Sudski poslovnik

Sudski poslovnik Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Sudski poslovnik NN 158/2009 (31.12.2009.), Sudski poslovnik MINISTARSTVO PRAVOSUĐA 3942 Na temelju članka

stavak
Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05, 16/07 i 113/08) ministar pravosuđa donosi SUDSKI POSLOVNIK DIO PRVI OPĆE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJU I POSLOVANJU I. glava UVODNE ODREDBE Članak
Sudskim poslovnikom propisuju se osnove ustroja i poslovanja u sudovima. Odredbe Sudskog poslovnika Vrhovni sud Republike Hrvatske primijenjuje ako pojedina pitanja nisu drugačije riješena posebnim propisima ili Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odredbe Sudskog poslovnika primjenjuju se u postupku sudjelovanja javnih bilježnika u ostavinskim postupcima i postupcima ovrhe, ako pojedina pitanja nisu drukčije riješena posebnim propisima o radu javnih bilježnika. Primjenom Sudskog poslovnika osigurava se uredno i pravodobno obavljanje poslova sudske uprave, uredskog poslovanja i drugih poslova važnih za unutarnje poslovanje sudova i stalnih službi. Članak
Radi obavljanja poslova sudske uprave, uredskog poslovanja i drugih poslova važnih za unutarnje poslovanje sudova te vođenja registara, sudovi se mogu koristiti informatičkom tehnologijom i drugim tehnologijama automatske obrade podataka. Ovim Sudskim poslovnikom propisuje se način postupanja sudova koji koriste sustav eSpis. Za svaki pojedini sud početak korištenja sustava eSpis određuje odlukom ministar pravosuđa nakon što za isto budu ispunjeni tehnički i organizacijski uvjeti. Članak
eSpis je jedinstveni informatički sustav za upravljanje sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika i na svim vrstama te razinama sudova. Osobe ovlaštene za pristup sustavu eSpis su: – korisnik sustava eSpis, – službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava eSpis određenog suda, – vanjski korisnik sustava eSpis, – ovlašteni stručnjak, – administrator središnjeg sustava eSpis, – administrator sustava eSpis u sudu. Korisnik sustava eSpis je osoba ovlaštena za obavljanje određenih radnji pomoću sustava eSpis, što uključuje unos podataka i upravljanje sudskim predmetima u okviru dodijeljene uloge i ovlaštenja. U okviru svojih nadležnosti i radnji koje obavljaju pomoću sustava eSpis, korisnici sustava eSpis su: – ključni korisnik, – službenik sudske pisarnice, – sudac, sudski savjetnik i službenik u referadi, – predsjednik suda i službenik u uredu predsjednika, – voditelj sudskog arhiva, – druga osoba koju rasporedom poslova određuje predsjednik suda. Službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava eSpis određenog suda je zaposlenik dotičnog suda, drugog suda ili Ministarstva pravosuđa, koji nije ovlašten za unos i promjene podataka o sudskim predmetima, ali ima ovlaštenje za uvid u podatke na temelju ovlaštenja predsjednika suda te dodijeljene uloge i ovlaštenja u sustavu eSpis. Vanjski korisnik sustava eSpis je osoba koja ima pravo na ograničen uvid u podatke sustava eSpis za predmete u kojima ima pravni interes i na način koji odredi i objavi Ministarstvo pravosuđa. Osim stranaka u predmetima, vanjski korisnik može biti javni bilježnik, odvjetnik i sl. Ovlašteni stručnjak je osoba zadužena za razvoj i održavanje sustava eSpis, koju odredi i ovlasti Ministarstvo pravosuđa. Ovlašteni stručnjaci određuju se za pojedina područja razvoja i održavanja sustava eSpis (strojna oprema, programska oprema, baza podataka, komunikacije, školovanje itd.), a njihovo ovlaštenje određuje djelokrug rada, obaveze i odgovornosti. Administratori središnjeg sustava su osobe zadužene i ovlaštene za unošenje svih podataka o sudovima, korisnicima, njihovim ulogama te ostalih podataka potrebnih za nesmetani rad sustava, kao i za davanje obvezujućih uputa o načinu rada u sustavu eSpisa. Administrator sustava eSpis na sudu je osoba određena godišnjim rasporedom poslova, zadužena za dodjeljivanje i ukidanje korisničkih imena, uloga i ovlaštenja za pristup sustavu eSpis na sudu te unos podataka u algoritam za automatsku dodjelu predmeta. Članak
Unutarnje poslovanje u sudu odvojeno je od suđenja. Članak
O pravilnoj primjeni Sudskog poslovnika skrbe se tijela pravosudne i sudske uprave kao i sudovi na koje se odnose odredbe Sudskog poslovnika. Obvezatne upute i tumačenja za primjenu Sudskog poslovnika daje Ministarstvo pravosuđa. Objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih odredaba Sudskog poslovnika daje neposredno više tijelo sudske uprave. O danim objašnjenjima i upozorenjima obavijestit će se Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske koji ih mogu izmijeniti ili ukinuti. Predsjednik suda daje upute o primjeni pojedinih odredaba ovog Sudskog poslovnika u pojedinom slučaju. Članak
U sudovima koji koriste sustav eSpis predsjednik suda skrbi za osiguranje nužnih kadrovskih, tehničkih i organizacijskih uvjeta za funkcioniranje sustava eSpis, za točan i ažuran unos podataka u sustav eSpis na sudu te za urednu provedbu mjera sigurnosti, pohranjivanja i zaštite podataka, vezano uz korištenje sustava eSpis u sudu. Članak
Ministar pravosuđa određuje osobe koje su ovlaštene i odgovorne za: – provedbu mjera osiguranja, pohranjivanja i zaštite podataka cjelokupnog sustava eSpis, – utvrđivanje da li su ispunjeni propisani tehnički organizacijski i drugi uvjeti za primjenu sustava eSpis na pojedinom sudu, – funkcioniranje središnjeg sustava, – iznošenje podataka sustava pohranjenih na prenosivim magnetskim i optičkim medijima iz prostorija središnjeg sustava, radi spremanja na udaljeno sigurno mjesto i vraćanje tih podataka u prostorije središnjeg sustava, − izdavanje skupova podataka iz središnjeg sustava vanjskim korisnicima, telekomunikacijskim putem ili na prenosivim magnetskim i optičkim medijima, – nadzor nad primjenom i korištenjem sustava eSpis na sudovima. II. glava SUDSKA UPRAVA
Poslovi sudske uprave Članak
Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda. Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osobito: – ustrojavanje unutarnjeg poslovanja u sudu, – skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u sudu, – poslove izvršenja kaznenopravnih sankcija (osim izvršenja kazne zatvora) i postupak s pritvorenicima, – pozivanje i raspoređivanje sudaca porotnika, – poslove u svezi stečajnih upravitelja ako to drugim propisom nije drukčije određeno, – poslove u svezi sa stalnim sudskim vještacima, tumačima i procjeniteljima, – poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu, – poslove međunarodne pravne pomoći, – stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika te sudaca u sudu, – poslove u svezi s imenovanjem i razrješenjem sudaca, odnosno prestankom sudačke dužnosti, stručnim usavršavanjem sudaca posebno sudaca koji rade na predmetima iz članka
Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: Zakon o USKOK-u), sudskih savjetnika, vježbenika i drugih zaposlenika suda, – poslove organiziranja i pružanja podrške svjedocima i žrtvama, – poslove vezane uz funkcioniranje informatičkih sustava, – poslove vođenja statistike, – poslove analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda, – poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje, – financijsko-materijalno poslovanje suda, – poslove oko praćenja naplate sudskih pristojbi, – poslove vezane uz praćenje oslobođenja od plaćanja troškova postupaka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, – poslove sudskih pologa (depozita), – i druge poslove određene Zakonom o sudovima i ovim Sudskim poslovnikom.
Ovlasti i dužnosti predsjednika suda Članak
Predsjednik suda upravlja sudom. Obavljanje pojedinih poslova sudske uprave predsjednik suda može povjeriti, zamjeniku predsjednika suda, predsjednicima odjela, sucima, tajniku suda i sudskim službenicima, a u velikim sudovima ih može organizirati u upravljačke timove. Zamjenik predsjednika suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a u velikim sudovima te poslove može obavljati u okviru čitavog radnog vremena. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika suda zamjenjuje zamjenik predsjednika suda. U smislu ovog Sudskog poslovnika veliki sudovi su sudovi u kojima radi više od 50 sudaca. Članak
U obavljanju poslova sudske uprave predsjednik suda donosi upravne akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti. Članak
Predsjednik suda skrbi se za pravilne odnose i postupak sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među zaposlenicima suda. O pojavama u sudu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi u sudu, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlast, ili na drugi način šteti ugledu suda, predsjednik suda dužan je obavijestiti neposredno više tijelo sudske uprave i Ministarstvo pravosuđa. Članak
Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u sudu i stalnim službama. Nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad sudskih vijeća, sudaca pojedinaca, istražnih sudaca (sudaca istrage) i drugih zaposlenika suda, uvidom u spise, odluke i odluke viših sudova donesene u povodu pravnih lijekova, pregledom upisnika, ročišnika, pomoćnih knjiga i popisa, uvidom u podatke sustava eSpis u sudovima koji koriste sustav eSpis i na drugi pogodan način te nadzorom nad radom sudske pisarnice, službe javnih knjiga i drugih ustrojstvenih jedinica. Predsjednik suda koji koristi sustav eSpis nadzor iz stavka
i
ovoga članka u dijelu u kojem se odnosi na postupanje u sustavu eSpis vrši najmanje jedanput mjesečno uvidom u upravljačka i druga izvješća eSpis sustava. O izvršenom nadzoru iz stavka
ovoga članka i rezultatima nadzora te poduzetim mjerama, predsjednik suda dužan je sastaviti službenu bilješku koju će uložiti u za to otvoren spis sudske uprave pod grupom 12 Su. Članak
Predsjednik suda usklađuje rad stalnih službi, sudskih odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u sudu. Kad predsjednik suda uoči u radu odjela, vijeća, sudaca pojedinaca istražnih sudaca (sudaca istrage) nejednako postupanje ili protivno postojećim propisima ili odstupanje od ustaljene sudske prakse viših sudova, iznijet će svoja zapažanja na razmatranje na sjednicama sudaca. Predsjednik suda dužan je izvijestiti viši sud, odnosno više tijelo sudske uprave o svim pitanjima važnim za rad suda, a posebno o predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u i o tim predmetima podnositi mjesečno izvješće. Predsjednik suda dužan je voditi računa o dinamici održavanja ročišta u ovim predmetima. Članak
Predsjednik suda dužan je pri imenovanju branitelja u kaznenim predmetima ratnih zločina pridržavati se liste odvjetnika koji su specijalizirani za obrane u kaznenim predmetima ratnih zločina.
Stručno osposobljavanje Članak
Predsjednik suda uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih osoba na stručnom osposobljavanju u sudu sukladno posebnim propisima. Na poslove iz stavka
ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka
Sudskog poslovnika. Program, metode i organizaciju osposobljavanja sudaca i sudskih službenika za korištenje sustava eSpis određuje Ministarstvo pravosuđa. Provedbu osposobljavanja za korištenje sustava eSpis na određenom sudu određuje predsjednik suda naredbama i uputama u okviru svojih ovlasti.
Sjednice i sastanci Članak
Predsjednik suda saziva sjednice i sastanke sudaca i ostalih zaposlenika suda. Sastanci sudaca i ostalih zaposlenika suda sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga suda, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanja rada pojedinih odjela, vijeća i službi, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad suda. Sjednice sudaca razmatraju osobito: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja suda i stalnih službi i raspored poslova; ostvarivanje programa rada suda i izvješće o radu; sporna pravna pitanja; ujednačavanje sudske prakse; unapređenje metoda rada; stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika, vježbenika i ostalih zaposlenika suda, kao i druga pitanja važna za rad suda. U sudovima u kojima su osnovani sudski odjeli pitanja iz stavka
ovog članka razmatraju se na sjednicama sudskih odjela, ako zakonom nije određeno njihovo razmatranje na sjednici svih sudaca. Sjednice odjela saziva predsjednik suda ili predsjednik odjela, po potrebi, a najmanje jednom mjesečno. Članak
Ministar pravosuđa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske, predsjednik županijskog suda u odnosu na općinske sudove, predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u odnosu na prekršajne sudove i predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u odnosu na trgovačke sudove mogu zahtijevati da se na sjednicama sudaca ili sastancima zaposlenika suda razmotre pojedina pitanja sudske odnosno pravosudne uprave važna za rad pravosudnih tijela i izvjesti ih se o prihvaćenim stajalištima. Članak
O radu sjednice sudaca i sastanku zaposlenika suda vodi se zapisnik u koji se u bitnom unosi tijek i zaključci sjednice ili sastanka. O razmotrenim pitanjima i zaključcima od šireg značenja za obavljanje djelatnosti suda predsjednik će suda obavijestiti neposredno viši sud i Ministarstvo pravosuđa. Članak
Predsjednik suda može sucu, sudskom savjetniku i drugom zaposleniku suda povjeriti obradu pojedinih pitanja iz primjene propisa, sudske prakse ili nacrta propisa koje donosi zakonodavna ili izvršna vlast radi razmatranja na sjednici sudaca, a po potrebi, i na sastanku svih zaposlenika suda.
Ovlasti predsjednika višeg suda Članak
Predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno predsjednik županijskog suda (u daljnjem tekstu – »viši sud«) drugostupanjska su tijela u poslovima sudske uprave iz ovlasti predsjednika trgovačkog suda, predsjednika prekršajnog suda odnosno predsjednika općinskog suda (u daljnjem tekstu – »niži sud«), ako posebnim propisima ili Sudskim poslovnikom nije drukčije određeno. Predsjednik višeg suda i od njega ovlaštena osoba ima pravo uvida u sve podatke sustava eSpisa za niže sudove koji koriste sustav eSpis iz područja nadležnosti toga suda. Članak
Viši sud dužan je najmanje jednom godišnje održati zajedničke sastanke i savjetovanja sudaca višeg suda sa sucima nižih sudova radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih sudova. O tim sastancima i savjetovanjima viši sud obavijestit će Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske. Predsjednik višeg suda, prema potrebi, obilazi niže sudove u svezi s rješavanjem pojedinih pitanja. Članak
Viši sud u poslovima sudske uprave nadzire rad nižih sudova sa svoga područja. U obavljanju nadzora viši sud pribavlja izvješća i druge podatke o radu nižih sudova koristeći se i sustavom eSpis te drugim informatičkim sustavima kojima se sudovi koriste u svome radu. Predsjednik višeg suda, prema programu rada, osobno će ili preko određenih sudaca i drugih stručnih osoba obaviti svake godine pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih sudova sa svoga područja. O obavljenom pregledu, te nađenom stanju i poduzetim mjerama, podnosi se izvješće Ministarstvu pravosuđa i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a dostavlja se i sudu u kojem je obavljen pregled rada.
Odnos prema višim tijelima sudske uprave Članak
U poslovima sudske uprave općinski, prekršajni i trgovački sudovi obraćaju se Ministarstvu pravosuđa i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, putem neposredno višeg suda, a veliki sudovi, županijski sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Visoki trgovački sudu Republike Hrvatske obraćaju se neposredno. Primjerak akta upućenog Ministarstvu pravosuđa sudovi će dostavit i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. III. glava USTROJSTVENE JEDINICE
Sudski odjeli i vijeća Članak
Sudski odjeli osnivaju se u sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca (najmanje tri) koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja. Pod uvjetima iz stavka
ovoga članka sudovi osnivaju odjele prema granama sudovanja, odnosno prema vrstama predmeta, a u sudovima u kojima broj predmeta u kojima postupak traje duže od tri godine prelazi više od 10% od ukupnog broja predmeta mogu se osnovati i posebni odjeli za rad na tim predmetima. Ako nema uvjeta za osnivanje posebnog odjela za radne i obiteljske sporove, sudovi su dužni osnovati posebno vijeće odnosno za rad u tim predmetima predsjednik suda zadužit će odgovarajuće suce. Članak
U Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a. U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz prethodnog stavka ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a. U istražnim centrima Županijskih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se posebni istražni odjeli za predmete kaznenih djela iz članka
Zakona o USKOK-u. Članak
Sudskim odjelom upravlja predsjednik odjela. Predsjednik odjela ima zamjenika. Predsjednici odjela i svi suci u odjelu skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelima, vijećima i odsjecima. Predsjednik odjela i svi suci odjela iz članka
ovoga Sudskog poslovnika, skrbe za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu, a posebno vode računa o primjeni odredaba Zakona o zaštiti tajnosti podataka i Zakonu o USKOK-u. Ako sudski odjel ima više od 20 sudaca, može se radi obavljanja uredskih poslova sudske uprave ustrojiti pisarnica predsjednika odjela.
Stalne službe Članak
U prekršajnim i općinskim sudovima osnivaju se stalne službe izvan sjedišta suda, kao posebne ustrojstvene jedinice suda. U stalnim službama rješavaju se svi predmeti iz stvarne nadležnosti prekršajnog i općinskog suda sukladno članku
i
Zakona o sudovima. Poslovi ovjere isprava i ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu i poslovi međunarodne pravne pomoći iz nadležnosti stalne službe obavljat će se u sjedištu općinskog suda. Poslove izdavanja uvjerenja da nije pokrenuta istraga niti podignuta optužnica koja je stala na pravnu snagu, a niti je izrečena nepravomoćna presuda za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora ili novčana kazna, obavljat će stalne službe iz nadležnosti stalnih službi. U stalnim službama ustrojavaju se posebni zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova za katastarske općine iz nadležnosti stalnih službi sa sjedištem u stalnoj službi. Članak
Predsjednik prekršajnog suda odnosno općinskog suda može radi ravnomjerne radne opterećenosti sudaca odrediti da se u stalnim službama toga suda rješavaju predmeti iz nadležnosti drugih ustrojstvenih jedinica suda.
Praćenje i proučavanje sudske prakse Članak
U sudovima se osigurava praćenje i proučavanje sudske prakse. U sudovima s više od 20 sudaca osnivaju se odjeli ili odjelne službe za praćenje i proučavanje sudske prakse. U sudovima s manje od 20 sudaca predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova određuje suca za praćenje i proučavanje sudske prakse. U županijskim sudovima iz članka
ovoga Sudskog poslovnika, obvezatno se ustrojava posebna služba za praćenje i proučavanje sudske prakse u predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u. U sudovima u kojima se osnivaju stalne službe, predsjednik suda godišnjim rasporedom određuje suca za praćenje i proučavanje sudske prakse. Praćenje i proučavanje sudske prakse obuhvaća osobito: praćenje sudske prakse prvostupanjskih i sudova višeg stupnja; praćenje općih pravnih shvaćanja i općih stajališta za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana te jednakosti svih pred zakonom; pripremanje nacrta pravnih shvaćanja i drugih materijala za sjednice sudskih odjela; te obavljanje drugih poslova određenih Zakonom o sudovima i rasporedom poslova.
Sudska pisarnica Članak
Sudska pisarnica obavlja uredske poslove u sudu. U sudovima s većim opsegom poslova sudska pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica (prijamna, kaznena, parnična, izvanparnična, ostavinska, ovršna itd.). Županijski sudovi iz članka
ovoga Sudskog poslovnika dužni su osnovati posebnu pisarnicu za postupanje s predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u. Ovi se predmeti ne vode u sustavu eSpis. Uredski poslovi koji se odnose na predmete prethodnog postupka obavljaju se u kaznenoj pisarnici ako za te predmete nije osnovana posebna pisarnica. Članak
Radom sudske pisarnice upravlja upravitelj sudske pisarnice koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova, a upravitelj posebne pisarnice iz članka
stavak
ovoga Sudskog poslovnika dužan je primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Upravitelj se sudske pisarnice skrbi za uredno i pravodobno obavljanje poslova prijepisa i obavlja raspored administrativnih referenata-sudskih zapisničara i sudskih zapisničara-daktilografa. Kad je sudska pisarnica podijeljena na više ustrojstvenih jedinica, radom pojedinih jedinica upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja sudske pisarnice.
Sudska pisarnica u stalnim službama Članak
U stalnim službama ustrojit će se sudska pisarnica. Pismena i podnesci koji se odnose na stalnu službu primaju se u sudskoj pisarnici stalne službe. Podnesci i dopisi koji se odnose na zemljišne knjige (zemljišno -knjižni podnesci) primaju se u posebnoj pisarnici zemljišnoknjižnog odjela u stalnoj službi.
Ured predsjednika suda Članak
Poslovi sudske uprave obavljaju se u uredu predsjednika suda. Za obavljanje uredskih poslova sudske uprave odredit će se, prema potrebi, jedan ili više službenika koji će po uputama predsjednika suda obavljati poslove u predmetima sudske uprave. U sudovima s većim opsegom poslova ured predsjednika suda može imati više ustrojstvenih jedinica kao tajništvo, pisarnicu ureda predsjednika suda, odjele ili odsjeke za materijalno-financijsko poslovanje, sudsku statistiku, odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama i druge ustrojstvene jedinice koje obavljaju određene poslove sudske uprave. Članak
U uredu predsjednika suda obavljaju se osobito ovi poslovi: – vodi se upisnik za predmete sudske uprave i čuva priručna arhiva, – prima i obavlja prijepis akata sudske uprave, – poslovi koji se odnose na prijam službenika i namještenika, – vodi se evidencija o svim sucima i ostalim zaposlenicima suda, – vodi se popis sudaca porotnika, – vrši se pozivanje na rasprave i raspoređivanje sudaca porotnika, – utvrđuje se lista stečajnih upravitelja, ako drugim propisom nije drukčije određeno, – vođenje popisa ili registara stalnih sudskih vještaka, tumača i procjenitelja, – vođenje putnog dnevnika i popisa o udaljenosti pojedinih mjesta od sjedišta suda (daljinar), – poslovi obrane i zaštite, – vođenje popisa o vježbenicima i osobama na praksi, – vođenje sudske statistike i praćenja upravljačkih izvješća o radu suda i sudaca, – vođenje evidencije imovinskih kartica sudaca, – primanje i čuvanje općih punomoći i – ostali poslovi koje odredi predsjednik suda odnosno Ministarstvo pravosuđa. Članak
Materijalno-financijski poslovi obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku pod neposrednim nadzorom predsjednika suda ili tajnika suda. U sudovima s manjim opsegom poslova službenici koji rade na materijalno-financijskim poslovima obavljaju i druge poslove utvrđene rasporedom poslova. Članak
Materijalno-financijski poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke materijalno-financijske službe za potrebe više pravosudnih tijela sukladno odluci Ministarstva pravosuđa. Materijalno-financijske poslovi za stalne službe obavljaju se u sjedištu općinskog odnosno prekršajnom sudu ili sudu kojega odredi Ministarstvo pravosuđa. Članak
Odjeli za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama osiguravaju emocionalnu podršku svjedocima i žrtvama, pomoć u organizaciji pristupa sudu starijim, invalidnim i teško pokretnim osobama te praktičnu pomoć i snalaženju u sudskoj zgradi, s ciljem izbjegavanja mogućnosti da svjedočenje izazove dodatne negativne posljedice, novu patnju ili traumu svjedoku odnosno žrtvi. Poslovi podrške svjedocima i žrtvama obavljaju se u posebnom odjelu pod neposrednim nadzorom predsjednika suda ili tajnika suda. Više pravosudnih tijela smještenih na području županijskog suda u kojemu je Odjel ustrojen, sporazumom čelnika tih pravosudnih tijela mogu ustanoviti zajedničku službu za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama.
Javne knjige Članak
Zemljišne knjige, sudski registar i ostale javne knjige vode se po posebnim propisima pod neposrednim nadzorom predsjednika suda, suca u stalnoj službi općinskog suda ili suca koji je godišnjim rasporedom poslova određen za rad na tim predmetima. Službom javnih knjiga upravlja voditelj službe.
Informatička potpora radu suda Članak
Sudovi mogu osnovati službu za informatiku, a Vrhovni sud Republike Hrvatske službu ili odjel za informatiku. Više sudova mogu imati zajedničku službu za informatiku. Služba ili odjel organizira informatičku potporu radu suda, brine se za informatičku infrastrukturu, aplikacije i baze podataka koje vodi i koristi sud, prati i implementira nove tehnološke napretke, brine o sigurnosti podataka i sustava, sustavno arhivira i na adekvatni način pohranjuje podatke, educira zaposlenike suda i pruža stručnu pomoć nižim sudovima. IV. glava GODIŠNJI RASPORED POSLOVA
Godišnji raspored poslova Članak
Godišnji raspored poslova predsjednik suda mora donijeti najkasnije do
prosinca tekuće godine za narednu godinu. Prije utvrđivanja godišnjeg rasporeda poslova predsjednik suda pribavit će mišljenje sjednice svih sudaca, dok će glede ostalih službenika i zaposlenika biti pribavljeno mišljenje ustrojstvenih jedinica suda. Prigodom rasporeda sudaca i ostalih zaposlenika na pojedine poslove imat će se prvenstveno u vidu potrebe suda, stručne sposobnosti i sklonosti sudaca, sudskih savjetnika te ostalih službenika i zaposlenika za obavljanje određenih poslova. Članak
Godišnjim rasporedom poslova određuje se naročito: zamjenik predsjednika suda, sudski odjeli, sudske službe i odsjeci, predsjednici sudskih odjela i njihovi zamjenici, članovi sudskih odjela, voditelji sudskih službi i odsjeka, članovi drugostupanjskih vijeća, predsjednik i zamjenik predsjednika i članovi izvan raspravnog vijeća, predsjednici prvostupanjskih vijeća, vijeća za mladež, suci pojedinci, i istražni suci (suci istrage), suci za praćenje sudske prakse, suci mentori, glasnogovornik suda, službenici za informiranje, te se raspoređuju na poslove sudski savjetnici te drugi službenici i zaposlenici suda. Godišnjim rasporedom poslova određuje se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz čl.
Zakona o USKOK-u, a sukladno čl.
Zakona o USKOK-u. Na predmetima iz čl.
Zakona o USKOK-u mogu raditi suci i sudski službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno odredbi čl.
Zakona o sigurnosnim provjerama. Sigurnosnu provjeru zatražit će predsjednik nadležnog suda koji postupa u predmetima iz čl.
Zakona o USKOK-u. Po provedenoj sigurnosnoj provjeri nadležna obavještajna – sigurnosna agencija dostavit će izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri predsjedniku suda iz prethodnog stavka ovog članka. Osoba za koje je provedena sigurnosna provjera imaju pravo zatražiti uvid u izvješće o sigurnosnoj provjeri od predsjednika suda iz prethodnog stavka ovoga članka. Sudska vijeća, suci pojedinci i suci istrage te sudski savjetnici označuju se rednim brojevima. Godišnjim rasporedom poslova određuje se administrator sustava eSpis u sudu. Matrica ovlaštenja, kojom se određuju raspored i ovlaštenja sudaca i sudskih službenika za rad u sustavu eSpis, čini sastavni dio godišnjeg rasporeda poslova. Godišnjim rasporedom poslova određuju se specijalizacije kao popis vrsta predmeta na kojima se u sudu radi, a u skladu sa propisanim šifarnicima vrsta sudskih predmeta. U godišnjem rasporedu poslova moraju biti sadržana sva oslobođenja sudaca od rada na sudskim predmetima i osnova na temelju koje su dodijeljena. Odredbe stavka
i
ovoga članka primjenjuju se samo u sudovima koji koriste sustav eSpis. Članak
U tijeku jedne kalendarske godine suci će se u pravilu određivati za rad na poslovima iste vrste. U manjim sudovima u kojima opseg poslova i broj sudaca ne traže podjelu rada po vrstama poslova, istovremeno obavljanje poslova u različitim vrstama predmeta svesti će se na najmanju moguću mjeru. Specijalizacija sudaca prema pojedinim vrstama predmeta vrši se prema šifarnicima vrsta sudskih predmeta. Šifarnici vrsta sudskih predmeta sadrže popis svih vrsta predmeta na kojima rade sudovi raščlanjenih na grupe i podgrupe. U šifarnicima vrsta sudskih predmeta svaka podgrupa sadrži dodijeljenu težinu predmeta kao inicijalnu vrijednost koja se dodjeljuje prema iskustvenim pokazateljima o uobičajenoj složenosti te vrste predmeta. Šifarnike vrsta sudskih predmeta na prijedlog radnih grupa Ministarstva pravosuđa verificira Stalno verifikacijsko tijelo sastavljeno od sudaca koje imenuje ministar pravosuđa, a verificirane šifarnike propisuje kao obvezne svojom odlukom ministar pravosuđa. Članak
Pri utvrđivanju godišnjeg raspreda poslova utvrdit će se način podjele predmeta. Predmete u rad sucima raspoređuje predsjednik suda u sudovima bez ustrojenih sudskih odjela, a predsjednik sudskog odjela u sudovima u kojima su sudski odjeli ustrojeni. Predmete u rad sucima u stalnim službama raspoređuje predsjednik suda, a sukladno načinu podjele utvrđenom za podjelu predmeta iz stavka 2 ovoga članka. Predsjednik suda svaka tri mjeseca utvrđivat će ravnomjernu radnu opterećenost sudaca. Pri rasporedu predmeta u rad sucima, predmeti se razvrstavaju po danu vremenskog primitka prvog podneska kojem se pokreće postupak. Ako je istodobno podneseno više podnesaka kojim se pokreće postupak tada se predmeti svrstavaju po abecednom redu stranke protiv koje se postupak pokreće (tuženici, okrivljenici, protustranke, ovršenici, i sl.) Tako svrstani predmeti raspoređuju se po abecednom redu sudaca u sudu, odnosno sudskom odjelu, vodeći pri tom računa o ravnomjernosti podjele predmeta tijekom godine, te vrsti i složenosti, odnosno dodijeljenoj težini predmeta. Predmeti drugostupanjskog suda raspoređuju se po abecednom redu predsjednika vijeća, a predsjednici vijeća raspoređuju predmete u rad članovima vijeća po abecednom redu sudaca – članova vijeća. Ako se zbog većih zaostataka u radu ili veće radne opterećenosti sudaca predmeti ne dodjeljuju odmah u rad sucima, predsjednik suda, odnosno predsjednik sudskog odjela dužan je sukladno mjerilima iz prethodnih stavaka ovoga članka bez odgode odrediti suce koji će postupati u predmetima kad dođu na red za dodjelu u rad. Predmet u kojem je odluka ukinuta od strane višeg suda vraća se u rad istom sucu odnosno istom vijeću koje je donijelo odluku. Ako se novi postupak mora provesti i odluka donijeti pred drugim sucem odnosno sudskim vijećem, predsjednik suda će predmet dodijeliti u rad na način propisan u stavcima
do
ovoga članka. Predmet koji je trebao biti dodijeljen u rad jednom sucu zbog objektivne spriječenosti toga suca prerasporediti će se u rad drugom sucu na način propisan u odredbama prethodnih stavaka ovog članka. Na način propisan u prethodnom stavku ovoga članka postupit će se i s već dodijeljenim predmetima sucima koji su objektivno spriječeni postupati zbog izuzeća, izbivanja s rada, naročite izražene opterećenosti predmetima ili zbog drugih opravdanih razloga kad je to potrebno radi zakonitog i učinkovitog rada suda, te zaštite prava stranke na suđenje bez neosnovanog odugovlačenja. Odredbe ovog članka ne primijenjuju se u sudovima koji koriste sustav eSpis. Članak
Pravomoćan godišnji raspored poslova za narednu godinu predsjednik suda dostavlja administratoru sustava eSpis u sudu najkasnije do
prosinca tekuće godine. Administrator sustava eSpis u sudu unosi podatke iz godišnjeg rasporeda poslova u algoritam za dodjelu predmeta najkasnije do dana
prosinca tekuće godine. Ured predsjednika suda ili tajnik suda dostaviti će obavijest ili podatke o izostanku suca ili sudskog savjetnika s rada administratoru sustava eSpis u sudu najkasnije u roku od tri dana od primitka istih. Obavijest ili podatke o izostanku suca ili sudskog savjetnika s rada administrator sustava eSpis u sudu unosi u sustav eSpis najkasnije u roku od tri dana od dana primitka istih. Administrator sustava eSpis u sudu iz godišnjeg rasporeda poslova u algoritam upisuje podatke o vrstama predmeta na kojima pojedini sudaca ili sudski savjetnik radi (specijalizaciju prema šifarniku) i postotak oslobođenja pojedinog suca. Iz šifarnika vrsta sudskih predmeta administrator sustava eSpis u algoritam upisuje vrste sudskih predmeta i dodijeljene težine pojedine vrste predmeta. Dodjela novih predmeta u rad sucima ili sudskim savjetnicima vrši se kroz algoritam za dodjelu predmeta koji je sastavni dio aplikacije eSpis automatski (nasumce) nakon što u karticu predmeta budu upisani osnovni podaci o predmetu. Predsjednik suda može pisanom naredbom odrediti ručnu dodijelu spisa samo u iznimnim slučajevima. Sve pisane naredbe iz prethodnog stavka ovog članka ulažu kronološkim redom u spis sudske uprave u grupu 5 Su. Administrator sustava eSpis u sudu dostaviti će predsjedniku suda izvješće o opterećenosti sudaca sa predmetima o radu najkasnije do
travnja sa podacima na dan
ožujka,
srpnja sa podacima na dan
lipnja,
listopada sa podacima na dan
rujna i
siječnja sa podacima na dan
prosinca prethodne godine, a sve radi utvrđivanja ravnomjernosti radne opterećenosti sudaca. Prije prvog unosa parametara iz godišnjeg rasporeda poslova u algoritam predsjednik suda dužan je zatražiti od administratora sustava eSpis na sudu ispis postojećih radnih opterećenja sudaca i sudskih savjetnika. Temeljem tog ispisa potrebno je izračunati radna opterećenja sudaca i u sustav unijeti odgovarajuće korektivne faktore i početne vrijednosti opterećenja koje će omogućiti izjednačavanje radne opterećenosti svih sudaca u daljnjoj dodjeli. Kada sudac počne sa radom tijekom kalendarske godine u sustav treba upisati broj radnih dana u godini i pomnožiti ga sa odgovarajućim korektivnim faktorom prisutnosti na radu kako bi se njegova radna opterećenost ujednačila sa radnim opterećenjem ostalih sudaca. Korektivni faktor prisutnosti (kfp) izračunava se na način da se broj radnih dana u godini (brd) podijeli sa brojem radnih dana u godini umanjenim za broj dana odsutnosti (brdo) tj. broj dana u toj godini koji su protekli do početka rada i to prema slijedećoj formuli kfp = brd/(brd-brdo). Kada sudac radi bolesti ili drugih opravdanih razloga nije prisutan na radu, sukladno obavijesti Ureda predsjednika suda ili tajnika suda o njegovom izostanku, sucu se isključuje automatska dodjela predmeta tijekom trajanja izostanka, a po povratku njegovo radno opterećenje će se množenjem sa odgovarajućim korektivnim faktorom prisutnosti na rad ujednačiti sa radnim opterećenjem ostalih sudaca. Nakon što sudac ili sudski savjetnik prestane sa radom u sudu koji koristi sustav eSpis po izmjeni godišnjeg rasporeda poslova ugasiti će se automatska dodjela predmeta, a preraspodjela njegovih predmeta na nove suce ili sudske savjetnike izvršiti će se na način kao da se predmeti prvi puta dodjeljuju u rad. Ukidnu odluku koja se vraća istom sucu upisom u za to predviđeno polje na kartonu predmeta algoritam će isti predmet automatski dodijeliti sucu kojem je odluka ukinuta. Ukidnu odluku koja se vraća pred drugog suca upisom u za to predviđeno polje na kartonu predmeta algoritam će isti predmet automatskom dodjelom nasumce dodijeliti u rad novom sucu ili sudskom savjetniku. U slučajevima izuzeća ili druge opravdane spriječenosti suca kojem je predmet dodijeljen u rad, prema odluci predsjednika suda narediti će ponovljenu automatsku dodjelu čime će algoritam nasumce dodijeliti spis u rad novom sucu ili sudskom savjetniku. Predmeti dodijeljeni u rad pojedinom sucu u slučaju njegova dužeg izbivanja (više od tri mjeseca) temeljem odluke predsjednika suda mogu se automatskom dodjelom (nasumce) dodijeliti novom sucu ili sudskom savjetniku. Odredbe ovog članka primijenjuju se samo na sudove koji koriste sustav eSpis. Članak
Godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se ustrojstvene jedinice u sudskoj pisarnici i pojedinim službama i utvrditi im djelokrug i opseg njihova rada. Godišnjim rasporedom poslova odredit će se raspored administrativnih referenata-sudskih zapisničara po referadama sudaca i sudskih savjetnika te raspored administrativnih referenata-upisničara po ustrojstvenim jedinicama u sudskoj pisarnici. Godišnjim rasporedom poslova odredit će se zaposlenici za dostavu i ostale poslove, kao i način obavljanja tih poslova ako za to ima potrebe. Članak
Godišnjim rasporedom poslova ustrojit će se u sastavu sudske pisarnice služba prijepisa i pobliže odrediti način rada, a za predmete iz članka
Zakona o USKOK-u primjenjivat će se odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Prigovor na godišnji raspored poslova Članak
Godišnji raspored poslova dostavlja se sucima i sudskim savjetnicima i ostalim službenicima suda uz dostavnicu kao dokaz o izvršenoj dostavi. Svaki sudac i sudski savjetnik može u roku od 3 dana izjaviti prigovor predsjedniku suda na godišnji raspored poslova, a ostali zaposlenici mogu u istom roku staviti primjedbe na godišnji raspored poslova. Predsjednik suda dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s primjedbama i prigovorima višem tijelu sudske uprave odmah po proteku roka za njihovo izjavljivanje. Predsjednik suda može dostaviti i svoje mišljenje o izjavljenim primjedbama i prigovorima. Više tijelo sudske uprave može po službenoj dužnosti ili povodom primjedbi i prigovora izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu predsjedniku suda koji ga je donio, odnosno potvrditi doneseni godišnji raspored poslova. Više tijelo sudske uprave mora odluku po službenoj dužnosti donijeti u roku od 3 dana po primitku godišnjeg rasporeda poslova, odnosno u roku od 3 dana po primitku godišnjeg rasporeda poslova zajedno sa primjedbama i prigovorima na isti. Članak
Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda poslova godišnji raspored poslova iz ranije godine može se produžiti za sljedeću godinu, ali i u tom slučaju postupa se na način propisan odredbama čl.
ovoga Sudskog poslovnika.
Izmjene godišnjeg rasporeda poslova Članak
Utvrđeni godišnji raspored poslova mora se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog izrazite neujednačenosti dodjele u prethodnom razdoblju, zbog traženja da se pojedine vrste predmeta odnosno pravnih stvari dade prvenstvo rješavanja, zbog dulje odsutnosti suca, sudskog savjetnika ili drugog zaposlenika kao i iz drugih opravdanih razloga. Pri izmjenama godišnjeg rasporeda poslova postupit će se na način propisan odredbama članaka
do
ovoga Sudskog poslovnika. U sudovima u kojima se koristi sustav eSpis izmjenu godišnjeg rasporeda poslova predsjednik suda dužan je dostaviti glavnom administratoru sustava najkasnije u roku od 3 dana od dana pravomoćnosti istoga. V. glava RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Radno vrijeme Članak
Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje predsjednik suda u skladu sa zakonom. Hitni poslovi koji ne trpe odgađanja, kao i već započete rasprave i ročišta čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, dovršit će se bez obzira na redovito radno vrijeme. Ministar pravosuđa može odrediti rad u sudu prije i poslije podne, ako radni prostor u sudu nije dovoljan za smještaj svih sudaca, službenika i namještenika ili je to potrebno zbog povećanog obima određene vrste poslova. Odluku iz stavka
ovoga članka ministar pravosuđa donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje predsjednika suda. Članak
U sudovima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana. Dnevni raspored radnog vremena u stalnim službama utvrđuje predsjednik suda. Ovisno o mjesnim uvjetima predsjednik suda može početak radnog vremena odrediti između 7,00 i 9,00 sati, o čemu je dužan izvijestiti predsjednika neposredno višeg suda i Ministarstva pravosuđa. Ako je u sudu određen rad u smislu članka
st.
Sudskog poslovnika, radno vrijeme prije podne počinje u 7,00 sati a završava u 14,30 sati. Radno vrijeme poslije podne počinje u 14,30 sati a završava u 22,00 sata. Predsjednik će suda organizirati rad u sudu sukladno odluci ministra pravosuđa o uvođenju rada u sudu prije i poslije podne. Ako je u sudu organiziran rad prije i poslije podne, glavne će se rasprave u kaznenim i parničnim predmetima održavati između 8,00 i 14,30 sati.
Služba dežurstva Članak
Izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane obavljat će se, u pravilu, samo one radnje koje ne trpe odgodu. Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u županijskim sudovima osigurat će se na jedan od sljedećih načina: – neprekidno u zgradi suda, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, – u zgradi suda od 8 sati do 20 sati – u radne dane od 16 sati do 20 sati, a nakon 20 sati obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda, – obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda radnim danom nakon 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno. Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane osigurava se u zgradi suda u onim županijskim sudovima u kojima se dežurstvo obavlja neprekidno, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, ili u vremenu od 8 sati do 20 sati. U vrijeme kad u zgradi županijskog suda nije osigurano obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku, te poslove obavljaju suci i ostali zaposlenici koji po rasporedu moraju biti u mjestu sjedišta suda. Obavljanje poslova koji sukladno Obiteljskom zakonu ne trpe odgodu u općinskim sudovima osigurat će se obvezatnom prisutnošću u mjestu sjedišta suda radnim danom nakon 16 sati do 8 sati slijedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno. Obavljanje poslova koji sukladno Zakonu o prekršajima ne trpe odgodu u prekršajnim sudovima osigurat će se na jedan od slijedećih načina: – u zgradi suda od 8 sati do 20 sati – u radne dane od 16 sati do 20 sati, a nakon 20 sati obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda, – obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda radnim danom od 16 sati do 20 sati, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane od 8 sati do 20 sati. O rasporedu dežurstava sudaca i službenika, gdje ih se u to vrijeme može naći izvan redovitog radnog vremena, sud će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo i policijsku upravu, odnosno nadležni centar za socijalnu skrb. Rad izvan redovitog radnog vremena za slučajeve iz ovoga članka, za stalne službe obavljat će se u sjedištu prekršajnog odnosno općinskog suda.
Godišnji odmori Članak
Suci i ostali zaposlenici koristit će, u pravilu, godišnji odmor tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine. Plan godišnjih odmora utvrđuje predsjednik suda po pribavljenom mišljenju ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe i želja zaposlenika. Nakon što pribavi prijedloge svih sudaca i drugih zaposlenika suda, predsjednik suda sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora sudaca i zaposlenika i o tome donosi odgovarajuće rješenje. Pri određivanju godišnjih odmora pazit će se da u sudu ostane dovoljan broj sudaca i drugih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta. Raspored godišnjih odmora predsjednika i zamjenika predsjednika suda za svaku kalendarsku godinu dostavit će se predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa. Kod utvrđivanja plana godišnjeg odmora predsjednik suda dužan je voditi računa da se uvijek osigura prisutnost sudaca za rad na predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u. VI. glava SUCI POROTNICI
Pozivanje na rasprave Članak
Predsjednik suda ili osoba koju on odredi poziva na rasprave suce porotnike i raspoređuje ih u vijeća najmanje osam dana prije dana održavanja glavne rasprave. Predsjednik vijeća dužan je pravodobno pismeno obavijestiti predsjednika suda o potrebi pozivanja sudaca porotnika. Ako je s obzirom na vrstu raspravnih predmeta potrebno sudjelovanje određenih sudaca porotnika, predsjednik je vijeća dužan označiti i te posebne okolnosti (suđenje maloljetniku, vrsta trgovačkog spora i sl.). Predsjednici vijeća koji postupaju i kao suci pojedinci predvidjet će u okviru jednog raspravnog dana, u pravilu, predmete iz nadležnosti vijeća. Predsjednik vijeća izdaje naredbu za pozivanje sudaca porotnika koju u sustavu eSpis izvršava ovlašteni službenik odabirom iz kartice »Imenovani sudionici – suci porotnici«. Članak
Suci porotnici pozivat će se prema utvrđenom redoslijedu, odnosno prema njihovim sposobnostima i drugim osobinama koje su važne za pravilno raspravljanje predmeta.
Popis sudaca porotnika Članak
U uredu predsjednika suda vodi se Popis (kartoteka) sudaca porotnika (Obrazac br. 1). Osim općih podataka za svakog suca porotnika u popis se unose podaci o pozivanju i odazivanju, kao i drugi potrebni podaci o njegovu sudjelovanju u radu suda. Sudovi s većim brojem vijeća vodit će, prema potrebi, poseban popis o pozivanju sudaca porotnika u obliku Dnevnika (Obrazac br. 2). O neopravdanim izostancima sudaca porotnika predsjednik suda obavijestit će tijelo koje ih je imenovalo. Suci porotnici koji su bili suci porotnici u općinskim sudovima koji se spajaju, postaju suci porotnici spojenog općinskog suda i u uredu predsjednika uvrštavaju se na popis sudaca porotnika. Predsjednik suda u sudu koji koristi sustav eSpis će odluku o imenovanju sudaca porotnika dostaviti administratoru sustava eSpis u sudu radi unosa u sustav eSpis. Sudac porotnik se dodjeljuje predmetu pomoću sustava eSpis izborom s liste sudaca porotnika. Članak
U radu odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama mogu sudjelovati volonteri Udruge volontera za podršku žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima, i to kao neposredni pružatelji podrške. U svom radu volonteri su dužni poštovati odrede Zakona o volonterstvu, Etičkog kodeksa volontera i Ugovora Ministarstva pravosuđa i Udruge volontera za podršku žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima. Volonteri odjela za svjedoke i žrtve tretiraju sve podatke o svjedocima i žrtvama kao »vrlo tajne« Članak
U Odjelu za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama vodi se popis volontera ovlaštenih za pružanje podrške žrtvama i svjedocima. Osim općih podataka za svakog volontera u popis se unose podaci o pozivanju i odazivanju, kao i drugi potrebni podaci o njegovu sudjelovanju u radu odjela. Volonteri će se pozivati prema potrebama odjela za podršku žrtvama i svjedocima i drugim okolnostima važnim za osiguranje podrške. VII. glava SUDSKA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE
Sudska zgrada Članak
Sudskom zgradom upravlja predsjednik suda. Predsjednik prekršajnog odnosno predsjednik općinskog suda upravlja i sudskom zgradom stalne službe. Ako je u istoj zgradi smješteno više sudova, sudskom zgradom upravlja predsjednik višeg suda, a ako nema višeg suda, zgradom upravlja predsjednik općinskog suda. Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja predsjednik suda. U slučaju prigovora čelnika pravosudnog tijela na odluku o načinu upravljanja zgradom u kojoj je smješteno više pravosudnih tijela konačnu odluku donosi ministar pravosuđa na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Sudska zgrada ili njezin dio ne može se dati na korištenje, ustupiti ili dati u zakup bez odobrenja Ministarstva pravosuđa. Članak
Na svakoj zgradi u kojoj je smješten sud mora biti istaknut naziv suda i zastava Republike Hrvatske. Na zgradi u kojoj je smještena stalna služba prekršajnog odnosno općinskog suda, mora biti natpisna ploča koja sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, naziv prekršajnog odnosno općinskog suda i istaknuti naziv stalne službe i zastava Republike Hrvatske. Naziv suda ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45x25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa. Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv i sjedište suda. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj, srebrnoj ili žutoj boji na crnoj (plavoj) podlozi. Natpisna ploča pričvršćuje se na desnoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u sudskoj zgradi smješteno više sudova, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg suda, a zatim natpisne ploče ostalih sudova. Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče ostalih pravosudnih tijela pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.
Kućni red Članak
Predsjednik suda propisuje kućni red. Ako se istom zgradom koristi više sudova, kućni red propisuje predsjednik višeg suda. Ako se u zgradi nalaze sudovi istog stupnja, predsjednici sudova sporazumno potpisuju kućni red. Ako se u zgradi nalazi više pravosudnih tijela, kućni će se red sastaviti u sporazumu s čelnicima tijela, osim ako su prostorije suda potpuno odvojene. Ako se kućni red ne donese sporazumom, onda će ga propisati Ministarstvo pravosuđa. Kućnim redom utvrđuje se način korištenja radnih i ostalih prostorija u sudskoj zgradi, vrijeme zadržavanja u zgradi, mjere za održavanje reda i čistoće, mjere potrebne za sigurnost prostorija i ostale mjere potrebne za čuvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u sudu. Kućnim redom utvrđuju se dužnosti službenih osoba kojima je povjerena skrb o sigurnosti zgrade, kao i ostalih osoba koje se koriste prostorijama suda ili se u njima povremeno zadržavaju. S kućnim redom upoznat će se svi suci i drugi zaposlenici u sudu, a izvadak iz kućnog reda u dijelu koji se odnosi na građane istaknut će se na vidljivom mjestu u sudu.
Raspored radnih prostorija Članak
Radne prostorije, hodnici, čekaonice za svjedoke i žrtve, stranke i odvjetnike moraju biti uredne, čiste i opskrbljene potrebnim higijenskim uređajima i protupožarnim uređajima i sredstvima. Članak
Predsjednik suda određuje raspored prostorija u sudskoj zgradi i u zgradi u kojoj je smještena stalna služba. Tim rasporedom određuju se prostorije za održavanje rasprava (raspravne dvorane) i ročišta, za primanje stranaka, svjedoka i žrtava i njihovo zadržavanje u zgradi (čekaonice), kao i za smještaj predsjednika suda, sudskih odjela i vijeća, pisarnice, odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama i ostalih službi u sudu. Članak
Raspored prostorija prilagodit će se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće sudske pisarnice. Prigodom utvrđivanja rasporeda prostorija imat će se u vidu potreba održavanja rasprava i ročišta u većim prostorijama koje su pristupačne strankama i povezane s prostorijama za čekanje. Drugostupanjska i izvanraspravna vijeća smjestit će se, u pravilu, u prostorijama koje su odvojene od ostalih prostorija u sudu. Prigodom određivanja prostorija za sudsku pisarnicu, zemljišne i druge javne knjige i dr. imat će se u vidu potreba strankama olakšati obavljanje poslova i osigurati najprikladniju povezanost između pojedinih ustrojstvenih jedinica i službi. Za primitak podnesaka i pošiljaka odredit će se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u sudsku zgradu. Prostorije odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama sastoje se od ureda za službenike i čekaonice za svjedoke i žrtve, a koje se, u pravilu, nalaze u neposrednoj blizini raspravnih dvorana. Članak
Raspored prostorija istaknut će se na vidljivom mjestu na ulazu u sudsku zgradu. U rasporedu prostorija pregledno će se prikazati smještaj ureda predsjednika suda, sudskih odjela, vijeća, sudaca, sudske pisarnice, zemljišnih i drugih javnih knjiga i dr. s kratkim opisom poslova koje se u pojedinim prostorijama obavljaju, s naznakom vremena određenog za primanje stranaka i oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze. Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva. Na hodnicima, stubištima i čekaonicama postavljaju se orijentacijske oznake s upozorenjem koje se radne prostorije nalaze u određenom dijelu sudske zgrade (npr. ured predsjednika suda, soba br. 3-5, raspravna dvorana II, soba br. 8 itd.). Članak
Na vratima prostorija u kojima rade suci stavit će se natpis s oznakom vijeća ili suca pojedinca prema vrsti poslova koji se u toj prostoriji pretežno obavljaju, te imenom i prezimenom suca (npr. prvostupanjsko kazneno vijeće – sudac Marko Marković, ili samo sudac – Ivo Nikolić i sl.). Ured predsjednika suda označit će se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv pisarnice i dr. (npr. ovjere i sl.) prema poslovima koji se u njima pretežito obavljaju. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka. Uz oznaku naziva stavlja se ime i prezime upravitelja pisarnice ili voditelja službe (npr. sudska pisarnica – upravitelj Petar Petrović). Imena ostalih zaposlenika ne stavljaju se u natpis.
Oglasna ploča Članak
Za objavljivanje sudskih odluka i priopćenja putem javnog oglašavanja, koja se obavljaju po odredbama pojedinih sudskih postupaka, služi oglasna ploča koja se postavlja na vidnom mjestu u sudu i stalnoj službi (sudska ploča). Na oglasnoj ploči u stalnim službama objavljivat će se sudske odluke i priopćenja iz nadležnosti stalne službe, kao i druga priopćenja prekršajnog odnosno općinskog suda. Osim sudske ploče iz stavka
ovoga članka trgovački sudovi imaju i posebnu stečajnu oglasnu ploču na kojoj objavljuju sve odluke u svezi sa stečajem. Upravitelj sudske pisarnice i upravitelj sudske pisarnice u stalnoj službi skrbe se o pravodobnom i urednom stavljanju oglasnih primjeraka na oglasnoj ploči i njihovu skidanju s oglasne ploče kad im rok istječe. Na skinutom oglasnom primjerku stavit će se bilješka o danu stavljanja i skidanja s oglasne ploče, koju potvrđuje upravitelj sudske pisarnice stavljanjem pečata i potpisa. Nakon toga oglasni će se primjerak uložiti u odgovarajući spis. VIII. glava RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA
Radno vrijeme za primanje stranaka Članak
Stranke, njihovi punomoćnici i druge osobe koje dolaze nepozvane u sud i u stalnu službu prekršajnog odnosno općinskog suda radi traženja obavijesti, razgledanja i prijepisa spisa, dobivanja službenih potvrda i slično primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova. Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidnom mjestu pri ulazu u sudsku zgradu, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način. Članak
Stranke se primaju u sudskoj pisarnici, zemljišnoknjižnoj službi i sudskom registru tijekom radnog vremena, ako predsjednik suda ne odredi kraće vrijeme za primanje stranaka. Primanje stranaka u uredu predsjednika suda odredit će predsjednik suda prema potrebama. Suci odnosno sudski savjetnici primaju u pravilu samo pozvane stranke. Iznimno od odredbe stavka
ovoga članka sudac odnosno sudski savjetnik može radi davanja obavijesti primiti i nepozvanu stranku u svezi s predmetom koji im je dodijeljen u rad, ako smatra da bi to pridonijelo bržem ili efikasnijem rješenju predmeta, pazeći pritom da ne dovede u sumnju svoju nepristranost. Članak
Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih razloga otežan ponovni dolazak u sud primit će se i izvan vremena određenog za primanje stranaka. Tako će se postupiti i u hitnim i drugim opravdanim slučajevima.
Obavještavanje stranaka o stanju predmeta Članak
Stranke, njihove punomoćnike i druge ovlaštene osobe obavještava o stanju predmeta službenik sudske pisarnice i službenik sudske pisarnice u stalnoj službi na osnovi podataka iz upisnika i spisa te uvidom u podatke o predmetu pomoću sustava eSpis. Obavijest će se ograničiti na podatke o tomu u kojem se stadiju postupak nalazi. Službenik sudske pisarnice dužan je voditi računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka za predmete iz članka
Zakona o USKOK-u. Pri davanju obavijesti zabranjeno je davati izjave o pravilnosti pojedinih sudskih radnji i naredaba, kao i o vjerojatnom ishodu postupka. Ostalim osobama daju se obavijesti o stanju predmeta samo po odobrenju suca. Obavijesti se mogu davati telefonski i pismeno, u pravilu na trošak stranke ili druge osobe koja traži takvu obavijest. Drugostupanjski sud ne može davati obavijesti o tome kod kojeg se suca predmet nalazi na rješavanju i o donesenim odlukama koje nisu otpravljene prvostupanjskom sudu. Članak
Osobe navedene u članku
ovog Sudskog poslovnika ovlaštene su razgledati i tražiti prijepis ili presliku spisa odnosno njihovih dijelova. Razgledanje i prepisivanje spisa obavlja se u sudskoj pisarnici i sudskoj pisarnici stalne službe na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice. Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti iz spisa. Iznimno spis se može na zahtjev stranke uputiti drugom sudu radi razgledanja, ako se time ne odugovlači postupak ili ako je postupak već pravomoćno dovršen. Odluku o tome donosi predsjednik vijeća odnosno sudac kojem je predmet dodijeljen u rad. Troškove oko dostavljanja spisa drugom sudu i vraćanja u pravilu snosi stranka na čije se traženje spis dostavlja. Spisi se dostavljaju drugom sudu u pravilu na kratak rok, a protek roka upisuje se u Popisu poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3). Članak
Dozvolu za razgledavanje spisa u sudovima koji koriste sustav eSpis, izdaje predsjednik suda, u obliku naredbe upućene sudskoj pisarnici pomoću sustava eSpis. Kad se predmet vodi pomoću aplikacije eSpis i kada za to postoje tehnički i drugi uvjeti, sud može osobama koje su ovlaštene razgledati spis omogućiti uvid u određene podatke o predmetu pomoću posebnog modula za pregledavanje podataka. Razgledanje i prepisivanje spisa u sustavu eSpis obavlja se u sudskoj pisarnici i u sudskoj pisarnici stalne službe na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice. Dostavljanje spisa drugom sudu radi uvida obavlja se pomoću sustava eSpis, uz naznaku roka do kojeg spis treba vratiti. S tim se datumom spis automatski stavlja u kalendar, što je vidljivo u pregledu aplikacije eSpis. Članak
Na zahtjev stranaka ili trećih osoba koje po ocjeni predsjednika suda odnosno predsjednika vijeća, istražnog suca (suca istrage) ili suca pojedinca učine vjerojatnim svoj pravni interes izdat će se službena potvrda o pojedinim činjenicama sadržanim u spisu. Predsjednik suda, odnosno predsjednik vijeća, istražni sudac (sudac istrage) ili sudac pojedinac izdaje o tome odgovarajuću naredbu voditelju upisnika, što se evidentira u sustavu eSpis. Upravitelj sudske pisarnice izdaje potvrdu o činjenicama o kojima sudska pisarnica vodi popis te je unosi u sustav eSpis.
Rad s drugim tijelima Članak
Dopisivanje s drugim tijelima obavlja se putem predsjednika suda. Predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac izravno se obraća drugim sudovima i tijelima za pravnu pomoć i pribavljanja drugih podataka i obavijesti u predmetima u kojima je postupak u tijeku. Članak
Predsjednik suda odlučuje o dostavi spisa drugim tijelima za predmete u kojima je postupak dovršen. Državnom odvjetništvu, tijelima unutarnjih poslova u predmetima iz njihove nadležnosti dostavljaju se spisi izravno na njihovo traženje u smislu postojećih propisa samo ako su pravomoćno dovršeni. Drugim tijelima i pravnim osobama spisi se dostavljaju izravno ako je to izričito određeno posebnim propisima. Državnom tijelu i drugoj pravnoj osobi koje su stranke u postupku odnosno njihovu zastupniku ili punomoćniku spis se neće dostavljati na uvid. Njima će se omogućiti uvid u spis u smislu postojećih propisa. Članak
Sudovi daju priopćenja našim diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvu, predstavništvima drugih država u zemlji, inozemnim pravnim osobama, te svu dostavu u inozemstvu upućuju putem Ministarstva pravosuđa ako međunarodnim ugovorima ili naputkom Ministarstva pravosuđa nije drukčije određeno.
Priopćenja javnosti o radu suda Članak
Glasnogovornik suda daje priopćenja javnosti o radu suda sukladno Zakonu o sudovima, Zakonu o pravu na pristup informacijama i ovom Sudskom poslovniku. Glasnogovornik suda dužan je kod priopćenja javnosti o radu suda u predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u voditi računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Pravo na pristup informaciji može se uskratiti ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne. Članak
Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama u svome radu surađuje s državnim tijelima i nevladinim organizacijama.
Sudbeni dani Članak
Odluka o održavanju sudskih dana donosi se sukladno Zakonu o sudovima. Na sudbenim danima mogu se održavati rasprave ili ročišta ako stranke i druge osobe koje treba pozvati borave na području za koje se održavaju sudbeni dani ili izvan tog područja ako je to, s obzirom na prometne prilike i troškove, za njih prikladnije. Članak
Spisi koji se odnose na predmete u kojima su pozvane stranke za sudbeni dan, kao i ostali potrebni sudski spisi koji se iznose iz suda, upisuju se u poseban Popis poslova obavljenih na sudbenom danu (Obrazac br. 4). Popis će se zajedno sa spisima ponijeti u mjesto gdje se održava sudbeni dan. U popis će se zatim unijeti, po redu primitka, svi podnesci i zapisnici koji sadrže podneske, a koji su sastavljeni za vrijeme održavanja sudbenog dana. Dan primitka podneska na sudbenom danu smatra se kao dan primitka u sudu, pa će se taj dan unijeti u odgovarajući upisnik ili popis pismena. Odredbe prethodnoga stavka ne odnose se na zemljišno- knjižne predmete za koje važe posebni propisi, a na što će sud upozoriti stranke. Ako na lokaciji gdje se odvija sudbeni dan postoje uvjeti za normalno korištenje sustava eSpis, sustav se koristi kao i unutar zgrade suda. U protivnom, primjenjuju se odredbe stavak
do
ovog članka. Članak
Spisi, podnesci i zapisnici primljeni odnosno sastavljeni za vrijeme održavanja sudbenog dana predat će se službeniku određenom za primanje podnesaka (prijamnoj pisarnici) zajedno s popisom odmah nakon povratka u sud, a najkasnije sljedećeg službenog dana. Službenik određen za primitak podnesaka potvrdit će primitak podnesaka i zapisnika sastavljenih na sudbenom danu tako što će uz svaki podnesak odnosno zapisnik u popisu označiti odgovarajući redni broj upisnika, gdje je podnesak upisan, odnosno staviti oznaku spisa u koji je uložen. Na primljenom podnesku, osim na zapisniku koji sadrži podnesak sastavljen za vrijeme održavanja sudbenog dana, službenik prijamne pisarnice stavlja bilješku o primitku podneska na sudbenom danu (štambilja br. 29). Popis spisa iz članka
Sudskog poslovnika predat će se predsjedniku suda, upisati u upisnik sudske uprave i čuvati među spisima sudske uprave. Ukoliko na lokaciji gdje se odvija sudbeni dan postoje uvjeti za normalno korištenje sustava eSpis, sustav se koristi kao i unutar zgrade suda. U protivnom, primjenjuju se odredbe stavak
do
ovog članka.
Uporaba brzojava, telefona, fax uređaja i elektroničke pošte Članak
Telefon će se koristiti kad za priopćenje nije propisan pisani oblik i kad je potrebno hitno obavljanje službene radnje ili ako bi se na taj način službeni posao mogao brže i ekonomičnije obaviti. Na taj će se način osobito prikupljati obavijesti od državnog odvjetništva, drugih tijela, trgovačkih društava i pravnih osoba u hitnim predmetima; obavještavati dežurni sudac i drugi službenici; pozivati stranke, njihovi zastupnici i opunomoćenici, svjedoci i vještaci, suci porotnici, požurivati dostavljanje traženih spisa, predmeta, izvještaja i ostalih akata od drugih sudova i državnih tijela. Telefonom se može pozvati na ročišta u postupcima u kojima je to predviđeno posebnim propisom, pribavljati nužne podatke i obavijesti tijekom rasprave ili ročišta, a čiji bi nedostatak inače prouzročio odgodu rasprave ili ročišta. Radnje koje se obavljaju na sudu sukladno odredbama stavaka
i
ovoga članka mogu se obavljati i putem elektroničke pošte uz obvezu da se ispis elektroničke pošte doda u spis predmeta. Članak
O obavljenom telefonskom razgovoru, a osobito o izvršenom pozivanju ili predanom priopćenju i sl. sastavit će se službena bilješka u spisu u kojoj će se navesti kratak sadržaj razgovora, osoba ili tijelo s kojim je razgovor vođen, datum razgovora i potpis službenika koji je razgovor obavio. U sudovima koji koriste sustav eSpis službena bilješka unosi se kao posebna vrsta zapisnika u sustav eSpis, a zatim se ispisuje, potpisuje i uvezuje u spis. Članak
Brozjav, faks poruke i elektronička pošta slat će se u hitnijim slučajevima. Primljeni brzojav, faks poruka i elektronička pošta moraju se ispisati ili preslikati na papir i s njima se postupa kao i sa svim drugim podnescima. Ukoliko su elektroničkoj pošti pridružene datoteke većeg opsega ili multimedijalne datoteke (crteži, fotografije i sl.) oni će se snimiti na optički medij i smatrat će se prilogom ispisanoj elektroničkoj pošti. Uporabu brzojava, fax uređaja i elektroničke pošte određuje istražni sudac (sudac istrage), predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac koji rješava predmet, a u ostalim slučajevima predsjednik suda ili predsjednik odjela. IX. glava POSLOVANJE IZVAN SUDSKE ZGRADE
Vanjska uredovanja Članak
Izvan sudske zgrade mogu se obavljati samo one službene radnje koje su na osnovi zakonskih propisa potrebne za rješavanje pojedinih predmeta. O potrebi izlaska radi obavljanja očevida ili ročišta, vještačenja ili obavljanja koje druge sudske radnje, odlučuje vijeće odnosno sudac pojedinac koji rješava taj predmet. Ostali službenici izvršavaju određene radnje izvan sudske zgrade prema potrebama redovitog obavljanja poslova. O svakom uredovanju izvan sudske zgrade obavijestit će se ured predsjednika suda. Članak
Prilikom izlaska obavit će se po mogućnosti više službenih radnji, a prilikom izlaska na zahtjev i trošak stranaka nastojat će se ujedno obaviti i službene radnje koje se obavljaju na teret sredstava suda, pri čemu će se posebno voditi računa da se time troškovi stranaka ne povećaju. Predsjednik suda i suci koji obavljaju službene radnje izvan sudske zgrade nastojat će uredovanja u kojima sudjeluju sudski vještaci pripremiti tako da isti vještak prilikom izlaska u isto ili približno vrijeme, u istom mjestu ili smjeru, obavi više vještačenja ili drugih službenih radnji.
Uporaba službenih vozila Članak
Vozila suda koriste se za obavljanje službenih radnji, a na temelju putnog naloga koji je izdao predsjednik suda ili tajnik suda.
Naknada troškova za vanjska uredovanja Članak
Naknada troškova za sudske izlaske obavlja se po posebnim propisima. Vanjsko uredovanje određeno na zahtjev i trošak stranke može se provesti, u pravilu, nakon što stranka položi u sud određenu svotu novca za tu svrhu (predujam). Članak
Sud je dužan pribaviti podatke o udaljenosti pojedinih mjesta od sudske zgrade. Na temelju tih podataka izradit će se pregled o udaljenosti mjesta (daljinar) radi obračunavanja kilometraže. Odredbe iz stavka
ovoga članka primjenjivat će se i na naknadu troškova za vanjska uredovanja koja se obavljaju u vrijeme održavanja sudskih dana. Obavljeni sudski izlasci upisuju se u Dnevnik službenih putovanja (Obrazac br. 5). X. glava OBLIK SUDSKIH AKATA I ODLUKA, NAČIN PISANJA I POTPISIVANJA
Sudski zapisnici Članak
Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji po propisima postupka. U sudovima koji koriste sustav eSpis zapisnik se unosi u sustav eSpis. U svakom zapisniku označit će se točno vrijeme početka i svršetka određene sudske radnje. Zapisnici o glavnim raspravama, pripremnim i ostalim ročištima, kao i zapisnici sastavljeni u svezi s obavljanjem drugih sudskih radnji pišu se pisaćim strojem na propisanim tiskanicama ili osobnim računalom prema određenim obrascima s dovoljno ostavljenog praznog prostora na obje stranice (u širini od po 2 cm), bez proreda, s odvojenim stavovima, na obje strane lista. Odluke donesene tijekom rasprave koje se odnose na upravljanje postupkom ili odluke o glavnoj stvari koje su proglašene na raspravi pišu se u zapisniku odvojeno od ostalog teksta i označuju nazivom, u posebnom redu, malim rastavljenim slovima. U završnom dijelu zapisnika zabilježit će se vrijeme dovršenja radnje (uz oznaku sata i minute). Članak
Zapisnik potpisuje sudac ili službenik koji provodi određenu radnju, u sredini ispod teksta zapisnika. Zapisničar stavlja svoj potpis ispod potpisa suca, odnosno službenika koji provodi određenu radnju. Na desnoj strani zapisnika ispod teksta ostavit će se prostor za potpisivanje stranaka, ako je to propisima postupka predviđeno. Potpisi na zapisniku moraju biti čitljivi. Ako osoba koja treba potpisati zapisnik ne zna ili ne može pisati, stavit će umjesto potpisa otisak kažiprsta desne ruke iznad svojega imena ispisanog pisaćim strojem ili osobnim računalom. Ako to potrebe iziskuju, ispisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom ime i prezime ostalih potpisnika. Članak
Zapisnik koji se sastavlja u povodu obavljanja sudske radnje izvan sudske zgrade, osim onih na sudskim danima, mogu se iznimno pisati kemijskom olovkom i sl., ako nema mogućnosti za uporabu pisaćeg stroja ili osobnog računala. U takvu slučaju zapisnik se mora prepisati pisaćim strojem ili osobnim računalom odmah nakon dolaska u sud. Prijepis zapisnika sastavljenog po odredbama prethodnog stavka ovjerava predsjednik vijeća ili sudac pojedinac odnosno drugi službenik koji je provodio određenu sudsku radnju, svojim potpisom i stavljanjem sudskog pečata. Zapisnik pisan rukom zadržat će se u spisu time da mu se priloži prijepis. Zapisnici o obavljenim ovršnim radnjama (pljenidbe, dražbe), prepisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom samo u iznimnim slučajevima (ako je uložen pravni lijek ili podnesena tužba radi proglašenja ovrhe nedopuštenom). Članak
Kad prema postojećim propisima ne treba sastavljati zapisnik, zapisnik može zamijeniti službena bilješka u kojoj će se navesti obavljena službena radnja, te datum i mjesto njezina obavljanja. Službenu bilješku potpisuje sudac ili službenik koji ju je sastavio. Ako službena bilješka sadrži izjavu stranke ili priopćenje dano nazočnoj stranci, bilješku će potpisati i stranka. Bilješka se potpisuje na način propisan u članku
ovog Sudskog poslovnika. Članak
Ako je tijek glavne rasprave ili ročišta snimljen zvučnim ili optičkim uređajima to ne oslobađa sud dužnosti da sastavi propisani zapisnik. Sadržaj snimke prepisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom na način koji odredi sudac koji je vodio glavnu raspravu ili ročište. Medij sa snimkama čuvat će se kao dio spisa sve dok se čuva spis. Snimke iz stavka
i
ovog članka mogu zamijeniti zapisnik samo u slučajevima kada je snimanje propisano pravilima koja uređuju pojedinu vrstu postupka i obavljeno uređajima čije korištenje je odobreno od strane ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Članak
Ako je sudska radnja sukladno propisima koji uređuju pojedinu vrstu postupka snimljena zvučnim ili optičkim uređajima, o snimanju će se sastaviti zapisnik u koji se unosi naziv tijela koje je odobrilo snimanje, mjesto snimanja, kratki sadržaj snimke i gdje se snimka čuva.
Sastavljanje odluka i ostalih akata Članak
Tekst sudskih odluka i ostalih akata mora biti jasan i sažet. U odlukama i ostalim aktima obvezatna je uporaba zakonskih izraza. Zakone i druge propise koji se navode u odluci ili aktu treba, u pravilu, pisati njihovim punim nazivom uz naznaku glasila u kojemu su objavljeni. Mogu se rabiti samo one kratice koje su uobičajene i lako razumljive. Uporaba stranih riječi i izraza koji nisu općeprihvaćeni u redovitom postupku suda, svest će se na najmanju potrebnu mjeru. Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, kao i novčana svota glavnoga dijela tužbenog zahtjeva u parničnim predmetima i tomu slično označit će se u izreci odluke osim brojevima još i slovima u zagradi. Mjesec u nadnevku označit će se nazivom pojedinog mjeseca. U izreci i obrazloženju odluke stranke će se, ako ih je više od dvije ili ako se u istom postupku raspravlja o suprotnim zahtjevima (tužbi i protutužbi), spominjati njihovim punim imenom, a ne po redu nabrajanja (kao npr. prvotuženi, drugotuženi i sl.). Članak
Odluke i ostale akte sudske uprave, kao i njihove otpravke i prijepise, potpisuje predsjednik suda ili sudac koji ga zamjenjuje. Odluke i ostale akte koji se odnose na predmete u kojima sud postupa u obavljanju sudbene vlasti potpisuje sudac koji rješava predmet. Ako je akt sastavljen na temelju pisane naredbe ili upute predsjednika vijeća odnosno suca pojedinca, otpravke i ostale prijepise potpisuje upravitelj sudske pisarnice ili drugi ovlašteni službenik. Članak
U slučaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti (smrt, iznenadna teška bolest i dr.) zbog kojih sudac nije u mogućnosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio, odluku će po nalogu predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac. Neizrađena odluka izradit će se prema sadržaju proglašene odluke i prema podacima iz spisa. Članak
Sudske odluke i ostali akti pišu se pisaćim strojem odnosno osobnim računalom na papiru uobičajene veličine (A4). Presude, važnija rješenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek se pišu na cijelom listu, s dovoljno praznog prostora s obiju strana ruba (u širini od po 2 cm), bez proreda, time da pojedini dijelovi odluke (uvod, izreka i obrazloženje) budu vidljivo odvojeni. Prvi primjerak odluke piše se samo na jednoj stranici. Ako je odluka sastavljena od više listova, svi će se listovi spojiti prošivanjem ili lijepljenjem. U sudskim odlukama u gornjem lijevom kutu, iznad naziva odluke stavit će se grb Republike Hrvatske u izvornim bojama a ispod njega naziv »Republika Hrvatska«, te naziv i sjedište suda i sjedište stalne službe. U gornjem desnom kutu u svim odlukama stavit će se oznaka spisa s podbrojem (poslovnim brojem) u kojem je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od više listova, oznaka spisa s podbrojem stavlja se na svaki list u gornjem desnom kutu. U uvodu odluke, koju je donijelo vijeće, imena članova vijeća navode se redoslijedom, počev od predsjednika vijeća i po položaju najstarijeg člana. Ako je predsjednik suda ili predsjednik sudskog odjela član vijeća, njihova se imena navode odmah iza imena predsjednika vijeća. Ispod uvoda, a iznad teksta izreke, označit će se u posebnom redu, malim rastavljenim slovima, kakvu je odluku sud donio (»presudio je«, »riješio je« i sl.). Ispod izreke, a prije početka obrazloženja, stavlja se naslov »Obrazloženje« velikim početnim slovom, bez rastavljanja. Ispod teksta obrazloženja, na sredini stranice stavlja se mjesto i datum objavljivanja odluke odnosno donošenja, a na desnoj polovici stranice potpis predsjednika vijeća ili suca pojedinca (ime i prezime), dok se na lijevoj polovici stranice stavlja potpis zapisničara, ako je to određeno po odredbama postupka. Sudski pečat stavlja se lijevo od potpisa predsjednika vijeća ili suca pojedinca. Članak
Na sudske dopise, zamolnice, potvrde, kao i na pozive odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod stavlja se u gornjem lijevom kutu, pisaćim strojem, osobnim računalom, štambiljem ili štampanim slovima na tiskanici, službeni naziv suda i njegovo sjedište i sjedište stalne službe. Oznaka spisa i predmeta stavlja se u gornjem desnom kutu a datum donošenja odluke, sastavljanja dopisa i sl. u sredini ispod napisanog teksta. U sudovima koji koriste sustav eSpis akti iz stavka
ovog članka mogu se ispisivati neposredno na obrascu koji je sastavni dio sustava eSpisa. Na sudske pozive se, prema potrebi, može staviti obavijest o postojanju Odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama s kratkim opisom poslova koje Odjel obavlja. Članak
Na akte sudske uprave, u gornjem lijevom kutu, stavit će se grb i naziv »Republika Hrvatska«, te naziv i sjedište suda, a ispod toga naziv »Ured predsjednika« (»Predsjednik suda«). Ispod te oznake navest će se oznaka i broj predmeta, te datum izrade akta. Kratki sadržaj akta (»predmet«) stavlja se s lijeve strane, ispod adrese primatelja.
Izvornici i prijepisi sudskih odluka i akata Članak
Izvornikom se smatra odluka suda, nagodba, naredba, potvrda, isprava i sl., sastavljena u propisanom obliku i vlastoručno potpisana od predsjednika vijeća, istražnog suca (suca istrage), suca pojedinca ili drugog ovlaštenog službenika, ako zakonom nije drukčije određeno. Izvornici odluka, nagodbi i ostalih akata zadržavaju se u odgovarajućem spisu, a strankama se dostavljaju u ovjerenom prijepisu (otpravak), odnosno u ovjerenom prijevodu ako je zahtjev za izdavanje odluke na jeziku nacionalne zajednice ili manjine utemeljen na zakonu ili međunarodnom ugovoru. Potvrda i isprave sastavljene kod suda izdaju se strankama u izvorniku, a za sudski spis zadržava se prijepis (kopija) izvornika. Članak
Otpravak je prijepis izvornika ili dodatni ispis iz osobnog računala koji se izrađuje po službenoj dužnosti radi dostavljanja strankama i drugim zainteresiranim osobama. Na svim otpravcima stavlja se pisaćim strojem ili osobnim računalom ime i prezime potpisnika izvornika na mjestu gdje je izvornik potpisao predsjednik vijeća, sudac ili drugi ovlašteni službenik, kao i kratica koja označuje da je izvornik potpisan vlastoručno (v. r.). Ispod stoga stavlja se štambiljom potvrda o ovjeri i usporedbi otpravka s izvornikom, čiji tekst glasi »Za točnost otpravka – ovlašteni službenik«. Potvrdu o ovjeri točnosti otpravka potpisuje upravitelj sudske pisarnice ili drugi ovlašteni službenik uz stavljanje službenog pečata suda. Ime i prezime službenika koji ovjerava istovjetnost otpravka s izvornikom označit će se štampanim slovima (štambiljem). Sudski pečat stavlja se s lijeve strane potpisa službenika koji ovjerava otpravak. Članak
Izvornici i otpravci odluka moraju biti pisani pisaćim strojem ili osobnim računalom. Za izradu većeg broja otpravaka može se upotrijebiti stroj za umnožavanje i preslikavanje. Svi otpravci moraju biti jasni i čitljivi, a njihov sadržaj mora u svemu odgovarati izvorniku. Ako za pojedine vrste odluka postoji mogućnost uporabe tiskanica ili drugih propisanih obrazaca, otpravci se mogu sastavljati popunjavanjem odgovarajućih tiskanica, ispisom obrazaca, štambiljem, pisaćim strojem ili osobnim računalom. Članak
Kod donošenja odluka ili drugih akata u sustavu eSpis koriste se obrasci verificirani od Stalnog tijela za verifikaciju obrazaca sudskih odluka i drugih akata koje imenuje ministar pravosuđa. Stalno tijelo za verifikaciju obrazaca sudskih odluka i drugih akata prilikom verifikacije obrazaca sastavlja zapisnik. Članak
Nacrti odluka, sastavci i bilješke koji su služili za izradu izvornika moraju se, nakon sastava i potpisa izvornika, izdvojiti iz spisa, ako su izrađeni na posebnim listovima. Ako je izvornik odluke sastavljen prema nacrtu ili bilješci napisanoj na samom podnesku ili drugom dopisu koji ostaje u spisu, nacrt odluke će se precrtati olovkom u boji kosom crtom, uz utvrđenje da je sastavljen izvornik. Tu tvrdnju potpisuje predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac. Članak
Na svim izvornicima i otpravcima odluka protiv kojih je dopušteno podnošenje redovitog pravnog lijeka stavit će se, ispod teksta izvornika, a iznad štambilja o ovjeri suglasnosti otpravka s izvornikom, uputa o redovitom pravnom lijeku. Uputa o pravnom lijeku sadrži pouku o tomu kakav je pravni lijek dopušten, u kojemu roku, te komu i u kolikomu broju primjeraka može ovlaštena osoba izjaviti pravni lijek. Članak
Izvornik naredbe koja se odnosi na upravljanje postupkom može se sastojati od manjeg broja riječi ili prihvaćenih kratica kojima se na dovoljno jasan način određuje sadržaj naredbe i radnji koje mora obaviti (npr. glavna rasprava na dan
u 8 sati, pozovi:
priv. tužitelja,
okrivljenika s priv. tužbom – plavo,
svjedoke pod 4,
i
privatne tužbe itd.). Za odluku kojom se prihvaća prijedlog stranke na temelju sadržaja podneska, bez saslušanja protustranke, kad je to zakonom predviđeno, izvornik se sastavlja na temelju skraćenog rješenja o prihvaćanju prijedloga. To se rješenje stavlja na primjerak podneska za sud štambiljem ili pisaćim strojem u skraćenom obliku (npr. štambilj – »Rješenje. Prihvaća se prijedlog. Troškovi se određuju u kn...«, datum i potpis). U tom slučaju izvornik odluke sastavlja se na tiskanici ili propisanom obrascu na temelju naredbe iz stavka
ovoga članka. Tako izrađeni izvorni primjerak, koji je potpisao sudac, zadržava se u spisu. U sudovima koji koriste sustav eSpis naredbe koje se koriste za upravljanje postupkom pišu se na način da se koriste obrasci verificirani od strane Stalnog tijela za verifikaciju obrazaca sudskih odluka i drugih akata iz članka
ovog Sudskog poslovnika. Članak
Kad je podnesak, kojim se traži izdavanje rješenja o ovrsi, rješenja o privremenoj pljenidbi, platnog naloga i tomu slično tako sastavljen da sadržaj prijedloga potpuno odgovara tekstu rješenja koje bi se trebalo donijeti i kad je takav podnesak podnesen u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, rješenje o prihvaćanju prijedloga može se donijeti i stavljanjem štambilja na primjerku podneska namijenjenom sudu. Rješenje sadrži tekst kojim se takav prijedlog prihvaća (Članak
st.
ovog Sudskog poslovnika). Takav štambilj stavit će se i na primjerke podneska namijenjene za dostavljanje strankama i drugim osobama. Sudovi trebaju utjecati na stranke da u slučajevima gdje je to moguće sastavljaju podneske na način opisan u stavku
ovoga članka i dostavljaju ih sudu u onolikom broju primjeraka koliko je potrebno za sud i stranke.
Uporaba tiskanica i obrazaca Članak
Suci i sudski službenici skrbe se da se poslovanje u sudu i stalnoj službi po mogućnosti što više pojednostavni i da se izbjegne gubitak vremena i pretjerano trošenje uredskog materijala zbog nepotrebne opširnosti i suvišnog pisanja. Za pojedine radnje ili poslove koji se češće ponavljaju sudovi će obvezatno rabiti obrasce propisane Sudskim poslovnikom, kao i one koje propiše Ministarstvo pravosuđa. Članak
Osim obrazaca koji su sastavni dio Sudskog poslovnika i onih koje propiše Ministarstvo pravosuđa, sud se može koristiti obrascima koje je sam sastavio i umnožio kao npr. za uobičajene dopise, potvrde, izvješća i slično, kao i za dopise kojima se od drugih tijela traže neki podaci ili neki drugi postupak. Ako sud za potrebe stalne službe koristi obrasce koje je sam sastavio i umnožio, kao i dopise kojima se od drugih tijela traže neki podaci ili neki drugi postupak, dužan je na tim obrascima i dopisima naznačiti naziv i sjedište stalne službe. Članak
Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama koristi obrasce: jedinstveni program za evidenciju svjedoka i žrtava, tabela tjednog/mjesečnog rasporeda, evidencija i osobni listovi volontera, evidencijski list dnevnih aktivnosti i evaluacijski list.
Uporaba pečata, žigova i štambilja Članak
Na otpravke odluka i na dopise koji se dostavljaju strankama, državnim tijelima, trgovačkim društvima ili drugim pravnim osobama i na potvrde sudska pisarnica stavlja okrugli sudski pečat s otiskom u crnoj, tamnoplavoj ili ljubičastoj boji. Sudski pečati istog sadržaja i jednakog oblika označit će se arapskim brojem počev od broja 1 dalje. Za novčano poslovanje koristit će se pečat manjeg oblika s otiskom u crvenoj boji. Za pečaćenje pečatnim voskom koristit će se žig izrađen od kovine. Sudski pečati koje koriste stalne službe moraju biti oblika i veličine kao i sudski pečati prekršajnog odnosno općinskog suda sa naznakom da je to pečat prekršajnog odnosno općinskog suda i stalne službe iz nadležnosti toga suda. Članak
Pečati i žigovi izrađuju se, naručuju i uništavaju po posebnim propisima. Komisiju za uništavanje pečata i žigova stavljenih izvan uporabe ili oštećenih i istrošenih uporabom imenuje predsjednik suda. Članak
Za pojedine kratke bilješke, potpise, oznake, naredbe i upute za rad u sudskoj pisarnici, a koje se često pojavljuju, mogu se koristiti i štambilji. Osim štambilja propisanih Sudskim poslovnikom i onih koje naknadno propiše Ministarstvo pravosuđa, sudovi mogu koristiti i druge štambilje koje sami odrede, ako se njihovom uporabom olakšava i pojednostavnjuje poslovanje. Članak
U sudovima će se rabiti ovi štambilji:
Hitno,
Maloljetnik,
Pritvor (istražni zatvor)
Uzdržavanje,
Smetanje posjeda,
Osiguranje dokaza,
Autorski spor,
Statusni spor,
Radni spor,
Osiguranje,
Privremena mjera,
Prethodna mjera,
Za bilješku o neizjavljenoj žalbi a protiv presude ili rješenja,
Za bilješku o otpremi (daktilografska štambilja),
Za bilješku o naplaćenoj pristojbi,
Za bilješku o manje naplaćenoj pristojbi,
Za bilješku o odobrenom oslobađanju od troškova postupka – pristojbe,
Za rješenje o ovrsi,
Za izdavanje predloženog platnog naloga,
Za potvrdu točnosti otpravka,
Za bilješku o pravomoćnosti odluke,
Za bilješku o ovršnosti odluke,
Spis čuvati do…… godine,
Zastara nastupa…… godine,
O dostavi žalbe protivnoj stranci na dogovor,
O dostavi revizije na odgovor,
O dostavi zahtjeva za zaštitu zakonitosti na odgovor,
Za obračun predujma,
Bilješka o primitku podneska,
Bilješka o primitku podneska na sudskom danu,
Skraćena bilješka o primitku podneska.
Izvanparnični – obiteljski,
Stečaj,
Rješenje o privremenoj pljenidbi. Za predmete iz članka
Zakona o USKOK-u, u sudovima će se koristiti štambilj »OSKOK« – Odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Sudovi koji rade u sustavu eSpis rabe i štambilj »eSpis« koji označava da je predmet otvoren u sustavu eSpis. Članak
Pečatima, žigovima i štambiljima rukuju službenici koje za to ovlasti predsjednik suda. Pečat i žigovi moraju se držati zaključani. Štambilji koji se rabe u radu sudske pisarnice čuva upravitelj sudske pisarnice odnosno određeni službenik. Istražnim sucima (sucima istrage), predsjednicima vijeća odnosno sucima pojedincima predat će se na čuvanje štambilji koji se rabe u sudskim odjelima. O svim pečatima, žigovima i štambiljima vodi se Popis pečata, žigova i štambilja (Obrazac br. 6) u koji se unose njihovi nazivi i podaci o tome kod koga se nalaze. Suci i službenici kojima su pečati, žigovi i štambilji predani na čuvanje potvrdit će njihov primitak svojim potpisom. Na pečate, žigove i štambilje koje u svom poslovanju koristi stalna služba, shodno se primjenjuju odredbe ovoga Sudskog poslovnika.
Obnavljanje spisa Članak
Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, pokrenut će se, po potrebi, postupak za obnovu spisa ili pojedinih podnesaka (rekonstrukcija). Postupak za obnovu spisa ili pojedinih podnesaka koji se odnose na predmete u kojima je postupak u tijeku pokrenut će se predsjednika suda po službenoj dužnosti rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. Za spise u kojima je postupak dovršen, postupak za obnovu spisa pokrenut će se ako postoji opravdana potreba. Rješenje o tome donosi predsjednik suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno državnog odvjetnika. Rješenje kojim se odbija prijedlog za obnovu spisa dostavit će se predlagatelju koji može izjaviti žalbu protiv tog rješenja neposredno višem tijelu sudske uprave. Prijedlog za obnovu spisa odnosno naredba za obnovu spisa, kao i sve radnje u postupku obnove, upisuju se u upisnik sudske uprave, osim ako se radi o obnovi spisa u kojem je postupak u tijeku. Postupak za obnovu spisa neće se provesti ako je protekao rok do kojeg se, po odredbama Sudskog poslovnika, čuvaju spisi na koje se odnosi prijedlog za obnovu spisa. Članak
Postupak za obnovu spisa provodi sud kod kojeg je spis pohranjen ili kojemu je pripadao. Postupak za obnovu spisa provodi stalna služba prekršajnog odnosno općinskog suda kod kojeg je spis pohranjen ili kojemu je pripadao. Spis se obnavlja na temelju rješenja kojim se dopušta pokretanje postupka za obnovu. Tim rješenjem pokreće se postupak na temelju kojeg se nakon dovršenog postupka obnove umjesto nestalog, oštećenog ili uništenog spisa osniva novi spis ili podnesak. Novi spis nosi oznaku koju je imao spis ili podnesak koji se obnavlja. Obnovu spisa u predmetima u kojima je postupak u tijeku provodi sudac kojem je predmet dodijeljen u rad po rasporedu poslova. Obnovu spisa u predmetima u kojima je postupak dovršen provodi sudac kojeg rješenjem o pokretanju postupka obnove spisa odredi predsjednik suda. Članak
Prigodom obnove spisa obnovit će se samo oni dijelovi ili pojedini podnesci koji su važni s obzirom na razloge zbog kojih je odobren postupak za obnovu spisa. Spis se obnavlja na temelju prijepisa nestalih, oštećenih ili uništenih podnesaka, kojima raspolažu stranke ili sud, podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, a po potrebi i na osnovi suglasnih iskaza stranaka i njihovih opunomoćenika, svjedoka, vještaka i drugih osoba koje su sudjelovale u postupku. Ponovit će se samo one radnje o kojima nema podataka ili o njima ne postoje suglasne izjave navedenih osoba. Sudovi koji koriste sustav eSpis obnovu spisa temelje i na podacima unesenim u sustav eSpis. Troškovi koji nastanu zbog obnove spisa ili podnesaka isplaćuju se iz proračunskih sredstava suda. XI. glava SUDSKE PRISTOJBE I TROŠKOVI POSTUPKA
Naplata sudskih pristojbi i poništavanje državnih biljega Članak
Podaci o svim pristojbama i troškovima obavezno se unose u sustav eSpis u sudovima koji koriste sustav eSpis, a pristojbe i troškovi koji su nastali stranci koja je oslobođena temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći posebno se evidentiraju u sustav eSpis. Službenik određen za primitak podnesaka dužan je da prigodom naplate i poništavanja pristojbe na podnescima postupa na način predviđen propisima o pristojbama. Državni biljezi na podnescima lijepe se na prvoj strani podneska u pravilu u desnom gornjem kutu primjerka za sud, ako to nije moguće, onda ispod teksta odnosno na poleđini primjerka za sud. Potvrda o uplati pristojbe lijepi se na poleđini primjerka podneska za sud. Državni biljezi odnosno potvrde o uplati pristojbe za izdavanje izvadaka iz zemljišnih knjiga lijepe se u knjigu izdanih izvadaka u odjeljak za primjedbe. Ako se državni biljezi, odnosno potvrde o uplati pristojbe nalijepe na kojem drugom mjestu u spisu, u zapisniku ili podnesku na koji je trebalo platiti pristojbu o tome će se staviti bilješka. Članak
Ako je uz podnesak ili drugi akt sudu dostavljen novac umjesto državnih biljega, sudska će pisarnica za taj novac nabaviti državne biljege koji će se nalijepiti i poništiti na podnesku. Možebitni višak novca namijenjen za plaćanje pristojbe, kao i iznos u gotovini za koji se ne zna čemu je namijenjen, predat će se s posebnim izvješćem računovodstvu suda. Službenik računovodstva potvrdit će primitak novca na podnesku za sud i označiti broj stavke knjigovodstvene evidencije pod kojima je primljeni iznos knjižen, a nakon toga podnesak predati u rad odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici. Ako se pristojba plaća u gotovini u računovodstvu suda, ono će taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi. Potvrda o plaćenoj pristojbi nalijepit će se sukladno odredbama prethodnog članka. Članak
Državni se biljeg poništava prema postojećim propisima. Prigodom poništenja državnog biljega pazit će se da se ne ošteti tekst podneska. Ispod nalijepljenih biljega stavlja se bilješka (štambiljem) da je državni biljeg nalijepljen u određenom iznosu i poništen, uz potpis službenika koji je nalijepio državni biljeg. Članak
Državni biljezi namijenjeni za izvatke, prijepise ili preslike iz zemljišne knjige i zbirke isprava, iz sudskog registra ili za sastavljanje drugih sudskih prijepisa, predaju se neponišteni sudskoj pisarnici ili drugoj odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici, odnosno neposredno predsjedniku vijeća, sucu pojedincu ili službeniku koji je tu službenu radnju obavio. Suvišni državni biljezi koji nisu uporabljeni, a priloženi su podnesku neće se poništiti, nego će se na prvom primjerku podneska odnosno dopisa označiti njihov iznos i neoštećeni će se priklopiti dopisu u posebnom omotu. Članak
Službenik koji prima podneske neće poništiti državne biljege na kojima ima tragova da su ranije uporabljeni ili drugih znakova koji pobuđuju sumnju o njihovoj ispravnosti (krivotvorina, znatnija oštećenja i sl.). U tom slučaju označit će se na prvom primjerku podneska primitak iznosa takvih državnih biljega, a podnesak s državnim biljezima odmah će se predati upravitelju sudske pisarnice, koji će sastaviti zapisnik o nalazu i predmet dostaviti predsjedniku suda radi poduzimanja daljnjih mjera predviđenih po posebnim propisima. Članak
Sudska će pisarnica paziti da svi državni biljezi u spisima budu propisno nalijepljeni i poništeni. Prije ulaganja spisa u arhiv sudska će pisarnica provjeriti je li postupljeno po naredbama suca o naplati pristojbe, te će poduzeti potrebno da se nenaplaćena ili nedovoljno naplaćena sudska pristojba naplati. Spis se ne može staviti u arhiv dok upravitelj sudske pisarnice odnosno određeni službenik svojim potpisom ne potvrdi da su sve potrebne pristojbe u tom predmetu naplaćene i državni biljezi propisno poništeni odnosno da je zatražena prisilna naplata. Na prednjoj strani omota spisa koji se odlaže u arhiv stavit će se, u gornjem desnom kutu ispod oznake spisa, bilješka štambiljem: »Pristojba naplaćena« ili »Prijava dostavljena«.
Oslobođenje od plaćanja pristojbe Članak
Oslobođenje od plaćanja pristojbe i ostalih troškova postupka označit će se na omotu spisa u lijevom kutu. Zatraženo oslobađanje od plaćanja pristojbe te datum zahtjeva, kao i činjenica da je stranka oslobođena od plaćanja pristojbe, u sudovima koji koriste sustav eSpisa obavezno se unose u sustav eSpis. U sudovima koji koriste sustav eSpis u sustav eSpis upisuje se i činjenica da je pojedina stranka oslobođena od plaćanja pristojbi temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Članak
U sudovima koji koriste sustav eSpis iznosi za koje su stranke oslobođene od plaćanja pristojbe kao i iznosi pristojbi koji su nastali stranci koja je oslobođena od plaćanja temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći obvezno se unose kao napomena u sustav eSpis s tim da se u napomenu navede iznos i pravna osnova. Iznosi iz stavka
ovog članka u sudovima koji ne koriste sustav eSpis upisuju se redom u Popis pristojbi (Obrazac br. 7), te se po okončanju postupka upisuju u Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći (Obrazac br. 86a). Nakon završenog postupka stranka koja je po odluci i po posebnim propisima dužna platiti pristojbu pozvat će se na plaćanje. Ako obvezana stranka unatoč upozorenju ne plati pristojbu u određenom roku, pristojba će se naplatiti prisilnim putem po propisima o pristojbama.
Polaganje predujma za troškove postupka Članak
Kad u postupku jedna ili obje stranke treba položiti predujam za troškove koji će nastati zbog izvođenja dokaza, predsjednik vijeća, sudac pojedinac ili sudski savjetnik pozvat će stranke da u sudsku blagajnu polože ili na račun suda uplate predujam. U odluci kojom se određuje polaganje predujma navest će se: naziv ili ime i prezime i adresa pozvanoga, iznos koji treba predujmiti, rok do kojeg treba predujam položiti i posljedice koje će nastupiti ako se predujam ne položi. U sudovima koji koriste sustav eSpis podaci o polaganju predujma unose se u sustav eSpis. Članak
Ako se u isto vrijeme s odlukom za polaganje predujma donese rješenje o određivanju ročišta za izvođenje dokaza radi čega se naređuje polaganje predujma, sudska će pisarnica otpremiti pozive za ročište tek kad od službe računovodstva primi obavijest da je predujam položen. Prigodom određivanja ročišta za izvođenje dokaza vodit će se računa o tome da od vremena određenog za polaganje predujma ostane dovoljno vremena za pravodobno uručenje poziva strankama, svjedocima i vještacima. Članak
Ako pozvani u određenom roku ne položi predujam, sudska će pisarnica ispod dostavne naredbe u spisu staviti bilješku o tome i spis dostaviti predsjedniku vijeća, sucu pojedincu odnosno sudskom savjetniku. Članak
Sudovi koji rade u sustavu eSpisa ne primjenjuju odredbu čl.
ovog Sudskog poslovnika. Ako pozvani u određenom roku ne položi predujam, sudska će pisarnica u napomeni o dostavi spisa u sustavu eSpis unijeti bilješku o tome i spis dostaviti predsjedniku vijeća, sucu pojedincu, odnosno sudskom savjetniku. Članak
Kad sudska pisarnica primi obavijest od računovodstva da je pozvana stranka položila predujam, stavit će na omotu spisa bilješku o položenom predujmu, a u sudovima koji koriste sustav eSpis podatke o položenom predujmu unijet će u sustav eSpis. Nakon toga obavit će se sve ostale radnje s kojima je trebalo čekati do polaganja predujma odnosno spis odmah dostaviti predsjedniku vijeća, sucu pojedincu odnosno sudskom savjetniku.
Oslobođenje od plaćanja troškova postupka Članak
Kad je rješenjem suda stranka oslobođena od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, očevida i sudskih oglasa ili je oslobođena od plaćanja troškova postupka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći sudska će pisarnica uložiti u spis Popis troškova (Obrazac br. 9) koji su predujmljeni iz namjenskih sredstava. Podaci za osobe navedene u stavku
ovog članka upisivat će se u Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći (Obrazac br. 86a). Članak
Sudovi koji koriste sustav eSpisa ne primjenjuju odredbu čl.
ovoga Sudskog poslovnika. Kad je rješenjem suda stranka oslobođena od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, očevida i sudskih oglasa, sudska će pisarnica unijeti u sustav eSpis troškove, uz napomenu da su troškovi predujmljeni iz namjenskih sredstava. U sustav eSpis upisuje se i činjenica da je pojedina stranka oslobođena od plaćanja troškova postupka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te se svi troškovi koji su tijekom postupka nastali toj stranci posebno evidentiraju. Članak
Troškovi postupka koji su već isplaćeni na teret proračunskih sredstava, a nisu naplaćeni od stranke zbog priznatog oslobođenja od plaćanja troškova postupka, unose se redom u popis troškova i u sustav eSpisa u sudovima koji koriste sustav eSpis. Nakon završetka postupka sudska će pisarnica pozvati obvezanu stranku da te troškove plati. Ako stranka ne podmiri troškove u određenom roku, troškovi će se naplatiti prisilnim putem po propisima za prisilnu naplatu tražbina. U sudovima koji ne koriste sustav eSpis podaci za osobe koje su oslobođene od plaćanja troškova postupka iz stavka
ovog članka upisivati će se u Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći (Obrazac br. 86a).
Povratak naknada isplaćenih zbog izgubljene zarade Članak
Kad je trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, po posebnim propisima, priznato pravo na povrat (refundiranje) iznosa koji je isplatila svom zaposleniku, a u ime naknade za izgubljenu plaću ili zaradu zbog odazivanja pozivima suda, sud će nakon obavljene radnje izdati potvrdu za ostvarivanje naknade za izgubljenu plaću ili zaradu (Obrazac br. 10) na zahtjev stranke ili zainteresirane osobe. Članak
U potvrdi će se navesti podaci koliko je vremena pozvani zaposlenik boravio u sudu i u kojemu predmetu, kao i rok do kojega se može tražiti povratak isplaćene naknade. U slučaju da se isplata ima izvršiti iz položenog predujma, navest će se, osim ostalog, da će se polog vratiti polagatelju ako se u određenom roku ne zatraži povrat. Članak
Sudska pisarnica vodi Popis izdanih potvrda (Obrazac br. 11) radi povrata naknada isplaćenih od strane pravnih osoba u koji unosi, na kraju svakog dana, kopije svih potvrda izdanih od strane suda. U tu svrhu dužna je svaka ustrojstvena jedinica odmah nakon dovršetka rasprave i ročišta dostaviti sudskoj pisarnici kopije potvrda izdanih tijekom radnog dana. Predsjednik suda može odrediti da navedeni popis s kopijama vodi službenik računovodstva. Članak
Spis se ne smije uložiti u arhiv sve dok uz podatke o svakoj potvrdi izdanoj zaposleniku trgovačkog društva ili druge pravne osobe nisu upisani podaci o isplaćenoj naknadi od strane suda. Ako trgovačko društvo ili druga pravna osoba u određenom roku nije zatražilo povrat isplaćene naknade, spis će se uložiti u arhiv nakon proteka tog roka, što će se u spisu zabilježiti. Članak
Ako je sud u odluci kojom se dovršava postupak već odlučio o troškovima postupka, naknadno će odlučiti o troškovima koji su isplaćeni pravnoj osobi nakon već donesene odluke suda. Ako se u tijeku glavne rasprave donese rješenje o isplati naknade troškova određenoj osobi u određenom iznosu koji se ne upisuje u popis troškova, isplaćeni iznos troškova označit će se u zapisniku olovkom u crvenoj boji, s lijeve strane teksta tog rješenja. XII. glava SUDSKA STATISTIKA I IZVJEŠĆA
Statistička služba Članak
Sudovi prikupljaju, sređuju i dostavljaju statističke podatke o svom radu na propisanim tiskanicama i obrascima (statističkim listovima, izvješćima i sl.). Statistička izvješća popunjavaju se po posebnim propisima na osnovi podataka iz pojedinih upisnika, sudskih odluka i na drugi odgovarajući način odnosno vođenjem e-statistike. Popunjeni statistički listovi i redovita statistička izvješća dostavljaju se nadležnim tijelima u određenim rokovima u pisanom i elektroničkom obliku. U županijskim sudovima iz članka
ovoga Sudskog poslovnika, predsjednik suda dužan je odrediti posebno statističko praćenje predmeta iz članka
Zakona o USKOK-u i osigurati zaštitu tajnosti tih podataka. Statistički podaci za stalne službe prikupljaju se i obrađuju u prekršajnom odnosno općinskom sudu. Članak
Radi osiguranja pravodobnog podnošenja statističkih izvješća i dostavljanja statističkih listova i ostalih podataka za sudsku statistiku sud vodi popis rokova statističkog izvještavanja s podacima komu se, kada i na temelju kojih uputa dostavljaju statistički listovi i izvješća. Popis rokova služi kao podsjetnik predsjedniku suda, upravitelju sudske pisarnice odnosno službeniku koji obavlja statističku službu. Članak
Sve poslove u vezi sa statističkom službom u sudu obavlja, pod neposrednim upravljanjem i nadzorom predsjednika suda, u pravilu voditelj pisarnice ureda predsjednika suda odnosno službenik koji pomaže predsjedniku suda u obavljanju upravnih poslova sudske uprave, a u sudovima s većim opsegom poslova službenik kojemu je povjereno prikupljanje i sređivanje statističkih podataka.
Popis riješenih predmeta Članak
Sudska pisarnica vodi, uz svaki upisnik, popisni list o riješenim predmetima za određeno razdoblje statističkog izvještavanja. Sudska pisarnica stalne službe prekršajnog odnosno općinskog suda vodi, uz svaki upisnik, popisni list o riješenim predmetima za određeno razdoblje statističkog izvještavanja uz naznaku »stalna služba«. Popisni list služi za sastavljanje redovitih statističkih izvješća o svim predmetima koji su dovršeni u određenom izvještajnom razdoblju uz naznaku načina rješavanja (npr: »pres.«, »nag.«, »povl.«, »ustup«, »obustava«). U popisni list upisuju se vremenskim slijedom oznake svih riješenih predmeta po vrstama i načinu rješenja. Popis riješenih predmeta iz članka
Zakona o USKOK-u upisivat će se u posebni popisni list i unositi u statističko izvješće u pisarnici iz članka
stavak
ovoga Poslovnika. U sudovima koji rabe sustav eSpis na sudske pisarnice ne primjenjuje se odredbe stavka
do
ovoga članka.
Popis predmeta u radu Članak
Svako vijeće odnosno sudac pojedinac ili sudski savjetnik vodi popis svih predmeta dodijeljenih mu u rad – Popis zaduženja sudaca (Obrazac br. 12). Popis se vodi za razdoblje od jedne kalendarske godine na početnim stranama Poslovnog dnevnika sudaca (ročišnik) za svaku vrstu predmeta posebno. U popis se upisuju najprije oznake neriješenih predmeta iz prethodnog razdoblja, po starosti predmeta vremenskim slijedom, a zatim, po datumima primitka, oznake novih predmeta dodijeljenih u rad pojedinom vijeću, sucu pojedincu ili sudskom savjetniku. Oznake spisa pojedinih predmeta unose se u popis samo jedanput, i to prigodom prvog primanja na rješavanje. Popis se može voditi i kroz informatičke aplikacije koje se koriste u sudu. Oznaka spisa riješenog predmeta precrtat će se u popisu nakon što je u tom predmetu donesena i izrađena odluka o glavnoj stvari. U sudovima koji koriste sustav eSpis na sudska vijeća, suca pojedinca, odnosno sudskog savjetnika ne primjenjuju se odredbe stavka
do
ovoga članka, već se popis vodi kroz funkcionalnosti sustava eSpis.
Pregledi rada Članak
Službenik određen za vođenje sudske statistike sastavlja periodično, a najmanje jednom tromjesečno, pregled rada sudaca odnosno sudskih odjela i stalnih službi na temelju podataka iz upisnika i ostalih popisa o radu. Službenik određen za vođenje sudske statistike iz članka
Zakona o USKOK-u sastavlja izvješće o radu na tim predmetima jednom mjesečno na temelju podataka iz upisnika i pregleda rada sudaca u odjelu iz članka
ovoga Sudskog poslovnika. Iz pregleda rada mora biti vidljiv ukupni opseg poslova svakog odjela odnosno pojedinog vijeća i svakog suca ili sudskog savjetnika, broj predmeta u radu na početku izvještajnog razdoblja, broj novoprimljenih predmeta, broj održanih, odgođenih i neodržanih rasprava odnosno ročišta u tom razdoblju, broj riješenih predmeta i način rješavanja kao i broj predmeta koji su na kraju izvještajnog razdoblja ostali neriješeni. Voditelj odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama sastavlja periodično, a najmanje jednom tromjesečno, pregled rada odjela za podršku na temelju jedinstvenog programa za evidenciju svjedoka i žrtava, tabela tjednog/mjesečnog rasporeda, evidencija i osobnih lista volontera i evidencijskih lista dnevnih aktivnosti, kojeg je dužan dostaviti službeniku određenom za vođenje sudske statistike i Ministarstvu pravosuđa. Sudovi su dužni redovito po isteku svake kalendarske godine izvješćivati o iznosima troškova za koje je dano oslobođenje temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Predsjednik suda može, prema potrebi, narediti da se u pregled rada unesu i drugi podaci.
Izvješća o radu Članak
Predsjednik suda sastavlja na kraju kalendarske godine godišnje izvješće o radu suda prema uputi Ministarstvu pravosuđa za izradu godišnjih izvješća. Tijela pravosudne i sudske uprave odnosno viši sudovi mogu, prema potrebi, tražiti od sudova podnošenje posebnih izvješća o određenim pitanjima. Sudovi su dužni po isteku svake kalendarske godine izvješćivati o iznosima oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi i troškova sudskih postupaka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i drugih osnova. DIO DRUGI TIJEK SUDSKOG RADA XIII. glava POSTUPAK S PODNESCIMA UPUĆENIM SUDU
Primitak podnesaka u sudskoj pisarnici Članak
Podnesci i drugi dopisi primaju se u sudskoj pisarnici u redovito radno vrijeme. Primitak podnesaka i dopisa koji se odnose na novčano poslovanje, te primitak novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i drugih predmeta, kao i primitak podnesaka i dopisa koji se odnose na zemljišne knjige ili sudske registre i druge javne knjige može se ograničiti na određeni skraćeni dio radnog vremena. Izvan redovitog radnog vremena, kao i u dane kad sud ne radi, podneske prima dežurni službenik ako je u sudu ustrojena služba dežurstva. Članak
Podnesci, spisi, brzojavi i sl. primaju se u sudskoj pisarnici i u sudskoj pisarnici stalne službe. U sudovima s većim opsegom poslova podnesci se primaju u posebnoj prijamnoj pisarnici. Ako se istom zgradom koristi više sudova, predsjednici tih sudova mogu odrediti da se osnuje zajednička prijamna pisarnica odnosno da se u istoj prostoriji primaju podnesci za te sudove. Predsjednik županijskog suda može odrediti da se sve ili određene vrste podnesaka predaju isključivo u prijamnoj pisarnici. Predsjednik županijskog suda odredit će da se svi podnesci u predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u, isključivo predaju u posebnoj pisarnici određenoj za prijem tih podnesaka. Hitne pošiljke i brzojave u predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u koji stignu u sud izvan redovitog radnog vremena, prima i otvara predsjednik suda, dežurni sudac ili drugi službenik koji obavlja dežurstvo u odjelu za rad s tim predmetima. Članak
Službenik sudske pisarnice određen godišnjim rasporedom poslova prima, u pravilu, sve podneske i spise (u daljnjem tekstu – podnesci) koje stranke predaju neposredno ili su sudu dostavljeni poštom osim podnesaka i spisa iz članka
stavak
i
ovoga sudskog poslovnika koji se primaju u posebnoj pisarnici. Godišnjim rasporedom poslova određuje se službenik zadužen za rukovanje spisima i zaprimanjem pošte USKOK-a Podnesci koji se odnose na novčano poslovanje, te novac, vrijednosne papire, dragocjenosti i druge predmete prima, u pravilu, službenik računovodstva određen godišnjim rasporedom poslova. Podnesci koji se odnose na zemljišnoknjižne poslove i predmete sudskog registra prima službenik zemljišnoknjižne službe ili službenik sudskog registra. Ako su zajedno s ostalim podnescima primljeni i podnesci koji se odnose na materijalno-financijsko poslovanje, zemljišno – knjižnu službu ili sudski registar odnosno obratno, takve će se podneske, bez odlaganja, predati odgovarajućem službeniku. Hitne pošiljke i brzojave koji stignu sudu izvan redovitog radnog vremena prima i otvara predsjednik suda, dežurni sudac ili drugi službenik koji obavlja dežurstvo. Članak
Ako sud nije nadležan za primanje podnesaka, službenik koji neposredno prima podnesak upozorit će na to podnositelja i uputiti ga nadležnom tijelu. Ako podnositelj i nakon toga traži da se njegov podnesak primi, službenik će primiti takav podnesak pa će ispod štambilja o primitku staviti bilješku o obavljenom upozorenju. Takav se podnesak upisuje u odgovarajući upisnik za razne predmete (Obrazac br. 131), odnosno u odgovarajući upisnik sustava eSpis, ukoliko ga sud primjenjuje i nakon toga dostavlja nadležnom tijelu. Članak
Službenik koji prima podnesak dužan je stranku koja želi izjavu koja se daje podneskom, dati na zapisnik, uputiti određenom sucu, sudskom savjetniku ili drugom službeniku suda, ako se prema odredbama postupka takva izjava može dati na zapisnik kod suda. Ako sud nije nadležan da na zapisnik primi usmeno priopćenje koje stranka želi dati, službenik će na to upozoriti stranku i uputiti je nadležnom tijelu. Članak
Prigodom neposrednog primitka podneska službenik će upozoriti podnositelja na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga i prijepisa za sud i stranke, nedostatak adresa stranaka i drugih osoba, nedovoljno plaćenu pristojbu i sl.) i u isto vrijeme zatražiti da se nedostaci odmah uklone. U slučaju potrebe službenik može zatražiti prethodno upute od upravitelja sudske pisarnice. Ako podnositelj ne ukloni odmah uočene nedostatke, primit će se i takav neuredni ili nepotpuni podnesak što će se označiti na podnesku, ispod bilješke o primitku olovkom u boji, uz stavljanje napomene o kakvom se nedostatku radi (npr. »nedovoljno primjeraka«, »nepotpuna adresa«, »manjak pristojbe« i sl.) i bilješka o obavljenom upozorenju. Članak
Unos podataka o podnesku u sustav eSpis obavlja u pravilu službenik određen za prijem određene vrste podneska. Ukoliko ne postoji posebna prijemna pisarnica, ili u prijemnoj pisarnici ne postoje tehnički ili prostorni uvjeti da se u njoj unose podaci o primljenim podnescima, tada podatke o primljenom podnesku unosi voditelj odgovarajućeg upisnika u sudskoj pisarnici. Ako je podnesak primljen u vrijeme kad sustav eSpis nije dostupan, službenik će na podnesak staviti odgovarajuću bilješku. Sve informacije o prilozima podnesku, pošiljci u kojoj je podnesak zaprimljen, kao i napomene o nedostatku podneska ili pošiljke, sadržaju i posebnom postupanju unose se u sustav eSpis, a po potrebi i na podnesak. Bilješke vezane uz plaćanje pristojbi obvezno se navode i na podnesku. Podnesci u obliku elektroničke isprave mogu se u sudu zaprimati uz pomoć sustava za zaprimanje elektroničkih podnesaka. Zaprimljeni elektronički podnesci automatski se unose u sustav eSpis.
Preuzimanje pošiljaka na pošti Članak
Poštanske pošiljke preuzima za sud, po posebnim propisima, službenik suda određen godišnjim rasporedom poslova. Ako je omot pošiljke oštećen, službenik koji prima poštansku pošiljku ne smije preuzeti preporučene pošiljke i one na kojima je označena vrijednost. U tom slučaju tražit će se od nadležnog tijela poštanske službe da se stanje i sadržaj pošiljke utvrdi komisijski, pa će nakon toga preuzeti pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.
Otvaranje pošiljaka Članak
Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara određeni službenik sudske pisarnice i službenik sudske pisarnice stalne službe. Ako službenik koji preuzima pošiljke nije ovlašten da ih otvara, dužan je odmah nakon preuzimanja predati sve pošiljke službeniku određenom za otvaranje pošiljaka. Službenik koji otvara pošiljke neće otvoriti povjerljive i strogo povjerljive pošiljke i pošiljke upućene osobno predsjedniku suda ili na njegove ruke, ili na ruke pojedinih sudaca. Takve pošiljke predaju se neotvorene predsjedniku suda odnosno sucu kojemu su upućene. Pošiljke u predmetima iz članka
Zakona o USKOK-u, a koje su naslovljene na taj odjel, predaju se neotvorene u posebnoj pisarnici toga odjela, a ako ih je otvorio službenik ovlašten za otvaranje pošiljki, dužan ih je odmah predati pisarnici toga odjela, vodeći računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Pošiljku koja prema vanjskoj oznaci na omotu sadrži izjavu posljednje volje ili se odnosi na prethodni postupak u kaznenim predmetima otvara nadležni sudac. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara ovlašteni službenik po postojećim propisima. Članak
Na omot pošiljke koju službenik određen za primanje podnesaka ne smije sam otvoriti, stavit će se bilješka o primitku. Takvi omoti predat će se neotvoreni predsjedniku suda odnosno sucu koji je po rasporedu poslova određen da provodi postupak. Kad predsjednik suda ili određeni sudac otvori takvu pošiljku, bilješka o primitku s omota prenijet će se na podnesak s odgovarajućim napomenama. Članak
Omot se otvara tako da se ne oštete poštanski pečati i žigovi. Svakom podnesku priložit će se uvijek omot u kojem je podnesak stigao. Prigodom otvaranja omota treba paziti da se podnesci ne oštete, da se prilozi raznih pisama ne pomiješaju, da neki podnesak ili nalog ne ostane u omotu i slično. Osobito treba provjeriti slažu li se brojevi napisani na omotu s brojevima primljenih podnesaka. Ako neki podnesak označen na omotu nedostaje ili ako su primljeni samo prilozi bez popratnog dopisa ili se ne vidi tko je pošiljatelj i slično, utvrdit će se bilješkom uz koju će se priložiti omot. U svim navedenim slučajevima gdje je moguće, sudska će pisarnica o tomu odmah obavijestiti pošiljatelja. Ako je u jednom omotu prispjelo više podnesaka, omot će se priložiti uz jedan od podnesaka. Na ostale podneske, ispod bilješke o primitku, označit će se gdje se omot nalazi (npr. »omot kod P-137/96.«). Ako je datum na otisku poštanskog žiga nečitljiv pa se sa sigurnošću ne može utvrditi dan predaje pošiljke pošti, označit će se to na samom podnesku. Ako postoji sumnja da nije održan rok, zatražit će se izvješće od pošte. Ako su omoti preporuka, paketa ili druge pošiljke primljeni oštećeni, a postoji sumnja o neovlaštenom ili zlonamjernom otvaranju, treba prije otvaranja, u nazočnosti još dvojice službenika, o tome sastaviti kratak zapisnik u kojem će se upisati vrsta i opseg oštećenja (ako sadržaj pošiljke već prije, prilikom preuzimanja na pošti, nije zapisnički utvrđen u smislu članka
st.
ovog Sudskog poslovnika).
Bilješka o primitku Članak
Na primjerak podneska određenog za sud stavlja se bilješka o primitku (štambilj br. 26), u pravilu, na prvoj strani u sredini gornjeg dijela lista. Bilješka o primitku sadrži naziv i mjesto suda, dan, mjesec, godinu primitka i podatke o načinu primitka (npr.: »neposredno«, »preko pošte«, ili »preporučeno« i sl.), broju primjeraka i priloga, je li i kako na podnesak plaćena pristojba, je li stiglo poštom otvoreno ili s oštećenim omotom, o mogućim predmetima i gotovom novcu koji su dostavljeni uz pošiljku i slično. Na podnesku koji se odnosi na postupak u kaznenom i prekršajnom predmetu, a vezano je uz rok koji se računa na sate ili sud treba izvršiti određenu radnju u takvu roku, kao i u drugim slučajevima kad to odredi predsjednik suda, označit će se slovima i točan sat primitka. Na podnesku koji se odnosi na zemljišnoknjižne predmete, pored oznake sata primitka, označit će se i moguća istovremena predaja na svim podnescima koji se odnose na isto zemljišnoknjižno tijelo. Na prvom primjerku podneska koji se odnosi na pravni lijek odnosno prigovor protiv platnog, kaznenog, prekršajnog ili otkaznog naloga zabilježit će se čitljivo slovima dan i mjesec poštanskog žiga preporučene pošiljke koji je označen kao dan predaje pošti. Ako se na poštanskom žigu zbog nejasnoće ne može utvrditi dan predaje pošti, označit će se to na podnesku. Ako se prigodom otvaranja pošiljke utvrdi da je uz podnesak priložen novac ili druga vrijednost, treba ispod bilješke o primitku kratkom bilješkom utvrditi iznos odnosno vrijednost. Te vrijednosti poslije upisa podneska u odgovarajući imenik predat će se službeniku računovodstva koji će ispod bilješke o primitku označiti broj računovodstvenog popisa pod kojim je primljena vrijednost zabilježena i staviti svoj potpis. Na ostale primjerke podneska stavit će se skraćena bilješka o primitku (štambilj br. 28) koja sadrži samo naziv i mjesto suda, te dan, mjesec i godinu primitka. Bilješku o primitku potpisuje s

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.