Ovršni zakon

(1)Ovim se Zakonom uređuje postupak po kojem javni ovršitelji i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak).

(2)Ovim se Zakonom uređuje postupak po kojem sudovi određuju i provode prisilno ostvarenje tražbina kada je to zakonom propisano.

(3)Ovim se Zakonom uređuje postupak po kojem sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja).

(4)Ovim se Zakonom uređuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5)Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na postupke propisane posebnim zakonom. Značenje pojedinih izraza Članak

1. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja:
2. »tražbina« označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje,
3. »ovrhovoditelj« označava osobu koja je pokrenula ovršni postupak te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
4. »predlagatelj osiguranja« označava osobu koja je pokrenula postupak osiguranja te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti,
5. »ovršenik« označava osobu protiv koje se ostvaruje tražbina,
6. »protivnik osiguranja« označava osobu protiv koje se tražbina osigurava,
7. »stranka« označava ovrhovoditelja i ovršenika te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja,
8. »sudionik« označava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njezinom pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes,
9. »ovršno tijelo« označava javnog ovršitelja, javnog bilježnika i sud koji postupaju po odredbama ovoga Zakona,
10. »javni ovršitelj« označava ovršno tijelo u čijoj nadležnosti je provedba ovršnog postupka u skladu s odredbama ovoga ili posebnog zakona,
11. »ovršni nalog« označava odluku javnog ovršitelja kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe,
12. »rješenje o ovrsi« označava odluku kojom javni bilježnik ili sud u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za ovrhu ili kojom se po službenoj dužnosti određuje ovrha,
13. »rješenje o osiguranju« označava odluku kojom sud u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za osiguranje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje osiguranje,
14. »sredstva ovrhe i osiguranja« označava ovršne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava,
15. »predmet ovrhe i osiguranja« su stvari i prava na kojima se može provesti ovrha ili osiguranje osim onih koja su prema međunarodnom ili domaćem propisu izuzeti od ovrhe ili osiguranja,
16. »sudski ovršitelj« označava sudskog službenika koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja,
17. »javno ovjerovljena isprava« ili »ovjerovljena isprava« označava ispravu na kojoj je potpis neke osobe ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima u čijoj je to nadležnosti,
18. »kazna« označava novčanu kaznu i kaznu zatvora koju sud može izreći stranki i sudioniku na temelju ovoga Zakona,
19. »penal« označava sredstvo ovrhe i osiguranja kojim se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava,
20. »ovršenikov dužnik« označava fizičku, odnosno pravnu osobu prema kojoj ovršenik ima tražbinu,
21. »javnoovršiteljska odluka« označava odluku koju su javni ovršitelji ovlašteni donositi na temelju ovog ili drugog zakona,
22. »javnobilježnička odluka« označava odluku koju su javni bilježnici ovlašteni donositi na temelju ovog ili drugog zakona,
23. »nagodba« označava nagodbu sklopljenu pred sudom i izabranim sudom, nagodbu sklopljenu u upravnom postupku ako se njome utvrđuje neka obveza ili ako glasi na ispunjenje novčane obveze, nagodbu sklopljenu u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj ili nagodbu sklopljenu u izvansudskom postupku mirenja u skladu s odredbama posebnih zakona,
24. »registar«, odnosno »upisnik« označava svaku bazu podataka koja se vodi o stvarima i pravima koja čine ovršenikovu imovinu, neovisno od toga da li se podaci vode u materijaliziranom ili elektroničkom obliku,
25. »banka« označava kreditnu instituciju, osnovanu prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
26. »Financijska agencija« (u daljnjem tekstu: Agencija) označava pravnu osobu koja provodi ovrhu prema odredbama zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima,
27. »račun« označava transakcijski račun, štedni ulog i oročena novčana sredstva koja ovršenik ima kod banaka u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima,
28. »prednosni red« označava redoslijed po kojem se provodi ostvarenje tražbine protiv ovršenika,
29. »poljodjelac« označava osobu kojoj je poljoprivredna proizvodnja pretežiti izvor prihoda,
30. »pošta« označava davatelja poštanskih usluga koji je na temelju posebnog zakona kojim je uređeno obavljanje poštanskih usluga ovlašten za obavljanje univerzalnih poštanskih usluga. Predmet na kojem ovrha i osiguranje nisu dopušteni Članak 3.

(1)Predmet ovrhe i osiguranja ne mogu biti stvari i prava koja su međunarodnim ugovorom ili zakonom izuzeta od ovrhe i osiguranja te tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi.

(2)Predmet ovrhe i osiguranja ne mogu biti objekti, oružje i oprema namijenjeni obrani te sredstva, oprema i objekti namijenjeni radu tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravosudnih tijela.

(3)Može li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe ili osiguranja, odnosno je li ovrha ili osiguranje na nekoj stvari ili pravu ograničeno, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje postoje u vrijeme pokretanja postupka, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Zaštita dostojanstva ovršenika, odnosno protivnika osiguranja Članak 4.

(1)Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika i protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni.

(2)Javni ovršitelj može provesti ovrhu u ovršenikovom domu samo uz odobrenje nadležnog suda.

(3)Javni ovršitelj može provesti ovrhu u ovršenikovom domu i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdani razlog i ako sud odobri provedbu ovrhe neradnim danom ili noću.

(4)Odobrenje iz stavka

1. i
2. ovoga članka sud daje u obliku zaključka. Ovrha i osiguranje na imovini strane države Članak 5.

(1)Na imovini strane države u Republici Hrvatskoj ne može se odrediti ni provesti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za vanjske poslove, osim ako je strana država pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.

(2)Ako uz prijedlog kojim se pokreće postupak na imovini strane države u Republici Hrvatskoj nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak strane države prijedlog će odbaciti javni ovršitelj, odnosno sud. Pokretanje postupka po službenoj dužnosti Članak 6.

(1)Ovršni postupak i postupak osiguranja sud pokreće i po službenoj dužnosti kad je to ovim ili drugim zakonom izrijekom određeno.

(2)Kad postupak pokreće tijelo ili osoba koja nije nositelj tražbine, a zakonom je ovlaštena pokrenuti ga radi ostvarenja ili osiguranja tražbine određene osobe, odnosno kad sud pokreće postupak po službenoj dužnosti, osoba radi čije je tražbine postupak pokrenut ne može poduzimati radnje koje bi sprječavale provedbu postupka.

(3)Ako tijelo ili osoba iz stavka 2. ovoga članka odluči povući prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, osoba radi čije je tražbine postupak pokrenut može preuzeti vođenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka ta osoba mora dati u roku od osam dana od dana kad joj je dostavljena obavijest o povlačenju prijedloga, odnosno o namjeri da se postupak obustavi. Podnesci i ročišta Članak 7.

(1)U ovršnom postupku i postupku osiguranja ovršno tijelo postupa na temelju podnesaka i drugih pismena, a može održati i ročište kada je to ovim Zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito.

(2)O ročištu, umjesto zapisnika, ovršno tijelo može sastaviti službenu bilješku.

(3)U ovršnom postupku i postupku osiguranja nema mirovanja postupka. Privremeni zastupnik Članak 8.

(1)U slučaju prekida ovršnog postupka ili postupka osiguranja sud može, na prijedlog stranke, javnog ovršitelja, javnog bilježnika ili po službenoj dužnosti, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenoga zastupnika stranki u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojega je došlo do prekida.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ovršno tijelo će nastaviti prekinuti postupak i prije nego što prestane razlog zbog kojeg je došlo do prekida postupka. Ovršno tijelo i odluke Članak 9.

(1)U prvom stupnju postupak ovrhe vodi i odluke donosi javni ovršitelj ili javni bilježnik, a iznimno sudac pojedinac kad je ovim ili drugim zakonom određeno da ovrhu određuje i provodi sud (prvostupanjsko tijelo).

(2)U prvom stupnju postupak osiguranja vodi i odluke donosi sud pojedinac ili javni bilježnik.

(3)U drugom stupnju odluke donosi sudac pojedinac.

(4)Ako se o prisilnom ispunjenju ili osiguranju nekih tražbina odlučuje u nekom drugom sudskom postupku, takve odluke sud donosi u sastavu u kojemu vodi taj sudski postupak.

(5)Odluke u ovršnom postupku i postupku osiguranja ovršno tijelo donosi u obliku ovršnog naloga, rješenja i zaključka.

(6)Ovršno tijelo zaključkom odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to izrijekom predviđeno ovim Zakonom. Žalba Članak 10.

(1)Protiv ovršnog naloga, rješenja o ovrsi i ostalih rješenja donesenih u prvom stupnju može se podnijeti žalba, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2)O žalbi protiv ovršnog naloga, rješenja o ovrsi i ostalih rješenja donesenih u postupku pred javnim ovršiteljem, odnosno javnim bilježnikom odlučuje prvostupanjski sud.

(3)Protiv rješenja kojeg je donio prvostupanjski sud po podnesenoj žalbi iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba.

(4)O žalbi protiv rješenja o ovrsi, rješenja o osiguranju i ostalih rješenja prvostupanjskog suda donesenih u ovršnom postupku i postupku osiguranja odlučuje drugostupanjski sud, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(5)Žalba se podnosi u roku od osam dana od dana dostave odluke donesene u prvostupanjskom postupku, a protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju mjenice ili čeka u roku od tri dana, osim ako se ne pobija samo odluka o troškovima postupka.

(6)Podnesena žalba ne odgađa provedbu ovrhe, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(7)Protiv zaključka nije dopuštena žalba. Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijašnje stanje Članak 11.

(1)Protiv pravomoćne odluke donesene u postupku ovrhe i osiguranja nije dopuštena revizija niti ponavljanje postupka.

(2)Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu. Redoslijed postupanja Članak 12.

(1)U ovršnom postupku i postupku osiguranja ovršno tijelo dužno je postupati žurno.

(2)Ovršno tijelo dužno je predmete uzimati u rad redom kako ih je primilo, osim ako priroda tražbine ili posebne okolnosti ne zahtijevaju da se postupi drugačije. Dostava Članak 13.

(1)U ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o dostavi prema pravilima parničnog postupka, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

(2)Ako dostavu obavlja neposredno ovršno tijelo koje odlučuje u postupku, a dostavu treba obaviti izvan službenog područja tog ovršnog tijela, ono će pismeno koje se dostavlja uz molbu proslijediti ovršnom tijelu iste vrste na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. Ovršna tijela iste vrste su jedna drugom dužna ukazivati pravnu pomoć dostave u ovršnom postupku. Ako zamoljeno ovršno tijelo nije nadležno obaviti radnju za koju je zamoljeno, ustupit će molbu nadležnom ovršnom tijelu, odnosno drugom državnom tijelu nadležnom za obavljanje zamoljene radnje i o tome obavijestiti ovršno tijelo od kojeg je primilo molbu. Ako mu nadležno ovršno tijelo, odnosno drugo državno tijelo nije poznato, vratit će molbu ovršnom tijelu koje mu je molbu uputilo. Ako u jednom mjestu postoji više ovršnih tijela, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih ovršnih tijela.

(3)Kad je ovim ili drugim zakonom predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnog ovršitelja ili javnoga bilježnika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni ovršitelj ili javni bilježnik, na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela, putem pošte ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.

(4)Na radnje poduzete u vezi s dostavom preko javnih ovršitelja ili javnih bilježnika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaćaju pristojbe već troškovi dostave ulaze u troškove ovrhe.

(5)Javni ovršitelj ili javni bilježnik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dužnosti sudskog dostavljača, a u obavljanju dostave može ga zamjenjivati zamjenik, odnosno prisjednik, pomoćnik, odnosno savjetnik te vježbenik. Troškovi postupka Članak 14.

(1)Troškove postupka u svezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja.

(2)Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji odredi ovršno tijelo. Ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku, ovršno tijelo će obustaviti ovrhu, odnosno osiguranje. Ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ovrha će se nastaviti, ali se ta radnja neće provesti.

(3)Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava.

(4)Ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.

(5)Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.

(6)Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka odluke kojom se dovršava postupak.

(7)O troškovima postupka koji su nastali u postupku provedbe ovrhe pred javnim ovršiteljem, na prijedlog stranke, odlučuje rješenjem javni ovršitelj. O troškovima postupka koji nisu nastali u postupku provedbe ovrhe pred javnim ovršiteljem, na prijedlog stranke, odlučuje rješenjem nadležni sud.

(8)Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u prijedlogu za provedbu ovrhe, prijedlogu za ovrhu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se, radi naplate predvidivih troškova postupka, provede ili odredi ovrha protiv ovršenika, odnosno protivnika osiguranja. Na temelju takvoga rješenja o ovrsi javni ovršitelj ili sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika, odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. Jamčevina Članak 15.

(1)Kad je ovim Zakonom propisano davanje jamčevine, ona se daje u gotovom novcu. Iznimno, ovršno tijelo može odobriti davanje jamčevine u obliku bankarske garancije, vrijednosnih papira koji imaju burzovnu vrijednost, dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti, odnosno drugo sredstvo osiguranja.

(2)Republika Hrvatska, općine, gradovi i županije te državna tijela nisu dužni dati jamčevinu kad u postupku sudjeluju kao stranke.

(3)Na stvarima koje su predane kao jamčevina protivna stranka stječe zakonsko založno pravo. Ako su kao jamčevina ponuđeni nematerijalizirani vrijednosni papiri ovršno tijelo će ovjerovljenu izjavu osobe koja daje jamčevinu da je suglasna da se radi osiguranja tražbine za koju se daje jamčevina upiše založno pravo bez odgode dostaviti Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, radi upisa založnog prava, uz točnu naznaku količine i vrste vrijednosnica, te osobe založnog dužnika i založnog vjerovnika.

(4)Ako ovršno tijelo u ovršnom postupku ili postupku osiguranja odlučuje o pravu protivne stranke na naknadu štete ili troškova postupka u vezi s radnjom zbog poduzimanja koje je jamčevina dana, na njezin će prijedlog istim rješenjem odlučiti i o naplati utvrđene tražbine iz te jamčevine. Penal Članak 16.

(1)Kad je ovim Zakonom predviđeno izricanje penala, ta se kazna kao penal može izreći fizičkim osobama u ukupnom iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

(2)Penal se naplaćuje u korist ovrhovoditelja kao novčana tražbina prema pravilima ovršnog postupka.

(3)Penal će izreći ovršno tijelo koje provodi ovrhu. Novčana kazna i kazna zatvora Članak 17.

(1)Kad je ovim Zakonom predviđena novčana kazna, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu do 5.000,00 kuna, a pravnoj osobi do 20.000,00 kuna. Ako se novčana kazna izriče pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.

(2)Kad je ovim Zakonom predviđeno izricanje zatvorske kazne, ta se kazna izriče u trajanju do tri mjeseca. Istoj osobi se može izreći više zatvorskih kazni za različita kažnjiva djela, a zbroj kazni u istom postupku ne može prijeći šest mjeseci.

(3)Novčanom kaznom će se kazniti fizička osoba, odnosno pravna osoba koja u podnesku vrijeđa ovršno tijelo, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke ako je on odgovoran za vrijeđanje.

(4)Nadležni sud može zaprijetiti novčanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizičkim osobama novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili kazniti novčanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizičke osobe:

1. ako protivno nalogu ili zabrani poduzmu određene radnje s ciljem skrivanja, oštećenja ili uništenja imovine ovršenika ili protivnika osiguranja,
2. ako poduzmu čine nasilja ili čine kojima mogu teško oštetiti ili ugroziti prava, sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja,
3. ako protivno nalogu ili zabrani poduzmu radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja,
4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovršitelj ili druge ovlaštene osobe ometaju u provedbi ovršnih radnji ili radnji osiguranja,
5. te u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

(5)Nadležni sud može zaprijetiti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz stavka

1. ovoga članka i u slučaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili fizička osoba mogla počiniti kažnjivu radnju iz stavka
2. točke
3. do
4. ovoga članka, pri čemu može tim osobama naložiti ili zabraniti poduzimanje određenih radnji.

(6)Ako se osoba kojoj je nadležni sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ne pokori nalogu suda, nadležni sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama, te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.

(7)Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.

(8)Izrečena novčana kazna izvršava se prema pravilima parničnog postupka, a zatvorska kazna prema pravilima kaznenog prava. Troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.

(9)Novčana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga članka bez utjecaja su na kaznenu odgovornost osoba koje su u ovršnom postupku ili postupku osiguranja kažnjene novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali će se kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.

(10)O kažnjavanju novčanom kaznom i zatvorskom kaznom odlučuje nadležni sud rješenjem. Protiv rješenja o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.

(11)Ako su u postupku koji se vodi pred javnim ovršiteljem ili javnim bilježnikom ispunjeni uvjeti za izricanje novčane kazne, zatvorske kazne ili prijetnju izricanja tih kazni, javni ovršitelj ili javni bilježnik će uz obrazloženi prijedlog dostaviti presliku spisa nadležnom sudu koji će o prijedlogu odlučiti posebnim rješenjem. Dužnost davanja podataka o dužniku Članak 18.

(1)Pravne osobe ili tijela u čijoj nadležnosti je vođenje registara, odnosno upisnika o stvarima i pravima koji čine ovršenikovu imovinu, kao i osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužni su u roku od osam dana, na zahtjev ovršnog tijela, dati dostupne im podatke o ovršenikovoj imovini.

(2)Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev ovršnog tijela, dati osobni identifikacijski broj ovršenika, odnosno protivnika osiguranja.

(3)Osobe i tijela iz stavka

1. i
2. ovoga članka ne smiju obavijestiti ovršenika, odnosno protivnika osiguranja da su ti podaci traženi. Primjena odredaba drugih zakona Članak 19.

(1)U ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

(2)Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovršnoga postupka i postupka osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi. Dio drugi OVRHA Razdjel prvi ZAJEDNIČKE ODREDBE Glava druga OVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA Osnove za određivanje i provedbu ovrhe Članak 20.

(1)Ovrha se određuje, odnosno provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2)Ovrha na temelju odluke stranoga suda i stranog arbitražnog pravorijeka može se odrediti samo ako takva odluka ispunjava pretpostavke za priznanje strane sudske odluke ili stranog arbitražnog pravorijeka, odnosno strane javnobilježničke odluke ili isprave ili kada je to propisano međunarodnim sporazumom ili zakonom. Ovršna isprava Članak

1. Ovršne isprave jesu:
2. ovršna sudska odluka,
3. ovršna odluka arbitražnog suda,
4. ovršna odluka donesena u upravnom postupku,
5. ovršna javnoovršiteljska odluka,
6. ovršna javnobilježnička odluka ili isprava,
7. ovršna nagodba,
8. druga isprava koja je ovim ili posebnim zakonom određena kao ovršna isprava. Ovršnost sudske odluke i odluke donesene u upravnom postupku Članak 22.

(1)Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku ako zakonom nije drugačije određeno.

(2)Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) ovršna je ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom.

(3)Odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

(4)Na temelju ovršne odluke koja je postala ovršna u jednom dijelu, ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

(5)Ovrha će se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili koji drugi pravni lijek ne zadržava ovrhu.

(6)Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose i na ovršnost javnoovršiteljske i javnobilježničke odluke. Ovršnost nagodbe Članak 23.

(1)Nagodba je ovršna ako je tražbina koju prema njoj treba ispuniti dospjela.

(2)Dospijeće tražbine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom.

(3)Dospijeće koje se ne može dokazati na način iz stavka 2. ovoga članka dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospijeće.

(4)Na temelju nagodbe koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio. Ovršnost javnobilježničke isprave Članak 24.

(1)Javnobilježnička isprava ovršna je ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

(2)Na temelju javnobilježničke isprave koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio. Podobnost ovršne isprave za ovrhu Članak 25.

(1)Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze kao i kada to proizlazi iz prirode i sadržaja isprave.

(2)Ako u ovršnoj ispravi nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje na davanje ili činjenje, taj rok određuje ovršno tijelo ovršnim nalogom, odnosno rješenjem o ovrsi.

(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ovršno tijelo će predloženu ovrhu provesti uz uvjet da ovršenik, u roku koji mu je određen, ne ispuni svoju obvezu.

(4)Ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti u prijedlogu za provedbu ovrhe, odnosno u prijedlogu za ovrhu.

(5)Ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine ako je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi. Određivanje i naplata zateznih kamata Članak 26.

(1)Ako se nakon donošenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja javnoovršiteljske odluke, odnosno javnobilježničke odluke ili isprave smanji stopa zatezne kamate, kamate će se obračunati i naplatiti po smanjenoj stopi za vrijeme na koje se to smanjenje odnosi.

(2)Ako se nakon donošenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja javnoovršiteljske odluke, odnosno javnobilježničke odluke ili isprave poveća stopa zatezne kamate, kamate će se na ovrhovoditeljev zahtjev obračunati i naplatiti po povećanoj stopi za vrijeme na koje se to povećanje odnosi. Vjerodostojna isprava Članak 27.

(1)Vjerodostojna isprava je, prema ovom Zakonu, račun, mjenica, ček s protestom i povratnim računima kada je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.

(2)Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

(3)Kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine. Prijenos tražbine ili obveze Članak 28.

(1)Ovrha će se odrediti, odnosno provesti na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije naznačena kao vjerovnik ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom sudskom ili njome izjednačenom odlukom.

(2)Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i kada ovrhu treba provesti protiv osobe koja u ispravi nije naznačena kao dužnik. Uvjetna i uzajamna obveza Članak 29.

(1)Ako je obveza ovršenika utvrđena u ovršnoj ispravi uvjetovana prethodnim ili istodobno ispunjenjem neke obveze ovrhovoditelja ili nastupanjem nekoga uvjeta, ovršno tijelo će, na prijedlog ovrhovoditelja, odrediti ovrhu ako on izjavi da je svoju obvezu ispunio, odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ili da je uvjet nastupio.

(2)Ako ovršenik u pravnom lijeku protiv rješenja o ovrsi istakne da ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu ili da nije osigurao njezino ispunjenje ili da uvjet nije nastupio, ovršno tijelo će o ispunjenju obveze ovrhovoditelja, odnosno o nastupanju uvjeta odlučiti u ovršnom postupku, osim ako odluka o tome ovisi o utvrđenju spornih činjenica.

(3)Ako odluka iz stavka

1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica, ovršno tijelo će o pravnom lijeku iz stavka
2. ovoga članka odlučiti u ovršnom postupku ako su te činjenice općepoznate, ako se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama ili ako ovrhovoditelj dokaže ispunjenje ili osiguranje svoje obveze, odnosno nastupanje uvjeta javnom ispravom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom. U ostalim slučajevima ovršno tijelo će obustaviti postupak.

(4)Smatrat će se da je ovrhovoditelj ispunio svoju obvezu, odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ako je predmet dužne činidbe položio u sudski ili javnobilježnički polog, ako to nije u protivnosti sa sadržajem njegove obveze utvrđene ovršnom ispravom.

(5)Ovrhovoditelj koji u ovršnom postupku ne uspije dokazati, u skladu s odredbama prethodnih stavaka ovoga članka, da je ispunio svoju obvezu, da je osigurao njezino ispunjenje odnosno da je nastupio uvjet, može pokrenuti parnicu radi utvrđenja da je na temelju ovršne isprave ovlašten tražiti bezuvjetnu ovrhu radi ostvarenja svoje tražbine. Alternativna obveza po izboru ovršenika Članak 30.

(1)Ako ovršenik ima pravo na temelju ovršne isprave birati između više predmeta svoje obveze i u roku za dobrovoljno ispunjenje sam ne obavi izbor između tih predmeta i ne ispuni dužnu obvezu, predmet kojim obveza treba biti ispunjena određuje ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu.

(2)Ovršenik ima pravo izbora i nakon podnošenja prijedloga za ovrhu, ali ono prestaje čim se ovrhovoditelj makar djelomično namiri u skladu sa svojim prijedlogom.

(3)Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troškova ovršnoga postupka koji je obustavljen zato što je ovršenik, u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka nakon pokretanja postupka ispunio svoju obvezu drugim predmetom. Alternativno ovlaštenje ovršenika Članak 31.

(1)Ovršenik kojemu je ovršnom ispravom naloženo ispunjenje određene obveze uz pravo da se od ispunjenja te obveze može osloboditi ispunjenjem neke druge činidbe određene u ovršnoj ispravi, može tu činidbu ispuniti sve dok se ovrhovoditelj makar djelomično ne namiri prisilnim ispunjenjem dužne obveze.

(2)Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troškova ovršnoga postupka koji je obustavljen zato što je ovršenik, u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka nakon njegova pokretanja umjesto dužne obveze ispunio drugu činidbu određenu u ovršnoj ispravi. Potvrda o ovršnosti Članak 32.

(1)Potvrdu o ovršnosti daje sud, odnosno tijelo koje je odlučivalo o tražbini u prvom stupnju.

(2)Potvrdu o ovršnosti za izdavanje koje nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti ukinut će rješenjem sud, odnosno tijelo koje ju je izdalo, na prijedlog ili po službenoj dužnosti.

(3)Javni ovršitelji sami daju potvrde ovršnosti svojih odluka. U povodu žalbe u kojoj je istaknut takav prigovor, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje javnoovršiteljske potvrde o ovršnosti. Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnoovršiteljske potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku.

(4)Javni bilježnici sami daju potvrde ovršnosti svojih odluka i isprava. U povodu žalbe u kojoj je istaknut takav prigovor, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti pri čemu će uzeti u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti na temelju kojih je isprava stekla svojstvo ovršnosti. Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku.

(5)Arbitražni sudovi i sudovi časti pri komorama u Republici Hrvatskoj daju potvrdu o ovršnosti svojih odluka. U povodu ovršenikovog pravnog lijeka sud koji vodi ovršni postupak ispitat će je li odluka arbitražnog suda, odnosno suda časti pri komori u Republici Hrvatskoj ovršna ili nije, i u ovisnosti o ishodu takve provjere odlučiti sam o pravnom lijeku.

(6)Smatra se da je potvrda o ovršnosti dana na zadužnicu, bjanko zadužnicu, suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugo stalno novčano primanje ako su te isprave izdane sukladno ovome Zakonu. Glava treća PREDLAGANJE, ODREĐIVANJE I PROVEDBA OVRHE Pokretanje postupka Članak 33.

(1)Postupak radi provedbe ovrhe pred javnim ovršiteljem pokreće se prijedlogom za provedbu ovrhe.

(2)Postupak pred javnim bilježnikom, odnosno sudom pokreće se prijedlogom za ovrhu, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno. Isprave na temelju kojih se pokreće postupak Članak 34.

(1)Uz prijedlog za provedbu ovrhe i prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave ovrhovoditelj podnosi ovršnu ispravu u izvorniku ili otpravku odnosno ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovršnosti, osim ako se prijedlog podnosi sudu koji je o tražbini odlučivao u prvom stupnju.

(2)Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj podnosi vjerodostojnu ispravu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu.

(3)Prijedlog za provedbu ovrhe, odnosno prijedlog za ovrhu uz koji nisu podnesene isprave iz stavka

1. ovoga članka odbacit će javni ovršitelj, odnosno sud. Prijedlog za ovrhu uz koji nisu podnesene isprave iz stavka
2. ovoga članka odbacit će nadležni sud. Prijedlog za provedbu ovrhe i prijedlog za ovrhu Članak 35.

(1)Prijedlog za provedbu ovrhe podnosi se javnom ovršitelju u pisanom ili usmenom obliku. Prijedlog sadrži zahtjev kojim se traži provedba ovrhe, naznaku ovršne isprave na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelja i ovršenika, osobni identifikacijski broj stranaka te tražbinu čije se ostvarenje traži.

(2)Prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave mora sadržavati zahtjev kojim se traži određivanje i provedba ovrhe ili samo određivanje ovrhe, u kojem će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski broj stranaka, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo i predmet ovrhe. Prijedlog mora sadržavati i druge propisane podatke potrebne za provedbu ovrhe.

(3)Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi se javnom bilježniku u pisanom obliku. Prijedlog mora sadržavati naznaku vjerodostojne isprave na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelja i ovršenika, osobni identifikacijski broj stranaka te:

1. zahtjev da se naloži ovršeniku da u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima, i
2. zahtjev kojim se traži određivanje ovrhe radi naplate određene tražbine na imovini ovršenika koja može biti predmet ovrhe, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe.

(4)Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke iz stavka

1. i
2. ovoga članka sud će odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(5)Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako prijedlog ne sadrži osobni identifikacijski broj ovršenika, ovršno tijelo će ga pribaviti po službenoj dužnosti. Povlačenje i ograničenje prijedloga za provedbu ovrhe i prijedloga za ovrhu Članak 36.

(1)Ovrhovoditelj može tijekom postupka, bez pristanka ovršenika, povući u cijelosti ili djelomice prijedlog za provedbu ovrhe, odnosno prijedlog za ovrhu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2)Ako je sud samo odredio ovrhu, a ovrhovoditelj u roku od 60 dana od primitka rješenja o ovrsi ne dostavi dokaz sudu da je prijedlog za provedbu ovrhe podnio javnom ovršitelju smatrat će se da je ovrhovoditelj povukao prijedlog za ovrhu u cijelosti.

(3)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka ovrhu će rješenjem obustaviti ovršno tijelo koje vodi postupak, a u slučaju iz stavka
2. ovoga članka sud koji je odredio ovrhu.

(4)Ovrhovoditelj može nakon obustave ovrhe podnijeti novi prijedlog za provedbu ovrhe, odnosno prijedlog za ovrhu.

(5)Ako ovrhovoditelj izjavi da je tražbina u cijelosti ili djelomično namirena smatra se da je u tom dijelu prijedlog za provedbu ovrhe, odnosno prijedlog za ovrhu povučen. Ovršni nalog Članak 37.

(1)U ovršnom nalogu mora biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se ovrha određuje, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski broj stranaka, tražbina koja se ostvaruje, sredstva i predmeti ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.

(2)Sredstva i predmete ovrhe te druge podatke potrebne za provedbu ovrhe javni ovršitelj određuje na prijedlog ovrhovoditelja i po službenoj dužnosti, neovisno od sredstava i predmeta ovrhe koje je predložio ovrhovoditelj, sukladno odredbi članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

(3)Ako se ovršnim nalogom radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine nalaže prijenos novčanih sredstava s ovršenikovog računa ili računa bilo koje treće osobe, novčana sredstva prenose se na poseban račun javnog ovršitelja koji mora biti naznačen u ovršnom nalogu, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(4)Ovršni nalog ne mora biti obrazložen i može biti izdan na obrascu.

(5)Ovršni nalog mora sadržavati uputu o pravnom lijeku.

(6)Rješenje kojim se prijedlog za provedbu ovrhe potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo. Rješenje o ovrsi Članak 38.

(1)U rješenju o ovrsi na temelju ovršne isprave mora biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se ovrha određuje, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski broj stranaka, tražbina koja se ostvaruje, sredstvo i predmet ovrhe te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.

(2)U rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora biti naznačena vjerodostojna isprava na temelju koje se ovrha određuje, ovrhovoditelj i ovršenik, osobni identifikacijski broj stranaka, tražbina koja se ostvaruje i nalog ovršeniku da u roku od 8 dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana od dana dostave rješenja, namiri tražbinu zajedno s odmjerenim troškovima. U rješenju o ovrsi odredit će se ovrha na imovini ovršenika koja može biti predmet ovrhe, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe.

(3)Ako ovrhu provodi sud, u rješenju o ovrsi nalaže se isplatitelju da novčana sredstva prenese na račun ovrhovoditelja.

(4)Ako je sud samo odredio ovrhu, a radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine se nalaže prijenos novčanih sredstava s ovršenikovog računa ili računa bilo koje treće osobe, u rješenju o ovrsi nalaže se isplatitelju da novčana sredstva prenese na poseban račun javnog ovršitelja.

(5)Rješenje o ovrsi iz stavka

1. i
2. ovoga članka ne mora biti obrazloženo i može se izdati otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu.

(6)Rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku.

(7)Rješenje kojim se prijedlog za ovrhu potpuno ili djelomice odbacuje ili odbija mora biti obrazloženo. Nadležnost javnog ovršitelja Članak 39.

(1)Javni ovršitelj odlučuje o prijedlogu za provedbu ovrhe i provodi ovrhu radi ostvarenja ovrhovoditeljeve tražbine utemeljene na ovršnoj ispravi, osim ako zakonom nije izričito određeno da je za određivanje, odnosno provedbu ovrhe nadležan sud.

(2)Za provedbu ovrhe mjesno je nadležan javni ovršitelj čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prema općemjesnoj nadležnosti za ovršenika, sukladno pravilima parničnog postupka o općemjesnoj nadležnosti, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(3)Ako je jednim prijedlogom za provedbu ovrhe zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog javnog ovršitelja, nadležan je javni ovršitelj koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika. Nadležnost javnog bilježnika Članak 40.

(1)Javni bilježnik odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2)Za određivanje ovrhe mjesno je nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prema općemjesnoj nadležnosti za ovršenika, sukladno pravilima parničnog postupka o općemjesnoj nadležnosti, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(3)Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog javnog bilježnika, nadležan je javni bilježnik koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika. Sudska nadležnost Članak 41. Sud određuje i provodi ovrhu na temelju odluke stranoga suda, domaćeg ili stranog arbitražnog pravorijeka ili kada je zakonom propisano da ovrhu određuje i provodi ili samo određuje sud. Stvarna nadležnost Članak 42.

(1)Općinski sudovi stvarno su nadležni određivati i provoditi ovrhu te odlučivati o drugim pitanjima tijekom postupka sukladno ovome Zakonu, osim ako određivanje i provedba ovrhe te odlučivanje o drugim pitanjima tijekom postupka nije u nadležnosti drugih sudova, odnosno ovršnih tijela.

(2)Trgovački sudovi su stvarno nadležni: – određivati i provoditi ovrhu na temelju stranih sudskih odluka te domaćih i stranih arbitražnih pravorijeka donesenih u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku, – postupati u povodu žalbe protiv ovršnog naloga donesenog na temelju ovršnih isprava koje su donijeli te zadužnica i bjanko zadužnica u postupku između stranaka za koje bi u slučaju spora bili stvarno nadležni u parničnom postupku.

(3)Sudovi nadležni određivati i provoditi ovrhu ovlašteni su postupati i u povodu pravnih lijekova podnesenih protiv rješenja o ovrsi te drugih odluka koje su donijeli u povodu prijedloga za ovrhu.

(4)Sudovi su nadležni odlučivati o pravnim lijekovima izjavljenim protiv odluka koje su donijeli javni ovršitelji i javni bilježnici, kao i odlučivati o podnescima kojima stranke traže da se otklone nepravilnosti pri provedbi ovrhe.

(5)Na nadležnost drugostupanjskih sudova na odgovarajući se način primjenjuju pravila parničnog postupka. Mjesna nadležnost Članak 43.

(1)Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, za određivanje ili provedbu ovrhe nadležan je sud koji je općemjesno nadležan za ovršenika, sukladno pravilima parničnog postupka o općemjesnoj nadležnosti.

(2)Ako je jednim prijedlogom za ovrhu zatražena ovrha protiv više ovršenika, a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od ovršenika.

(3)Za odlučivanje o drugim pitanjima tijekom postupka mjesno je nadležan sud prema sjedištu javnog ovršitelja, odnosno javnog bilježnika. Dostava ovršnog naloga i rješenja o ovrsi Članak 44.

(1)Ovršni nalog i rješenje o ovrsi dostavlja se strankama.

(2)Rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za provedbu ovrhe, odnosno prijedlog za ovrhu doneseno prije nego što je ovršeniku bilo omogućeno da se o njemu očituje dostavlja se samo ovrhovoditelju.

(3)Ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi dostavlja se prije pravomoćnosti osobama i tijelima koja provode ili sudjeluju u provedbi ovrhe.

(4)Ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi na temelju kojeg se provodi ovrha na pokretnim stvarima dostavlja se ovršeniku pri poduzimanju prve ovršne radnje, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(5)Odredbe stavka 3. ovoga članka ne odnose se na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

(6)Ako je prema ovrhovoditeljevom prijedlogu za ovrhu sud samo odredio ovrhu, rješenje o ovrsi dostavlja se ovršeniku nakon što sud zaprimi potvrdu da je rješenje o ovrsi dostavljeno tijelima iz stavka 3. ovoga članka koja su po rješenju o ovrsi dužna postupiti kao da im je dostavljen ovršni nalog. Glava četvrta OVRHA PRED JAVNIM OVRŠITELJEM Podnošenje i postupanje u povodu prijedloga za provedbu ovrhe i prijedloga za ovrhu Članak 45.

(1)Prijedlog za provedbu ovrhe na temelju ovršne isprave podnosi se nadležnom javnom ovršitelju.

(2)Ako prijedlog iz stavka

1. ovoga članka bude podnesen javnom bilježniku ili sudu, sud će prijedlog bez odgode odbaciti. Na isti način sud će postupiti ako je prijedlog iz stavka
2. ovoga članka podnesen mjesno nenadležnom javnom ovršitelju. Prijedlog za provedbu ovrhe Članak 46.

(1)Ako javni ovršitelj ocijeni da je prijedlog za provedbu ovrhe dopušten i osnovan, donijet će ovršni nalog i dostaviti ga strankama, a u protivnom će predmet proslijediti nadležnom sudu radi donošenja odluke. Ako prijedlog za provedbu ovrhe ne sadrži podatke iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, javni ovršitelj neće poduzimati daljnje radnje.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako utvrdi da je prijedlog za provedbu ovrhe dopušten i osnovan, sud će zaključkom naložiti javnom ovršitelju da donese ovršni nalog. Ako utvrdi da prijedlog za provedbu ovrhe nije dopušten ili osnovan, sud će ga rješenjem odbaciti, odnosno odbiti.

(3)Javni ovršitelj će odluku iz stavka

1. i
2. ovoga članka donijeti i otpremiti strankama, odnosno spis proslijediti sudu sukladno odredbi stavka
3. ovoga članka, najkasnije u roku od osam dana, računajući od dana zaprimanja prijedloga, odnosno od dana zaprimanja sudskog zaključka iz stavka
4. ovoga članka.

(4)Odluku iz stavka 2. ovoga članka sud će donijeti u roku od trideset dana, računajući od dana kada je zaprimio spis. Sredstva i predmeti ovrhe Članak 47.

(1)Javni ovršitelj će u ovršnom nalogu odlučiti da se ovrha radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine provodi s više sredstava i na više predmeta ovrhe potrebnim radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine u cijelosti. Ovrha se provodi tako da javni ovršitelj osobama i tijelima koja provode ili sudjeluju u provedbi ovrhe dostavi ovršni nalog.

(2)Radi namirenja iste tražbine, na prijedlog ovrhovoditelja ili po službenoj dužnosti, javni ovršitelj može donijeti novi ovršni nalog i nastaviti ovrhu na temelju tog naloga sredstvima i na predmetima ovrhe koji nisu naznačeni u prijašnjem ovršnom nalogu.

(3)Protiv novog ovršnog naloga iz stavka 2. ovoga članka ne može se podnijeti žalba iz razloga zbog kojeg se mogla podnijeti protiv prijašnjeg ovršnog naloga.

(4)Iznimno od stavka

1. ovoga članka i članka
2. stavka
3. i
4. ovoga Zakona, na prijedlog ovrhovoditelja ili po službenoj dužnosti, javni ovršitelj može ovršnim nalogom odlučiti da se ovrha provodi na ovršenikovoj imovini koja može biti predmet ovrhe, bez navođenja sredstva i predmeta ovrhe.

(5)Raspolaganja imovinom koja učini ovršenik nakon što je primio ovršni nalog iz stavka 4. ovoga članka su bez pravnog učinka ako su poduzeta bez suglasnosti javnog ovršitelja.

(6)Na temelju ovršnog naloga iz stavka

1. ovoga članka može se provesti ovrha svim sredstvima i na svim predmetima koji su propisani ovim Zakonom. Ovrha se provodi tako da javni ovršitelj, uz ovršni nalog iz stavka
2. ovoga članka, osobama i tijelima koja provode ili sudjeluju u provedbi ovrhe dostavi zaključak o provedbi ovrhe na određenom predmetu ovrhe.

(7)Nakon što donese ovršni nalog iz stavka

1. ovoga članka, a prije donošenja zaključka o provedbi ovrhe iz stavka
2. ovoga članka, javni ovršitelj može pozvati ovršenika radi dogovora o načinu ispunjenja obveze. Zaključak o provedbi ovrhe Članak 48.

(1)Na temelju nepravomoćnog rješenja o ovrsi kojim je sud samo odredio ovrhu određenim sredstvom i na određenom predmetu ovrhe, ovrhovoditelj može zatražiti od javnog ovršitelja provedbu ovrhe sredstvom i na predmetu iz rješenja o ovrsi.

(2)O prijedlogu za provedbu ovrhe iz stavka 1. ovoga članka javni ovršitelj odlučuje zaključkom. Razlozi zbog kojih se ovršni nalog može pobijati Članak 49.

(1)Protiv ovršnog naloga ovršenik može podnijeti žalbu:

1. zbog bitne povrede ovršnoga postupka,
2. zbog pogrešne primjene materijalnog prava,
3. iz razloga kojim osporava postojanje ili ispunjenje ovrhovoditeljeve tražbine na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave,
4. iz razloga kojim osporava dopuštenost ovrhe.

(2)U povodu žalbe iz stavka 1. ovoga članka sud pazi na povrede iznesene u žalbi, a po službenoj dužnosti samo na okolnost da je ovrha određena na predmetima na kojima ovrha nije dopuštena.

(3)Ovrhovoditelj može žalbom pobijati ovršni nalog ako je njime prekoračen njegov zahtjev te zbog odluke o troškovima postupka. Žalba nakon proteka roka Članak 50.

(1)Ovršenik može zbog razloga iz članka

1. stavka
2. točke
3. i
4. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv ovršnog naloga i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga naloga.

(2)Žalba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka.

(3)Ovršenik je dužan u žalbi iz stavka

1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka
2. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezinog podnošenja. Sud će odbaciti naknadno podnesenu žalbu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi.

(4)Podnošenje žalbe iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Članak 51.

(1)U slučaju žalbe iz razloga u članku

1. stavku
2. točki
3. i
4. i članku
5. ovoga Zakona, ovršenik je dužan u žalbi iznijeti sve činjenice i predložiti sve dokaze na kojima temelji žalbu. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi.

(2)Ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka, sud prvog stupnja će žalbu odbaciti, ne pozivajući ovršenika da je dopuni ili ispravi. Odgovor na žalbu Članak 52.

(1)Žalba podnesena iz razloga iz članka

1. stavka
2. točke
3. i
4. ovoga Zakona ne dostavlja se ovrhovoditelju na odgovor.

(2)Žalba podnesena iz razloga iz članka

1. stavka
2. točke
3. i
4. i članka
5. ovoga Zakona dostavit će se bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana od dana primitka žalbe na odgovor.

(3)Nakon što se ovrhovoditelju dostavi žalba na odgovor, kada se žalba dostavlja na odgovor prema ovom Zakonu, javni ovršitelj će bez odgode presliku spisa dostaviti nadležnom sudu, uz obavijest strankama da se daljnji postupak u povodu žalbe nastavlja pred tim sudom.

(4)Radi provjere osnovanosti navoda iz žalbe sud prvoga stupnja može, iznimno i po potrebi, saslušati stranke i druge sudionike te obaviti druge izviđaje ili donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz članka 54. ovoga Zakona. Odlučivanje o žalbi Članak 53.

(1)U povodu žalbe protiv ovršnog naloga iz članka

1. stavka
2. točke
3. i
4. ovoga Zakona sud prvog stupnja će žalbu prihvatiti ako ocijeni da je osnovana te, u cijelosti ili djelomice, doneseni ovršni nalog preinačiti i prijedlog za provedbu ovrhe odbiti, ili ukinuti ovršni nalog i prijedlog za provedbu ovrhe odbaciti. Ako ocijeni da žalba nije osnovana, sud prvog stupnja rješenjem će odbiti žalbu kao neosnovanu.

(2)Sud će žalbu iz članka

1. stavka
2. točke
3. i
4. i članka
5. ovoga Zakona odbaciti ili prihvatiti rješenjem, osim u slučaju iz članka
6. ovoga Zakona. Ako žalbu prihvati, sud prvoga stupnja ukinut će provedene radnje i obustaviti ovrhu. Osnovanost žalbe ocjenjuje se s obzirom na stanje stvari u vrijeme odlučivanja o žalbi.

(3)Ako ovršenik na temelju iznesenih činjenica i predloženih dokaza ne učini vjerojatnim postojanje razloga iz kojih je podnio žalbu iz članka 49. stavka 1. točke 3. i 4. i članka 50. ovoga Zakona sud će žalbu odbiti.

(4)Sud prvoga stupnja dužan je rješenje iz stavka

1. ovoga članka donijeti i otpremiti u roku od petnaest dana, a rješenje iz stavka
2. i
3. ovoga članka u roku od trideset dana od dana kada je zaprimio žalbu. Upućivanje na parnicu u povodu žalbe Članak 54.

(1)U slučaju žalbe iz članka

1. stavka
2. točke
3. i.
4. i članka
5. ovoga Zakona, ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba podnesena, sud će obustaviti ovrhu i ukinuti provedene radnje.

(2)Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, a nisu ispunjeni uvjeti za odbačaj ili odbijanje žalbe prema članku

1. stavku
2. i članku
3. stavku
4. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja će bez odgode donijeti rješenje kojim ovršenika upućuje da u roku od petnaest dana od pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka
5. ovoga članka zbog kojeg je podnio žalbu.

(3)Sud neće ovršenika uputiti na parnicu, već će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on opravdanost svoje žalbe dokaže pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

(4)Okolnost da je ovršenik upućen na parnicu iz stavka 2. ovoga članka ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(5)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka ovrhovoditelj koji smatra da je ovlašten na temelju određene ovršne isprave predložiti ovrhu, može tužbom zatražiti da se to utvrdi u posebnoj parnici.

(6)Tužbu kojom pokreće parnicu na koju je upućen ovršenik može utemeljiti samo na razlozima koje je istaknuo u žalbi u povodu koje je upućen na parnicu i na činjenicama i predloženim dokazima koje je naveo u žalbi.

(7)Ako ovršenik u povodu naknadno podnesene žalbe nakon isteka roka bude također upućen na parnicu, dužan je postupiti u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka te razloge zbog kojih je podnio tu žalbu istaknuti u parnici na koju je prethodno upućen, ako u njoj još uvijek nije zaključena glavna rasprava.

(8)Ako ovršenik ne postupi u skladu s odredbom stavka 7. ovoga članka, sud će odbaciti tužbu.

(9)Na temelju pravomoćne presude kojom je utvrđeno da ovrha nije dopuštena, prvostupanjski sud nadležan za odlučivanje o žalbi ukinut će, na prijedlog ovršenika, provedene radnje i obustaviti ovrhu. Rješenje kojim se ukidaju provedene radnje i obustavlja ovrha, sud je bez odgode dužan dostaviti javnom ovršitelju. Žalba protiv tog rješenja ne odgađa provedbu rješenja. Ovršenikovo pravo na naknadu štete Članak 55.

(1)Ako se ovrha na temelju ovršnog naloga protiv kojega je podnesena žalba iz razloga iz članka

1. stavka
2. točke
3. i
4. i članka
5. ovoga Zakona provede prije nego što se glavna rasprava u prvostupanjskom parničnom postupku zaključi, ovršenik može do zaključenja glavne rasprave, i bez pristanka ovrhovoditelja kao tuženika, preinačiti tužbu tako što će zatražiti od suda da ovrhovoditelju naloži da mu vrati ono što je neosnovano stekao ovrhom te da mu naknadi štetu koju je zbog toga pretrpio, uključujući i troškove ovrhe u kojoj je ovrhovoditelj ostvario svoju tražbinu.

(2)Šteta na čiju naknadu ovršenik ima pravo obuhvaća i razliku između vrijednosti unovčenog predmeta ovrhe i cijene po kojoj je on unovčen.

(3)Na novčane iznose iz stavka 1. ovoga članka ovršenik ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od kada je ovrhovoditelj neosnovano stekao novčana sredstva iz njegove imovine, odnosno od unovčenja dijelova imovine ovršenika. Nepravilnosti pri provedbi ovrhe Članak 56.

(1)Stranka ili sudionik može podneskom tražiti od suda da otkloni nepravilnost koju je javni ovršitelj učinio u provedbi ovrhe.

(2)Sud može zaključkom ukinuti nepravilne radnje javnog ovršitelja.

(3)Odluku o zahtjevu kojim se traži otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe sud je dužan donijeti u roku od tri radna dana od dana zaprimanja podneska.

(4)Podnesak iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa provedbu ovrhe. Glava peta OVRHA PRED JAVNIM BILJEŽNICIMA Podnošenje prijedloga za ovrhu javnom bilježniku Članak 57.

(1)Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj može podnijeti javnom bilježniku i od njega zatražiti da donese rješenje o ovrsi na temelju takve isprave.

(2)Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen javnom ovršitelju ili sudu umjesto javnom bilježniku, prema odredbi stavka

1. ovoga članka, sud će prijedlog bez odgode odbaciti. Na isti način sud će postupiti ako je prijedlog iz stavka
2. ovoga članka podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku. Postupanje u povodu prijedloga Članak 58.

(1)Ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten, uredan i osnovan donijet će rješenje o ovrsi i dostaviti ga strankama, a u protivnom će predmet proslijediti nadležnom sudu radi donošenja odluke.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako utvrdi da je prijedlog za ovrhu dopušten, uredan i osnovan, sud će zaključkom naložiti javnom bilježniku da donese rješenje o ovrsi. Ako utvrdi da prijedlog za ovrhu nije dopušten, uredan ili osnovan, sud će ga rješenjem odbaciti, odnosno odbiti.

(3)Javni bilježnik će odluku iz stavka

1. i
2. ovoga članka donijeti i otpremiti strankama, odnosno spis proslijediti sudu sukladno odredbi stavka
3. ovoga članka, najkasnije u roku od osam dana, računajući od dana zaprimanja prijedloga, odnosno od dana zaprimanja sudskog zaključka iz stavka
4. ovoga članka.

(4)Odluku iz stavka 2. ovoga članka sud će donijeti u roku od trideset dana, računajući od dana kada je zaprimio spis. Dostava Članak 59.

(1)Nakon dvije uzastopne neuspjele dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju, javni bilježnik će rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči.

(2)Na zahtjev ovrhovoditelja dostavu ovršeniku može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove izazvane javnobilježničkom dostavom ovrhovoditelj izravno podmiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu. Žalba protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Članak 60.

(1)Ovršenik može podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od tri dana. Žalba se podnosi javnom bilježniku koji je izdao rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

(2)Žalba protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave odgađa provedbu ovrhe.

(3)Javni bilježnik kojem je podnesena nepravodobna ili nedopuštena žalba protiv rješenja koje je izdao proslijedit će spis radi donošenja odluke u povodu žalbe nadležnom sudu koji će donijeti rješenje o odbacivanju te žalbe.

(4)Javni bilježnik kojem je podnesena pravodobna i dopuštena žalba protiv rješenja koje je izdao proslijedit će spis radi provedbe postupka u povodu žalbe nadležnom sudu, koji će u povodu te žalbe donijeti odluke iz članka 63. ovoga Zakona.

(5)Odluke koje sud donese u provedbi postupka po žalbi dostavljaju se i javnom bilježniku koji je izdao rješenje o ovrsi, a spis proslijeđen sudu radi provedbe postupka po žalbi ostaje kod suda ako se postupak nastavlja kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

(6)Ako je rješenje o ovrsi postalo djelomično pravomoćno, sud će presliku spisa i izvornik rješenja o ovrsi, zajedno sa zaključkom kojim je utvrdio da je nepobijani dio rješenja postao pravomoćan i ovršan, dostaviti javnom bilježniku. Na isti način sud će postupiti i ako se rješenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je određena ovrha. Članak 61.

(1)Žalba protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave mora biti obrazložena.

(2)Ako žalba iz stavka

1. ovoga članka nije obrazložena, a osobito ako se iz nje ne vidi u kojem se djelu pobija rješenje o ovrsi, sud će zaključkom naložiti ovršeniku da je u roku od osam dana dopuni u skladu s danom uputom, uz upozorenje na posljedice iz stavka
2. ovoga članka.

(3)Sud će žalbu odbaciti ako ovršenik ne postupi u danom roku u skladu s dobivenom uputom. Pobijanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha Članak 62.

(1)Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kada se žalbom iz članka 60. ovoga Zakona pobija samo u dijelu kojim je određena ovrha, može se pobijati samo iz razloga zbog kojih se može pobijati ovršni nalog.

(2)Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može se u dijelu kojim je njime određena ovrha pobijati žalbom nakon proteka roka (Članak 50.) iz razloga navedenih u članku

1. stavku
2. točki
3. i
4. ovoga Zakona, samo ako je činjenica na kojoj se temelji ta žalba nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi. Postupak u povodu žalbe protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave Članak 63.

(1)Ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, sud kojemu je žalba podnesena stavit će izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinut će provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije stvarno i mjesno nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu.

(2)Ako se rješenje o ovrsi pobija samo u dijelu kojim je određena ovrha, daljnji postupak nastavit će se kao postupak po žalbi protiv ovršnog naloga.

(3)Ako se žalba iz stavka 2. ovoga članka prihvati, dio rješenja o ovrsi kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može ponovno tražiti ovrha.

(4)Ako ovršenik pobija rješenje o ovrsi samo djelomično u dijelu kojim je njime ovršeniku naloženo da namiri ovrhovoditeljevu tražbinu, sud će za nepobijani dio toga dijela rješenja zaključkom utvrditi da je postao pravomoćan i ovršan, a u odnosu na pobijani dio rješenja o ovrsi postupak nastaviti na način određen stavkom 1. i 2. ovoga članka. Potvrda o pravomoćnosti i ovršnosti Članak 64.

(1)Na zahtjev ovrhovoditelja javni će bilježnik staviti na otpravak rješenja o ovrsi koje je donio potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti ako u roku od osam dana od isteka roka za žalbu ne primi žalbu.

(2)Javni bilježnik može staviti na otpravak rješenja o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka potvrdu o njegovoj pravomoćnosti i ovršnosti i kad je žalba podnesena u roku od osam dana od isteka roka za žalbu ako ocijeni da očito nije pravodobna.

(3)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka javni će bilježnik postupiti u skladu s odredbom članka
2. stavka
3. ovoga Zakona.

(4)Otpravak rješenja o ovrsi s potvrdom o pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik predat će ovrhovoditelju.

(5)Naknadni otpravak rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti, javni bilježnik predaje ovrhovoditelju samo na pisani i obrazloženi podnesak ovrhovoditelja.

(6)Potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u spisima koji se nalaze kod suda (Članak 60. stavak 3.) izdaje sud. Pravo javnih bilježnika na nagradu i naknadu troškova Članak 65.

(1)Za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku, koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2)Nagrada i naknada troškova koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio su troškova ovrhe. Javni će bilježnik ovrhovoditelju izdati obračun tih naknada.

(3)Za određivanje ovrhe prema odredbama ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba. Glava šesta OVRHA PRED SUDOM Određivanje i provedba ovrhe Članak 66. Sud određuje i provodi ovrhu samo kada je to zakonom propisano. Odgovarajuća primjena odredaba o prigovoru protiv rješenja o ovrsi Članak 67.

(1)Na izjavljivanje žalbe protiv rješenja o ovrsi i postupanje ovršnog tijela sud prvog stupnja na odgovarajući način primjenjuje odredbe članka 49. do 54. ovoga Zakona.

(2)Protiv rješenja koje prvostupanjski sud donese odgovarajućom primjenom odredbe članka 53. ovoga Zakona dopuštena je žalba o kojoj odlučuje drugostupanjski sud.

(3)Drugostupanjski sud dužan je odluku po žalbi donijeti i otpremiti u roku od trideset dana od dana kada je zaprimio spis. Granice ovrhe Članak 68. Sud provodi ovrhu u granicama određenim u rješenju o ovrsi, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Vrijeme ovrhe Članak 69.

(1)Ovrha se provodi radnim danom, i to danju.

(2)Sud može odrediti da se ovrha provede i neradnim danom ili noću ako za to postoji opravdan razlog. Rad sudskoga ovršitelja Članak 70.

(1)Sudski ovršitelj je dužan prigodom pretrage ovršenikova stana ili odjeće koju on nosi na sebi i poduzimanja drugih ovršnih radnji postupati s dužnim obzirima prema osobi ovršenika i članova njegova kućanstva.

(2)Ovršnim radnjama u ovršenikovu stanu kojima nije nazočan ovršenik, njegov zakonski zastupnik, opunomoćenik ili odrasli član njegova kućanstva, moraju biti nazočna dva punoljetna svjedoka ili javni bilježnik.

(3)Ovrha u prostoriji pravne osobe provodi se tako da sudski ovršitelj prije obavljanja ovršne radnje zatraži od zastupnika pravne osobe da on sam ili osoba koju on odredi bude nazočna njezinu obavljanju. Ako zastupnik pravne osobe odbije postupiti u skladu sa zahtjevom sudskoga ovršitelja ili ako sudski ovršitelj ne zatekne zastupnika pravne osobe, odnosno osobu koju on odredi, u prostoriji pravne osobe prigodom poduzimanja ovršne radnje, radnju će provesti u nazočnosti dvaju punoljetnih svjedoka.

(4)Kad ovršnu radnju treba provesti u prostoriji koja je zaključana, a ovršenik ili njegov zastupnik nije nazočan ili neće prostoriju otvoriti, sudski ovršitelj otvorit će prostoriju po za to ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi, u nazočnosti policije i dvaju punoljetnih svjedoka ili javnoga bilježnika.

(5)O obavljanju ovršnih radnji prema odredbama stavka

1. do
2. ovoga članka sudski ovršitelj sastavit će posebni zapisnik kojeg će potpisati pozvani svjedoci, odnosno javni bilježnik te druge osobe koje su sudjelovale u obavljanju ovršnih radnji. Ometanje sudskoga ovršitelja u radu Članak 71.

(1)Sudski ovršitelj je ovlašten udaljiti osobu koja ometa provedbu ovrhe, a prema okolnostima slučaja i zatražiti pomoć policije. Policija je dužna postupati po nalogu sudskoga ovršitelja. Sudski ovršitelj može, po potrebi, naložiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu.

(2)Prema osobi koja ometa provedbu ovrhe sud može odrediti mjere propisane člankom 17. ovoga Zakona. Nepravilnosti pri provedbi ovrhe Članak 72.

(1)Stranka ili sudionik mogu podneskom tražiti od suda da otkloni nepravilnost koju je sudski ovršitelj učinio u provedbi ovrhe.

(2)Sud može zaključkom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje sudskoga ovršitelja. Glava sedma PRIGOVOR TREĆE OSOBE Pretpostavke za prigovor Članak 73.

(1)Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom.

(2)Prigovor se može podnijeti do dovršetka ovršnoga postupka. Podnošenje prigovora ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine.

(3)Javni ovršitelj koji provodi ovrhu prigovor treće osobe dostavit će nadležnom sudu uz presliku spisa te ovrhovoditelju i ovršeniku i pozvati ih da se u roku od osam dana očituju o prigovoru, uz obavijest strankama i trećoj osobi da se daljnji postupak u povodu prigovora nastavlja pred tim sudom. Upućivanje na parnicu povodom prigovora treće osobe Članak 74.

(1)Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe su općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.

(2)Ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnijevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku.

(3)Podnositelj prigovora može parnicu pokrenuti i nakon proteka roka koji mu je sud odredio sve do dovršetka ovršnoga postupka, ali je u tom slučaju dužan snositi troškove prouzročene prekoračenjem toga roka.

(4)U parnici iz stavka 1. ovoga članka treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje njezina prava ako joj ga koja od stranaka osporava. Kad se ne može tražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom Članak 75.

(1)Iznimno od odredbe članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, osoba koja je suvlasnik pokretne stvari koja je predmet ovrhe ne može zahtijevati da se ovrha u pogledu njezina udjela proglasi nedopuštenom, ali ima pravo na namirenje iz iznosa dobivenoga prodajom stvari prije namirenja ovrhovoditelja i drugih osoba koje se namiruju u ovršnom postupku te prije naknade troškova ovršnoga postupka.

(2)Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo zahtijevati da joj se stvar koja je predmet ovrhe ustupi ako položi iznos koji odgovara vrijednosti ovršenikova udjela u toj stvari.

(3)Osobu iz stavka 1. ovoga članka kojoj je osporen udio u stvari koja je predmet ovrhe sud će uputiti na parnicu protiv ovrhovoditelja, a i protiv ovršenika ako i on osporava njezino pravo, da dokaže svoje pravo, osim ako u ovršnom postupku ne može dokazati svoje pravo pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave.

(4)Pokretanje parnice u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka ne sprječava provođenje ovrhe niti namirenje ovrhovoditeljeve tražbine.

(5)Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka može dokazati svoje pravo pravomoćnom presudom, javnom ili privatnom ispravom koja ima značenje javne isprave, ovršno tijelo će postupiti kao da njezino pravo nije osporeno.

(6)Okolnost da je ovršno tijelo u ovršnom postupku uzelo da pravo osobe iz stavka

1. ovoga članka nije osporeno u smislu odredaba stavka
2. i
3. ovoga članka ne utječe na pravo ovrhovoditelja ili ovršenika da svoja prava protiv te osobe ostvaruju u posebnoj parnici. Glava osma PROTUOVRHA Razlozi za protuovrhu Članak 76.

(1)Nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio:

1. ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka,
2. ako je tijekom ovršnoga postupka namirio ovrhovoditelju tražbinu tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je ovršni nalog ili rješenje o ovrsi pravomoćno ukinuto i prijedlog za ovrhu odbačen ili odbijen, odnosno ako je ovršni nalog ili rješenje o ovrsi pravomoćno preinačeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe proglašena nedopuštenom.

(2)Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka sud neće prihvatiti ako se u pogledu onoga što je ovrhovoditelj dobio ovrhom nastupile takve stvarne ili pravne promjene da vraćanje više nije moguće.

(3)Ako je ovrhovoditelj ovrhom naplatio određeni novčani iznos, ovršenik u prijedlogu za protuovrhu može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata od dana naplate toga iznosa.

(4)Prava na naknadu štete iz razloga iz stavka 1. ovoga članka ovršenik može ostvarivati u parnici.

(5)Prijedlog za protuovrhu iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu.

(6)Ovršenik ne može prije proteka roka iz stavka

1. ovoga članka svoju tražbinu ostvarivati u parničnom postupku, osim u slučaju iz stavka
2. ovoga članka.

(7)Ako je ovršni postupak pokrenut po službenoj dužnosti, protuovrha nije dopuštena, već ovršenik svoja prava može ostvarivati u posebnoj parnici. Postupak po prijedlogu za protuovrhu Članak 77.

(1)Prijedlog iz članka

1. ovoga Zakona sud će dostaviti ovrhovoditelju i pozvati ga da se u roku od osam dana izjasni o tome prijedlogu, a ako se postupak vodi pred javnim ovršiteljem, javni ovršitelj će bez odgode presliku spisa dostaviti nadležnom sudu, uz obavijest strankama da se daljnji postupak u povodu prijedloga iz članka
2. ovoga Zakona nastavlja pred tim sudom.

(2)Ako se u roku iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj usprotivi prijedlogu, sud će o njemu odlučiti nakon održanoga ročišta. Ako se ovrhovoditelj u tom roku ne očituje o prijedlogu, sud će ocijeniti hoće li o njemu odlučiti bez održavanja ročišta.

(3)Rješenjem kojim prihvati prijedlog sud će naložiti ovrhovoditelju da u roku od petnaest dana vrati ovršeniku ono što je ovrhom dobio. Rješenje o protuovrsi Članak 78.

(1)Na temelju pravomoćnoga i ovršnoga rješenja kojim je ovrhovoditelju naloženo da ovršeniku vrati ono što je ovrhom dobio, sud će, na prijedlog ovršenika, rješenjem odrediti protuovrhu.

(2)Protuovrha se provodi po odredbama ovoga Zakona. Glava deveta ODGODA OVRHE Odgoda ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja Članak 79.

(1)Na prijedlog ovrhovoditelja sud ili javni ovršitelj može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu i to najviše do tri godine.

(2)O prijedlogu za odgodu ovrhe ovršno tijelo odlučuje zaključkom.

(3)Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi.

(4)Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, u ovrsi radi naplate novčane tražbine, radi osiguranja naplate iznosa tražbine koji nije pokriven danim jamstvom te zateznih kamata koje teku za vrijeme odgode ovrhe, i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo na namirenje na predmetu ovrhe. Na prijedlog ovrhovoditelja provest će se i procjena predmeta ovrhe. Odgoda na prijedlog ovršenika Članak 80.

(1)Na prijedlog ovršenika ovršno tijelo će rješenjem odgoditi ovrhu u postupku radi naplate novčane tražbine ako ovršenik da jamčevinu u iznosu glavnice i kamata, odnosno primjerenu jamčevinu u postupku radi naplate nenovčanih tražbina.

(2)Iznos glavnice i kamata iz stavka 1. ovoga članka ocjenjuje se u trenutku određivanja jamčevine.

(3)Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika može trajati najviše tri godine za koje vrijeme teku zatezne kamate na ovrhovoditeljevo potraživanje.

(4)Ako ovršenik ne da jamčevinu u roku koji mu odredi ovršno tijelo koje provodi ovrhu, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu.

(5)Iznimno od odredbi stavka

1. do
2. ovoga članka, sud prvog stupnja koji je nadležan odlučivati o žalbi protiv ovršnog naloga, odnosno sud koji provodi ovrhu može odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika koji nije dužan dati jamčevinu kad u postupku sudjeluje kao stranka ako učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Sud je dužan o prijedlogu za odgodu odlučiti u roku od osam dana od dana primitka prijedloga.

(6)Podnošenje prijedloga za odgodu ovrhe ili žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje da je ovršenik odustao od prijedloga za odgodu ne odgađaju provedbu ovrhe.

(7)Ako je odluku o odgodi ovrhe nadležan donijeti sud koji ne provodi ovrhu, rješenje o nastavku ovrhe sud po službenoj dužnosti dostavlja nadležnom javnom ovršitelju.

(8)Žalba protiv rješenja o odgodi ne odgađa provedbu tog rješenja. Odgoda na prijedlog treće osobe Članak 81.

(1)Na prijedlog osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom sud će odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 74.).

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud može, na prijedlog ovrhovoditelja, odgodu ovrhe uvjetovati davanjem jamčevine.

(3)Ako treća osoba ne da jamčevinu u roku koji mu sud odredi, a koji ne može biti duži od petnaest dana, smatrat će se da je odustao od prijedloga za odgodu.

(4)Prijedlog iz stavka

1. ovoga članka treća osoba podnosi sudu iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona.

(5)Odgoda ovrhe traje za vrijeme koje odredi sud.

(6)Ako se ovrha provodi pred javnim ovršiteljem, sud po službenoj dužnosti dostavlja rješenje o odgodi ovrhe javnom ovršitelju.

(7)Žalba protiv rješenja o odgodi ovrhe odgađa provedbu ovrhe samo u pogledu predmeta ovrhe za koji je određena. Davanje jamčevine umjesto odgode ovrhe Članak 82. Sud će odbiti prijedlog za odgodu ovrhe treće osobe ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi, da jamčevinu za štetu koju bi treća osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe. Odgoda na temelju suglasnosti stranaka Članak 83.

(1)Ovršno tijelo će odgoditi ovrhu na temelju suglasnosti stranaka, odnosno na prijedlog treće osobe ako se ovrhovoditelj i ovršenik suglase s prijedlogom treće osobe o odgodi ovrhe, ne ispitujući postoje li za to propisane pretpostavke.

(2)Odgoda iz stavka 1. ovoga članka može trajati najviše tri godine. Nastavljanje s postupkom Članak 84.

(1)Nakon proteka vremena za koje je određena odgoda ovrhe ovršno tijelo će nastaviti s ovrhom po službenoj dužnosti.

(2)Ovršno tijelo će nastaviti s ovrhom i prije proteka vremena za koji je određena odgoda ovrhe na prijedlog stranke na čiji zahtjev je odobrena odgoda ovrhe. Odluku o nastavku postupka prije proteka vremena za koji je određena odgoda ovrhe donosi ovršno tijelo koje je odredilo odgodu ovrhe.

(3)U slučaju iz članka 81. ovoga Zakona, na prijedlog ovrhovoditelja sud može riješiti da se nastavi s ovrhom i prije proteka roka za koji je odgođena ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim da su prestali razlozi za odgodu ili ako da jamčevinu.

(4)U slučaju iz članka 83. ovoga Zakona, na prijedlog stranke koja je dala suglasnost za odgodu, ovršno tijelo će nastaviti s ovrhom prije proteka vremena za koji je određena odgoda ovrhe. Odluku o nastavku postupka donosi ovršno tijelo koje je odredilo odgodu ovrhe.

(5)Ako je odluku o nastavku postupka iz stavka

1. i
2. ovoga članka nadležan donijeti sud koji ne provodi ovrhu, rješenje o nastavku ovrhe sud po službenoj dužnosti dostavlja nadležnim javnom ovršitelju. Žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovu provedbu. Glava deseta OBUSTAVA I DOVRŠETAK OVRHE Obustava ovrhe Članak 85.

(1)Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti, ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka, odnosno ako potvrda o ovršnosti bude ukinuta.

(2)Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ako je postala nemoguća ili se iz drugih razloga ne može provesti.

(3)Ovrha će se na prijedlog ovršenika obustaviti ako ovršno tijelo koje provodi ovrhu utvrdi da su nakon isteka roka za žalbu provedbom ovrhe zahvaćeni predmeti koji nisu određeni u ovršnom nalogu, odnosno rješenju o ovrsi, a izuzeti su od ovrhe ili je na njima mogućnost ovrhe ograničena.

(4)Rok za žalbu zbog razloga iz stavka

1. ovoga članka iznosi osam dana i počinje teći od dana kojega je ovršenik saznao da je ovrhom zahvaćen predmet koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojemu je mogućnost ovrhe ograničena. Nakon isteka roka od trideset dana od poduzimanja radnje kojom su zahvaćeni predmeti iz stavka
2. ovoga članka prijedlog iz te odredbe više se ne može podnijeti.

(5)Rješenjem o obustavi ovrhe ukinut će se sve provedene ovršne radnje ako se time ne dira u stečena prava trećih osoba.

(6)Rješenje o obustavi ovrhe donosi ovršno tijelo koje provodi ovrhu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(7)Ako je stranka umrla ili prestala postojati prije podnošenja prijedloga kojim se pokreće postupak, ovršno tijelo koje je donijelo ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi obustavit će ovrhu i ukinuti sve provedene radnje. Dovršetak ovrhe Članak 86.

(1)Postupak ovrhe smatra se dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju prijedloga za provedbu ovrhe ili prijedloga za ovrhu, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava te obustavom ovrhe.

(2)Dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje ovršno tijelo utvrđuje posebnim rješenjem. Razdjel drugi OVRHA RADI NAPLATE NOVČANE TRAŽBINE Glava jedanaesta OPĆE ODREDBE 1. Opće odredbe Opseg ovrhe novčanih tražbina Članak 87.

(1)Ovrha radi naplate novčane tražbine određuje se i provodi u opsegu koji je potreban za namirenje te tražbine, osim ako je u pitanju nedjeljiva tražbina.

(2)Ako više ovrhovoditelja traži ovrhu na istoj tražbini koja je djeljiva, pljenidba i prijenos određuju se u odgovarajućim iznosima u korist svakoga ovrhovoditelja. 2. Izuzimanje od ovrhe Zaštita ovršenika fizičke osobe Članak 88.

(1)Ovrha radi naplate novčane tražbine ne može se provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost ili slobodno zanimanje koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

(2)Ovrha radi naplate novčane tražbine protiv fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost ili slobodno zanimanje može se provesti na cjelokupnoj njezinoj imovini, osim na onim stvarima i pravima na kojima se protiv nje ne bi mogla provesti kad ne bi obavljala registriranu djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njezine registrirane djelatnosti ako joj je ona glavni izvor sredstava za život.

(3)Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primjenjivati u slučajevima u kojima su ovim Zakonom za ovrhu na određenim stvarima ili pravima utvrđena posebna pravila o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe.

(4)Nekretnine za stanovanje ili obavljanje poslovne djelatnosti ne smatraju se stvarima koje su nužne za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati ili za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za život, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Zaštita djelatnosti pravnih osoba Članak 89.

(1)Ovrha se ne može provesti na stvarima i pravima pravnih osoba radi naplate novčane tražbine ako su te stvari ili prava nužna za obavljanje njihove djelatnosti.

(2)Odredba stavka 1. ovoga članka neće se primjenjivati u slučajevima u kojima su ovim Zakonom za ovrhu na određenim stvarima ili pravima utvrđena posebna pravila o određivanju redoslijeda ovrhe, o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe. Zaštita ovrhovoditelja Članak 90.

(1)Ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čiju prisilnu naplatu na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 88. stavka 1. i članka 89. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 3. ovoga Zakona.

(2)Ovršenik se ne može protiviti ovrsi na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajući se na odredbe članka

1. stavka
2. i članka
3. stavka
4. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe i o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka
5. ovoga Zakona, ako je tu stvar ili to pravo stekao od ovrhovoditelja koji pokretanjem postupka traži ostvarenje svoje tražbine nastale u svezi s tim stjecanjem. Izuzimanje od ovrhe Članak
6. Izuzeti su od ovrhe:
7. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
8. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
9. primanja po osnovi socijalne skrbi,
10. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
11. primanja po osnovi dječjega doplatka,
12. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
13. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
14. primanja po osnovi odličja i priznanja. Članak 92.

(1)Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

(2)Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika.

(3)Prosječna netoplaća u smislu stavka

1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do
2. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.

(4)Odredbe stavka

1. i
2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavka
3. i
4. ovoga članka.

(5)Ovrha na primanju invalida po osnovi novčane naknade za tjelesno oštećenje i doplatak za tuđu pomoć i njegu može se provesti samo radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, i to do iznosa od jedne polovice toga primanja.

(6)Ovrha na primanju po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju i doživotnoj renti te na primanju po osnovi ugovora o osiguranju života može se provesti samo na dijelu koji prelazi iznos najviše stalne socijalne skrbi koja se isplaćuje na području na kojemu ovršenik ima prebivalište. Nekretnine koje ne mogu biti predmet ovrhe Članak 93.

(1)Ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

(2)Odredba stavka

1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučajevima iz članka
2. ovoga Zakona. Pokretnine izuzete od ovrhe Članak 94.

(1)Ne mogu biti predmeti ovrhe:

1. odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba kućanstva ako su nužni ovršeniku i članovima njegova kućanstva s obzirom na uobičajene uvjete života svoje društvene okoline,
2. hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova kućanstva,
3. radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa za rad koji su ovršeniku poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednoga gospodarstva u mjeri u kojoj je to nužno za njegovo uzdržavanje i za uzdržavanje članova njegova obiteljskoga kućanstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za četiri mjeseca,
4. gotov novac ovršenika po osnovi tražbina koje su izuzete od ovrhe te gotov novac ovršenika koji ima stalna mjesečna primanja do mjesečnoga iznosa koji je po zakonu izuzet od ovrhe, razmjerno vremenu do idućega primanja,
5. odličja, medalje, ratne spomenice i druga odličja i priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti,
6. pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nužna za obavljanje životnih funkcija.

(2)Poštanska pošiljka ili poštanska uputnica upućena ovršeniku ne može biti predmet ovrhe prije uručenja.

(3)Zakonom se može odrediti da i druge pokretnine ne mogu biti predmet ovrhe. Opseg ovrhe na novčanim sredstvima na računima Republike Hrvatske, općina, gradova i županija Članak 95.

(1)Ovrha na novčanim sredstvima na računu Republike Hrvatske, općina, gradova i županija kod banaka te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koje te osobe imaju na deviznom računu, ne može se odrediti ako su ta sredstva nužna za obavljanje osnovnih zadaća tih pravnih osoba.

(2)Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na tijela pravnih osoba iz te odredbe.

(3)Sud će u povodu žalbe koju je podnijela pravna osoba, odnosno tijelo iz stavka

1. i
2. ovoga članka, saslušati stranke, a po potrebi provesti i druge dokaze o okolnostima od kojih zavisi primjena odredaba stavka
3. i 2 ovoga članka.

(4)Nakon provjera iz stavka 3. ovoga članka sud će rješenjem odrediti iznose do kojih se u određenim razmacima može provoditi ovrha radi naplate tražbine ovrhovoditelja.

(5)Žalba protiv rješenja iz stavka

1. ovoga članka ne odgađa njegovu provedbu.
2. Redoslijed namirenja više ovrhovoditelja Članak
3. Više ovrhovoditelja koji ostvaruju svoje novčane tražbine prema istom ovršeniku i na istom predmetu ovrhe namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se iz toga predmeta namire, ako zakonom nije drugačije određeno. Glava dvanaesta OVRHA NA NOVČANOJ TRAŽBINI OVRŠENIKA
4. Ovršne radnje Članak
5. Ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom, prijenosom i namirenjem, ako zakonom za pojedine slučajeve nije drugačije određeno.
6. Pljenidba tražbine Učinak pljenidbe Članak 98.

(1)Pljenidba se provodi dostavom Agenciji, odnosno ovršenikovu dužniku ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi kojim se ovršenikovu dužniku zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu, a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje.

(2)Pljenidba je provedena trenutkom dostave ovršnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi Agenciji ili ovršenikovu dužniku.

(3)Ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini.

(4)Agencija, odnosno ovršenikov dužnik nema pravo izjaviti pravni lijek protiv odluke na temelju koje se provodi pljenidba. Pljenidba tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru Članak 99.

(1)Pljenidbu novčane tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje inače potreban taj papir provodi javni, odnosno sudski ovršitelj oduzimanjem papira od ovršenika i njegovom predajom sudu odnosno javnom bilježniku, ako ovrhu provodi sud. Pljenidba je obavljena oduzimanjem papira od ovršenika.

(2)Pravne radnje potrebne za očuvanje ili ostvarenje prava iz papira iz stavka 1. ovoga članka obavlja u ovršenikovo ime javni ovršitelj po službenoj dužnosti, odnosno ovrhovoditelj ako ovrhu provodi sud.

(3)Pljenidba novčane tražbine zasnovane na dionici za koju nije izdana isprava o dionici kao i na dionici koja glasi na ime za koju je izdana ta isprava obavlja se dostavom ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi dioničkom društvu. U tom slučaju odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 97. ovoga Zakona.

(4)Ako to predloži ovrhovoditelj, u slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ovršno tijelo će ovršni nalog ili rješenje o ovrsi dostaviti Agenciji radi zabilježbe založnog prava u Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima. Pljenidba tražbine osigurane založnim pravom upisanim u javnoj knjizi Članak 100.

(1)Pljenidba tražbine osigurane založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama provodi se upisom pljenidbe u tu knjigu.

(2)Upis se obavlja po službenoj dužnosti, uz naznaku da je pljenidba na temelju koje je na tražbini stečeno založno pravo određena radi namirenja tražbine ovrhovoditelja.

(3)Ako ima više ovrhovoditelja, prednosni red njihovih tražbina određuje se prema vremenu upisa. Založno pravo na kamatama Članak 101. Založno pravo stečeno na tražbini po kojoj teku kamate odnosi se i na kamate koje dospijevaju nakon pljenidbe. Prednosni red Članak 102.

(1)Prednosni red stjecanja založnih prava određuje se prema datumu, satu i minuti predaje ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi Agenciji, odnosno ovršenikovom dužniku, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije propisano.

(2)Ako su ovršni nalozi ili rješenja o ovrsi više ovrhovoditelja primljeni kod Agencije, odnosno ovršenikovog dužnika istoga dana, a ne može se utvrditi vrijeme njihovog primitka, založna prava imaju isti prednosni red.

(3)Tražbine s istim redom prvenstva namiruju se razmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.

(4)Ako zbog provedbe ovrhe na novčanoj tražbini prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovršnoga postupka. Izjašnjenje ovršenikova dužnika Članak 103.

(1)Ovršno tijelo će bez odgode zatražiti od ovršenikova dužnika da se u roku od osam dana očituje o tome priznaje li i u kojem iznosu zaplijenjenu tražbinu i je li voljan namiriti je, te je li njegova obveza da namiri tu tražbinu uvjetovana ispunjenjem neke druge obveze.

(2)Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao.

(3)Ovršno tijelo će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost. 3. Prijenos tražbine Učinak prijenosa Članak 104.

(1)Prijenosom tražbine ovrhovoditelj stječe ovlaštenje tražiti od ovršenikova dužnika isplatu iznosa naznačenoga u ovršnom nalogu, ako je taj iznos dospio, te obavljati sve radnje koje su potrebne radi očuvanja i ostvarenja prenesene tražbine, kao i koristiti se pravima u vezi sa zalogom koji je dan za osiguranje te tražbine.

(2)Prijenosom tražbine ovrhovoditelj nije ovlašten na teret ovršenika zaključiti nagodbu, ovršenikovu dužniku oprostiti dug ili prenesenim tražbinama inače raspolagati, te ni s ovršenikovim dužnikom sklopiti ugovor da odluku o tražbini, ako je ona sporna, donese izbrani sud.

(3)Ovrhovoditelju na koga je prenesena tražbina ovršenikov dužnik može istaknuti samo prigovore koje bi mogao istaknuti ovršeniku.

(4)Ustupanje prenesene tražbine koju je obavio ovršenik nakon prijenosa bez učinka je na prava koja je ovrhovoditelj stekao prijenosom. Posebni uvjeti za prijenos nedjeljive tražbine Članak 105.

(1)Tražbina koja se zasniva na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili za čije je ostvarenje potrebno podnošenje toga papira, ili koje se iz drugih razloga ne može dijeliti u pogledu prijenosa ili ostvarenja, može se prenijeti samo u svojem punom iznosu.

(2)Ako je više ovrhovoditelja podnijelo prijedlog za prijenos u razne dane, ovršno tijelo će prenijeti tražbinu na ovrhovoditelja koji je prvi podnio prijedlog, a ako je više ovrhovoditelja podnijelo prijedlog istoga dana, tražbina će se prenijeti na ovrhovoditelja čija je tražbina najveća. Provedba prijenosa Članak 106.

(1)Prijenos tražbine je proveden dostavom ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi Agenciji, odnosno ovršenikovu dužniku.

(2)U ovršnom nalogu pozvat će se ovršenikov dužnik da dužni iznos položi kod javnog ovršitelja uplatom na određeni račun i da ga o tome obavijesti.

(3)Prijenos tražbine zasnovane na vrijednosnom papiru koji se prenosi indosamentom ili kojega je radi ostvarenja inače potrebno podnijeti, proveden je kada javni ovršitelj na taj papir stavi izjavu o prijenosu i papir s tom izjavom preda ovrhovoditelju. Ispunjenje obveze Članak 107.

(1)Ovršenikov dužnik kojemu je dostavljen ovršni nalog ili rješenje o ovrsi ispunjava svoju obvezu uplatom novca na poseban račun kod javnoga ovršitelja, a ako ovrhu provodi sud uplatom na račun suda, odnosno javnog bilježnika.

(2)Ako je radi naplate prenesene novčane tražbine ovrhovoditelj morao pokrenuti sudski ili drugi postupak, sud ili tijelo koje vodi postupak, u odluci kojom prihvaća zahtjev ovrhovoditelja naložit će ovršenikovu dužniku da dužni iznos položi kod ovršnog tijela koje provodi ovrhu.

(3)Na temelju odluke kojom je ovršenikovu dužniku naloženo da dužni iznos položi kod ovršnog tijela koje provodi ovrhu, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je tražbina prenesena provest će se ovrha protiv ovršenikova dužnika i novac naplaćen tom ovrhom, nakon podmirenja troškova postupka, doznačiti po službenoj dužnosti ovršnom tijelu koje provodi ovrhu. Prijenos radi naplate tražbine upisane u javnoj knjizi Članak 108. Prijenos tražbine upisane u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u koju se upisuju prava na nekretninama upisat će se po službenoj dužnosti. Uvjetovanost obveze ovršenikova dužnika predajom stvari Članak 109.

(1)Ako obveza ovršenikova dužnika da isplati tražbinu ovisi o obvezi ovršenika da mu preda određenu stvar koja se nalazi u posjedu ovršenika, a ta je obveza utvrđena pravomoćnom presudom, ovršno tijelo će, na prijedlog ovrhovoditelja na koga je tražbina prenesena, naložiti ovršeniku predaju stvari radi predaje ovršenikovu dužniku.

(2)Na prijedlog ovrhovoditelja, ovršno tijelo će prema ovršeniku koji nije predao stvar u određenom roku, provesti ovrhu radi predaje stvari. Obavješćivanje ovršenika o tužbi za naplatu prenesene tražbine Članak

1. Ovrhovoditelj koji je podnio tužbu radi naplate prenesene tražbine dužan je bez odgode obavijestiti ovršenika o pokrenutoj parnici. U protivnom odgovara ovršeniku za štetu koju on pretrpi zbog toga propusta.
2. Namirenje Namirenje ovrhovoditelja Članak 111.

(1)Ovrhovoditelj na koga je tražbina prenesena namiruje se iz sredstava položenih kod javnog ovršitelja.

(2)Namirenje ovrhovoditelja i drugih osoba čija prava prestaju provedbom ovrhe provodi se uz odgovarajuću primjenu odredaba o namirenju u postupku radi naplate novčane tražbine na pokretninama. 5. Posebne odredbe o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima Primjena odredaba ove glave Članak 112.

(1)U ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe odjeljaka

1. do
2. ove glave, ako odredbama ovoga odjeljka nije drugačije određeno.

(2)Ako se ovršeniku plaća i drugo stalno novčano primanje isplaćuju na račun kod banke, odredbe ovoga odjeljka ne primjenjuju se na novčana sredstva koja su doznačena na račun kod banke, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Nalog isplatitelju Članak 113.

(1)Ovršnim nalogom ili rješenjem o ovrsi nalaže se osobi koja ovršeniku isplaćuje stalno novčano primanje da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati, odnosno isplaćuje na poseban račun javnog ovršitelja po pravomoćnosti toga naloga, odnosno rješenja.

(2)Dostavom ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi isplatitelju, do iznosa ovršne tražbine, ovrhovoditelj stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini da mu isplatitelj isplaćuje novčana sredstva. Dok postoji to ovrhovoditeljevo založno pravo, uz izuzetak primanja i naknada iz članka

1. ili iznosa koji su ograničeni od ovrhe iz članka
2. ovoga Zakona, isplatitelj ne smije ništa plaćati na temelju naloga koji je primio kasnije, a ni na temelju onih koje je primio prije, ako vjerovnici na temelju tih naloga nisu stekli založno pravo na ovršenikovoj tražbini.

(3)Ovršni nalog i rješenje o ovrsi odnose se i na povećanje primanja do kojega dođe nakon njihove dostave isplatitelju. Ovrha kada pravo na uzdržavanje ima više osoba Članak 114.

(1)Ako pravo na zakonsko uzdržavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja prema istom ovršeniku ima više osoba, a ukupni iznos njihovih tražbina prelazi dio primanja koji može biti predmet ovrhe, ovrha se provodi u korist svakoga od takvih ovrhovoditelja razmjerno visini njihovih tražbina.

(2)Ako se nakon započete provedbe ovrhe na stalnom novčanom primanju pokrene nova ovrha na tražbini iz stavka

1. ovoga članka, na zahtjev ovrhovoditelja iz postupka u kojem je provedba ovrhe kasnije počela, odluku po kojoj se provodi ranija ovrha izmijenit će rješenjem ovršno tijelo koje ju je donijelo u smislu stavka
2. ovoga članka i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim ovrhovoditeljima iz ranije odluke.

(3)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka, rješenje se dostavlja strankama iz tog postupka, podnositelju zahtjeva iz stavka
2. ovoga članka, isplatitelju i ovršnom tijelu koje provodi kasniju ovrhu.

(4)Prema rješenju iz stavka

1. ovoga članka ovršno tijelo koje je kasnije počelo provoditi ovrhu po službenoj dužnosti izmijenit će rješenjem svoju odluku u smislu stavka
2. ovoga članka i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim ovrhovoditeljima iz te odluke. Rješenje se dostavlja strankama iz tog postupka, ovrhovoditelju iz postupka u kojem je provedba ovrhe ranije počela i isplatitelju. Prestanak radnog odnosa ili službe Članak 115.

(1)Kad ovršeniku prestane radni odnos ili služba, ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi djeluje i prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi, i to od dana kad je tomu poslodavcu dostavljen ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi.

(2)Prijašnji poslodavac ovršenika dužan je bez odgode preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi novom poslodavcu i o tome obavijestiti ovršno tijelo koje ga je donijelo.

(3)Prijašnji poslodavac obavijestit će bez odgode ovršno tijelo koje je donijelo ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi o prestanku ugovora o radu ako mu nije poznat novi poslodavac.

(4)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, javni ovršitelj će nastaviti s provedbom ovrhe, a ako ovrhu provodi sud, sud će zaključkom bez odgode pozvati ovrhovoditelja da u roku od 15 dana od dana primitka zaključka dostavi podatke o novom poslodavcu. Ako ovrhovoditelj ne postupi po zaključku, sud će obustaviti ovrhu. Odgovornost osoba koje ovršeniku isplaćuju stalno novčano primanje Članak 116.

(1)Ovrhovoditelj može predložiti da nadležni sud rješenjem naloži osobi koja ovršeniku isplaćuje stalno novčano primanje da mu isplati sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti prema ovršnom nalogu.

(2)Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj može podnijeti do završetka ovršnoga postupka. Prijedlog se podnosi javnom ovršitelju koji će ga dostaviti nadležnom sudu s preslikom spisa.

(3)Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka

1. ovoga članka ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv osobe koja ovršeniku isplaćuje stalno novčano primanje u istom ovršnom postupku. Primjena odredaba ovoga odjeljka Članak
2. Odredbe ovoga odjeljka na odgovarajući se način primjenjuju i na ovrhu na drugim stalnim novčanim primanjima ovršenika.
3. Provedba ovrhe na novčanim sredstvima na računu Nalog Agenciji Članak 118.

(1)Ovršnim nalogom ili rješenjem o ovrsi na novčanim tražbinama po računu nalaže se Agenciji da banci izda nalog da novčani iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u ovršnom nalogu ili rješenju o ovrsi.

(2)Ako se ovrha provodi na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koju ovrhovoditelj dostavi izravno Agenciji, Agencija će naložiti banci da novčani iznos za koji je određena ovrha prenese na račun kojeg naznači ovrhovoditelj u pisanom obliku.

(3)Ako je ovršnim nalogom ili rješenjem o ovrsi naloženo plaćanje određenih iznosa u određenim razmacima, redoslijed naplate svih budućih obroka računa se prema datumu, satu i minuti primitka ovršnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi. Ovrha prema solidarnim ovršenicima Članak 119.

(1)Ako na temelju ovršne isprave dva ili više ovršenika solidarno odgovaraju, javni ovršitelj, odnosno sud koji je nadležan za bilo kojeg od solidarnih ovršenika, na ovrhovoditeljev prijedlog, protiv njih će donijeti jedan ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi.

(2)Naplata će se obaviti sa svih računa solidarnih ovršenika kod banaka u isto vrijeme tako da se sa svakoga naplati jednaka svota, s tim da zbroj tih svota ne smije prijeći iznos ovrhovoditeljeve ovršne tražbine. Ako na računima solidarnih ovršenika nema dovoljno novca da se naplata provede odjednom, naplaćivat će se bilo s kojeg od tih računa prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima tako da se ovrhovoditeljeva tražbina što prije namiri. Provedba ovrhe Članak 120.

(1)Ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi na temelju kojeg treba provesti ovrhu na novčanoj tražbini po računu koja pripada ovršeniku ovršno tijelo koje provodi ovrhu dostavlja Agenciji koja postupa sukladno odredbama zakona kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima.

(2)Dostavom ovršnog naloga ili rješenja o ovrsi Agenciji, do iznosa ovršne tražbine, ovrhovoditelj stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini da mu banka isplaćuje sredstva s njegovog računa. Dok postoji to ovrhovoditeljevo založno pravo, banka s ovršenikovog računa ne smije ništa plaćati na temelju naloga koje je primila kasnije, a ni na temelju onih koje je primila prije, ako vjerovnici na temelju tih naloga nisu stekli založno pravo na ovršenikovoj tražbini prema banci.

(3)Agencija će naložiti banci da zaplijenjeni iznos isplati na poseban račun javnog ovršitelja ili račun određen u rješenju o ovrsi nakon što primi obavijest ovršnog tijela koje provodi ovrhu da je ovršni nalog, odnosno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno.

(4)Ako ovrhovoditelj ne bude namiren u roku od godine dana od dostave obavijesti iz stavka 3. ovoga članka Agenciji i ako u tom roku ovršno tijelo ne zatraži da se nastavi provoditi ovrha, Agencija će postupiti kao po pravomoćnom rješenju o obustavi ovrhe.

(5)Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Agencija neće naložiti banci da zaplijenjeni iznos isplati na poseban račun javnog ovršitelja ili račun određen u rješenju o ovrsi ako ovršenik koji prema ovom Zakonu nije dužan dati jamčevinu kad u postupku sudjeluje kao stranka izjavi da je podnijela reviziju protiv ovršne isprave na temelju koje se provodi ovrha. Agencija će izdati nalog banci da isplati zaplijenjeni iznos nakon što joj ovrhovoditelj dostavi odluku nadležnog suda kojom se odbija ili odbacuje podnesena revizija. Ako je ovršna isprava protiv koje je podnesen izvanredni pravni lijek pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o obustavi ovrhe.

(6)Izjava iz stavka

1. ovoga članka može se podnijeti Agenciji najkasnije do primitka obavijesti iz stavka
2. ovoga članka. Zastajanje s provedbom ovrhe Članak 121.

(1)Kad Agencija provodi ovrhu na neposredan zahtjev ovrhovoditelja, Agencija će zastati s provedbom ovrhe na zahtjev ovrhovoditelja.

(2)U slučaju zastoja iz stavka 1. ovoga članka neće se izdvajati novčana sredstva u korist ovrhovoditelja koji je zahtijevao da se zastane s provedbom ovrhe.

(3)Po isteku vremena za koje je zastajanje zatraženo, ovrha se nastavlja prema vremenu primitka rješenja o ovrsi. Posebne odredbe o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe Članak 122.

(1)U slučaju iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, ako se ovršeniku uplaćuju primanja i naknade iz članka
3. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka
4. ovoga Zakona, ovršenik je o tome dužan obavijestiti Agenciju.

(2)Po obavijesti iz stavka

1. ovoga članka, Agencija je bez odgode dužna dostaviti ovršni nalog ili rješenje o ovrsi uplatiteljima iz stavka
2. ovoga članka koji su, bez odgode, dužni uskratiti uplatu na ovršenikov račun primanja i naknada iz članka
3. ili iznosa koji su izuzeti od ovrhe iz članka
4. ovoga Zakona.

(3)Ako se primanja i naknade iz članka

1. ili iznosi koji su izuzeti od ovrhe iz članka
2. ovoga Zakona uplaćuju ovršeniku putem banke, banka je dužna po nalogu Agencije ovršeniku otvoriti poseban račun. O otvaranju posebnog računa banka je bez odgode dužna obavijestiti Agenciju, a Agencija uplatitelje iz stavka
3. ovoga članka radi uplate na poseban račun. Banka ne naplaćuje naknadu za otvaranje, vođenje i zatvaranje posebnog računa.

(4)Uplatitelj primanja i naknada iz članka

1. ili iznosa koji su izuzeti od ovrhe iz članka
2. ovoga Zakona, odnosno banka, dužni su na zahtjev ovršnog tijela dostaviti podatke o uplatama, odnosno podatke o uplatama i stanju na posebnom računu iz stavka
3. ovoga članka.

(5)Ministar financija propisat će uvjete, rokove i način postupanja Agencije, banke, ovršenika i drugih subjekata iz ovoga članka, uključujući sadržaj ovršenikove obavijesti te način otvaranja, vođenja i zatvaranja posebnog računa. Odgovornost Agencije i banke Članak

1. Na odgovornost Agencije ili banke zbog nepostupanja po ovršnom nalogu ili rješenju o ovrsi, odnosno nalogu iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka
4. ovoga Zakona.
5. Zapljena po pristanku dužnika Članak 124.

(1)Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.

(2)Isprava iz stavka

1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.

(3)Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga ovršitelja, odnosno javnoga bilježnika.

(4)Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.

(5)Isprava iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

(6)Odredbe stavka

1. i
2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na jamca ako je dao suglasnost iz stavka
3. ovoga članka.

(7)Za dopuštenost izjave o suglasnosti iz stavka

1. ovoga članka mjerodavni su činjenično stanje i podaci iz članka
2. stavka
3. ovoga Zakona u vrijeme ovjere te izjave kod javnog bilježnika.
4. Zapljena računa na temelju zadužnice Članak 125.

(1)Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

(2)Na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika.

(3)Ispravu iz stavka

1. i
2. ovoga članka Agenciji dostavlja vjerovnik ili nadležni javni ovršitelj s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnoga ovršitelja, odnosno javnoga bilježnika.

(4)Vjerovnik može svoja prava iz isprave iz članka 1. ovoga članka prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.

(5)Na temelju isprava iz stavka

1. i
2. ovoga članka vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan u stavku
3. ovoga članka od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca, a banka je dužna po nalogu Agencije isplatiti vjerovnika ako ima novca na računima dužnika ili odmah izvijestiti Agenciju o nemogućnosti isplate.

(6)Vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati ispravu iz stavka

1. ovoga članka ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena. U tom će slučaju Agencija naznačiti na toj ispravi s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice. Ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju tražbinu prema ispravi iz stavka
2. i
3. ovoga članka, Agencija obavijestit će o tome dužnika ili jamca platca i na njegov mu je zahtjev predati.

(7)Isprave iz stavka

1. i
2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

(8)Oblik i sadržaj isprave iz stavka

1. ovoga članka propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa.
2. Zapljena računa na temelju bjanko zadužnice Članak 126.

(1)Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja.

(2)Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Agenciji s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik ili nadležni javni ovršitelj izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnoga ovršitelja, odnosno javnoga bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.

(3)Odredbe članka

1. stavka
2. te
3. do
4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu.

(4)Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(5)Isprava iz stavka

1. ovoga članka istinita je u pogledu svojeg sadržaja ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kada je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku.
2. Provedba ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u brutoiznosu Članak 127.

(1)Kada predlaže provedbu ovrhe radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u brutoiznosu, ovrhovoditelj je ovlašten na temelju ovršne presude, odnosno na temelju izvješća obračuna dospjele, a neisplaćene plaće kao ovršne isprave, tražiti ovrhu radi naplate ukupno dosuđenog, odnosno utvrđenog iznosa.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, nakon što naplaćena sredstva u cijelosti ili djelomično budu prenesena na poseban račun javnog ovršitelja, odnosno suda ovršno tijelo koje provodi ovrhu će o tome obavijestiti nadležnu poreznu upravu i od nje zatražiti da obračuna porez, prirez i doprinose, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju iz naplaćenog iznosa.

(3)Porezna uprava obavit će obračun iz stavka 2. ovoga članka u skladu s važećim propisima koji uređuju obračunavanje i plaćanje doprinosa iz plaće i poreza na dohodak uz naznaku propisanih računa na koje će se uplatiti doprinosi, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju, porez i prirez.

(4)Obračun iz stavka 3. ovoga članka nema značenje upravnog akta i protiv njega nisu dopušteni pravni lijekovi.

(5)Na temelju obračuna iz stavka

1. ovoga članka, nakon što strankama omogući da se o njemu izjasne, ovršno tijelo će bez odgode donijeti rješenje o namirenju u kojem će odrediti dio naplaćenog iznosa koji će se isplatiti ovrhovoditelju, dio koji će se isplatiti poreznoj upravi te dio koji će se uplatiti na račun na koji se uplaćuje doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju. Glava trinaesta OVRHA NA NEKRETNINI
2. Opće odredbe Ovršne radnje Članak
3. Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom. Nekretnina kao predmet ovrhe Članak 129.

(1)Nije li što drugo određeno, predmet ovrhe može biti samo nekretnina kao cjelina određena pravilima koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige.

(2)Ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasništvo (idealni suvlasnički dio nekretnine), taj dio nekretnine može biti samostalan predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama.

(3)Ako je na nekoj nekretnini osnovano pravo građenja, to pravo kada je na nekretnini izgrađena zgrada može biti samostalni predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na nekretninama u vlasništvu ovršenika.

(4)Ako je glede neke nekretnine ili njezina idealnoga dijela osnovano pravo plodouživanja, ono može biti samostalni predmet ovrhe s time da ovršenik može namiriti svoju tražbinu iz plodova koje to pravo daje na temelju nekoga pravnoga odnosa (najamnina, zakupnina), glede čega se na odgovarajući način primjenjuju pravila ovoga Zakona o ovrsi na pravima. Dokaz o vlasništvu i pravu građenja Članak 130.

(1)Ako je vlasništvo na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, ovrha će se provesti ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava.

(2)Ako se isprava iz stavka 1. ovoga članka nalazi kod državnog tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javne ovla