezistentnom tuberkulozom, liječenje • Higijensko–dijetetske mjere u liječenju tuberkuloze, nutritivnih alergija, cistične fibroze • Dostupni informacijski i edukativ materijal, način ostvarivanja prava na pomagala Praktične vještine • Prepoznavanje promjena u izgledu, uočavanje inspiratorne i ekspiratorne dispneje, razlikovanje patoloških oblika disanja, acidoza, alkaloza, hipoksija, hiperkapnija, patološke promjene u iskašljaju • Primjena propisane terapije • Primjena terapije za liječenje tuberkuloze • Priprema bolesnika i pribora, uzimanje uzorka arterijske krvi za plinsku analizu • Korištenje mjera za pospješivanje iskašljavanja i prohodnosti dišnih putova • Aspiracija sekreta gornjih i donjih dišnih putova (orofaringealna i endotrahealna) • Održavanje tubusa i kanile • Uzimanje iskašljaja za mikrobiološku analizu, priprema bolesnika, pravilan položaj, zaštita od infekcije • Priprema bolesnika za kožno testiranje, prepoznavanje pozitivne reakcije na mjestu unosa alergena, uočavanje mogućih komplikacija, provođenje propisanih intervencija • Provođenje hiposenzibilizacije, prepoznavanje mogućih komplikacija, intervencije • Priprema bolesnika za instrumentalne neinvazivne pretrage, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje mogućih kontraindikacija i komplikacija • Priprema bolesnika za bronhoskopiju, praćenje vitalnih znakova, nadzor nakon pretrage, uočavanje mogućih komplikacija • Pleuralna punkcija terapijska/ dijagnostička, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom, uočavanje mogućih komplikacija • Upoznavanje bolesnika s načinom primjene terapije (kisikoterapija, lijekovi za inhalaciju pomoću raspršivača, električnog inhalatora ili diska), primjena ordinirane terapije, pomoć pri inhalaciji, provjerava ispravnost inhaliranja, provjera učinka terapije pomoću PFM-a (mjerenje maksikalne brzine izdahnutog zraka) • Prepoznavanje anafilaktičkog šoka i primjena propisanih intervencija • Pomoć pri astmatičnom napadaju • Provođenje mjera prevencije od infekcija, mjere izolacije, osobne zaštite, pravilno pohranjivanje infektivnog materijala • Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad • Savjetovanje bolesnika o postojećim udrugama, grupama za potporu i načinu ostvarivanja prava na pomagala, osiguravanje pisanih uputa i preporuka Praktični dio provodi se: • Pulmološki odjel • Jedinica intenzivnog liječenja • Kabinet za funkcionalnu dijagnostiku • Kabinet za endoskopsku dijagnostiku • Ambulanta za testiranje inhalacijskih alergena • Specijalna bolnica za liječenja tuberkuloze
12. c)gastroenterologija Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija probavnog sustava • Definicija bolesti, klinička slika, liječenje, komplikacije bolesti probavne cijevi, gušterače, jetre i bilijarnog trakta (ulkusna bolest, upalne bolesti crijeva, gastrointestinalne infekcije, polipi gastrointestinalnog trakta, akutni i kronični pankreatitis, hepatitis, ciroza jetre, žučni kamenci, tumori) • Laboratorijskih pretrage krvi, urina, stolice, punktata, bioptata, specifičnih za gastroenterološkog bolesnika • Poznavanje mogućih promjena u izlučinama, izgledu bolesnika • Poznavanje karakteristika boli, specifičnosti praćenja i zbrinjavanja • Hitna stanja u gastroenterologiji • Poznavanje djelovanja i mogućih nuspojava osnovnih grupa lijekova i intereakcije lijekova i infuzijskih otopina (lijekovi za liječenje ulkusne bolesti, antiemetici, spazmolitici, digestivi, laksativi, antidijaroici, diuretici, analgetici, antipiretici, imunosupresivni lijekovi, antikoagulansi, citostatici) • Poznavanje radioloških, endoskopskih, ultrazvučnih i radionuklidnih pretraga, priprema, način izvođenja i zbrinjavanje nakon zahvata, moguće komplikacije • Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod abdominalne punkcije • Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod digitorektalnog pregleda • Poznavanje indikacija, materijala i postupka kod uvođenja nazogastrične sonde, kontrola rizika prilikom postupak hranjenja • Gastrostoma • Parenteralna i enteralna prehrana, indikacije, vrste pripravaka, način primjene • Medicinsko-tehnički aparati; postupak rukovanja, održavanja, čišćenja i dezinfekcije • Stoma; indikacije, vrste, postupak nadzora i njege • Prehrana bolesnika oboljelih od bolesti probavnog sustava i specifičnosti određenih dijeta • Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal, ostvarivanje prava na pomagala Praktične vještine • Prepoznavanje promjena: vanjski izgled: žutilo kože i sluznice, blijeda i hladno orošena koža kod krvarenja, proširene kapilare kože, edemi ekstremiteta, ascites, palmarni eritem; stanje svijesti: smetenost, delirij, encefalopatija, koma; izlučine: melena, enteroragija, aholična stolica, gnoj i male količine krvi u stolici, hematemeza, oligurija, anurija, urin tamne boje; mjerenje i bilježenje promjena • Razlikovanje vrsta boli, procjena i praćenje • Sudjelovanje i provođenje odgovarajućih postupaka u hitnim stanjima (reanimacija, zbrinjavanje bolesnika koji krvari, zbrinjavanje bolesnika u anafilaksiji) • Priprema bolesnika i pribora, prikupljanje, pohranjivanje materijala za hematološke, biokemijske, serološke, mikrobiološke, citološke i histološke pretrage • Instrumentalni dijagnostički postupci (ultrazvučni, endoskopski, radiološki, radionuklidni) svrha, indikacije, kontraindikacije, provođenje i komplikacije određenog postupka, priprema i postupak s bolesnikom nakon pretrage • Abdominalna punkcija, priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika, postupak s dijagnostičkim materijalom • Digitorektalni pregled; priprema pribora, bolesnika, asistiranje, zbrinjavanje bolesnika • Nazogastrična sonda; priprema pribora, bolesnika, uvođenje nazogastrične sonde, kontrola položaja sonde, promatranje i bilježenje sukcije, postupak hranjenja • Gastrostoma; savjetovanje bolesnika u cilju samozbrinjavanja • Stoma; izbor pomagala i njihova primjena, savjetovanje bolesnika u cilju samozbrinjavanja • Primjena parenteralne i enteralne prehrane, uočavanje mogućih komplikacija, nuspojava, nadzor i rukovanje pumpom • Savjetovanje o načinu prehrane kod određenih bolesti probavnog sustava prema utvrđenom protokolu • Informiranje bolesnika o postojećim udrugama i grupama za potporu, načinu ostvarivanja prava na pomagala, osiguravanje pisanih uputa i preporuka • Uklanjanje ili ublažavanje problema oboljelih primjenom planiranih intervencija, izbor odgovarajućeg pribora i sredstva za rad Praktični dio provodi se: • Odjel gastroenterologije • Laboratorij za biopsiju jetre • Ultrazvučni laboratorij • Endoskopski kabinet • Centar za enteralnu i parenteralnu prehranu
13. d)gastroenterološka endoskopija Teorijska znanja • Anatomija, fiziologija i patofiziologija probavnog sustava, značajne za endoskopske dijagnostičke i terapijske zahvate • Sposobnost razlikovanja normalne i patološke strukture pregledavanog organa • Potrebna znanja iz farmakologije, intravenske terapije, anesteziologije i reanimacije • Građa, funkcija i svrha endoskopa i endoskopskog pribora • Održavanje i pohranjivanje endoskopa i endoskopskog pribora, zbrinjavanje otpadnog materijala prema određenim protokolima, zakonskim odredbama i uputama proizvođača • Dezinfekcija i sterilizacija, te sredstva i metode koje se koriste u postupku dezinfekcije • Rizik od infekcije prilikom endoskopije, načina prijenosa infekcije, potencijalnih rizika za osoblje i bolesnika • Vođenje dokumentacije praćenja korištenja, dezinfekcije, i pohranjivanja opreme • Holistički pristup zbrinjavanju bolesnika prije, tijekom i nakon endoskopskog zahvata • Dijagnostički i terapijski endoskopski postupci, svrha, indikacije, kontraindikacije, provođenje, rizici i komplikacije • Poznavanje potencijalnih i prepoznavanje prisutnih komplikacija povezanih s endoskopskim zahvatom (krvarenje, nekroza, perforacija, aspiracija želučanog sadržaja, anafilaktička reakcija – na sredstvo sklerozacije, distenzija želuca i crijeva kod argon-plazma koagulacije) • Prikupljanje podataka, dokumentiranje, analiziranje, interpretacija prikupljenih podataka u svrhu održavanja i procjene profesionalnih standarda te u svrhu unaprijeđenja postojeće prakse • Poznavanje etičkih i profesionalnih standarda, smjernica te zakonske regulative u svrhu pružanja usluge unutar zakonskih okvira Praktične vještine • Primjena terapije, praćenje vitalnih znakova, procjena stanja sediranog/anesteziranog bolesnika prije, tijekom i nakon zahvata, provođenje odgovarajućih postupaka u hitnim stanjima • Pravilna priprema i rukovanje endoskopima i endoskopskim priborom uključujući i testiranje ispravnosti te rješavanje problema za vrijeme upotrebe • Pravilno održavanje i pohranjivanje endoskopa i endoskopskog pribora, zbrinjavanje otpadnog materijala • Ručna dezinfekcija endoskopa, strojna dezinfekcija endoskopa, dezinfekcija endoskopskog pribora, priprema materijala za sterilizaciju (svaki postupak 60x) • Provođenje mjera za sprječavanje prijenosa infekcije • Vođenje dokumentacije o korištenju, dezinfekciji i pohranjivanju opreme • Prikupljanje podataka, informiranje i savjetovanje bolesnika o ponašanju nakon provedenog dijagnostičkog ili terapijskog zahvata, priprema prije zahvata, podrška za vrijeme i nakon zahvata, priprema za endoskopski dijagnostički ili terapijski postupak, zbrinjavanje bolesnika nakon endoskopskog zahvata • Asistiranje dijagnostičkog i terapijskog zahvata: ezofagogastroduodenoskopija 60x, kolonoskopija 60x, rektoskopija 60x, ERCP 20x, endoskopski ultrazvuk 10x, hemostaza krvarećih lezija 20x, polipektomija 20x, dilatacija stenoze jednjaka 10x, biopsija jetre 30x, postavljanje stenta 10x, papilotomija 10x, ekstrakcija kamena iz žučovoda 10x, vađenje stranog tijela, postavljanje perkutane gastrostome 3x, enteroskopija 5x, urea-izdisajni test 10x, endoskopska kapsula • Prepoznavanje komplikacija povezanih s endoskopskim zahvatom Praktični dio provodi se: • Endoskopski i ultrazvučni kabinet • Odjel radiologije • Laboratorij za biopsiju jetre
14. e)nefrologija Teorijska znanja • Anatomija i fiziologija mokraćnog sustava • Definicije bolesti, kliničke slike, liječenje i komplikacije (akutne infekcije mokraćnih putova, glomerulonefritis, nefrotski sindrom, akutno i kronično zatajenja bubrega, kamenci u bubrezima i mokraćnim vodovima) • Poznavanje karakteristika boli • Djelovanje i moguće nuspojave osnovnih grupa lijekova • Dvoluminalni centralni intavaskularni kateter, indikacije za uvođenje, moguće komplikacije, nadzor i rukovanje • Secifične pretrage krvi i pretrage mokraće, način izvođenja (određivanje renina i aldosterona u krvi i aldosteron u 24 satnoj mokraći i kaptoprilski test) • Radiološke i endoskopske pretraga mokraćnog sustava, priprema, način izvođenja, zbrinjavanje nakon zahvata, komplikacije (mikcijska cistografija, renalna angiografija) • Priprema bolesnika, pribora, izvođenje i zbrinjavanje bolesnika nakon biopsije bubrega • Kontinuirano mjerenje arterijskog krvnog tlaka, tijek pretrage, aparat • Vrste dijalize; priprema bolesnika za hemodijalizu i peritonejsku dijalizu, komplikacije. • Arteriovenska fistula • Stoma (urostoma, nefrostoma) indikacije, komplikacije • Postupak pripreme bolesnika za transplantaciju i posttransplantacijski tijek • Poznavanje specifičnih dijeta • Uloga udruge oboljelih, informacijski i edukativni materijal Praktične vještine • Prepoznavanje promjena u izgledu, mjerenje, praćenje i bilježenje vitalnih znakova, izlučina, tjelesne težine, anurije, retencije urina, poliurije, hematurije, disurije i polakisurije. • Razlikovanje izostenurije od hipostenurije • Informiranje bolesnika o pravilnom skupljanju diureze. • Praćenje svijesti i uočavanje napredovanja uremije • Procjena boli, praćenje učinka analgezije • Priprema za funkcionalne pretrage i sudjelovanje u izvođenju • Uzimanje urina za mikrobiološke pretrage, upućivanje na postupak samostalnog uzimanja • Priprema za radiološke i endoskopske pretrage i dokumentacija, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija • Nadzor bolesnika i uočavanje komplikacija (renalna angiografija – dilatacija) • Priprema bolesnika za biopsiju bubrega, asistiranje, zbrinjavanje nakon zahvata, uočavanje komplikacija