Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske

Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske NN 96/2010 (6.8.2010.), Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2707 Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003, 30/2004 i 77/2009), a u svezi s člankom 35. stavkom 1. podstavkom 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, br. 174/2004, 79/2007 i 38/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. srpnja 2010. godine donijela ZAKLJUČAK 1. Donosi se Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske, u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zaključka. 2. Ovaj Zaključak i Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske objavit će se u »Narodnim novinama«. Klasa: 351-01/10-04/02 Urbroj: 5030109-10-1 Zagreb, 29. srpnja 2010. Predsjednica Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r. PLAN ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ZA PODRUČJE REPUBLIKE HRVATSKE 1. UVOD Organiziranje i djelovanje sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj utemeljeni su u Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o zaštiti i spašavanju i podzakonskim propisima, Procjeni ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te pravnoj stečevini Europske unije u područjima zaštite okoliša i zaštite i spašavanja, implementiranoj u hrvatsko zakonodavstvo. Vlada Republike Hrvatske je u svibnju 2009. godine donijela Procjenu ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća koja je polazište za izradu ovog Plana, ali i smjernica za utvrđivanje preventivnih aktivnosti te za plansko utvrđivanje djelovanja svih sudionika sustava zaštite i spašavanja. Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske je okvir za planiranje djelovanja svih sudionika zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Donosi se na strategijskoj razini i služi za izradu planova zaštite i spašavanja na operativnim i taktičkim razinama kao i standardnih operativnih postupaka. Njime se razrađuju principi djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja i drugih resursa cjelovitog i integriranog nacionalnog sustava zaštite i spašavanja te posebno upravljanje reagiranjem u slučaju prirodnih i tehnoloških katastrofa i velikih nesreća. Planom zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske eliminiraju se kritične točke od važnosti za operativnost sustava zaštite i spašavanja. To se postiže uvezivanjem upravljačkih dijelova sustava i operativnih snaga, ali i jasnim utvrđivanjem potrebnog stanja spremnosti svih dijelova operativnih i logističkih kapaciteta od značaja za učinkovitu zaštitu i spašavanje ljudskih života, materijalnih dobara i okoliša u katastrofama i velikim nesrećama, uključujući kapacitete za obnovu i rekonstrukciju. Ovim Planom definiraju se odnosi, suradnja i usklađuje planiranje i provođenje mjera zaštite i spašavanja od lokalnih do državne razine. Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) redovito se ažurira, sukladno promjenama rizika i posljedica katastrofa i velikih nesreća, promjenama u zakonodavstvu i drugim promjenama koje mogu utjecati na operativnu učinkovitost sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. 2. ELEMENTI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća temeljni je dokument za izradu ovog Plana. Procjenom se utvrđuju opasnosti, rizici, moguće posljedice, prioriteti, postupci i mjere za ublažavanje posljedica prirodnih i tehničko-tehnoloških opasnosti i rizika, prioriteti u definiranju sveukupnih potreba zaštite i spašavanja te posebno razvijanje operativnih snaga zaštite i spašavanja. Izvori ugrožavanja Opasne prirodne pojave, tehnološki rizici ugrađeni u životne sredine, suvremeni fenomen kao što je terorizam te »klasičan« kao što je rat, dio su naše svakodnevice. Međutim, kada prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu velikog opsega na imovini ili njezin gubitak te štetu na infrastrukturi i okolišu, u mjeri koja prelazi normalne sposobnosti lokalnih zajednica da ih same bez pomoći otklone, govori se o katastrofama i velikim nesrećama. Većina opasnosti predstavlja društveno prihvatljiv rizik koji se poduzimanjem određenih aktivnosti može minimalizirati, ali neke opasnosti mogu prouzročiti izvanredne situacije i katastrofe. Prirodne opasnosti i rizici Svakodnevno živimo s rizicima od prirodnih opasnosti. Kada se radi o prirodnim opasnostima, kao što su potresi, poplave, klizišta, erupcije vulkana, suše, tsunamiji, orkani ili uragani, oni se događaju kroz zemljinu povijest pa tako i danas. Klasificiraju se katastrofama jedino ako štetno utječu na čovjeka i njegove aktivnosti. Za potrebe sustava zaštite i spašavanja najvažnije je odgovoriti na pitanja kao što su: – gdje se, najvjerojatnije, svaka od potencijalnih prirodnih opasnosti može transformirati u katastrofu i zašto? – koliko često se prirodne opasnosti razvijaju u katastrofu? – kako se svaka od prirodnih opasnosti može predvidjeti i/ili ublažiti? Tehničko tehnološke opasnosti Tehničko tehnološke opasnosti predstavljaju drugu grupu izvora ugrožavanja života i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša. One obuhvaćaju nesreće i posljedice nesreća na tehnološkim sadržajima ugrađenim u naše sredine, ali i opasnosti od posljedica djelovanja pojava koje su rezultat ljudskih aktivnosti, kao što su kisele kiše, kontaminacija atmosfere i površinskih voda štetnim supstancama i opasnim tvarima, oštećivanje ozonskog omotača i globalno zatopljenje. Učinci katastrofa i velikih nesreća Bez obzira na vrstu opasnosti, kada do katastrofa i velikih nesreća dođe, one uvijek rezultiraju primarnim, sekundarnim i tercijarnim učincima. Primarni učinci su rezultat djelovanja samog događaja, npr. rušenje građevina ili žrtve u slučaju potresa. Sekundarni učinci proizlaze kao rezultat djelovanja primarnih učinaka, npr. prekidi u opskrbi pitkom vodom i strujom u slučaju potresa ili poplave. Tercijarni učinci su dugotrajni i uvijek su rezultat utjecaja primarnog događaja, npr. gubitak prostora za potrebe stanovanja uslijed promjena prouzročenih potresom ili poplavom te gubitak ljetina kao posljedica prirodnih opasnosti. Ranjivost na katastrofe i velike nesreće Ranjivost zajednica procjenjuje se analizama učinaka pojedinih opasnosti po ljudske živote i imovinu, pritom uzimajući u obzir: – izloženost mogućem utjecaju izvanrednog događaja, – gustoću naseljenosti područja koje je izloženo izvanrednom događaju, – znanstvene podloge o izvanrednom događaju, – educiranost i pripremljenost stanovništva za slučaj nastanka katastrofe i velike nesreće, – utemeljenost sustava za rano uzbunjivanje i komunikacijskog sustava, – spremnost operativnih snaga i sveukupno raspoloživih resursa za zaštitu i spašavanje, – provođenje preventivnih mjera u svim djelatnostima od interesa za zaštitu i spašavanje, prvenstveno u prostornom planiranju i građenju, – kulturne čimbenike koji utječu na pojedinačni i ukupni javni stav prema potencijalnim opasnostima, odnosno stanje sigurnosne kulture stanovništva. Iskustva pokazuju da ranjivost zajednica na prirodne katastrofe i velike nesreće opada s rastom njihove ukupne razvijenosti. Razvijene zajednice su u razdoblju od 1990. – 2001. godine pretrpjele štete u iznosu od 2% njihovog BDP-a, a nerazvijene od 13% BDP-a. Zadnjih godina bilježi se porast broja katastrofa, koji prati porast broja ljudskih žrtava i šteta izraženih u novcu. Komparativni pokazatelji ovog tipa koriste se kao globalne iskustvene podloge i od posebne su koristi za utvrđivanje planova zaštite i spašavanja, smjernica razvoja i željenih karakteristika sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. 3. POSTUPCI I MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 3.1. UPOZORAVANJE Rizici nastupanja štetnog događaja i ranjivost zajednice mogu se u slučajevima nekih katastrofa i velikih nesreća umanjiti ako se raspolaže adekvatnim sredstvima za predviđanje razvoja izvanrednog događaja. Rano upozoravanje je postupak mjerodavnog tijela o visokoj mogućnosti nastajanja izvanrednog događaja, utemeljen na nacionalnim sustavnim predviđanjima i procjenama te na međunarodno i iz drugih izvora razmijenjenih podataka. Kada se signal za upozoravanje objavi, ugroženim zajednicama nameću se promjene svakodnevne rutine i one započinju s pripremama za postupanje u katastrofama i velikim nesrećama. Upozoravanje je učinkovito ako je pravovremeno te ukoliko su sustavi komunikacija i javnog informiranja djelotvorni. U protivnom, kada su upozorenja izdana prekasno, kada se ne mogu prenijeti ili su izdana od strane nenadležnih tijela i bez potrebnih podataka i usmjerenja, neučinkovita su za potrebe planiranja reagiranja sustava zaštite i spašavanja. Predviđanje izvanrednog događaja uključuje ocjenu mogućnosti nastajanja utemeljenu na znanstvenim podlogama. One uglavnom obuhvaćaju tehnike i statistike praćenja procesa pojedinih opasnosti, mjerenja i identificiranja promjena koje upućuju na negativan-štetan razvoj. Stoga su od izuzetnog značaja djelatnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda i drugih znanstvenih institucija, inspekcija, središnjih tijela državne uprave za unutarnje poslove i obranu, sigurnosno – obavještajne zajednice i drugih organizacija kojima su prikupljanje i obrada informacija te izrada predviđanja i prognoza dio redovne djelatnosti. Dostavljanjem informacija Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, odmah po saznanju, doprinosi se pravovremenom reagiranju i učinkovitosti sustava zaštite i spašavanja. Republika Hrvatska uvezana je u međunarodne sustave razmjene informacija ranog upozoravanja u područjima radiološke i nuklearne sigurnosti, obrane od poplava, meteo podataka te informacija o epidemijama, pandemijama, infektivnim i drugim zaraznim bolestima i epizootijama, bolestima bilja, o sigurnosti prehrambenih proizvoda te mjerama čije se provođenje preporučuje u interesu sigurnosti i zaštite i spašavanja stanovništva. Državni centar 112 je ulazna i izlazna nacionalna kontakt točka za razmjenu većine informacija ranog upozoravanja. Državna uprava za zaštitu i spašavanje prema dobivenim najavama, informacije upozoravanja koristi za poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti. Odmah po njihovom dobivanju, prema propisanim standardnim operativnim postupcima, pokreće uvođenje pripravnosti dijelu operativnih snaga zaštite i spašavanja. Istovremeno informacije o mogućnosti nastajanja izvanrednog događaja, upute i preporuke prenosi lokalnim zajednicama nadležnim za operativno reagiranje. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, ovisno o vrsti izvanrednog događaja, pokreće postupke informiranja građana i operativnih snaga zaštite i spašavanja o vrsti i očekivanim razmjerima opasnosti, o preventivnim mjerama usmjerenim na ublažavanje posljedica te o mjerama zaštite i spašavanja i mjerama civilne zaštite za čije provođenje se treba pripremiti. Pritom se koristi postojećim, redovnim sustavima komunikacija, medijima – prvenstveno radijem i televizijom, sustavom javnog uzbunjivanja u ugroženim područjima kao i drugim raspoloživim resursima, uglavnom lokalnim. Na temelju informacija, uputa i preporuka Državne uprave za zaštitu i spašavanje, svi sudionici sustava zaštite i spašavanja započinju s provođenjem priprema za djelovanje u izvanrednim događajima, sukladno vlastitim planovima zaštite i spašavanja, planovima civilne zaštite i standardnim operativnim postupcima. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje za neposredno zapovijedanje operativnim snagama zaštite i spašavanja koristi Katalog sposobnosti operativnih snaga i sudionika zaštite i spašavanja s pregledom sveukupnih spasilačkih kapaciteta po djelatnostima od interesa za zaštitu i spašavanje u Republici Hrvatskoj. Upozoravanje i uzbunjivanje Upozoravanje je najučinkovitija i najjeftinija metoda u potpori pripremanja zajednica za nošenje s posljedicama izvanrednih događaja, kontrolu rizika i ublažavanje posljedica. To je racional kojim se u svakodnevnom radu, osobito pri planiranju i razvoju zaštite i spašavanja, trebaju voditi sve nadležne institucije u Republici Hrvatskoj, za što su najzainteresiraniji Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S), pravne osobe i stanovništvo. Nažalost, ova metoda nije u potpunosti primjenjiva za velik broj potencijalnih opasnosti, osobito za neke koje imaju potencijal za izazivanje velikog broja žrtava, materijalnih šteta i posljedica po okoliš, kao što je npr. potres. Ulazni tijek informacija pravovremenog ranog upozoravanja od interesa za zaštitu i spašavanje odvija se po sljedećim dijelovima na pravcu prijenosa informacija: Slika br. 1. Tijek informacija ranog upozoravanja Kada se radi o izvanrednom događaju koji nastaje iznenada ili ima svoj razvojni slijed (od nastanka do eskalacije) koji operativnim kapacitetima sustava zaštite i spašavanja bilo na operativnim, taktičkim ili strategijskoj razini ne ostavlja dovoljno vremena za kvalitetno reagiranje, tada Državna uprava za zaštitu i spašavanje koristi sustav javnog uzbunjivanja kako bi o katastrofi i velikoj nesreći alarmirala sve na pogođenom području. Signalom opasnosti, uz adekvatna prateća priopćenja, ugrožene zajednice i drugi entiteti alarmiraju se o izvanrednom događaju, obavještavaju se o mjerama za zaštitu i spašavanje i daju im se upute za postupanje te se na taj način pokreću mehanizmi sustava zaštite i spašavanja na pogođenom području. Ova se mjera poduzima kako bi se alarmirale lokalne vlasti, operativne snage i drugi sudionici zaštite i spašavanja i stanovništvo, u cilju ublažavanja posljedica, broja žrtava i materijalnih šteta. Odluku o uzbunjivanju donosi pročelnik područnog ureda za zaštitu i spašavanje, odnosno načelnik županijskog centra 112 (ŽC 112), kada se radi o izvanrednom događaju na lokalnoj razini, odnosno ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanja, pomoćnik ravnatelja za sustav 112 i/ili načelnik Državnog centra 112 (DC 112), ovisno o procjeni raspoloživog vremena za poduzimanje adekvatnih reakcija zaštite i spašavanja. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje donosi standardni operativni postupak (SOP) za djelovanje sustava javnog uzbunjivanja za potrebe upozoravanja na nastalu katastrofu i veliku nesreću. SOP-om se utvrđuju vrste izvanrednih događaja u kojima se koristi sustav javnog uzbunjivanja, način određivanja područja i prioriteta koja obzirom na procjenu ugroženosti trebaju biti pokrivena sustavom javnog uzbunjivanja odgovarajuće čujnosti, suradnja i komunikacija između sudionika i operativnih snaga zaštite i spašavanja te drugi postupci od važnosti za učinkovitost zaštite i spašavanja. Dostavljanje informacija upozoravanja i pokretanje pripravnosti U narednoj tablici prikazani su izvori informacija upozoravanja koje sustav zaštite i spašavanja koristi za pokretanje postupaka utvrđenih planovima zaštite i spašavanja i za predlaganje zaštitnih mjera koje ugroženo stanovništvo treba provesti u okviru mjera osobne i uzajamne zaštite. Tablica br. 1. Dostavljanje informacija ranog upozoravanja Izvanredni događaji Izvor upozoravanja (institucija, tehn. inf. sustavi) Sadržaj Korisnici upozoravanja Mjere, snage i sredstva; Napomena Poplava i prolom akumulacijskih brana – DHMZ, – Hrvatske vode Mjerna hidrološka mreža DHMZ-a. 5 karakterističnih lokacija na dionici rijeke Save od državne granice sa Slovenijom do Jasenovca te za rijeku Kupu u Karlovcu. Podaci koji se dobivaju međunarodnom razmjenom, praćenjem podataka o vodostajima uzvodno i na dr. načine. Mjerenje protoka na vodotocima te stanja podzemnih voda, izdavanje hidroloških ekspertiza i prognoza. Sustavno prognoziranje vodostaja i protoka koje provode Hrvatske vode. Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda d.d., Vodoprivreda, DUZS (Stožer ZiS RH, zapovjedništvo i postrojbe CZ, DIP, centri 112), operativne snage ZiS, stanovništvo ugroženih područja, javnost Mjere i snage utvrđene Državnim planom obrane od poplava, planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S, te ljudski i materijalni resursi utvrđeni tim planovima, kao i obveze iz Zakona o zaštiti i spašavanju i Zakona o vodama (prvenstveno spašavanje, evakuacija, zbrinjavanje, prva medicinska pomoć i druga potrebna skrb). UPOZORAVANJE JE MOGUĆE PROVESTI PRAVOVREMENO (osim kada se radi o bujičnim poplavama). Potres – Geofizički odsjek Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Seizmološka služba Pet privremenih seizmoloških postaja (razmještaj i broj nisu stalni). 16 akcelerografa – instrumenata za bilježenje jakih potresa. – Sve institucije i građani na pogođenom i susjednim područjima Neprekidno instrumentalno praćenje seizmičke aktivnosti, te prikupljanje, obrada i analiza podataka, naknadna izučavanja koja obuhvaćaju i obavještavanje nadležnih državnih tijela o osnovnim parametrima potresa neposredno po pojavi jakih potresa. Akcelerografi nisu neprekidno u pogonu, već se automatski aktiviraju samo u slučaju potresa intenziteta V0 ili višeg MSK ljestvice Prve pouzdane podatke o potresu na području Republike Hrvatske, moguće je napraviti u vremenu od minimalno 30 minuta do maksimalno 3 sata. DUZS (Stožer ZiS RH, zapovjedništvo i postrojbe CZ, vatrogastvo, DIP, centri 112) JLP(R)S, operativne snage i drugi sudionici zaštite i spašavanja, građani i javnost SVE INFORMACIJE O POSLJEDICAMA KORISTE SE ZA POTREBE DJELOVANJA OPERATIVNIH SNAGA I SUDIONIKA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Provode se mjere iz planova zaštite i spašavanja, planova civilne zaštite, operativnih planova sudionika, državnih planova i SOP-ova za zaštitu i spašavanje iz ruševina, prva medicinska pomoć, evakuacija, zbrinjavanje, asanacija i dr. ZA NITI JEDAN POTRES UPOZORAVANJE NIJE MOGUĆE PROVESTI PRAVOVREMENO. TAKO DA I ZA ONAJ KOJI PROUZROČI LJUDSKE ŽRTVE, ODNOSNO MATERIJALNU ŠTETU, NIJE RACIONALNO KORISTI SUSTAV JAVNOG UZBUNJIVANJA ILI DRUGE KAPACITETE, KAO DOPUNSKE SUSTAVE ILI SUPSTITUT ZA UPOZORAVANJE. Industrijske i prometne nesreće s opasnim tvarima – Operateri, – Procesno osoblje, – Svjedoci nesreće Propisani obrasci, protokoli i izvješća za dostavljanje informacija o nesreći, podatci, procjene razvoja događaja, mjere za zaštitu i spašavanje prema žurnosti poduzimanja. DUZS (Stožer ZiS RH, zapovjedništvo i postrojbe CZ, vatrogastvo, DIP, centri 112), inspekcije nadležnih središnjih tijela državne uprave, JLP(R)S, MZOPUG, vatrogastvo, građani, javnost ODLUKU O UPOZORAVANJU UNUTAR POSTROJENJA DONOSE ODGOVORNE OSOBE, A ODLUKU O JAVNOM UZBUNJIVANJU PROČELNIK PUZIS UZ KONZULTACIJE S OPERATEROM I ČELNIKOM JLP(R)S Dostavljanjem informacija upozoravanja o industrijskoj nesreći ili uzbunjivanjem građana pokreće se sustav reagiranja stožera, zapovjedništava, operativnih snaga i drugih sudionika zaštite i spašavanja, razrađen unutarnjim planovima operatera, vanjskim planovima JLP(R)S, operativnim planovima pravnih osoba, planovima zaštite i spašavanja, planovima CZ i SOP-ovima. OBAVJEŠĆUJU SE SUSJEDNE DRŽAVE I MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE PREMA POSEBNIM PROTOKOLIMA I SPORAZUMIMA. UPOZORAVANJE SE PROVODI INTERNIM SUSTAVIMA UZBUNJIVANJA OPERATERA I SUSTAVOM JAVNOG UZBUNJIVANJA TE DOSTAVOM INFORMACIJA O NESREĆI POZIVOM NA BROJ 112. Radiološka i nuklearna nesreća DZRNS SPUNN (Nacionalni sustav upozoravanja) ECURIE (EU sustav upozoravanja) 25 mjernih postaja i centralna jedinica za mjerenje, analiziranje i pohranjivanje podataka. Sustav pravodobnog upozoravanja na nuklearnu nesreću komponenta je nacionalnog sustava pripravnosti koja omogućava alarmiranje u slučaju povišenja razine radioaktivnosti u okolišu. Svi mjerni podaci prikupljeni SPUNN-om šalju se u europski sustav, EURDEP, za razmjenu radioloških mjernih podataka. Radiološki mjerni podaci razmjenjuju se sa Slovenijom i Mađarskom temeljem bilateralnih sporazuma. Sustav EU za ranu razmjenu informacija u slučaju radiološke opasnosti. DUZS, (Stožer ZiS RH, zapovjedništvo CZ RH i interventne specijalističke postrojbe CZ RH za RKBN zaštitu, druge postrojbe CZ, vatrogastvo, DIP, centri 112), Institut »R. Bošković«, IMI, JLP(R)S, operativne snage i drugi sudionici zaštite i spašavanja, građani i javnost. DC 112 središte za vezu – članak 3. Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske zajednice za atomsku energiju (EUROATOM) i država nečlanica Europske unije o sudjelovanju potonjih u sustavu Zajednice za ranu razmjenu informacija u slučaju radiološke opasnosti (ECURIE) Alat za potporu odlučivanju Provode se mjere zaklanjanja, sklanjanja, evakuacije, detekcije, dekontaminacije i druge mjere predložene od znanstvenih kapaciteta i kroz drugu ekspertnu potporu tijelima odlučivanja. Putem medija i/ili sustavom javnog uzbunjivanja građanima se izdaju informacije, konkretne upute o ponašanju i druga uputstva, o npr. evakuaciji kontaminiranog područja i područja na putu radijacijskog oblaka. UPOZORAVANJE JE, U OVISNOSTI O SPECIFIČNOSTIMA IZVANREDNOG DOGAĐAJA NA NUKLEARNOM POSTROJENJU, MOGUĆE PROVESTI NA VRIJEME. RODOS (Realtime Online Decision Support System for nuclear emergency management) – Sustav za potporu odlučivanju u slučaju nuklearne nesreće u stvarnom vremenu. Ekstremni vremenski uvjeti DHMZ (METLAB, ECMWF, EUMETNET, WMO, EUMETSAT) Meteorološka motrenja (mjerenja i opažanja), prijenos podataka i njihova daljnja obrada. Prognoza vremena na objektivnim izračunima razvoja stanja atmosfere koji se provode u većim meteorološkim centrima (Reading, Offenbach, Toulouse itd.) i uz dodatne vlastite obrade prevode u prognoze vremena za područje Hrvatske i za različite namjene i korisnike. Radarsko dirigirani sustav obrane od tuče, raketnih postaja i prizemnih generatora na prostoru od oko 2,5 milijuna hektara – međurječje Save i Drave, Međimurje i dio Pokuplja. Indeks opasnosti od požara, a kada požar nastupi, na njegovo širenje presudno utječu smjer i brzina vjetra (vatrogastvu se olakšava odabir stupnja pripravnosti). DUZS, središnja tijela državne uprave i pravne osobe od interesa za ZiS, NMRCC Rijeka, JLP(R)S, operativne snage zaštite i spašavanja, javnost za potrebe: – obrane od suše, – u slučaju olujnih i orkanskih nevremena i jakih vjetrova, – snježnih oborina, – toplinskih valova, – provođenja obrane od tuče, – zaštite od šumskih požara – Hrvatske šume, DUZS, MUP, – sigurnosti prometa (zračnog, kopnenog (željeznica i ceste) i vodenog (morima, rijekama i jezerima) – HAK, HŽ, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, zračne luke, – zaštite od erozija, – sigurnosti rezervi pitke vode te – Mediji – radio, – televizija, – tisak, – Osiguravajuća društva, – ACI marine i dr. UPOZORAVANJE JE MOGUĆE PROVESTI PRAVOVREMENO Zrakoplovne nesreće – Hrvatska kontrola zračne plovidbe, – zračna luka, – operater, – svjedoci O gubitku komunikacija i radarskog kontakta sa zrakoplovom u zoni odgovornosti. Dojava o nesreći zrakoplova na području zračne luke. – Od strane kapetana zrakoplova u pogibli, operatera – kompanije o gubitku kontakta sa zrakoplovom. – Fizičke osobe i drugi svjedoci nesreće, koji informaciju dostavljaju pozivom na broj 112 DUZS (PUZIS, Stožer ZiS RH, zapovjedništvo CZ RH i interventne specijalističke postrojbe CZ RH, druge postrojbe CZ, vatrogastvo, DIP, centri 112), MUP, MORH, HGSS, HCK, druge udruge građana, nadležna središnja tijela državne uprave, druge operativne snage zis prema Planu potrage i spašavanja zrakoplova i SOP-u Gašenje požara, hitna medicinska pomoć, hitna psihološka pomoć, bolnička skrb, osiguravanje mjesta nesreće, evidentiranje žrtava, odnosi s medijima i javnošću, asanacija mjesta nesreće i druge mjere prema SOP-u. UPOZORAVANJE JE U ODREĐENIM SITUACIJAMA MOGUĆE POKRENUTI PRAVODOBNO. U DRUGIM SLUČAJEVIMA POKREĆE SE REAGIRANJE NAMJENSKIH OPERATIVNIH KAPACITETA. Upozoravanje u slučaju poplava i proloma akumulacijskih brana Radi učinkovite provedbe operativne obrane od poplava Hrvatske vode su, sukladno Državnom planu obrane od poplava, postavile i automatizirale dio vodomjera, na koji način su podaci o vodostajima u realnom vremenu dostupni centrima obrane od poplava. Uspostavom mreže automatskih kišomjera i meteoroloških radara u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom i Hrvatskim vodama stvoreni su uvjeti za efikasniju operativnu obranu od poplava na manjim slivovima s kratkim vremenima koncentracije otjecanja. Preostaje unaprijediti sustavno prognoziranje vodostaja i protoka koje se zasad provodi samo za 5 karakterističnih lokacija na dionici rijeke Save, od državne granice sa Slovenijom do Jasenovca, te za rijeku Kupu u Karlovcu, što je nedovoljno. Kad Državni centar 112 dobije informacije (na temelju protokola o komunikacijskoj suradnji između Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Hrvatskih voda) iz Hrvatskih voda o vodostajima te mogućnosti pojave poplava širih razmjera, prenosi je: – Županijskim centrima 112 (ŽC 112) potencijalno ugroženih županija, – ravnatelju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, načelniku Stožera ZiS Republike Hrvatske, – zapovjedniku civilne zaštite Republike Hrvatske i glavnom vatrogasnom zapovjedniku Republike Hrvatske, – Operativno komunikacijskom centru policije (OKC), – državnim tijelima i službama koji imaju obveze po ovom Planu, – tvrtkama od interesa za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, – Vladi Republike Hrvatske, – kontakt točkama susjednih država u smjeru kretanje vodnog vala. Upozoravanje u slučaju potresa Osnovna zadaća Seizmološke službe u Republici Hrvatskoj je neprekidno instrumentalno praćenje seizmičke aktivnosti, obrada i analiza prikupljenih podataka. Dobiveni rezultati temelj su za naknadna izučavanja značajki potresa – od kratkoročnih koja obuhvaćaju i obavještavanje nadležnih državnih tijela o osnovnim parametrima potresa neposredno po pojavi jakih potresa, do dugoročnih, kao statističke baze podataka za znanstvena i stručna istraživanja. Međutim, uz sav tehnološki napredak, danas u svijetu nisu razvijeni niti pouzdani sustavi niti metode ranog upozoravanja nastajanja potresa. Čak štoviše, potres je moguće sa sigurnošću predvidjeti tek nekoliko sekundi prije nastanka, pa se u tom smislu i ne može govoriti o sustavu upozoravanja u slučaju potresa. Sustav seizmoloških postaja služi tek za obradu podataka o potresu, koje je moguće napraviti u vremenu od minimalno 30 minuta do maksimalno 3 sata. Upozoravanje u slučaju tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća s opasnim tvarima u stacionarnim objektima U Republici Hrvatskoj operateri koji u proizvodnji koriste opasne tvari, ovisno o ugrađenoj tehnologiji i starosti postrojenja, primjenjuju različita rješenja. Većina od njih omogućava automatsku dojavu podataka o proizvodnom procesu. Oni se, uz adekvatnu valorizaciju od strane procesnog osoblja, u dijelu sadržaja mogu karakterizirati podacima ranog upozoravanja o mogućnosti nastajanja industrijske nesreće na postrojenjima s opasnim tvarima. Odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju svi su operateri koji koriste opasne tvari dužni instalirati sustave uzbunjivanja, kako za potrebe uzbunjivanja o nesreći unutar postrojenja tako i za uzbunjivanje stanovništva u radijusu unutar kojeg su moguće posljedice industrijske nesreće. Ti se sustavi za uzbunjivanje, ovisno o dojavi o nesreći, procjenama razvoja izvanrednog događaja, nalozima odgovornih osoba i stožera, mogu koristiti i za potrebe govornog upozoravanja o nastaloj industrijskoj nesreći te o mjerama zaštite koje treba žurno poduzeti. Iz razloga što su interna sredstva za uzbunjivanje u vlasništvu operatera uvezana u cjelovit sustav javnog uzbunjivanja, za potrebe upozoravanja ugroženog stanovništva o industrijskoj nesreći mogu se, pod određenim okolnostima i prema procjenama mogućeg razvoja izvanrednog događaja, koristiti i drugi dijelovi cjelovitog sustava javnog uzbunjivanja koji su upravljivi iz županijskih centara 112. Odluku o korištenju sustava javnog uzbunjivanja za potrebe upozoravanja stanovništva o industrijskoj nesreći i mjerama zaštite donosi pročelnik područnog ureda za zaštitu i spašavanje u suradnji s operaterom i čelnikom JLP(R)S. Upozoravanje u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće s opasnim tvarima u prijevozu opasnih tvari u cestovnom i željezničkom prometu Sudionici u prijevozu opasnih tvari dužni su u slučaju opasnosti, odnosno u slučaju nezgode ili nesreće odmah obavijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (pozivom na broj 112) te dati sve podatke nužne za poduzimanje odgovarajućih mjera. Nadležna ministarstva Državnoj upravi za zaštitu i spašavanja dostavljaju popis prijevoza opasnih tvari za tekući tjedan, sukladno propisanom načinu praćenja tih podataka. Nadalje, svi operateri u cestovnom i željezničkom prometu, svako saznanje o opasnosti u prijevozu opasnih tvari koja može dovesti do katastrofe i velike nesreća dužni su prijaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, pozivom na broj 112. Državna uprava zaprimljene informacije prosljeđuje čelnicima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, uvodi pripravnost sudionika reagiranja i pokreće pripreme za provođenje adekvatnih mjera zaštite i spašavanja i civilne zaštite. Također, svjedoci nesreća transportnih sredstava u kojima se prevoze opasne tvari iste prijavljuju pozivom na broj 112. Županijski centar 112 koji je zaprimio poziv o nesreći, postupa sukladno propisanom standardnom operativnom postupku čiju izradu usklađuje Državna uprava za zaštitu i spašavanje i koji donosi ravnatelj Uprave. Ukoliko je prilikom nesreće došlo do nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari, sukladno informacijama i zahtjevu rukovoditelja operativnih snaga zaštite i spašavanja na mjestu nesreće, Državni centar 112, preko županijskih centara 112, uzbunjuje neposredno ugroženo stanovništvo. Upozoravanje u slučaju radiološke i nuklearne nesreće Tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke i nuklearne sigurnosti je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji za potrebe upozoravanja koristi: Sustav pravodobnog upozoravanja na nuklearnu nesreću (SPUNN) SPUNN omogućuje alarmiranje u slučaju povišenja razine radioaktivnosti u okolišu te osigurava ulazne podatke za procjenu doza za stanovništvo, ukoliko se nuklearna/radiološka nesreća dogodi u blizini mjernih postaja (kojih ima 25 za područje Republike Hrvatske) i centralne jedinice u kojoj se rezultati mjerenja u području oko mjernih postaja prikupljaju, analiziraju i pohranjuju. SPUNN mjeri, prikuplja, analizira i pohranjuje podatke o brzini ambijentalne gama doze. Na dvije postaje se dodatno mjere i koncentracije radionuklida u atmosferi te određeni meteorološki parametri. Mjerni podaci se šalju u centralnu jedinicu odmah po isteku svakog mjernog ciklusa. Kada se detektiraju povišene vrijednosti, automatski se alarmira dežurni djelatnik Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, koji utvrđuje razloge odstupanja. U slučaju radiološke i nuklearne nesreće, i to u ranoj fazi njenog potencijalnog razvoja, pokretni radiološki timovi izlaze na teren, mjere brzinu doze, provode in-situ gama spektrometrijsku analizu i prikupljaju uzorke zraka, hrane, vode i tla potrebnih za detaljne laboratorijske analize. U slučaju akcidenta za kojega se procjenjuje da bi mogao prerasti u katastrofu ili veliku nesreću, pokreće se sustav pripravnosti – aktivira se Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i Državna uprava za zaštitu i spašavanje te ostala tijela i službe unutar sustava reagiranja. Sustav obavješćivanja i razmjene informacija među državama članicama Europske unije o radiološkim incidentima U Hrvatskoj je implementiran sustav za ranu razmjenu informacija u slučaju radiološke opasnosti ECURIE (The European Community Urgent Radiological Information Exchange) u Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost i Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, a pod nadležnošću Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Navedenim sustavom razmjenjuju se informacije između država članica Europske unije u slučaju radiološke (nuklearne) opasnosti većih razmjera. Sustav je implementiran temeljen Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) i država nečlanica Europske unije o sudjelovanju potonjih u sastavu Zajednice za ranu razmjenu informacija u slučaju radiološke opasnosti (ECURIE) (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 8/07.). Europska komisija u slučaju radiološke (nuklearne) nesreće na području država-potpisnica, faxom obavještava Državni centar 112, koji je u sustavu ECURIE označen kao nacionalno središte za vezu. Državni centar 112 faxom obavješćuje Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Krizni stožer Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Sve povratne informacije (i o eventualno poduzetim mjerama zaštite) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost prosljeđuje Europskoj Komisiji u Bruxelles. 3.2. PRIPRAVNOST, MOBILIZACIJA I NARASTANJE OPERATIVNIH SNAGA Ovim dijelom Plana zaštite i spašavanja definira se strategijski okvir za planiranje postupaka popune, pripravnosti i mobilizacije koje su prema zakonu dužni provoditi nositelji planiranja u području zaštite i spašavanja na operativnim i taktičkim razinama i razrađuje provođenje pripravnosti, mobilizacije, aktiviranja i narastanja operativnih snaga zaštite i spašavanja. Provođenjem određenih mjera i postupaka pripravnosti operativne snage zaštite i spašavanja dovode se u stanje spremnosti za učinkovito operativno reagiranje u izvanrednim događajima. Pripravnost uključuje osoblje, materijalna, komunikacijska i prijevozna sredstva te propisane procedure. Obzirom na vrstu operativne snage zaštite i spašavanja, primjenjuju se različite procedure utvrđivanja pripravnosti. Pripravnost je za stalno spremne operativne snage, žurne službe ili tzv. gotove snage zaštite i spašavanja, kontinuirano najvišeg stupnja i to osobito za osoblje dežurne smjene. Također, za osoblje žurnih službi koje nije u smjeni, planovima se razrađuje uvođenje najviše razine pripravnosti. Postupci uvođenja pripravnosti prilagođavaju se specifičnostima izvanrednog događaja, stvarno nastalim posljedicama i procjenama daljnjeg razvoja događaja, potrebnom vremenu za dostizanje željenog stupnja spremnosti kao i nužnim operativnim mjerama za njihovo uvođenje. Vrijeme pripravnosti gotovih operativnih snaga je od 1 – 3 sata. Unutar tog vremena sukcesivno se, po dostizanju zahtijevane razine operativne spremnosti, dijelovi kapaciteta operativnih snaga operativno uključuju u provođenje zadaća zaštite i spašavanja. Kada je postupak upozoravanja o mogućnosti nastajanja izvanrednog događaja pokrenut pravovremeno, gotove operativne snage uvode pripravnost sveukupnih ljudskih i materijalnih kapaciteta, u funkciji provođenja sveobuhvatnih priprema za operativno djelovanje. Pored za prethodno navedenu, najspremniju kategoriju operativnih snaga zaštite i spašavanja, pripravnost planiraju i središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, operateri i druge pravne osobe, odnosno sve operativne snage zaštite i spašavanja na svim razinama ustrojavanja. Najvažnije je planirati pripravnost snaga za prvi odgovor, odnosno svih kapaciteta za zaštitu i spašavanje na operativnim razinama. Paralelno s njima uvodi se pripravnost pojedinim – specifičnim ili svim spasilačkim kapacitetima na taktičkim razinama pa potom na strategijskoj razini. U tom smislu pripravnost za reagiranje upravljačkog osoblja i specijalističkih timova operatera u slučaju industrijske nesreće s opasnim tvarima je trenutna. Vlasnici takvih postrojenja dužni su reagirati u najkraćem vremenu, obavijestiti lokalne zajednice koje su prema procjenama izravno izložene posljedicama nesreće, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, centre 112, žurne službe i resorna ministarstva. Čelnici lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovorni su za uvođenje pripravnosti operativnim snagama zaštite i spašavanja na razinama lokalnih zajednica, a ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Vlada Republike Hrvatske na strategijskoj razini. Pripravnost se planira za sve izvanredne događaje za koje pravovremeno upozoravanje osigurava dovoljno vremena za planski i postepeno narastanje sposobnosti operativnih snaga. Sve operativne snage zaštite i spašavanja prema usuglašenim standardnim operativnim postupcima, vlastitim planovima detaljno razrađuju provođenje pripravnosti i usuglašavaju ostvarivanje komuniciranja između sudionika zaštite i spašavanja zaduženih za reagiranje po nastanku izvanrednog događaja. Pripravnošću se smatraju i pripreme stanovništva za postupanje u katastrofama i velikim nesrećama, u situacijama kada se unaprijed upozori o nastupajućoj opasnosti i upozori o potrebi provođenja nužnih mjera i o postupcima za zaštitu zdravlja, života i imovine. Pripravnost se uvodi sukcesivno po prioritetima. Prvenstveno onim dijelovima operativnih snaga neophodnim za provođenje zadaća iz njihove nadležnosti. Pritom se uzimaju u obzir nalozi i zahtjevi odgovornih osoba, stožera i zapovjedništava nadležnih za odlučivanje i usklađivanje djelovanja operativnih snaga, podatci iz situacijskih izvješća i druge informacije iz svih dostupnih izvora. Aktiviranjem se pokreće uporaba gotovih, odnosno stalno spremnih operativnih snaga. Unutar ove kategorije razlikuju se dvije skupine. Prva su dijelovi gotovih operativnih snaga koji se u trenutku izdavanja zapovijedi za djelovanje nalaze u stanju dežurstva. Druga su snage koje se uvođenjem pripravnosti i provođenjem mobilizacije, planski i postepeno dovode u stanje spremnosti za operativno djelovanje. Nakon ocjene o stanju operativne spremnosti donosi se odluka o njihovom aktiviranju. Pritom se primjenjuje princip »narastanja snaga». Planskom primjenom tog principa osigurava se ekonomičnost u pripremi za i tijekom djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja, odnosno provodi se pozivanje samo onih pripadnika snaga, opreme i sredstava prema stvarnim operativnim potrebama, eliminiraju prazni hodovi i slična stanja koja mogu utjecati na operativnu učinkovitost. Mobilizacija je planska radnja pozivanja pripadnika operativnih snaga koji su raspoređeni posebnim rješenjima, osobito osoba raspoređenih u civilnu zaštitu i obveznika radne obveze raspoređenih u gotove operativne snage. Mobilizacijom se združuje ljudstvo s opremom i sredstvima. Pritom se vodi računa o prioritetima, dinamici i mjestima prikupljanja snaga i sredstava. Za zadovoljavanje pravne strane, u mobilizaciji se pripadnicima operativnih snaga uručuju pozivi za sudjelovanje u zaštiti i spašavanju. Nakon zaprimanja upozorenja o izvanrednom događaju mobilizacija se u funkciji uvođenja pripravnosti određenih dijelova operativnih snaga važnih za reagiranje u očekivanom izvanrednom događaju provodi pravovremeno. Naknadno se, po nastanku posljedica izvanrednog događaja, provodi mobilizacija svih potrebnih kapaciteta U prvom slučaju, provođenje mobilizacije dinamički se (vremenski) prilagođava potrebama planskog narastanja snaga do razine zahtijevane operativne spremnosti. U drugom slučaju svi nositelji mobilizaciju planiraju sukladno zahtjevima i nalozima za djelovanje, situacijskim izvješćima i stvarnim operativnim potrebama, načelno u okviru vremena navedenih u sljedećoj tabeli: Tablica br. 2. Vrijeme mobilizacije operativnih snaga ZiS Redni broj Sudionici ZiS i operativne snage Vrijeme trajanja mobilizacije Min. (

1. od)Max. (
2. do)1. Fizičke osobe ODMAH 2. Pravne osobe 1 sata Nekoliko dana 3. Čelnici JLP(R)S ODMAH 15 minuta 4. Operativne snage JLP(R)S 30 minuta 2 sata 5. Središnja tijela državne uprave 30 minuta 8 sati 6. Službe i postrojbe pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave koje se ZiS bave u svojoj redovnoj djelatnosti ODMAH 3 sata 7. Vatrogasna zapovjedništva i postrojbe ODMAH 1 sata 8. Službe i postrojbe DUZS ODMAH 2 sata 9. Stožeri zaštite i spašavanja – operativne i taktičke razine 30 minuta 4 sata – strategijske razine 2 sata 6 sati 10. Službe, zapovjedništva i postrojbe civilne zaštite 30 minuta 12 sati Mobilizacija fizičkih osoba, kao sudionika zaštite i spašavanja, formalno se ne planira, ne prati niti analizira u okviru mobilizacijskih priprema. Razlog je što se građani, kao važan dio snaga za prvi odgovor lokalnih zajednica, za provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite samoaktiviraju. Velika većina građana se u zaštitu i spašavanje uključuje odmah na principu samoorganiziranja, dok se njihov manji dio uključuje organizirano, uz vođenje i upute nadležnih tijela i organizacija. Stoga je i vrijeme za njihovu mobilizaciju o d m a h, iz razloga što se procjenjuje da su svi ugroženi građani spremni za operativno djelovanje u trenutku nastajanja posljedica izvanrednog događaja po njih same, članove obitelji ili stanovnike lokalnih zajednica. Mobilizacija pravnih osoba je, što se tiče vremena za provođenje, fleksibilna. Prvenstveno ovisi o namjenskim zadaćama, prioritetima uporabe snaga u specifičnim situacijama i konkretnim zahtjevima na mjestu događaja te kriterijima primijenjenim u postupku planiranja. Pravne osobe koje se bave specifičnim djelatnostima od interesa za zaštitu i spašavanje angažiraju se odmah po nastajanju izvanrednog događaja, dok se druge angažiraju sukcesivno, ovisno o razvoju situacije i potrebama po principu narastanja operativnih snaga ili poradi zamjene prethodno angažiranih snaga. Iz navedenih razloga pojedine pravne osobe iz ove kategorije mogu se mobilizirati u periodu i dužem od nekoliko dana nakon nastajanja izvanrednog događaja. Čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mobiliziraju se trenutno, odmah po nastanku događaja. Na taj način pokreće se operativno djelovanje sustava reagiranja. Oni su ujedno i odgovorne osobe koje donose odluke o mobiliziranju kapaciteta lokalnih zajednica u katastrofi i velikoj nesreći. Središnja tijela državne uprave, zbog zakonom utvrđenih ovlasti te osobito značaja njihovih djelatnosti za operativnu učinkovitost sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj, mobiliziraju se u relativno dužem vremenskom razdoblju i sukcesivno. Pritom se vodi računa o prioritetima, planiranim zadaćama i mjerama za uspostavljanje, održavanje i razvoj operativne spremnosti samog tijela, ali i operativnih snaga zaštite i spašavanja iz njihove nadležnosti. Službe i postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane, odnosno Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske mobiliziraju se i angažiraju sukladno posebnim propisima. Službe i postrojbe pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti pripadaju prvoj kategoriji operativnih snaga, najviše razine operativne spremnosti. Stoga je i propisano vrijeme za njihovu mobilizaciju dosta zahtjevno, ali i ono je u određenom rasponu iz razloga što se dio kapaciteta kontinuirano nalazi u statusu stalno spremnih snaga (npr. dežurna smjena), dok se ostali pripadnici sukladno operativnim potrebama narastanja snaga uključuju sukcesivno, do planski punog operativnog mobilizacijskog razvoja. Vatrogasna zapovjedništva i postrojbe, kao važan kapacitet operativnih snaga zaštite i spašavanja, uvrštene su u najprioritetniju kategoriju. Te se snage mobiliziraju prema dokumentima koji se izrađuju prema posebnim propisima. Službe i postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje jednim su dijelom dio najviše razine ekspertne potpore (uz znanstvene i stručne kapacitete) kojom Republika Hrvatska raspolaže za sve zadaće, a osobito one najsloženije na strategijskoj razini, djelovanja sustava zaštite i spašavanja. One su, pored operativnih zaduženja koje imaju, zadužene i za potporu taktičkim i operativnim razinama u katastrofi i velikoj nesreći. U tom smislu djelatnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje su u funkciji stručne, tehničke i logističke potpore Vladi Republike Hrvatske, ravnatelju Uprave, drugim središnjim tijelima državne uprave, Stožeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, članovi su Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske i podupiru rad Zapovjedništva, ali i članovi i potpora stožerima zaštite i spašavanja i zapovjedništvima civilne zaštite na operativnim i taktičkim razinama sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Državni i županijski centri 112 predstavljaju najvažnije elemente komunikacijske podrške u radu Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske i Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske te potporu u planiranju operativnih veza operativnih snaga. Postrojbe kojima izravno zapovijeda Uprava su interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske, državne intervencijske postrojbe, jedinice za uzbunjivanje te zapovjedništva i postrojbe vatrogastva, putem glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske. Prethodno navedeni Stožer i Zapovjedništvo su najodgovornija tijela, a postrojbe operativno najspremniji kapaciteti zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Stožeri zaštite i spašavanja podijeljeni su u dvije temeljne kategorije. Prva je na operativnim i taktičkim razinama, a druga na strategijskoj razini. Stožeri operativne i taktičke razine mobiliziraju se u što kraćem vremenu. Razlog je što su dio snaga za prvi odgovor i nadležni su za operativno usklađivanje djelovanja operativnih snaga na lokalnim razinama, od kojih dio prema kriterijima spremnosti pripada prvoj kategoriji snaga. Druga razina je Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske čije angažiranje započinje s uvođenjem odgovarajućeg stupnja pripravnosti, traje tijekom usklađivanja djelovanja operativnih snaga, pa sve do okončanja aktivnosti zaštite i spašavanja od strategijskog značaja. Službe, zapovjedništva i postrojbe civilne zaštite također se kategoriziraju u nekoliko posebnih skupina za koje se planira različito vrijeme mobilizacije, primjereno njihovim zadaćama u sustavu zaštite i spašavanja. Tako se Služba civilne zaštite, kao profesionalni dio Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ili aktivira trenutno ili sukcesivno mobilizira u što kraćem vremenu prema posebnom planu, Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske, kojeg u većem dijelu popunjavanju djelatnici Službe za civilnu zaštitu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, mobilizira se u vremenu do max. 1 sata, zapovjedništva civilne zaštite županija i gradova u vremenu od 1 do 8 sati, dok postrojbe civilne zaštite jedinica lokalne samouprave, ovisno o spremnosti i značaju za zaštitu i spašavanje tih sredina, u vremenu od 3-12 sati. Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga u slučaju poplava i proloma akumulacijskih brana Sustav pripravnosti Sustav pripravnosti za slučaj poplava i proloma akumulacijskih brana uključuje prikupljanje, obradu i distribuciju informacija iz kategorije ranog upozoravanja koje služe za uvođenje pripravnosti operativnim snagama zaštite i spašavanja koje su na temelju zakona i Plana dužne žurno reagirati kada prirodna ili umjetna (akcidentna) poplava nastupi. Sustav pripravnosti obuhvaća sljedeća državna tijela i službe: – Vlada Republike Hrvatske, – Hrvatske vode, – Hrvatska elektroprivreda – HEP d.d., – Državni hidrometeorološki zavod, – Državna uprava za zaštitu i spašavanje – ravnatelj, – Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tablica br. 3. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u slučaju poplava i proloma akumulacijskih brana Red. br. Nositelj Aktivnosti Vrijeme pripravnosti Napomena 1. Vlada Republike Hrvatske – poduzima mjere i aktivnosti za pravovremeno i učinkovito spašavanje od prirodnih i umjetnih (akcidentnih) poplava te posebno: – zapovijeda mobilizaciju svih raspoloživih kapaciteta u RH neophodnih za postupanje u poplavi, – donosi odluku o evakuaciji ugroženog stanovništva, – izvještava Predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor o opsegu katastrofe, o poduzetim mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja te o procjenama vezanim uz mogući daljnji razvoj situacije, – donosi odluku o traženju međunarodne pomoći. Prve informacije Vladi RH se dostavljaju u periodu ranog upozoravanja, određeni stupanj pripravnosti uvodi se u stupnju izvanredne obrane od poplava. Odluke Vlada RH donosi na izvanrednim sjednicama, sukladno potrebama u odnosu na razvoj situacije i prognoze o mogućim razmjerima katastrofe. Sve aktivnosti poduzima na temelju prijedloga ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. 2. Hrvatske vode: nositelj su i organizator provođenja preventivnih mjera, pripremnih radnji i mjera obrane od poplava sukladno Državnom planu obrane od poplava. Kontinuirano dostavljaju situacijska izvješća DC 112 i lokalnim zajednicama te angažiraju pravne osobe, sukladno posebnim planovima i zakonu. Procjenjuju štete na infrastrukturnim objektima obrane od poplava, uključuju mjerodavna tijela u procjenjivanje, provode rekonstrukcije i ojačanja infrastrukture, izrađuju prognoze mogućih posljedica šteta na infrastrukturi koje mogu izazvati poplave i dr. Vrijeme uvođenja pripravnosti je ODMAH – pravovremeno, po prvim podatcima, sukcesivno uključuju kapacitete. Predstavljaju najspremniji kapacitet za prvi odgovor, posjeduju vlastite resurse za nadzor vodostaja, provode Državni plan obrane od poplava te su operativno najvažnija snaga za planiranje, organiziranje i provođenje velike većine radnji pripravnosti sustava reagiranja u poplavama. Surađuju s DHMZ-om, DUZS-om, JLP(R)S, pravnim osobama i drugim operativnim snagama u razdoblju pripravnosti. 3. HEP d.d. – HEP Proizvodnja d.o.o. obilježava i održava zone mogućih plavljenja; na branama uspostavlja sustave za uzbunjivanje stanovništva te ih održava u ispravnom stanju, povezuje vlastite sustave uzbunjivanja sa sustavom javnog uzbunjivanja; upravlja i koordinira pogonima višenamjenskih akumulacija i distribucijskih vodnih građevina;. procjenjuje štete na infrastrukturnim objektima obrane od poplava, uključuje mjerodavna tijela u procjenjivanje i izradu prognoza posljedica naknadnog razvoja šteta na infrastrukturi koje mogu izazvati poplave nakon oglašavanja prestanka opasnosti. Vrijeme uvođenja pripravnosti je ODMAH – pravovremeno, po prvim podatcima, sukcesivno uključuju vlastite kapacitete. Uz Hrvatske vode drugi su nacionalni kapacitet po spremnosti i značaju odgovornosti za upravljanje, preventivu i pripravnost u slučajevima proloma brana, izrađuju vlastite planove, operativne timove i provode sve zakonom propisane radnje u funkciji pripravnosti i preveniranja obrane od poplava u slučaju proloma brana. Surađuju s DHMZ-om, DUZS-om, JLP(R)S i drugim središnjim tijelima državne uprave, pravnim osobama i operativnim snagama ZiS. 4. DHMZ – obavlja meteorološka i hidrološka motrenja (mjerenja i opažanja) diljem Hrvatske i obrađuje podatke mjerodavnih službi država uzvodno, od utjecaja na nacionalne prognoze, – vrši prijenos podataka i njihovu daljnju obradu, – daje vrlo kratkoročne (do 12 sati; novo pridošle do 3 sata), kratkoročne (do tri dana unaprijed), srednjoročne (do deset dana unaprijed) i dugoročne prognoze (dulje od deset dana, mjesečne i sezonske). Vrijeme uvođenja pripravnosti je ODMAH – pravovremeno, po prvim podatcima, kada pokreću proces kontinuiranog dostavljanja podataka i prognoza Surađuje s DUZS-om, JLP(R)S i drugim središnjim tijelima državne uprave i specifičnim pravnim osobama 5. Državna uprava za zaštitu i spašavanje – ravnatelj selektivno i postepeno uvodi pripravnost operativnih snaga te koordinira pripreme drugih sudionika u zaštiti i spašavanju od poplava: – nadzire sustave uzbunjivanja u vlasništvu HEP-a uvezanih u sustav javnog uzbunjivanja, – donosi odluku o uzbunjivanju stanovništva u slučajevima akcidentalnih poplava i proloma brana, – nalaže pravovremeno informiranje operativnih snaga, – informira Vladu RH o događaju i predlaže provođenje mjera, sukladno zakonu, – provodi djelomičnu mobilizaciju za potrebe djelovanja službi i postrojbi u obrani od poplava, – nalaže objavu priopćenja Uprave u elektroničkim medijima, posebno u postupku uzbunjivanja stanovništva, – nalaže pripremne mjere civilnoj zaštiti, – nalaže selektivnu mobilizaciju i angažiranje operativnih snaga i MTS, – predlaže uvođenje pripravnosti Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske i zapovjedništava civilne zaštite ugroženih županija i gradova, – područnim uredima zaštite i spašavanja nalaže sudjelovanje u provođenju priprema lokalnih zajednica za zaštitu i spašavanje stanovništva, sukladno planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S, – putem Državnog centra 112 prati stanje i razvoj situacije, – od Hrvatskih voda i HEP d.d – HEP Proizvodnje d.o.o. zaprima informacije o mjerama obrane od poplava i stanju na vodnim građevinama, – osigurava komunikaciju s nadležnim tijelima susjednih država ili međunarodnim organizacijama putem njihovih komunikacijskih središta. Vrijeme uvođenja pripravnosti je ODMAH – pravovremeno, po prvim podatcima, sukcesivno uključuju kapacitete i poduzimaju planirane mjere i druge aktivnosti, sukladno zakonu. Surađuje s Hrvatskim vodama, HEP d.d. – HEP Proizvodnja d.o.o., DHMZ-om, Vladom RH i središnjim tijelima državne uprave, posebno s MUP-om i MORH-om, JLP(R)S, pravnim osobama i operativnim snagama ZiS 6. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pravnim i fizičkim osobama izdaju naloge za pripravnost u obrani od poplava (radom i sredstvima, vozilima, građevnim materijalom i dr.), kada se obrana ne može osigurati sredstvima i zaposlenicima Hrvatskih voda i drugih pravnih osoba u čijem je djelokrugu obavljanje tih poslova te: – osiguravaju uvjete za provođenje plana obrane od poplava na svom području, – osiguravaju emitiranje priopćenja mjerodavnih službi od značaja za pripravnost u sustavu obrane od poplava, – proglašavaju izvanredno stanje na poplavom ugroženom području, na prijedlog rukovoditelja obrane od poplava, – provode i druge mjere, sukladno važećim propisima, planovima zaštite i spašavanja i SOP-ovima. Pripravnost se uvodi proglašavanjem stanja redovne obrane od poplava 7. Pravne osobe, mediji pravne osobe koje prema Državnom planu obrane od poplava imaju odgovarajuće obveze, uvode pripravnost po zahtjevu Hrvatskih voda, također i one pravne osobe koje imaju ugovore s HEP-om, po zahtjevu HEP-a, Mediji se u informiranje javnosti uključuju po zaprimanju informacija od strane DHMZ-a, Hrvatskih voda, HEP-a ili DUZS-a i svojim aktivnostima doprinose uvođenju pripravnosti, provođenju preventivnih i pripremnih aktivnosti stanovnika i pravnih osoba na ugroženom području U vremenu prema zahtjevu mjerodavnih sudionika sustava reagiranja u slučaju poplava, sukladno zakonu i uredbi o informiranju Surađuju s DUZS, DHMZ, Hrvatskim vodama i HEP-om Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga i drugih sudionika zaštite i spašavanja Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje odlučuje o aktiviranju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, o mobilizaciji svih operativnih snaga za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske te traži sudjelovanje drugih sudionika zaštite i spašavanja u slučajevima: 1. primitka zahtjeva glavnog rukovoditelja obrane od poplava, ukoliko prijeti neposredna opasnost od rušenja ili proboja zaštitnih vodnih građevina ili ako je do proboja ili rušenja već došlo, 2. primitka zahtjeva župana s područja ugroženih poplavom, ako neposredno prijeti proboj, rušenje ili prelijevanje zaštitnih vodnih građevina, odnosno ako je došlo do poplava takvih razmjera da je nužno angažiranje dodatnih operativnih snaga zaštite i spašavanja izvan pogođenog područja. Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga u slučaju potresa Sustav pripravnosti Sustav pripravnosti za slučaj potresa sa katastrofalnim posljedicama uključuje sljedeća državna tijela i službe: – Vlada Republike Hrvatske, – Seizmološka služba Republike Hrvatske, – Državni hidrometeorološki zavod, – Državna uprava za zaštitu i spašavanje – ravnatelj, DC112, – Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pripravnost nositelja u slučaju potresa sadržajno obuhvaća najvažnije sudionike bitne za nalaganje uporabe, koordiniranje i zapovijedanje cjelokupnom organizacijom i pojedinim elementima sustava reagiranja u slučaju potresa katastrofalnih razmjera. Nositelji pokreću djelovanje operativnih snaga, osiguravaju njihove logističke potrebe, usklađuju djelovanje i planiraju narastanje snaga kada se potres dogodi. Svi nositelji pripravnosti u slučaju potresa planiraju vlastito sudjelovanje sukladno ovom Planu, vlastitim planovima zaštite i spašavanja, SOP-ovima i zakonu. Tablica br. 4. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u slučaju potresa Red. br. Nositelj Aktivnosti Vrijeme pripravnosti Napomena 1. Vlada Republike Hrvatske poduzima sve neophodne mjere i aktivnosti za pravovremeno i učinkovito spašavanje od posljedica potresa te: – zapovijeda mobilizaciju svih neophodnih spasilačkih kapaciteta u Republici Hrvatskoj, – donosi odluku o evakuaciji ugroženog stanovništva, – izvještava Predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor o opsegu katastrofe, o poduzetim mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja te o procjenama vezanim uz mogući daljnji razvoj situacije, – donosi odluku o traženju međunarodne pomoći, na prijedlog ravnatelja DUZS. U vremenu od nekoliko sati nakon potresa Na prijedlog DUZS 2. Seizmološka služba Republike Hrvatske Dostavlja prvu obavijest o jačini, hipocentru i epicentru potresa 30 min do 3 sata nakon potresa 3. Državna uprava za zaštitu i spašavanje: – Ravnatelj: rukovodi operativnim snagama zaštite i spašavanja te koordinira djelovanje drugih sudionika u aktivnostima zaštite i spašavanja, posebno: – rukovodi akcijama zaštite i spašavanja, uz potporu Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, – nalaže pravovremeno informiranje svih sudionika zaštite i spašavanja, javnosti i medija, – nalaže mobilizaciju za potrebe sustava zaštite i spašavanja, sukladno zakonu, – angažira službe i postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje, – traži angažiranje drugih sudionika zaštite i spašavanja (MORH-a i MUP-a), sukladno ovom Planu i zakonu. – Državni centar 112: zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije i nesreće od posljedica potresa, žurno izvješćuje sve nadležne službe i sudionike zaštite i spašavanja te: – sudjeluje u koordiniranju djelovanja žurnih službi i operativnih snaga zaštite i spašavanja, – osigurava komunikacijsko-informacijsku povezanost svih sudionika zaštite i spašavanja radi koordinacije operativnog djelovanja u slučaju potresa VII0 MSK i jačeg, – osigurava komunikaciju s nadležnim tijelima susjednih država ili međunarodnim organizacijama, putem njihovih komunikacijskih središta, – od strane Seizmološke službe kontinuirano zaprima informacije o seizmičkoj aktivnosti. ODMAH nakon prvih dojava o obimu posljedica DC i ŽC 112 dojave o potresu zaprimaju iz svih izvora neposredno. Od seizmološke službe RH DC 112 zaprima stručne informacije o potresu 4. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - nalažu djelovanje operativnim snagama na svom području, – osiguravaju područja za evakuaciju i provode zbrinjavanje stanovništva, – usklađuju djelovanje vlastitih operativnih snaga zaštite i spašavanja, – sudjeluju u planiranju obnove. ODMAH nakon potresa 5. Operativne snage zaštite i spašavanja mobiliziraju sveukupne ljudske i materijalne kapacitete, postupaju po nalozima nadležnih tijela, aktiviraju vlastite planove zaštite i spašavanja. ODMAH nakon potresa i sukcesivno prema razvoju situacije Mobilizacija (aktiviranje) operativnih snaga Sudionici zaštite i spašavanja mobiliziraju se (aktiviraju) za provođenju mjera i postupaka u cilju ublažavanja te otklanjanja posljedica potresa s katastrofalnim posljedicama. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje kod primitka prvih obavijesti o posljedicama potresa odlučuje o aktiviranju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, mobilizaciji operativnih snaga zaštite i spašavanja Republike Hrvatske te predlaže Vladi Republike Hrvatske traženje međunarodne pomoći, posebno ako su pojedini specijalistički spasilački kapaciteti operativnih snaga zaštite i spašavanja Republike Hrvatske nedostatni. Središnja tijela državne uprave i pravne osobe na strategijskoj razini te sva tijela uprave i pravne osobe na taktičkoj i operativnoj razini, dužni su nastavno na shemu mobilizacije (aktiviranja) operativnih snaga po ovom Planu, organizirati daljnje postupanje u zaštiti i spašavanju od potresa s katastrofalnim posljedicama. Narastanje ukupnog kapaciteta operativnih snaga i sudionika ZiS Na području pogođenim katastrofalnim potresom u prva 24 sata treba spasiti većinu preživjelih zatrpanih i ranjenih žrtava te zbrinuti stradalo stanovništvo. Sustav obavješćivanja može biti kratko prekinut (do 15 min.), a nakon toga uspostavlja se funkcioniranje sa susjednih lokacija tj. iz županijskih centara 112. Sustav se dimenzionira i priprema za osiguravanje komunikacijsko-informacijske povezanosti svih sudionika zaštite i spašavanja, pogotovo poradi usklađivanja rada i djelovanja prethodno uvezanih i narastajućih kapaciteta operativnih snaga. Zaštita i spašavanje započinje reakcijom stanovništva provođenjem mjera osobne i uzajamne zaštite i spašavanja te aktiviranjem gotovih operativnih snaga zaštite i spašavanja na lokalnoj razini, nakon čega, sukladno potrebama, angažirane snage sukcesivno jačaju do maksimuma vlastitih kapaciteta. Istovremeno se situacija prati na taktičkoj (županija) i strategijskoj (država – Državna uprava za zaštitu i spašavanje) razini, uvodi pripravnost dijelu specijalističkih spasilačkih kapaciteta i/ili svim operativnim snagama i sudionicima zaštite i spašavanja, koje se sukladno potrebama i odlukama župana i ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, uključuju u zaštitu i spašavanje na pogođenom području. Kada posljedice potresa katastrofalnih razmjera pogode područje jedne ili više županija, trenutno se aktivira strategijska razina. Sve zadaće neposrednog koordiniranja djelovanja operativnih snaga na pogođenom području preuzimaju najbliže taktičke razine koje nisu pretrpjele posljedice, do uspostavljanja funkcija nadležnih tijela na pogođenoj-im taktičkim razinama (JLP(R)S). Angažiranje operativnih snaga zaštite i spašavanja provodi se po niže navedenim razinama: 1.) Lokalna razina (operativna) u vremenu 1-3 sata – na ovoj razini su snage vatrogastva – JVP i DVD, HGSS, HMP, udruge građana, postrojbe pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje, postrojbe civilne zaštite, te drugi sudionici, prvenstveno policija – policijske postaje, 2.) Područna (regionalna) razina (taktička) do 1-6 sati – na ovoj razini su postrojbe pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje, specijalističke postrojbe civilne zaštite i drugi spasilački kapaciteti s područja županije, 3.) Državna razina (strategijska) unutar 1-12 sati – na ovoj razini nalaze se interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske i logistički centri, službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti, Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova (sukladno zakonu). Slika br. 2. Shema narastanja operativnih snaga Vrsta i veličina operativnih snaga zaštite i spašavanja ovisit će o posljedicama potresa i operativnim zahtjevima s mjesta događaja, na pojedinim razinama snage će se dodatno povećavati (narastati) ovisno o spremnosti trenutno angažiranih snaga, procjenama potreba za dodatnim snagama, sukladno gore navedenoj shemi narastanja operativnih snaga i odlukama mjerodavnih tijela. Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim objektima Pripravnost Sustav pripravnosti u Republici Hrvatskoj u slučaju katastrofe i velike nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim objektima uključuje sljedeća državna tijela i službe: – Vlada Republike Hrvatske, – Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, – Državna uprava za zaštitu i spašavanje, – Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske, – Vatrogasno zapovjedništvo, – središnja tijela državne uprave, državne upravne organizacije i zavodi, – stožeri zaštite i spašavanja županije, gradova i općina, – zapovjedništva civilne zaštite županija i gradova, – postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje i civilne zaštite, – druge operativne snage i sudionici zaštite i spašavanja. Pripravnost se provodi za snage koje će se sukcesivno, u ovisnosti o situacijskom izvješću, trenutnom stanju i prognozama razvoja događaja pripremiti za uključivanje u saniranje mogućih posljedica i za provođenje mjera zaštite i spašavanja i mjera civilne zaštite. Svi nositelji pripravnosti u slučaju nesreće s opasnim tvarima planiraju vlastito sudjelovanje sukladno ovom Planu, vlastitim planovima zaštite i spašavanja, SOP-ovima i zakonu. Tablica br. 5. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u slučaju katastrofe s opasnim tvarima Red. br. Nositelj Aktivnosti Vrijeme pripravnosti Napomena 1. Vlada Republike Hrvatske Proglašava katastrofu ili veliku nesreću na prijedlog ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, zapovijeda mobilizaciju svih raspoloživih kapaciteta u Republici Hrvatskoj, donosi odluke i poduzima druge mjere i aktivnosti za pravovremeno i učinkovito spašavanje, donosi odluku o traženju međunarodne pomoći, izvještava Predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor o opsegu katastrofe i obavlja druge poslove, sukladno zakonu. Sukladno potrebi, situacijskom izvješću i obimu posljedica (kada se angažira strategijska razina sustava ZiS). Poduzimanje aktivnosti predlaže DUZS. Kada se ne angažira strategijska razina sustava zis, Vlada RH se samo kontinuirano obavještava o situaciji. 2. Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske Priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje na razini Republike Hrvatske, angažira sve neophodne resurse za zadovoljavanje operativnih potreba spašavanja. ODMAH ili kada se sukladno situacijskom izvješću, angažira taktička razina sustava ZiS. Prati razvoj događaja, usklađuje rad taktičke razine i priprema pripravnost potrebnih operativnih snaga na strategijskoj razini. 3. Državna uprava za zaštitu i spašavanje Rukovodi operativnim snagama zaštite i spašavanja te usklađuje djelovanje drugih sudionika u zaštiti i spašavanju, usklađuje sudjelovanje vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi u aktivnostima zaštite i spašavanja od sekundarnih posljedica nesreće s opasnim tvarima, provodi mobilizaciju za potrebe sustava zaštite i spašavanja, angažira službe i postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje, angažira druge snage zaštite i spašavanja, sukladno ovom Planu, propisima i drugim dokumentima. Putem Državnog i županijskih centara 112 zaprima sve pozive vezane uz izvanredni događaj, izvješćuje sve nadležne službe i sudionike zaštite i spašavanja, koordinira djelovanje po pozivu, osigurava komunikacijsko-informacijsku povezanost svih sudionika zaštite i spašavanja i Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, osigurava komunikaciju s nadležnim tijelima susjednih država ili međunarodnim organizacijama putem njihovih komunikacijskih središta. Vertikalnu povezanost sustava reagiranja ostvaruje od Državnog centra 112 do županijskih centara 112 te u obrnutom smjeru. Horizontalna povezanost sustava ostvaruje se između županijskih centara 112 i sudionika zaštite i spašavanja, prikupljanjem i razmjenom informacija na razini županijskih centara 112 te koordinirano radom dvaju ili više centara 112 iste razine. Kada se, sukladno situacijskom izvješću, angažiraju operativna i/ili taktička razina sustava ZiS. DUZS uvodi pripravnost za potrebe praćenja razvoja događaja te pripremanja operativnih snaga sa strategijske razine za djelovanje po pozivu taktičke razine sustava ZiS. 4. Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske Zapovijeda interventnim specijalističkim postrojbama civilne zaštite Republike Hrvatske, a preko zapovjedništava civilne zaštite županija i gradova i snagama i sredstvima civilne zaštite na pogođenom području. ODMAH ili kada se sukladno situacijskom izvješću mjera uvede od strane ravnatelja DUZS ili zapovjednika CZ RH, odnosno kada to zatraži taktička razina sustava ZiS. Pripravnošću uvodi potrebnu spremnost tijela – nositelja provođenja mjera civilne zaštite na operativnim i taktičkim razinama sustava ZiS. 5. Vatrogasno zapovjedništvo Neposredno zapovijeda i rukovodi angažiranim vatrogasnim postrojbama (javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, državnim intervencijskim postrojbama i vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu) te koordinira sudjelovanje zračnih snaga u potpori zaštiti i spašavanju stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. ODMAH ili kada se sukladno situacijskom izvješću mjera uvede od strane ravnatelja DUZS ili glavnog vatrogasnog zapovjednika RH, odnosno kada to zatraže zapovjedništva taktičke razine. Pripravnošću uvodi potrebnu spremnost snaga na operativnim i taktičkim razinama sustava ZiS. 6. Središnja tijela državne uprave, državne upravne organizacije i zavodi Obavljaju zadaće sukladno zakonskim obvezama i ovlastima, vlastitim planovima zaštite i spašavanja, temeljem prijedloga Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske i odluka ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Pojedina središnja tijela državne uprave ustrojavaju i posebna namjenska tijela za provođenje operativnih mjera iz vlastite nadležnosti u katastrofama i velikim nesrećama (npr. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi – Krizni stožer ministarstva zdravstva). ODMAH ili kada se sukladno situacijskom izvješću mjera uvede od strane ravnatelja DUZS i Stožera zis RH, odnosno kada to zatraže taktičke razine sustava ZiS. 7. Operateri Procesno osoblje aktivira se momentalno po nastanku nesreće, aktiviraju timove i sve kapacitete za zaštitu i spašavanje, dostavljaju informacije lokalnoj zajednici, DUZS – PUZIS (ŽC 112 ili DC 112), postupaju po unutarnjim planovima i/ili operativnim planovima. ODMAH 8. Drugi sudionici Stožeri zaštite i spašavanja županije, gradova i općina usklađuju djelovanje angažiranih operativnih snaga zaštite i spašavanja na svojim područjima; zapovjedništva civilne zaštite županija i gradova zapovijedaju snagama i sredstvima civilne zaštite na razini županija i gradova tijekom aktivnosti zaštite i spašavanja u kojima po zahtjevu nadležnog stožera zaštite i spašavanja ili čelnika lokalne zajednice sudjeluju snage civilne zaštite; postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje i civilne zaštite – interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske (interventne specijalističke postrojbe za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu, interventne specijalističke postrojba za logistiku) i državne intervencijske postrojbe Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene, postrojbe opće namjene, povjerenici civilne zaštite i voditelji skloništa, aktivno se uključuju otklanjanje posljedica katastrofa s opasnim tvarima prema planovima civilne zaštite, operativnim planovima djelovanja te prema odlukama mjerodavnih osoba i tijela; druge operativne snage i sudionici zaštite i spašavanja – Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski crveni križ, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatska zajednica tehničke kulture (radioamateri), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, NBKO bojna Oružanih snaga Republike Hrvatske i logistika, Hrvatski zavod za toksikologiju, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, komunalna poduzeća, građevinska i transportna poduzeća, inspekcije (sanitarna, vodopravna, veterinarska, poljoprivredna, inspekcija zaštite prirode te inspekcija zaštite od požara i eksploziva i zaštite okoliša), Policija, postrojbe pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje, djeluju prema vlastitim planovima, standardnim operativnim postupcima i odlukama čelnika tijela i stožera zaštite i spašavanja. ODMAH, predstavljaju uglavnom operativne kapacitete iz kategorije snaga za prvi odgovor, mjera se može uvoditi i sukcesivno, ovisno o razvoju događaja i odlukama mjerodavnih koordinativnih i zapovjednih tijela i čelnika JLP(R)S. Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga i sudionika zaštite i spašavanja Aktiviranje sustava pripravnosti u nadležnosti je jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112, a provodi se sukladno odgovarajućim standardnim operativnim postupcima za aktiviranje sustava pripravnosti. Državnom centru 112 informaciju o tehničko tehnološkom akcidentu dostavljaju: – vlasnik postrojenja s opasnim tvarima, – druge službe i/ili građani, koji su primijetili neuobičajeni događaj (dim, požar itd.) vezan uz industrijsko postrojenje, – susjedna država u kojoj se nesreća dogodila, a očekuju se prekogranične posljedice i unutar granica Republike Hrvatske, – županijski centri 112. Državni centar 112 bez odgode prosljeđuje prvu zaprimljenu informaciju svim relevantnim sudionicima sustava pripravnosti, koji daljnje aktivnosti provode prema posebnim planovima. Državna uprava za zaštitu i spašavanje po dojavi o katastrofi i velikoj nesreći poduzima mjere iz svojih zakonom i planovima propisanih i utvrđenih nadležnosti. Informaciju o nesreći dostavlja čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju kojih uvodi pripravnost operativnih snaga i poduzimaju druge mjere iz Plana, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje odlučuje o aktiviranju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, aktiviranju svih ostalih postrojbi za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske te predlaže Vladi Republike Hrvatske traženje međunarodne pomoći, ako su operativne snage Republike Hrvatske nedovoljne, ili ne posjeduju potrebne specijalističke kapacitete. Uz Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, na temelju zakonskih propisa ili drugih odluka pojedinih ministarstava, s radom započinju i drugi stožeri s funkcijom pripravnosti i intervencija u slučaju nesreća kao krizni stožer središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo. Nesreće s opasnim tvarima u nadležnosti su nekoliko inspekcija kao što su inspekcija zaštite okoliša, sanitarna inspekcija, vodopravna inspekcija i druge po potrebi. Po prijemu daljnjih informacija o nesreći, Državni centar 112 aktivira potrebne žurne i druge službe (hitna medicinska pomoć, vatrogasci, policija, inspekcija zaštite okoliša, sanitarna i druge inspekcije, toksikolog, komunalne službe, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatski Crveni križ, Hrvatska gorska služba spašavanja, kinološke organizacije sa psima za spašavanje, službe zaštite životinja i bilja, tvrtke koje su zbog rukovanja opasnim tvarima u obvezi razvijati vlastite snage za intervencije i sl.) za obavljanje intervencije. Odluku o angažiranju Oružanih snaga Republike Hrvatske donosi ministar obrane, na zahtjev ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Ukoliko je pogođeno područje onesposobljeno u tolikom razmjeru da ne može izvršiti aktivnosti zaštite i spašavanja svojim operativnim snagama, tražit će pomoć susjednih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz koordinaciju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske i rukovođenje ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Narastanje operativnih snaga ovisit će o razmjerima katastrofe, a postupno, sukladno situacijskim procjenama, uključuju se svi prethodno navedeni sudionici sustava pripravnosti na svim razinama. Sposobnost angažiranja operativnih snaga po spremnosti: – lokalna razina – odmah (članovi timova tvrtki u kojima je došlo do nesreće), do 3 sata (ostale operativne snage iz plana zaštite i spašavanja lokalne zajednice), – područna (regionalna) razina do 6 sati, – državna razina unutar 12 sati. Vrsta i veličina postrojbi na pojedinim razinama, tj. u pojedinom stupnju narastanja, mijenjat će se ovisno o spremnosti, procijenjenoj potrebi za snagama, planiranim zadaćama i utvrđenim obvezama. Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga u slučaju katastrofe i velike nesreće s opasnim tvarima u prijevozu opasnih tvari u prometu Sudionici u sustavu pripravnosti za slučaj nesreće u prijevozu opasnih tvari su: – Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, – Državna uprava za zaštitu i spašavanje – ravnatelj, – Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Vodopravna inspekcija, Hrvatske vode), – središnja tijela državne uprave, – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, – operativne snage zaštite i spašavanja i – specijalistički timovi. Nesreće se mogu dogoditi u cestovnom, željezničkom, zračnom prometu te na moru i unutarnjim vodama. Nadležnosti sudionika u sustavu pripravnosti i razina uključivanja izravno ovise o specifičnostima svake pojedine nesreće, području zahvata, procjenama razvoja situacije i posljedica i sukladne su mjerama za slučaj nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim objektima. Detaljna razrada ovih mjera provodi se planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i standardnim operativnim postupcima koji se usklađuju i donose temeljem tih planova, koje pritom trebaju uzeti podatke iz tablice br. 6. Tablica br. 6. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u slučaju katastrofe s opasnim tvarima u prijevozu cestama i željeznicom Red. br. Nositelj Aktivnosti Vrijeme pripravnosti Napomena 1. Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske Usklađuje uporabu operativnih snaga sa strategijske razine u događajima koji svojim posljedicama prelaze granice između županija, međudržavnu granicu ili nadopunjuju lokalne kapacitete nedostajućim sposobnostima Započinje kada se angažira taktička razina sustava ZiS. 2. Državna uprava za zaštitu i spašavanje – ravnatelj Rukovodi operativnim snagama zaštite i spašavanja te usklađuje djelovanje drugih sudionika u zaštiti i spašavanju, usklađuje sudjelovanje vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi u aktivnostima zaštite i spašavanja od sekundarnih posljedica nesreće s opasnim tvarima, provodi mobilizaciju za potrebe sustava zaštite i spašavanja, angažira službe i postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje, angažira druge snage zaštite i spašavanja, sukladno ovom Planu, propisima i drugim dokumentima. Putem Državnog i županijskih centara 112 zaprima sve pozive vezane uz izvanredni događaj, izvješćuje sve nadležne službe i sudionike zaštite i spašavanja, koordinira djelovanje po pozivu, osigurava komunikacijsko-informacijsku povezanost svih sudionika zaštite i spašavanja i Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, osigurava komunikaciju s nadležnim tijelima susjednih država ili međunarodnim organizacijama putem njihovih komunikacijskih središta. Kada se, sukladno situacijskom izvješću, angažiraju operativna i/ili taktička razina sustava ZiS. DUZS uvodi pripravnost za potrebe praćenja razvoja događaja te pripremanja operativnih snaga sa strategijske razine za djelovanje po pozivu taktičke razine sustava zis. 3. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Vodopravna inspekcija, Hrvatske vode), Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i građenja Nadziru događaj i poduzimaju mjere u slučaju onečišćenja voda (promjena koje nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari; utjecajem energije ili drugih uzročnika; u količini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda i zagađenja voda (onečišćenje većeg intenziteta koja mogu dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu ili drugim područjima). Inspekcija nadzire stanje onečišćenosti, odnosno zagađenja voda i nalaže provođenje mjera za zaštitu voda i izvršenje uvjeta određenih vodopravnim aktima. Vodopravna inspekcija uvijek djeluje po službenoj dužnosti i to prema programu ili prijavi pravnih i fizičkih osoba. Nadzori se obavljaju u izvanrednim uvjetima kada dođe do izvanrednog ili iznenadnog zagađenja, na dojavu centra 112. ODMAH po dojavi o događaju od strane DC 112. Angažiraju se kada prijeti opasnost ili dođe do onečišćenja voda, podupiru rad stožera zis JLP(R)S i provođenje planova zis na lokalnim razinama. 4. Središnja tijela državne uprave Obavljaju zadaće sukladno zakonskim obvezama i ovlastima, vlastitim planovima zaštite i spašavanja, temeljem prijedloga Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske i odluka ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Pojedina središnja tijela državne uprave ustrojavaju i posebna namjenska tijela za provođenje operativnih mjera iz vlastite nadležnosti u katastrofama i velikim nesrećama (npr. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi – Krizni stožer ministarstva zdravstva). ODMAH ili kada se sukladno situacijskom izvješću mjera uvede od strane ravnatelja DUZS i Stožera zis RH, odnosno kada to zatraže taktičke razine sustava ZiS. 6. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Čelnici JLP(R)S odmah po dojavi o nesreći nalažu poduzimanje mjera zaštite i spašavanja, odnosno postupanje po planovima zaštite i spašavanja. Prvo se uključuju JVP, DVD i vatrogasna zapovjedništva; stožeri zaštite i spašavanja županije, gradova i općina usklađuju djelovanje angažiranih operativnih snaga zaštite i spašavanja na svojim područjima; zapovjedništva civilne zaštite županija i gradova zapovijedaju snagama i sredstvima civilne zaštite na razini županija i gradova tijekom aktivnosti zaštite i spašavanja u kojima po zahtjevu nadležnog stožera zaštite i spašavanja ili čelnika lokalne zajednice sudjeluju snage civilne zaštite; postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje i civilne zaštite – interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske (interventne specijalističke postrojbe za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu, interventne specijalističke postrojba za logistiku) i državne intervencijske postrojbe Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik, postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene, postrojbe opće namjene, povjerenici civilne zaštite i voditelji skloništa, aktivno se uključuju otklanjanje posljedica katastrofa s opasnim tvarima prema planovima civilne zaštite, operativnim planovima djelovanja te prema odlukama mjerodavnih osoba i tijela. ODMAH, predstavljaju uglavnom operativne kapacitete iz kategorije snaga za prvi odgovor, mjera se može uvoditi i sukcesivno, ovisno o razvoju događaja i odlukama mjerodavnih koordinativnih i zapovjednih tijela i čelnika JLP(R)S. 7. perativne snage zaštite i spašavanja Druge operativne snage i sudionici zaštite i spašavanja – Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatski crveni križ, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatska zajednica tehničke kulture (radioamateri), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, postrojbe Oružanih snaga Republike Hrvatske i logistika, Hrvatski zavod za toksikologiju, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, komunalna poduzeća, građevinska i transportna poduzeća. Uključuju se na zahtjev ravnatelja DUZS, sukcesivno po potrebi ovisno o razvoju događaja, postupaju po planovima zis i SOP-ovima OS RH se angažiraju na temelju odredbi čl. 111 Zakona o obrani. 8. Specijalistički timovi Komponirani su od postrojbi pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravnih osoba koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje, stručno i operativno poduprte inspekcijama (sanitarna, vodopravna, veterinarska, poljoprivredna, inspekcija zaštite prirode te inspekcija zaštite od požara i eksploziva i zaštite okoliša) i Policijom, djeluju prema vlastitim planovima, standardnim operativnim postupcima i odlukama čelnika tijela i stožera zaštite i spašavanja. ODMAH –kad se radi o koncesionarima te sukcesivno, u ovisnosti o situacijskom izvješću i zahtjevima koordinatora s mjesta nesreće. U slučaju nesreće zrakoplova koji je prevozio opasne tvari, postupci traganja i spašavanja provode se prema postupcima iz ovog Plana, s naglaskom na uključivanje specifičnih operativnih kapaciteta osposobljenih za postupanje s opasnim tvarima, sukladno nalozima koordinatora na mjestu događaja, pročelnika područnog ureda za zaštitu i spašavanje, ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje i drugih odgovornih tijela u sustavu zaštite i spašavanja, prema posebnom standardnom operativnom postupku za izvanredne događaje te vrste. Kada do nesreće dođe na moru postupa se po Planu intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, koji provode Stožer za provedbu Plana intervencija (na državnoj razini) i županijski operativni centri (na županijskim razinama u slučajevima kada su onečišćenja manjeg opsega), uz stručnu i operativnu potporu Nacionalne središnjice traganja i spašavanja na moru u Rijeci, inspektora lučke kapetanije i inspektora zaštite okoliša te operativno sudjelovanje operativnih snaga iz Plana intervencija. U slučaju nesreća na unutarnjim vodama prvo se angažiraju lučke kapetanije i kapaciteti za prvi odgovor, koncesionari i javne vatrogasne postrojbe, uz naknadno uključivanje dodatnih operativnih kapaciteta koji su opremljeni i osposobljeni za saniranje posljedica izvanrednih događaja na moru i unutarnjim vodama ove vrste. Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga u slučaju radiološke i nuklearne katastrofe i velike nesreće Pripravnost Sustav pripravnosti u Hrvatskoj u slučaju radiološke i nuklearne katastrofe i velike nesreće uključuje sljedeća državna tijela i službe: – Vlada Republike Hrvatske, – Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, – Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, – Državna uprava za zaštitu i spašavanje, – Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske, – Vatrogasna zapovjedništva, – državne upravne organizacije i zavodi, – Stožeri zaštite i spašavanja županije, gradova i općina, – Zapovjedništva civilne zaštite županija, gradova i općina, – Zapovjedništva civilne zaštite gradskih četvrti Grada Zagreba, – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, – postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje, – postrojbe civilne zaštite, – druge operativne snage i sudionici zaštite i spašavanja. Tablica br. 7. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u slučaju radiološke i nuklearne katastrofe i velike nesreće Red. br. Nositelj Aktivnosti Vrijeme pripravnosti Napomena 1. Vlada Republike Hrvatske Proglašava radiološku i/ili nuklearnu katastrofu, zapovijeda mobilizaciju svih raspoloživih kapaciteta za reagiranje, donosi odluku o evakuaciji ugroženog stanovništva, poduzima sve neophodne mjere i aktivnosti za pravovremeno i učinkovito spašavanje u slučaju radiološke i/ili nuklearne katastrofe i velike nesreće, donosi odluku o traženju međunarodne pomoći, izvještava Predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor o opsegu katastrofe, o poduzetim mjerama i aktivnostima zaštite i spašavanja te o procjenama vezanim uz daljnji razvoj situacije. ODMAH po nastanku događaja. Na prijedlog ravnatelja DUZS. 2. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost Obavlja sljedeće poslove vezane uz reagiranje na radiološku i/ili nuklearnu nesreću (izvanredni događaj): organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja prisustva vrste i jakosti ionizirajućeg zračenja u okolišu, hrani, lijekovima i predmetima opće uporabe u redovitim uvjetima te u slučaju sumnje na izvanredni događaj, osigurava stručnu pomoć za provođenje plana i programa postupaka u slučaju nuklearne nesreće i izvanrednog događaja vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja, obavješćuje sredstva javnog informiranja, nadležna tijela, organizacije, udruge i međunarodne institucije o izvanrednim događajima vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja, osigurava stručnu pomoć i suradnju u poslovima suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala tijelima državne uprave nadležnim za te poslove, prati stanje sigurnosti nuklearnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od mogućih nuklearnih nesreća u njima, a osobito za NE Krško u Sloveniji i NE Paks u Mađarskoj, daje dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajućem zračenju izloženih radnika, stanovništva od medicinskog ozračenja i od izlaganja ionizirajućem zračenju od radionuklida iz okoliša te provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela prema međunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se na zaštitu od ionizirajućeg zračenja, nuklearnu sigurnost i primjenu mjera zaštite u svrhu neširenja radiološkog/nuklearnog oružja. U slučaju radiološkog i nuklearnog akcidenta, koji može prerasti ili će prerasti u katastrofu i veliku nesreću, pruža stručnu pomoć Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje i Stožeru zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, na način da: prikuplja podatke o radiološkom/nuklearnom akcidentu, analizira i procjenjuje potencijalne posljedice, izrađuje stručne podloge neophodne u postupku donošenja odluka o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja stanovništva te priprema podloge neophodne za točno i pravovremeno informiranje javnosti. ODMAH po nastanku događaja. Koristi SPUNN i druge sustave i izvore podataka, prvenstveno operatera i nadležnih tijela susjednih država u kojima se nalaze NE. 3. Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske Priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje, angažira sve neophodne materijalne resurse putem članova stožera koji imaju ovlasti za koordinaciju uporabe resursa nadležnog tijela državne uprave, odnosno pravne osobe koje predstavljaju u Stožeru. ODMAH po nastanku događaja. 4. Državna uprava za zaštitu i spašavanje Rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje drugih sudionika u aktivnostima zaštite i spašavanja, rukovodi akcijama zaštite i spašavanja koje je stručno, operativno i koordinativno pripremio Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, provodi pravovremeno informiranje stanovništva, provodi mobilizaciju za potrebe sustava zaštite i spašavanja, angažira službe i postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a posebno Državni centar 112 i županijske centre 112 s pogođenih područja, osigurava komunikaciju s nadležnim tijelima susjednih država i međunarodnim organizacijama, koordinira sudjelovanje vatrogasnih operativnih snaga uključenih u aktivnost zaštite i spašavanja od sekundarnih posljedica radiološke i/ili nuklearne nesreće, surađuje s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udrugama i pravnim osobama čija je djelatnost zaštita i spašavanje, osigurava stručnu psihološku potporu pripadnicima interventnih postrojbi. Angažira druge snage zaštite i spašavanja sukladno ovom Planu. ODMAH po nastanku događaja. 5. Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske Preko zapovjedništava civilne zaštite županija, gradova do stožera zaštite i spašavanja općina zapovijeda aktivnostima, snagama i sredstvima civilne zaštite na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, usklađuje provođenje mjera civilne zaštite, sklanjanja – zaklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja. ODMAH po nastanku događaja. Ove aktivnosti s aktivnostima drugih sudionika usklađuju se na stožerima ZiS. 6. Vatrogasna zapovjedništva Usklađuju i neposredno zapovijedaju i rukovode angažiranim vatrogasnim postrojbama (javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, državnim intervencijskim postrojbama i vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu) u zaštiti i spašavanju stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, ugroženih djelovanjem radiološkog i nuklearnog akcidenta ili otklanjanja njegovih sekundarnih posljedica. ODMAH po nastanku događaja ili sukcesivno po zahtjevu nadležnih osoba/tijela u sustavu ZiS. Postupaju po nalozima i zahtjevima čelnika JLP(R)S, ravnatelja DUZS, koordinatora na mjestu događaja. 7. Središnja tijela državne uprave, upravne organizacije i zavodi Krizni stožer Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te rukovoditelji drugih tijela državne uprave koja obavljaju zadaće iz svojih djelokruga postupaju na temelju posebnih planova i SOP-ova, nalozima ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje i Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske. ODMAH po nastanku događaja ili sukcesivno po zahtjevu nadležnih osoba/tijela u sustavu ZiS. 8. Ostali sudionici Stožeri zaštite i spašavanja županije, gradova i općina predlažu angažiranje svih neophodnih materijalnih resursa iz djelokruga rada tijela državne uprave, odnosno pravne osobe iz kojih su imenovani; zapovjedništva civilne zaštite županija i gradova, zapovijedaju aktivnostima, snagama i sredstvima civilne zaštite u područjima odgovornosti; zapovjedništva civilne zaštite gradskih četvrti Grada Zagreba zapovijedaju aktivnostima, snagama i sredstvima civilne zaštite na svojim područjima i izvršavaju zapovjedi i naloge Zapovjedništva civilne zaštite grada Zagreba; jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nalažu pripravnost i mobilizaciju operativnih snaga na svom području i osiguravaju područja za evakuaciju i zbrinjavanje stanovništva; postrojbe Državne uprave za zaštitu i spašavanje – interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske (timovi za radiološku, kemijsku, biološku i nuklearnu zaštitu, interventne specijalističke postrojba za logistiku) i državne intervencijske postrojbe Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik postupaju po vlastitim operativnim planovima i nalozima zapovjednika civilne zaštite Republike Hrvatske; postrojbe civilne zaštite – specijalističke postrojbe civilne zaštite za RKBN zaštitu županija i gradova, postrojbe civilne zaštite opće namjene, povjerenici civilne zaštite i voditelji skloništa postupaju po nalozima nadležnih zapovjednika i zapovjedništava te vlastitim operativnim planovima i planovima civilne zaštite; druge operativne snage i sudionici zaštite i spašavanja – Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatski crveni križ, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska zajednica tehničke kulture (radioamateri), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, IMI pokretni mjerni laboratorij, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, komunalna poduzeća, građevinska i transportna poduzeća, inspekcije (Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, sanitarna i druge), postrojbe pravnih osoba kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravne osobe koje imaju postrojbe i stručne timove za zaštitu i spašavanje postupaju prema nalozima mjerodavnih tijela i prema vlastitim planovima djelovanja, a postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske i logistika OS RH prema odluci ministra obrane, zapovijedima nadležnih tijela i zapovjednika i vlastitim planovima, sukladno zakonu. ODMAH po nastanku događaja ili sukcesivno po zahtjevu nadležnih osoba/tijela u sustavu ZiS. Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga Aktiviranje sustava pripravnosti u nadležnosti je ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a provodi se putem jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112, korištenjem odgovarajućih standardnih operativnih postupaka za aktiviranje sustava pripravnosti u slučaju radioloških i nuklearnih katastrofa i velikih nesreća. Državnom centru 112 radiološki/nuklearni akcident dojavljuju: – Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, temeljem praćenja rezultata mjernih stanica, – susjedne države u kojima se nesreća dogodila, a posljedice nesreće su moguće i unutar granica Republike Hrvatske, – međunarodne organizacije (IAEA putem sustava ECURIE i dr.), – županijski centri 112, – druge službe i/ili građani. Državni centar 112, odmah i bez odgode, prosljeđuje prvu zaprimljenu informaciju kontaktnoj točki Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Daljnje aktivnosti provode se prema posebnim planovima, nalozima i odlukama. Državna uprava za zaštitu i spašavanje po dojavi o radiološkoj/nuklearnoj katastrofi i velikoj nesreći, poduzima mjere iz vlastite nadležnosti te osobito: informacije o nesreći, putem županijskih centara 112, dostavlja čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju kojih se nalaže pripravnost operativnih snaga i poduzimaju druge mjere iz Plana; ravnatelj Državne uprave za zaštite i spašavanje odlučuje o aktiviranju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, aktiviranju svih ostalih operativnih snaga zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, predlaže uključivanje namjenskih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske te predlaže Vladi Republike Hrvatske traženje međunarodne pomoći, kada se operativne snage Republike Hrvatske nisu u mogućnosti nositi s posljedicama u pojedinim područjima. Ukoliko je pogođeno područje onesposobljeno u tolikom razmjeru da ne može izvršiti aktivnosti zaštite i spašavanja svojim operativnim snagama, traži se pomoć susjednih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, putem vertikalnog sustava upravljanja, odnosno uz koordinaciju Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske i rukovođenje ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Pogođena jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u pravilu, nije sposobna koristiti vlastite snage, stoga je nastala situacija strategijskog značaja. Narastanje operativnih snaga ovisi o razmjerima radiološke i nuklearne katastrofe, a uključuje sve sudionike sustava pripravnosti na svim razinama. Sposobnost angažiranja operativnih snaga po spremnosti: – lokalna razina – u vremenu od ODMAH do 3 sata, – područna (regionalna) razina u vremenu od 2 do 6 sati, – državna razina u vremenu od 4 do 12 sati. Vrsta i veličina postrojbi na pojedinim razinama, tj. u pojedinom stupnju procesa narastanja, mijenja se ovisno o spremnosti, procijenjenoj potrebi za snagama, planiranim zadaćama i prihvaćenim obvezama. Mjere zaštite i spašavanja poduzimaju se na prijedlog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, a provode ih nositelji na svim razinama ustrojavanja sustava zaštite i spašavanja u područjima zahvaćenim posljedicama radiološke i nuklearne nesreće. 3.3. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA 3.3.1. U SLUČAJU POPLAVA I PROLOMA AKUMULACIJSKIH BRANA Poplave su prirodne pojave koje se, i uz pretpostavku potpune izgrađenosti zaštitne infrastrukture, u slučajevima pojave visokih voda iznad razine koja je korištena u metodologiji proračunavanja opravdanosti ulaganja u infrastrukturu, ne mogu izbjeći. One su među opasnijim elementarnim nepogodama koje mogu prouzročiti gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete u okolišu. Zbog prostranih brdsko-planinskih područja s visokim kišnim intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroženim površinama, te zbog nedovoljno izgrađenih zaštitnih sustava, Hrvatska je u velikoj mjeri ranjiva od poplava. Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnoga kopnenog teritorija, od čega je veći dio zaštićen infrastrukturom različitih razina sigurnosti. Prirodne poplave mogu se svrstati u pet osnovnih skupina: ■ riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, ■ bujične poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kiša visokih intenziteta, ■ poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, ■ poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama, ■ ledene poplave. Pored prirodnih moguće su i umjetne (akcidentne) poplave kao sekundarne posljedice u slučaju razornog ili katastrofalnog potresa te terorističkog čina, zatim u ograničenom opsegu kao posljedice havarije na građevini, uslijed prekoračenja sigurnosti izgrađenog hidrotehničkog sustava, aktiviranja klizišta i sl. kada dođe do proboja, rušenja ili prelijevanja zaštitnih vodnih građevina. U Republici Hrvatskoj ukupna površina potencijalno ugroženih područja od umjetnih (akcidentnih) poplava iznosi oko 680 km2, od čega se oko 67% nalazi na vodnom području rijeke Dunava, a oko oko 33% na Jadranskom vodnom području. Ovim Planom ne obuhvaćaju se nadležnosti u postupanju i odgovornosti koji pojedini sudionici u zaštiti i spašavanju imaju temeljem ovlasti po drugim propisima, planovima te drugim operativnim dokumentima, a koji nisu od značaja za usklađivanje ili djelovanje tijekom zajedničkog angažiranja u katastrofi ili velikoj nesreći uslijed prirodnih i umjetnih (akcidentnih) poplava. Provođenje Plana Plan pokreće ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje po pozivu generalnog direktora Hrvatskih voda, odnosno po saznanju da se Hrvatske vode na području jedinice područne (regionalne) samouprave i njihovi vlastiti kapaciteti nisu u mogućnosti nositi s posljedicama poplava, tj. da operativne snage zaštite i spašavanja koje im stoje na raspolaganju nisu dostatne. Pretpostavka je da poplava iz kategorije katastrofe ili velike nesreće može prouzročiti veliki broj unesrećenih i ozlijeđenih osoba te pod naplavinama poginulih ljudi, kao i ljudi koji su ostali bez osnovnih potreba za život (poplavljeni i uništeni stambeni i gospodarski objekti, onesposobljena komunalna infrastruktura, onemogućena redovna opskrba, zdravstvena zaštita i slično). U takvoj situaciji započinje se s pružanjem pomoći stanovništvu, operativne snage zaštite i spašavanja provode mjere zaštite i spašavanja pod usklađivanjem Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske te stožera i zapovjedništava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temeljne pretpostavke provođenja Plana Ovaj Plan primjenjuje se kao nadogradnja temeljnog dokumenta, Državnog plana obrane od poplava, i načelno predstavlja niz provedbenih planova i standardnih operativnih postupaka od najnižih, operativnih razina, preko taktičkih pa do strategijske razine jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. Pretpostavka postupanju po ovom Planu je da su prije njegovog aktiviranja, osobito sustava snaga za operativno reagiranje koji je ustanovljen po principu supsidijarnosti, prethodno provedene sve aktivnosti vezane uz: – zaštitu od poplava, koje u okviru svojih prava i dužnosti provode: Hrvatske vode, načelnici općina, gradova i župani, pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti, zavodi i instituti, središnja tijela državne uprave i građani, – sprječavanje i smanjenje posljedica i šteta usmjerenih na zaštitu stanovništva, te da su pravodobno obaviještena sva mjerodavna tijela javne i državne uprave, od općinske do državne razine, – djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja s ugroženog područja, osobito u slučaju iznenadnih poplava, osim osobne i uzajamne pomoći. U slučaju da su sveukupni kapaciteti Republike Hrvatske u ljudstvu i/ili opremi za zaštitu i spašavanje nedostatni, ispostavljaju se zahtjevi za slanje pomoći drugim državama i međunarodnim organizacijama. Mjere zaštite i spašavanja u slučaju poplava U niže navedenoj tablici pregledno je prezentiran organizacijski model zadaća i operativnih postupaka kao i nositelja njihovog provođenja u poplavama, koje treba poduzeti s ciljem utemeljivanja učinkovitog sustava reagiranja, odnosno provođenja zaštite i spašavanja na vodi. Tablica br. 8. Pregled obveza (mjera zaštite i spašavanja) sudionika uključenih u provedbu mjera ZiS u slučaju poplava Red br. Zadaća (mjera zis) Nositelj Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Napomena 1. Organizacija provođenja obveza iz Državnog plana obrane od poplava Hrvatske vode, Vlada RH, DUZS, središnja tijela državne uprave, JLP(R)S Aktiviranje operativnih snaga zaštite i spašavanja i materijalno – tehničkih sredstava prema Državnom planu obrane od poplava te kapaciteta na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini. Na državnoj razini aktiviraju se sve operativne snage iz dijela ovog Plana u kojem se obrađuju pripravnost i mobilizacija u poplavama. Djelovanje se provodi sukladno vlastitim planovima zis JLP(R)S te planovima operativnih snaga i drugih sudionika zaštite i spašavanja. 2. Organizacija zaštite područja i naselja ugroženih poplavama i bujicama te zona ugroženih poplavnim valovima uslijed rušenja ili proboja zaštitnih vodnih građevina, s mjerama spašavanja ugroženog stanovništva HEP d.d., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatske vode, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, DUZS, JLP(R)S i operativne snage zis – označavanje sigurnih zona u poplavnom području, – uzbunjivanje stanovništva, – evakuacija stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara iznad ili izvan poplavnog područja – osobna i uzajamna pomoć. Provođenje aktivnosti razrađuje se vlastitim planovima zis svih nositelja aktivnosti i SOP-ovima. 3. Organizacija i pregled obveza u ojačavanju zaštitne infrastrukture, s pregledom drugih pravnih osoba te službi (onih koje nisu uključene planovima Hrvatskih voda) koje se uključuju u obranu od poplava (zadaće nositeljima na području nadležnosti) JLP(R)S, DUZS, pravne osobe, udruge građana, fizičke osobe Ustrojavanje snaga za provođenje zadaća po zahtjevu koordinatora na mjestu događaja. Provođenje aktivnosti razrađuje se vlastitim planovima zaštite i spašavanja, SOP-ovima i osposobljavanjem za osobnu i uzajamnu zaštitu. 4. Spašavanje iz vode (zadaće snaga civilne zaštite) DUZS, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Aktivnosti interventnih specijalističkih timova civilne zaštite Republike Hrvatske za spašavanje iz vode te specijalističkih postrojbi civilne zaštite JLP(R)S za spašavanje iz vode su: – logistička potpora postrojbama civilne zaštite JLP(R)S, – neposredno spašavanje stradalih iz vode, – humana i animalna asanacija, – obrana od leda na vodotocima, – ostali specijalistički poslovi. Provođenje aktivnosti razrađuje se planovima civilne zaštite sudionika i SOP-ovima (pomoću kojih se osigurava koordinacija s drugim sudionicima spašavanja u poplavama). 5. Uporaba raspoloživih materijalno-tehničkih sredstava za zaštitu od poplava Hrvatske vode, DUZS, Ravnateljstvo za robne zalihe RH, JLP(R)S, operativne snage zaštite i spašavanja, HCK i drugi kapaciteti – Materijalno-tehnička sredstva u zonskim skladištima DUZS, – materijalno-tehnička sredstva JLP(R)S, – materijalno tehnička sredstva u vlasništvu građana, – materijalno tehnička sredstva operativnih snaga zaštite i spašavanja, – materijalno-tehnička sredstva HCK, – državne robne zalihe, – međunarodna pomoć. Razrađuje se planovima zaštite i spašavanja i planovima civilne zaštite sudionika te standardnim operativnim postupcima. 6. Način zaštite ugroženih objekata kritične infrastrukture Operateri-vlasnici objekata kritične infrastrukture, nadležna središnja tijela državne uprave za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, more, promet i infrastrukturu, regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, zaštitu okoliša, prostorno uređenje i graditeljstvo, zdravstvo i socijalnu skrb, telekomunikacije, financije, JLP(R)S te DUZS, Hrvatske vode, MUP i MORH – Tehnička zaštita proizvodnih objekata i distribucijske mreže, – neometano djelovanje ključnih procesa i operacija, – osiguranje zamjenskog specijalističkog osoblja i opreme, – preseljenje infrastrukture. Razrađuje se planovima zaštite i spašavanja te SOP-ovima, uporaba postrojbi OS RH i redarstvenih snaga sukladno čl. 8 Zakona o ZiS i čl. 111 Zakona o obrani. 7. Organizacija pružanja prve medicinske pomoći (utvrđivanje zadaća zdravstvenim ustanovama) Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, DUZS, stožeri ZiS, HCK, CZ Pružanje prve medicinske pomoći, – specijalistička pomoć, – higijensko – epidemiološke mjere, – opskrba sanitetskim materijalom i opremom. Sukladno vlastitim planovima ZiS, planu Kriznog stožera zdravstva, zakonu i SOP-ovima. 8. Organizacija psihološke potpore Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, DUZS, Hrvatski crveni križ – Psihološka potpora operativnim snagama zis, – psihološka pomoć stradalom stanovništvu. Sukladno vlastitim planovima ZiS, zakonu i SOP-ovima. 9. Organizaciju pružanja veterinarske pomoći (utvrđivanje zadaća veterinarskim ustanovama) Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, veterinarske ustanove, DUZS, stožeri zis, CZ, JLP(R)S, vlasnici stoke, pravne osobe za proizvodnju i promet namirnica životinjskog porijekla – Prikupljanje i zbrinjavanje životinja, – liječenje, klanje ili eutanazija životinja – praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprečavanju nastanka ili širenja zaraznih bolesti, – nadzor nad prometom i distribucijom namirnica životinjskog porijekla. Sukladno vlastitim planovima ZiS, zakonu i SOP-ovima. 10. Organizacija humane asanacije i identifikacije poginulih MUP, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, DUZS, CZ, JLP(R)S, komunalna poduzeća – Provođenje identifikacije poginulih, – sanitarni nadzor nad ukapanjem mrtvih, – osiguranje prostora za prikupljanje poginulih. Sukladno zakonu i SOP-ovima. 11. Organizacija provođenja animalne asanacije (utvrđivanje zadaća komunalnim i dr. organizacijama) JLP(R)S, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, DUZS, CZ, operativne snage-pravne osobe – Organizacija prikupljanja životinjskih leševa, – praćenje stanja i provođenje aktivnosti na sprečavanju nastanka ili širenja zaraznih bolesti, – neškodljivo uklanjanje ranjenih, ozlijeđenih ili bolesnih životinja, – određivanje lokacija za ukop životinja. Sukladno vlastitim planovima ZiS, zakonu i SOP-ovima. 12. Reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija Vlada RH, MUP, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, DUZS, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatske vode, JLP(R)S te MORH – sukladno zakonu – Ocjene stanja i funkcionalnosti prometnih i komunikacijskih sustava i objekata, – donošenje odluka o zabrani; cestovnog, željezničkog, zračnog te riječnog i morskog prometa poradi zaštite sigurnosti na pogođenom području, – uspostava alternativnih prometnih pravaca, – osiguravanje telekomunikacijskih veza korisnika s prednošću uporabe, – nadzor i čuvanje ugroženog područja, – osiguravanje područja intervencija. Sukladno zakonu i SOP-ovima, Razrađuje se u suglasnosti s Policijom, Angažiranje MORH-a, sukladno čl. 111 Zakona o obrani. 13. Obavješćivanje javnosti Vlada RH, DUZS, Centar za prikupljanje podataka o žrtvama, Hrvatske vode, MVPEI, JLP(R)S – Obavijesti sredstvima javnog priopćavanja (HRT; HINA), – razmjena informacija sa drugim državama, – službena objava podataka o žrtvama. Vlada Republike Hrvatske daje službene izjave i obavještenja za stanovništvo u vezi prirodnih i umjetnih (akcidentnih) poplava s katastrofalnim posljedicama ili za to ovlašćuje ravnatelja DUZS. Uz stručnu potporu Hrvatskih voda, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, drugih mjerodavnih tijela i službi, o posljedicama poplave, mjerama koje se poduzimaju po pitanju njihovog saniranja, aktivnostima operativnih snaga zaštite i spašavanja, djelovanju snaga JLP(R)S i dr., javnost se neposredno obavješćuje putem svih raspoloživih medija. Za detaljnije obavješćivanje stanovništva na ugroženom području zadužena su tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz pomoć i posredovanje županijskih centara 112. Stanovništvo se obavještava putem medija i na druge mjesno uobičajene načine. Stanovništvo se osobito informira o slijedećem: – stanju na pogođenom području – opasnostima za ljude, materijalna dobra i okoliš, – mjerama koje se poduzimaju, – putovima evakuacije, mjestima zbrizbrinjavanja i pružanja PMP, – provođenju osobne i uzajamne zaštite, – sudjelovanju i suradnji s operativnim snagama zis, – pristupu dodatnim informacijama, – ostalim činjenicama u svezi sa specifičnim okolnostima događaja. Svi nositelji planiranja na operativnim i taktičkim razinama vlastitim planovima zaštite i spašavanja, planovima civilne zaštite i SOP-ovima detaljno razrađuju mjere i postupke obavješćivanja javnosti u slučaju poplava i proloma akumulacijskih brana. Slika br. 3. Shema sustava reagiranja sudionika u slučaju poplava Skraćenice: DUZS – Državna uprava za zaštitu i spašavanje DC 112 – Državni centar 112 PUZIS – Područni ured za zaštitu i spašavanje ŽC 112 – Županijski centar 112 MVPEI – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija OKC PU – Operativno komunikacijski centar policijske uprave HGSS – Hrvatska gorska služba spašavanja DHMZ – državni hidrometeorološki zavod HEP – Hrvatska elektroprivreda HCK – Hrvatski crveni križ VOS – Vatrogasno operativno središte NMRCC – Rijeka – Nacionalna središnjica traganja i spašavanja na moru Rijeka HMP – Hitna medicinska pomoć JLP(R)S – Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave CZ – Civilna zaštita ZIS – Zaštita i spašavanje 3.3.2. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA U SLUČAJU POTRESA Kao dio mediteransko-transazijskog pojasa gotovo čitavo područje Republike Hrvatske odlikuje se izraženom seizmičkom aktivnošću. To poglavito vrijedi za priobalno područje i sjeverozapadni dio, a posebice za južnu Dalmaciju. Značajka prostorne razdiobe seizmičke aktivnosti je koncentracija potresa u pojedinim užim područjima ili zonama. U priobalnom dijelu, gledajući od sjeverozapada prema jugoistoku, uočava se markantna zona od granice sa Slovenijom do područja južno od Senja. U području Velebita do Bukovice seizmička aktivnost manje je prisutna. Dalje prema jugoistoku, uz manje prekide, poglavito između Šibenika i Splita, nastavlja se zona izrazite seizmičke aktivnosti, sve do južno od Dubrovnika. U Jadranu je izraženija seizmička aktivnost središnjeg i južnog dijela, s nekoliko naglašenijih grupacija od kojih je najmarkantnija južno od Lastova. U zapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske ističe se zona koja se proteže od granice sa Slovenijom zapadno od Karlovca, preko Žumberačkog gorja i Medvednice sve do Kalnika i zapadnoga dijela Bilogore. S tom se zonom spaja na zagrebačkome području aktivni pojas koji se može pratiti od Pokuplja. Središnji i istočni dio sjeverne Hrvatske odlikuje se znatno manjom seizmičkom aktivnošću u usporedbi s ostalim područjima. Izdvaja se nekoliko predjela izrazitije aktivnosti, povezanih sa središnjim slavonskim planinama Psunjem, Papukom i Dilj-gorom. Provođenje Plana Plan zaštite i spašavanja u slučaju potresa pokreće ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje po saznanju da kapaciteti operativnih snaga zaštite i spašavanja jedinica područne (regionalne) samouprave nisu dostatni za nošenje s posljedicama potresa. Kada potres prouzroči velik broj poginulih i ozlijeđenih te pod ruševinama zatrpanih ljudi, kada ljudi ostanu bez osnovnih potreba za život (uništeni stambeni i gospodarski objekti, uništena komunalna infrastruktura, onemogućena redovna opskrba, zdravstvena zaštita i slično), operativne snage zaštite i spašavanja pružaju brzu i učinkovitu pomoć. Pomoć usklađuju ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske kao i čelnici, stožeri i zapovjedništva JLP(R)S. Temeljne pretpostavke provođenja Plana su: – izrađuje se za djelovanje u slučaju potresa VIIº i više stupnjeva po Medvedev-Sponheuer-Karnikovoj (MSK) ljestvici, – učinkovito i pravovremeno poduzimanje mjera osobne i uzajamne zaštite (tim mjerama se spašava do 95% osoba zatrpanih u ruševinama, dok se djelovanjem operativnih snaga sustava zaštite i spašavanja spašava od 5-10% zatrpanih), – stožeri zaštite i spašavanja općina, gradova i županija, u suradnji s područnim uredima Državne uprave za zaštitu i spašavanje, u vremenskom periodu od šest sati od prvog rušilačkog udara mobiliziraju i/ili aktiviraju najmanje 70% operativnih snaga zaštite i spašavanja na svom području, – prvenstveno se angažiraju snage zaštite i spašavanja s pogođenog područja, a u slučaju nedostatnih kapaciteta, putem odgovarajuće taktičke razine ili uz sudjelovanje Državne uprave za zaštitu i spašavanje, i drugi kapaciteti na strategijskoj razini s područja koja nisu pogođena potresom ili pomoć s državne razine, – stanovništvo na seizmički rizičnom području na vrijeme i objektivno informirano je o opasnostima od potresa, mogućim posljedicama, planovima i postupcima za umanjivanje i otklanjanje posljedica te educirano i obučeno za postupanje u slučaju potresa, – sigurnost stanovništva neće ovisiti isključivo o otpornosti građevina na potres u kojima stanuju, već i od otpornosti ostalih objekata, posebno onih javne namjene (vrtići, škole, fakulteti, domovi za starije, bolnice, trgovački centri, kulturni i sportski objekti), – životi ili zdravlje ljudi posredno su ugroženi zbog oštećenja objekata, postrojenja, instalacija ili opreme namijenjene proizvodnji, preradi, uporabi, prijevozu, pretovaru, skladištenju ili odlaganju opasnih tvari (otrovne, zapaljive, eksplozivne, oksidacijske, radioaktivne), oštećenja ili rušenja visokih brana vodnih akumulacija, rušenja mostova i druge prometne infrastrukture, oštećenja i prekida električnih, plinskih vodovodnih kanalizacijskih i drugih instalacija itd. Stoga na pogođenom području gotove operativne snage zaštite i spašavanja odmah utvrđuju stanje tih objekata, instalacija i infrastrukture, – u slučaju da su sveukupni kapaciteti Republike Hrvatske u ljudstvu i/ili opremi za zaštitu i spašavanje nedostatni, ispostavljeni su zahtjevi za slanjem pomoći drugim državama i međunarodnim organizacijama. Mjere zaštite i spašavanja u slučaju potresa Kako bi mjere zaštite i spašavanja koje provode središnja tijela državne uprave i pravne osobe bile učinkovitije, planiraju provođenje operativnih radnji iz djelokruga rada. Središnja tijela državne uprave i pravne osobe svoju ulogu na terenu osnažuju kroz: – brzinu mobilizacije vlastitih, već postojećih mreža i mogućnosti, – unaprjeđenje učinkovitosti svojih koordinacijskih mehanizama u odgovoru na izvanredni događaj, – nadogradnju vlastitih sposobnosti, – planiranje djelatnosti sadržajima kojima se unaprjeđuje spremnost za reagiranje u izvanrednim događajima. Tablica br. 9. Pregled obveza (mjera zaštite i spašavanja) sudionika uključenih u provedbu mjera ZiS u slučaju potresa Red br. Zadaća (mjera zis) Nositelj Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Napomena 1. Organizacija raščišćavanja ruševina i spašavanje zatrpanih DUZS, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, HVZ, kinološke udruge, druge operativne snage zis te MORH – sukladno zakonu. Ministarstvo zdravstva, i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, DUZS, HCK, HGSS, druge operativne snage zis, JLP(R)S. – Uporaba operativnih snaga zis, provođenje mjera zaštite i spašavanja i mjera civilne zaš