Odluka o objavljivanju kodeksa etike za profesionalne računovođe

Odluka o objavljivanju kodeksa etike za profesionalne računovođe Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o objavljivanju kodeksa etike za profesionalne računovođe NN 1/2012 (2.1.2012.), Odluka o objavljivanju kodeksa etike za profesionalne računovođe HRVATSKA REVIZORSKA KOMORA 3 Na temelju članka 5. i članka 39. stavka 2. točke 11. Zakona o reviziji (»Narodne novine« broj 146/05 i članka 16. točke 29. Statuta Hrvatske revizorske komore, Upravno vijeće Hrvatske revizorske komore na sjednici održanoj 2. prosinca 2011., donijelo je ODLUKU O OBJAVLJIVANJU KODEKSA ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE Objavljuje se Kodeks etike za profesionalne računovođe koji je ažuriran u ediciji Komore na temelju IFAC-ove publikacije i izmjena nastalih do mjeseca srpnja 2010. godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2011. Zamjenica predsjednice Hrvatske revizorske komore Ivana Matovina, dipl. oec., v. r. KODEKS ETIKE ZA PROFESIONALNE RAČUNOVOĐE Izdanje iz 2010. Djelokrug Ovaj priručnik sadrži izmijenjeni Kodeks etike za profesionalne računovođe (IESBA-ov Kodeks) koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)). Izmijenjeni Kodeks na snazi je od 1. siječnja 2011. godine i dopuštena je ranija primjena. Ovaj priručnik, zajedno s izdanjem Priručnika s međunarodnim standardima revidiranja, izražavanja uvjerenja i objavama etike iz 2010. godine (Handbook of International Standards on Auditing, Assurance, and Ethics Pronouncements) zamjenjuje izdanje iz 2009. godine i dio I izdanja Priručnika iz 2008. godine. Kako je uređen Sadržaj ovog priručnika je uređen po dijelovima kako slijedi: Promjene sadržaja u odnosu na izdanje priručnika iz 2008. godine i najnovija dostignuća Međunarodna federacija računovođa Kodeks etike za profesionalne računovođe Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants (IFAC)) potiče i olakšava reproduciranje ili prevođenje i reproduciranje svojih publikacija. Zainteresirane stranke koje žele reproducirati ili prevesti i reproducirati ovaj priručnik trebaju kontaktirati permissions@ifac.org radi odredbi i uvjeta pod kojim se to može ostvariti. PROMJENE SADRŽAJA U ODNOSU NA IZDANJE IZ 2008. GODINE I NAJNOVIJA DOSTIGNUĆA Kodeks etike za profesionalne računovođe Ovaj priručnik sadrži izmijenjeni Kodeks etike za profesionalne računovođe (IESBA-ov Kodeks) koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)). Ovaj priručnik zamjenjuje Kodeks etike za profesionalne računovođe sadržan u dijelu I izdanja Priručnika s međunarodnim standardima revidiranja, izražavanja uvjerenja i objavama etike iz 2008. godine (Handbook of International Standards on Auditing, Assurance, and Ethics Pronouncements). Promjene U srpnju 2009. godine, IESBA je izdao izmijenjeni Kodeks pojašnjavajući zahtjeve koji se postavljaju pred sve profesionalne računovođe i značajno pooštravajući zahtjeve neovisnosti za sve revizore. Izmijenjeni Kodeks sadržan u ovom priručniku na snazi je od 1. siječnja 2011. godine i dopuštena je ranija primjena. Promjene IESBA-ovog Kodeksa izdane nakon 1. siječnja 2010. godine i objavljeni nacrti Za informacije o posljednjim dostignućima i dobivanje konačnih objava izdanih nakon 1. siječnja 2010. godine ili nacrta koji su u postupku usvajanja, posjetite IESBA-ovu web-stranicu http://www.ifac.org/Ethics/. MEĐUNARODNA FEDERACIJA RAČUNOVOĐA Organizacija Međunarodna federacija računovođa (International Federation of Accountants (IFAC)) je svjetska organizacija računovodstvene profesije. Osnovana je 1977. godine s misijom da služi javnom interesu kroz ustrajavanje jačanja svjetske računovodstvene profesije i pridonošenje razvoju jakih međunarodnih ekonomija uspostavljanjem i promoviranjem privrženosti visoko kvalitetnim profesionalnim standardima, potpomaganjem međunarodnog ujednačavanja takvih standarda i iznošenjem problematike koja je u javnom interesu gdje je profesionalna stručnost najrelevantnija. IFAC obuhvaća 159 članica i pridruženih članova 124 države diljem svijeta, zastupajući približno 2,5 milijuna računovođa u javnoj praksi, gospodarskim granama i trgovini, javnom sektoru i obrazovanju. Nijedno drugo računovodstveno tijelo u svijetu i nekoliko drugih profesionalnih organizacija nema toliko široku međunarodnu potporu koja karakterizira IFAC. IFAC-ova tijela uprave, osoblje i volonteri su privrženi vrednotama poštenja, transparentnosti i stručnosti. IFAC također nastoji povećati privrženost profesionalnih računovođa tim vrijednostima pomoću Kodeksa etike za profesionalne računovođe koji izdaje Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)). Za daljnje informacije posjetite IFAC-ovu web-stranicu na http://www.ifac.org. Inicijative za donošenje standarda IFAC je odavno spoznao da je ključni način zaštite javnog interesa razvijanje, promoviranje i nametanje međunarodno priznatih standarda kao načina osiguranja pouzdanosti informacija o kojima ovise ulagači i ostali dionici. Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (International Auditing and Assurance Standards Board (IAASB)), Odbor za međunarodne standarde računovodstvene edukacije (International Accounting Education Standards Board (IAESB)), Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)) i Odbor za računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards Board (IPSASB)) provode strogi obvezujući postupak koji podupire razvoj visokokvalitetnih standarda u javnom interesu na transparentan, djelotvoran i učinkovit način. Svi ovi neovisni odbori za donošenje standarda imaju Konzultativne savjetodavne grupe, koje iznose gledišta javnosti i uključuju članove iz javnosti. Ti odbori izdaju sljedeće objave: • Kodeks etike za profesionalne računovođe (Code of Ethics for Professional Accountants); • Međunarodne standarde revidiranja, uvida, drugih izražavanja uvjerenja i povezanih usluga (International Standards on Auditing, Review, Other Assurance, and Related Services); • Međunarodni standard kontrole kvalitete (International Standard on Quality Control); • Međunarodne standarde edukacije (International Education Standards); i • Međunarodne računovodstvene standarde javnog sektora (International Public Sector Accounting Standards). IAASB, IAESB, IESBA i IPSASB zajednički se nazivaju Odbori za aktivnosti od javnog interesa (Public Interest Activity Committees). IAASB, IAESB i IESBA također su podložni nadzoru koji provodi Odbor za javni nadzor (Public Interest Oversight Board). Za daljnje informacije vidjeti http://www.ipiob.org/. Compliance Advisory Panel (CAP) nadzire programe sukladnosti tijela članica IFAC-a koji od IFAC-ovih članica i pridruženih tijela zahtijevaju da pokažu kako su koristili najbolja nastojanja da bi se primijenili standardi koje izdaje IFAC i Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (International Accounting Standards Board). Obveze tijela članica navedene su u IFAC-ovom dokumentu s nazivom – Statements of Membership Obligations. Za daljnje informacije vidjeti http://www.ifac.org/complianceprogram. Ostale inicijative IFAC stvara referentne upute i potiče razmjenu resursa s ciljem pomaganja profesionalnim računovođama u gospodarstvu. On također ustanovljuje grupe koje se bave problematikom koja se odnosi na malo i srednje poduzetništvo (small and medium practices (SMPs)) i male i srednje subjekte (SMEs) te zemlje u razvoju, a svi od navedenih imaju ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji. • Odbor za profesionalne računovođe u gospodarstvu (Professional Accountants in Business Committee) Odbor stvara upute i druge resurse za dobru praksu te olakšava razmjenu znanja među svojim članicama. Na taj se način bavi širokim rasponom profesionalne problematike, potiče visokokvalitetno djelovanje profesionalnih računovođa u gospodarstvu te stvara u javnosti svijest i razumijevanje za uloge koje te osobe imaju u njihovim organizacijama. Za daljnje informacije vidjeti http://www.ifac.org/paib. • Odbor za malo i srednje poduzetništvo (Small and Medium Practices Committee) Odbor osigurava izravno iznošenje gledišta malih i srednjih poduzetnika (SMP) te malih i srednjih tvrtki (SME) u radu kreatora međunarodnih standarda kako bi se oblikovali programi rada i osiguralo da su stvoreni standardi primjenjivi za malo i srednje poduzetništvo te male i srednje tvrtke. Odbor također daje praktičnu potporu malom i srednjem poduzetništvu izdavanjem uputa za primjenu i resursa preko weba, o temama kao što su učinkovita primjena međunarodnih standarda i stručne vještine menadžmenta. Odbor se angažira u dalekosežnim aktivnostima, kao što su njegovi godišnji forumi, s ciljem hvatanja koraka s problemima koji se javljaju kako bi se olakšalo pravodobno reagiranje na potrebe njegovih pripadnika. Za daljnje informacije vidjeti http://www.ifac.org/smp. • Odbor za zemlje u razvoju (Developing Nations Committee) Odbor podupire međunarodni razvoj računovodstvene profesije zastupajući i razmatrajući interese zemalja u razvoju te osiguravanjem uputa za relevantna područja. Također, odbor traži u ime zemalja u razvoju resurse i pomoć u razvoju od donatorske zajednice i članica IFAC-a. Nadalje, odbor se angažira u dalekosežnim aktivnostima, kao što su njegovi godišnji forumi. Za daljnje informacije vidjeti http://www.ifac.org/developingnations. • Odbor za transnacionalne revizore (Transnational Auditors Committee) Odbor je posvećen zastupanju i ispunjavanju potreba članica Foruma tvrtki (Forum of Firms (FoF)). Članove Foruma čine međunarodne tvrtke koje obavljaju revizije financijskih izvještaja koji se koriste ili se mogu koristiti u prekograničnom prometu i zastupljene su u IFAC-u pomoću Foruma tvrtki. Privrženost tvrtki članskim obvezama Foruma doprinosi poboljšanju standarda međunarodne prakse i na taj način služi javnom interesu. Za daljnje informacije vidjeti http://www.ifac.org/transnationalauditors/. Ostali resursi IFAC ima široki raspon publikacija i materijala. Dostupni priručnici su kako slijedi: • Priručnik s objavama o međunarodnoj kontroli kvalitete, revidiranju, uvidu, ostalim izražavanjima uvjerenja i povezanim uslugama (Handbook of International Quality Control, Auditing, Review, Other Assurance, and Related Service Pronouncements); • Priručnik s objavama o međunarodnoj edukaciji (Handbook of International Education Pronouncements); • Priručnik s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (Handbook of the Code of Ethics for Professional Accountants); i • Priručnik s objavama o međunarodnom računovodstvu javnog sektora (Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements). IFAC također objavljuje materijale koji olakšavaju usvajanje i implementaciju, konačne nacrte, konzultativne dokumente, novinske brošure i eNews. Većina tih publikacija dostupna je u elektroničkom obliku na web-stranici IFAC-a i može se skinuti bez naknade. Otisnuti primjerci priručnika također su dostupni za naručivanje. Za daljnje informacije vidjeti http://web.ifac.org/publications. Autorsko pravo i prevođenje IFAC-ova politika u vezi s autorskim pravom nad svojim publikacijama navedena je u dokumentu izvornog naziva – Policy Statement, Policy for Reproducing, or Translating and Reproducing, Publications Issued by the International Federation of Accountants. IFAC prihvaća kako je važno da sastavljači i korisnici financijskih izvještaja, revizori, regulatori, odvjetnici, akademski krugovi, studenti i ostale zainteresirane grupe u državama neengleskog govornog područja imaju pristup njezinim standardima na materinskom jeziku. IFAC-ova politika u vezi s prevođenjem i reproduciranjem njezinih međunarodnih standarda (u konačnom obliku) navedena je u dokumentu pod izvornim nazivom – Policy Statement, Policy for Translating and Reproducing Standards Issued by the International Federation of Accountants. Za daljnje informacije vidjeti http://www.ifac.org/translations. PREDGOVOR Misija Međunarodne federacije računovođa (International Federation of Accountants (IFAC)), kako je navedeno u njezinom Statutu, jest služiti javnom interesu, ustrajati u jačanju računovodstvene profesije diljem svijeta, doprinijeti razvoju međunarodnih ekonomija ustanovljivanjem i promoviranjem privrženosti visoko kvalitetnim profesionalnim standardima, potpomaganjem međunarodnog ujednačavanja takvih standarda i iznošenjem problematike koja je u javnom interesu gdje je profesionalna stručnost najrelevantnija. U ostvarivanju te misije, Odbor IFAC-a je osnovao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (International Ethics Standards Board for Accountants (IESBA)) da razvija i izdaje, prema svojoj vlastitoj ovlasti, visoko kvalitetne etičke standarde i druge objave za uporabu profesionalnim računovođama diljem svijeta. Ovaj Kodeks etike za profesionalne računovođe (IESBA-ov Kodeks) uspostavlja etičke zahtjeve profesionalnim računovođama. Članice IFAC-a ili tvrtke neće primjenjivati blaže standarde od onih koji su navedeni u Kodeksu. Međutim, ukoliko je članici ili tvrtki zabranjeno zakonom ili regulativom postupanje u skladu s određenim dijelovima Kodeksa, one će postupati u skladu s ostalim dijelovima ovog Kodeksa. Neka zakonodavstva mogu imati zahtjeve ili upute koji se razlikuju od onih sadržanih u ovom Kodeksu. U tim zakonodavstvima profesionalni računovođe moraju voditi računa o tim razlikama i postupati u skladu sa strožim zahtjevima i uputama osim ako nisu zabranjene zakonom ili regulativom. DIO A – OPĆA PRIMJENA IESBA-ovog KODEKSA ODJELJAK 100 Uvod i temeljna načela 100.1 Razlikovno obilježje računovodstvene profesije jest njezino prihvaćanje odgovornosti da djeluje u javnom interesu. Stoga, odgovornost profesionalnog računovođe nije isključivo u tome da se zadovolje potrebe pojedinačnog klijenta ili poslodavca. Pri djelovanju u javnom interesu, profesionalni računovođe će sagledavati i postupati u skladu s ovim Kodeksom. Ako je profesionalnom računovođi zabranjeno zakonom ili regulativom postupanje u skladu s određenim dijelovima ovog Kodeksa, profesionalni računovođa će postupati u skladu s preostalim dijelovima ovog Kodeksa. 100.2 Ovaj Kodeks se sastoji od tri dijela. Dio A ustanovljuje temeljna načela profesionalne etike za profesionalne računovođe i pruža konceptualni okvir koji će profesionalni računovođe primijeniti kako bi: (

1. a)prepoznali prijetnje poštivanja temeljnih načela; (
2. b)ocijenili važnost prepoznatih prijetnji; i (
3. c)primijenili zaštitu, kada je nužna, kako bi uklonili prijetnje ili ih ublažili do prihvatljive razine. Mjere zaštite su nužne kada profesionalni računovođa utvrdi da prijetnje nisu takvog razmjera da bi razumna i obaviještena treća osoba vjerojatno zaključila, sagledavajući sve određene činjenice i okolnosti dostupne profesionalnom računovođi u to vrijeme, da nije kompromitirano poštivanje temeljnih načela. Profesionalni računovođa će koristiti profesionalnu prosudbu u primjeni ovog konceptualnog okvira. 100.3 Dijelovi B i C opisuju kako se konceptualni okvir primjenjuje u određenim situacijama. Oni sadrže primjere mjera zaštite koje mogu biti primjerene za suočavanje s prijetnjama koje se odnose na poštivanje temeljnih načela. Oni također opisuju situacije gdje mjere zaštite nisu dostupne za suočavanje s prijetnjama te iz toga proizlaze okolnosti ili odnosi koji stvaraju prijetnje koje treba izbjegavati. Dio B primjenljiv je za profesionalne računovođe u javnoj praksi. Dio C primjenjiv je za profesionalne računovođe u gospodarstvu. Profesionalni računovođe u javnoj praksi mogu ustanoviti da Dio C može biti relevantan za njih u određenim okolnostima. 100.4 Upotreba riječi »će« u ovom Kodeksu nameće zahtjev profesionalnom računovođi ili tvrtki da postupi u skladu s određenom odredbom u kojoj je korištena riječ »će«. Sukladnost se zahtijeva osim ako ovim Kodeksom nije dopušten izuzetak. Temeljna načela 100.5 Profesionalni računovođa će postupati u skladu sa sljedećim temeljnim načelima: (
4. a)Poštenje – biti iskren i pošten u svim profesionalnim i poslovnim odnosima. (
5. b)Objektivnost – ne dopustiti da pristranost, sukob interesa ili neprimjeren utjecaj drugih nadvlada njegove profesionalne ili poslovne prosudbe. (
6. c)Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja – održavati profesionalna znanja i vještine na razini potrebnoj za osiguranje da će klijent ili poslodavac primiti kompetentnu profesionalnu uslugu temeljenu na suvremenim dostignućima prakse, zakonodavstva i tehnika te djelovati marljivo i u skladu s primjenjivim stručnim i profesionalnim standardima. (
7. d)Povjerljivost – poštivati povjerljivost informacija stečenih na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa te stoga ne objavljivati bilo koju takvu informaciju trećim osobama bez posebnog i odgovarajućeg odobrenja, osim ako nema zakonskog ili profesionalnog prava ili obveze da se objave, niti koristiti informacije za osobnu korist profesionalnog računovođe ili trećih stranaka. (
8. e)Profesionalno ponašanje – postupati u skladu s relevantnim zakonima i regulativama te izbjeći svaku radnju koja diskreditira profesiju. Svako od ovih temeljnih načela detaljnije je razmatrano u Odjeljcima 110 – 150. Pristup konceptualnog okvira 100.6 Okolnosti u kojima djeluje profesionalni računovođa mogu stvarati određene prijetnje poštivanja temeljnih načela. Nemoguće je definirati svaku situaciju koja stvara prijetnju postupanju u skladu s temeljnim načelima i odrediti primjerenu radnju. Osim toga, vrste angažmana i poslova mogu se razlikovati te kao posljedica toga mogu se pojaviti različite prijetnje koje zahtijevaju primjenu različitih zaštita. Zbog toga ovaj Kodeks ustanovljuje konceptualni okvir koji zahtijeva da profesionalni računovođa prepozna, ocijeni i suoči se s prijetnjama kako bi postupio u skladu s temeljnim načelima. Pristup s konceptualnim okvirom pomaže profesionalnim računovođama u postupanju u skladu s etičkim zahtjevima ovog Kodeksa i ispunjavanju njihove odgovornosti da djeluju u javnom interesu. On se prilagođava mnogim promjenama u okolnostima koje ugrožavaju poštivanje temeljnih načela i može odvratiti profesionalnog računovođu od stvaranja zaključka da je dopuštena neka situacija kada ona nije izričito zabranjena. 100.7 Kada profesionalni računovođa prepozna prijetnje poštivanja temeljnih načela i, na osnovi ocjene tih prijetnji, utvrdi da nisu na prihvatljivoj razini, profesionalni računovođa će utvrditi jesu li raspoložive odgovarajuće zaštite i mogu li se ukloniti te prijetnje ili ublažiti na prihvatljivu razinu. Pri tom odlučivanju profesionalni računovođa koristit će profesionalnu prosudbu i uzeti u obzir bi li razborita i obaviještena treća osoba vjerojatno zaključila, sagledavajući sve određene činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to vrijeme, da će prijetnje biti otklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, tako da se ne kompromitira poštivanje temeljnih načela. 100.8 Profesionalni računovođa će ocijeniti svaku prijetnju nepoštivanja temeljnih načela kada profesionalni računovođa ima saznanja, ili je razumno očekivati da ih ima, o okolnostima ili odnosima koji mogu kompromitirati postupanje u skladu s temeljnim načelima. 100.9 Profesionalni računovođa će uzeti u obzir kvalitativne, kao i kvantitativne, čimbenike kada ocjenjuje važnost prijetnje. Kada primjenjuje konceptualni okvir, profesionalni računovođa se može naći u situacijama u kojima se prijetnje ne mogu ukloniti ili ublažiti na prihvatljivu razinu, bilo stoga što je prijetnja previše važna ili jer nisu dostupne primjerene zaštite ili se one ne mogu primijeniti. U takvim situacijama, profesionalni računovođa će odbiti ili prekinuti pružanje određene profesionalne usluge na koju se to odnosi ili, kada je nužno, otkazati angažman (u slučaju profesionalnih računovođa u javnoj praksi) ili dati otkaz poslodavnoj organizaciji (u slučaju profesionalnog računovođe u gospodarstvu). 100.10 Profesionalni računovođa može nenamjerno prekršiti odredbe ovog Kodeksa. Za takvu nenamjernu povredu, ovisno o vrsti i važnosti slučaja, ne mora se smatrati da kompromitira poštivanje temeljnih načela pod uvjetom da je, nakon što je odstupanje otkriveno, ono odmah ispravljeno i primijenjene su nužne zaštite. 100.11 Kada se profesionalni računovođa nađe u neuobičajenim okolnostima u kojima bi primjena određenog zahtjeva Kodeksa imala za posljedicu nerazmjerni ishod ili ishod koji ne bi bio u javnom interesu, preporučuje se da se profesionalni računovođa posavjetuje s odgovarajućim tijelom članice ili relevantnim regulatorom. Prijetnje i zaštite 100.12 Prijetnje mogu stvarati raznovrsni odnosi i okolnosti. Kada odnos ili okolnost stvara prijetnju, takva prijetnja može ugroziti, ili može stvoriti dojam da ugrožava, postupanje profesionalnog računovođe u skladu s temeljnim načelima. Okolnost ili odnos može stvoriti više prijetnji i prijetnja može imati učinak na poštivanje više od jednog temeljnih načela. Prijetnje se mogu svrstati u jednu od ili više sljedećih kategorija: (
9. a)prijetnja na temelju osobnog interesa (Self-interest threat) – prijetnja da će financijski ili drugi interes neprimjereno utjecati na prosudbu ili ponašanje profesionalnog računovođe; (
10. b)prijetnja na temelju samoprovjere (Self-review threat) – prijetnja da profesionalni računovođa neće primjereno ocijeniti rezultate prethodne prosudbe ili usluge koju je obavio profesionalni računovođa ili druga osoba iz tvrtke profesionalnog računovođe ili organizacije njegovog poslodavca, na koje će se računovođa osloniti kada stvara prosudbu kao dio pružanja tekuće usluge; (
11. c)prijetnja na temelju propagiranja (Advocacy threat) – prijetnja da će profesionalni računovođa uzdizati klijentov ili poslodavčev položaj do mjere koja kompromitira objektivnost profesionalnog računovođe; (
12. d)prijetnje uslijed zbliženosti (Familiarity threat) – prijetnja da će zbog dugotrajnog ili bliskog odnosa s klijentom ili poslodavcem, profesionalni računovođa biti previše suosjećajan za njihove interese ili olako prihvaćati ono što oni rade; i (
13. e)prijetnja uslijed zastrašenosti (Intimidation threat) – prijetnja da će se profesionalni računovođa ustručavati djelovati na objektivan način zbog stvarnog ili umišljenog pritiska, uključujući i pokušaja da se neprimjereno utječe na profesionalnog računovođu. Dijelovi B i C ovog Kodeksa objašnjavaju kako ove kategorije prijetnji mogu nastajati profesionalnim računovođama u javnoj praksi, odnosno profesionalnim računovođama u gospodarstvu. Profesionalnim računovođama u javnoj praksi dio C također može biti relevantan za njihove određene okolnosti. 100.13 Zaštite su aktivnosti ili druge mjere koje otklanjaju prijetnje ili ih ublažavaju na prihvatljivu razinu. Mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije: (
14. a)zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i (
15. b)zaštite u radnoj okolini. 100.14 Zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom uključuju: • zahtjeve educiranosti, uvježbanosti i iskustva koji su u vezi s ulaskom u profesiju; • zahtjeve trajnog profesionalnog usavršavanja; • pravila korporativnog upravljanja; • profesionalne standarde; • monitoring koji provodi profesija ili regulator i disciplinske postupke; i • vanjski pregled izvješća, proizvoda, komunikacija ili informacija koje stvara profesionalni računovođa koji provodi zakonski opunomoćena treća stranka. 100.15 U dijelovima B i C ovog Kodeksa razmatraju se zaštite u radnoj okolini za profesionalne računovođe u javnoj praksi, odnosno za profesionalne računovođe u gospodarstvu. 100.16 Određene zaštite mogu povećati vjerojatnost prepoznavanja neetičkog ponašanja ili odvraćanja od njega. Takve zaštite, koje mogu biti ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom ili ih ustanovljuje poslodavčeva organizacija, uključuju: • učinkovite i dobro razglašene sustave za pritužbe koje vodi poslodavčeva organizacija, profesija ili regulator, i omogućavaju suradnicima, zaposlenicima ili pripadnicima javnosti da ukažu na neprofesionalno ili neetičko ponašanje; i • izričito navedenu obvezu prijave povreda zahtjeva etike. Rješavanje etičkih sukoba 100.17 Od profesionalnog računovođe može se zahtijevati da riješi sukob u vezi s postupanjem u skladu s temeljnim načelima. 100.18 Kada započinje službeni ili neslužbeni postupak rješavanja sukoba, sljedeći čimbenici, pojedinačno ili zajedno s drugim čimbenicima, mogu biti relevantni za taj postupak: (
16. a)relevantne činjenice; (
17. b)etička pitanja o kojima je riječ; (
18. c)temeljna načela povezana s problematikom o kojoj se radi; (
19. d)ustanovljeni interni postupci; i (
20. e)alternativni postupci djelovanja. Nakon što je razmotrio relevantne čimbenike, profesionalni računovođa će odrediti prikladno postupanje, sagledavajući posljedice svakog mogućeg pravca djelovanja. Ako je problem i dalje nerazriješen, profesionalni računovođa može poželjeti posavjetovati se s odgovarajućim osobama u tvrtki ili poslodavčevoj organizaciji radi pomoći u postizanju rješenja. 100.19 Gdje problem uključuje sukob s nekom organizacijom ili unutar nje, profesionalni računovođa će odrediti hoće li se posavjetovati s onima koji su zaduženi za upravljanje organizacijom, kao što su odbor direktora ili revizijski odbor. 100.20 U interesu profesionalnog računovođe može biti dokumentacija suštine problema, pojedinosti svake održane rasprave i odluke koje su donijete u vezi tog problema. 100.21 Ako se značajan sukob ne može riješiti, profesionalni računovođa može razmotriti dobivanje profesionalnog savjeta od relevantnog profesionalnog tijela ili pravnog savjetnika. Profesionalni računovođa u načelu može dobiti upute u vezi s etičkim pitanjem bez kršenja temeljnog načela povjerljivost ako se problem razmatra s relevantnim profesionalnim tijelom bez navođenja imena ili s pravnim savjetnikom pod zaštitom zakonskog prava i obveze očuvanja povjerljivosti. Slučajevi u kojima profesionalni računovođa može razmatrati dobivanje pravnog savjeta su različiti. Primjerice, profesionalni računovođa može naići na prijevaru, čije prijavljivanje može predstavljati kršenje njegove odgovornosti u vezi s povjerljivošću. U tom slučaju profesionalni računovođa može razmotriti dobivanje pravnog savjeta kako bi utvrdio postoji li zahtjev prijavljivanja prijevare. 100.22 Ako, nakon iscrpljivanja svih relevantnih mogućnosti, etički sukob ostane neriješen, profesionalni računovođa će, gdje je moguće, odbiti da ostane povezan s pitanjem koje stvara sukob. Profesionalni računovođa će odrediti je li u danim okolnostima primjereno povući se iz angažiranog tima ili određenog angažmana ili napustiti angažman i tvrtku ili poslodavčevu organizaciju. ODJELJAK 110 Poštenje 110.1 Načelo poštenja nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da budu iskreni i pošteni u svim profesionalnim i poslovnim odnosima. Poštenje također podrazumijeva istinitost i pravednost. 110.2 Profesionalni računovođa neće svjesno biti povezan s izvješćima, podnescima, komuniciranjima ili drugim informacijama gdje profesionalni računovođa vjeruje da: (
21. a)informacije sadrže značajno pogrešni navod ili navod koji dovodi u zabludu; (
22. b)informacije sadrže nemarno sročene izjave ili informacije; ili (
23. c)izostavljaju ili iskrivljuju informacije koje bi trebale biti uključene, gdje bi takvo ispuštanje ili iskrivljavanje dovodilo do stvaranja zablude. Kada profesionalni računovođa postane svjestan da je povezan s takvim informacijama, poduzet će mjere da se raskine povezanost s tim informacijama. 110.3 Neće se smatrati da profesionalni računovođa krši odredbu točke 110.2 ako profesionalni računovođa sastavi modificirano izvješće u vezi s pitanjem sadržanim u točki 110.2. ODJELJAK 120 Objektivnost 120.1 Načelo objektivnosti nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da ne kompromitiraju svoje profesionalne ili poslovne prosudbe zbog pristranosti, sukoba interesa ili neprimjerenog utjecaja drugih. 120.2 Profesionalni računovođa može biti u situacijama koje mogu narušiti objektivnost. Neizvedivo je definirati ili propisati sve takve situacije. Profesionalni računovođa neće pružati profesionalnu uslugu ako okolnost ili odnos stvara predrasudu ili neprimjereno utječe na profesionalnu prosudbu u vezi s tom uslugom. ODJELJAK 130 Profesionalna kompetentnost i dužna pažnja 130.1 Načelo profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje nameće sljedeće obveze svim profesionalnim računovođama: (
24. a)održavanje profesionalnih znanja i vještine na razini potrebnoj da bi se klijentima ili poslodavcima osiguralo dobivanje kompetentne profesionalne usluge; i (
25. b)marljivo djelovanje u skladu s primjenjivim tehničkim i profesionalnim standardima kada pružaju profesionalne usluge. 130.2 Kompetentna profesionalna usluga zahtijeva valjanu prosudbu u primjenjivanju profesionalnih znanja i vještina pri obavljanju takve usluge. Profesionalna kompetentnost može se razdvojiti u dvije odvojene etape: (
26. a)stjecanje profesionalne kompetentnosti; i (
27. b)održavanje profesionalne kompetentnosti. 130.3 Održavanje profesionalne kompetentnosti zahtijeva neprekidno praćenje i stjecanje razumijevanja relevantnih stručnih, profesionalnih i poslovnih dostignuća. Trajno profesionalno usavršavanje omogućava profesionalnom računovođi da usavršava i održava sposobnosti kompetentnog rada u profesionalnoj sredini. 130.4 Pažljivost obuhvaća odgovornost da se djeluje u skladu sa zahtjevima angažmana, brižno, temeljito i pravodobno. 130.5 Profesionalni računovođa će poduzeti razumne mjere kako bi osigurao da su oni koji rade pod njegovim okriljem kao pripadnici profesije odgovarajuće uvježbani i nadzirani. 130.6 Gdje je primjereno, profesionalni računovođa će upoznati klijente, poslodavce ili ostale korisnike profesionalnih usluga s ograničenjima svojstvenim uslugama. ODJELJAK 140 Povjerljivost 140.1 Načelo povjerljivosti nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da se suzdrže od: (
28. a)objavljivanja izvan tvrtke ili poslodavčeve organizacije povjerljivih informacija stečenih na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa bez odgovarajućeg i konkretnog odobrenja ili ako ne postoji zakonsko ili profesionalno pravo ili dužnost objavljivanja; i (
29. b)korištenja povjerljivih informacija stečenih na temelju profesionalnih i poslovnih odnosa za njihove osobne koristi ili koristi trećih stranaka. 140.2 Profesionalni računovođa će čuvati povjerljivost, uključujući i u životnoj sredini, i biti oprezni spram mogućnosti nenamjernog objavljivanja, posebice bliskim poslovnim suradnicima ili bliskim članovima obitelji. 140.3 Profesionalni računovođa će očuvati povjerljivost informacija koje priopće osobe koje bi mogle postati klijent ili poslodavac. 140.4 Profesionalni računovođa će čuvati povjerljivost informacija unutar tvrtke ili poslodavčeve organizacije. 140.5 Profesionalni računovođa će poduzeti razumne mjere kako bi osigurao da osoblje pod njegovom kontrolom i osobe od kojih prima savjete i pomoć poštuju njegovo načelo povjerljivosti profesionalnog računovođe. 140.6 Potreba pridržavanja načela povjerljivosti nastavlja se čak i nakon kraja odnosa između profesionalnog računovođe i klijenta ili poslodavca. Kada profesionalni računovođa promijeni zaposlenje ili stekne novog klijenta, ima pravo koristiti ranije stečena iskustva. Međutim, profesionalni računovođa neće koristiti ili objaviti bilo koju povjerljivu informaciju stečenu ili primljenu na temelju profesionalnog ili poslovnog odnosa. 140.7 Okolnosti u kojima se od profesionalnog računovođe zahtijeva ili može zahtijevati objavljivanje povjerljivih informacija ili kada takvo objavljivanje može biti primjereno su sljedeće: (
30. a)objavljivanje je dopušteno zakonom i odobreno od klijenta ili poslodavca; (
31. b)objavljivanje se zahtijeva zakonom, primjerice: (
32. i)izrada dokumenata ili drugo osiguravanje dokaza u tijeku sudskih postupaka; ili (
33. ii)dojava uočenih kršenja zakona nadležnim javnim tijelima; i (
34. c)postoji profesionalna dužnost ili pravo objavljivanja, kada nije zabranjeno zakonom, kako bi se: (
35. i)postupilo u skladu s pregledom kvalitete koju provodi tijelo članice ili profesionalno tijelo; (
36. ii)odgovorilo na upite ili odazvalo istrazi tijela članice ili profesionalnog tijela; (iii) zaštitili profesionalni interesi profesionalnog računovođe u sudskim postupcima; ili (
37. iv)postupilo u skladu sa stručnim i etičkim zahtjevima. 140.8 U odlučivanju o tome hoće li se objaviti povjerljive informacije, relevantni čimbenici za razmatranje uključuju: (
38. a)mogu li biti ugroženi interesi svih stranaka, uključujući i treće stranke čiji interesi mogu biti pogođeni, ako klijent ili poslodavac pristane da profesionalni računovođa objavi informacije; (
39. b)jesu li sve relevantne informacije poznate i potvrđene, u mjeri u kojoj je to izvedivo; u situacijama koje uključuju nepotvrđene činjenice, nepotpune informacije ili nepotvrđene zaključke, koristit će se profesionalna prosudba pri određivanju vrste objavljivanja koje treba obaviti, ako ga uopće i treba objaviti; (
40. c)vrstu priopćavanja koja se očekuje i na koga je upućeno; i (
41. d)jesu li primjereni primatelji na koje se upućuje priopćenje. ODJELJAK 150 Profesionalno ponašanje 150.1 Načelo profesionalnog ponašanja nameće obvezu svim profesionalnim računovođama da postupaju u skladu s relevantnim zakonima i regulativama te izbjegavaju svako djelovanje za koje profesionalni računovođa zna ili bi trebao znati da narušava ugled profesije. To uključuje radnje za koje bi razborita i obaviještena treća osoba, sagledavajući sve činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to doba, vjerojatno zaključila da negativno utječe na dobar ugled profesije. 150.2 U marketingu i promoviranju sebe i svog posla, profesionalni računovođe neće narušiti ugled profesije. Profesionalni računovođe bit će pošteni i istinoljubivi i neće: (
42. a)preuveličavati tvrdnje o uslugama koje mogu ponuditi, kvalifikacijama koje imaju ili iskustvu koje su stekli; ili (
43. b)omalovažiti posao drugih ili stvarati neosnovane usporedbe. DIO B – PROFESIONALNI RAČUNOVOĐE U JAVNOJ PRAKSI ODJELJAK 200 Uvod 200.1 Ovaj dio Kodeksa opisuje kako se konceptualni okvir sadržan u dijelu A primjenjuje u određenim situacijama na profesionalne računovođe u javnoj praksi. Ovaj dio ne opisuje sve okolnosti i odnose s kojima se može suočiti profesionalni računovođa u javnoj praksi koji stvaraju ili mogu stvarati prijetnje poštivanja temeljnih načela. Zbog toga se profesionalni računovođe u javnoj praksi potiču na opreznost spram takvih okolnosti i odnosa. 200.2 Profesionalni računovođa u javnoj praksi neće se svjesno angažirati u nekom poslu, zanimanju ili djelovanju koji narušavaju ili mogu narušavati poštenje, objektivnost ili dobar ugled profesije i koji bi kao posljedicu imali nespojivost s temeljnim načelima. Prijetnje i zaštite 200.3 Poštivanje temeljnih načela može biti potencijalno ugroženo brojnim okolnostima i odnosima. Vrste i važnost sadržaja prijetnji mogu se razlikovati ovisno o tome nastaju li u vezi s pružanjem usluga klijentu revizije te je li on subjekt od javnog interesa, ovisno o klijentu za kojeg se izražava uvjerenje, ali koji nije i klijent revizije ili klijentu za kojeg se ne izražava uvjerenje. Prijetnje se ubrajaju u jednu ili više od sljedećih kategorija, tj. u prijetnje na temelju: (
44. a)osobnog interesa; (
45. b)samoprovjere; (
46. c)propagiranja; (
47. d)zbliženosti; i (
48. e)zastrašenosti. Ove prijetnje su podrobnije razmatrane u dijelu A ovog Kodeksa. 200.4 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje na temelju osobnog interesa uključuju: • član tima za izražavanje uvjerenja ima izravni financijski interes u klijentu za kojeg se izražava uvjerenje; • tvrtka je pretjerano ovisna o ukupnoj naknadi od klijenta; • član tima za izražavanje uvjerenja ima značajan bliski poslovni odnos s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje; • tvrtka je zabrinuta zbog mogućnosti gubitka važnog klijenta; • član revizijskog tima započinje pregovore o zapošljavanju s klijentom revizije; • tvrtka zaključuje dogovor o uvjetovanoj naknadi u vezi s angažmanom s izražavanjem uvjerenja; i • profesionalni računovođa otkriva značajnu pogrešku kada ocjenjuje rezultate ranije profesionalne usluge koju je bio obavio član tvrtke profesionalnog računovođe. 200.5 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje na temelju samoprovjere uključuju: • tvrtka izdaje izvješće s izražavanjem uvjerenja o učinkovitosti djelovanja financijskog sustava nakon oblikovanja ili implementiranja sustava; • tvrtka priprema izvorne podatke korištene za stvaranje evidencija koje su predmet ispitivanja u angažmanu s izražavanjem uvjerenja; • član tima za izražavanje uvjerenja je ili je nedavno bio direktor ili službenik klijenta; • član tima za izražavanje uvjerenja je ili je nedavno bio zaposlen kod klijenta na položaju sa značajnim učinkom na predmet angažmana; i • tvrtka pruža uslugu klijentu za kojeg se izražava uvjerenje koja izravno utječe na predmetne informacije angažmana s izražavanjem uvjerenja. 200.6 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje na temelju propagiranja uključuju: • tvrtka promovira dionice u nekom klijentu revizije; i • profesionalni računovođa djeluje kao odvjetnik u ime klijenta revizije u parnici ili sporovima s trećim strankama. 200.7 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje uslijed zbliženosti uključuju: • član angažiranog tima ima bliskog ili užeg člana obitelji koji je direktor ili službenik klijenta; • član angažiranog tima ima bliskog ili užeg člana obitelji koji je zaposlenik klijenta na položaju sa značajnim učinkom na predmet angažmana; • direktor ili funkcionar klijenta ili zaposlenik na položaju sa značajnim učinkom na predmet angažmana je do nedavno imao ulogu angažiranog partnera; • profesionalni računovođa prima poklone od klijenta ili mu klijent daje povlašteni tretman, osim ako vrijednost nije beznačajna ili nevažna; i • osoblje na višem položaju je dugo povezano s klijentom za kojeg se izražava uvjerenje. 200.8 Primjeri okolnosti koje za profesionalnog računovođu u javnoj praksi stvaraju prijetnje uslijed zastrašenosti uključuju: • tvrtki se prijeti raskidom angažmana s klijentom; • klijent revizije nagoviješta da neće tvrtki dodijeliti planirani ugovor o obavljanju usluge koja ne uključuje izražavanje uvjerenja ako ustraje u neslaganju s klijentovim računovodstvenim tretmanom za određenu transakciju; • klijent prijeti tvrtki sudskim sporom; • vrši se pritisak na tvrtku da neprimjereno smanji obujam posla kako bi se smanjile naknade; • profesionalni računovođa osjeća pritisak da prihvati prosudbu klijentovog zaposlenika jer zaposlenik ima veću stručnost u vezi s predmetnom problematikom; i • partner tvrtke je obavijestio profesionalnog računovođu da neće biti provedeno planirano unaprjeđenje ako se računovođa ne složi s neprimjerenim računovodstvenim tretmanom klijenta revizije. 200.9 Zaštite koje mogu ukloniti ili ublažiti prijetnje na prihvatljivu razinu razvrstavaju se u dvije kategorije: (
49. a)zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i (
50. b)zaštite u radnoj okolini. Primjeri zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom opisani su u točki 100.14 dijela A ovog Kodeksa. 200.10 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će prosuditi kako da na najbolji način riješi prijetnje koje nisu na prihvatljivoj razini tako što će primijeniti zaštite radi otklanjanja prijetnje ili ublažavanja prijetnje na prihvatljivu razinu, odnosno prekinuti ili odbiti angažman na koji se odnosi prijetnja. Pri tom prosuđivanju, profesionalni računovođa u javnoj praksi će razmotriti bi li razborita i obaviještena treća osoba vjerojatno zaključila, sagledavajući sve određene činjenice i okolnosti poznate profesionalnom računovođi u to vrijeme, da će prijetnje biti otklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, tako da se ne kompromitira poštivanje temeljnih načela. Na to razmatranje utjecat će pitanja kao što su važnost prijetnje, vrsta angažmana i struktura tvrtke. 200.11 U radnoj okolini relevantne zaštite bit će različite ovisno o okolnostima. Zaštite u radnoj okolini obuhvaćaju zaštite na razini tvrtke i zaštite specifične za angažman. 200.12 Primjeri zaštite na razini tvrtke u radnom okruženju uključuju: • vođenje tvrtke koje ističe važnost poštivanja temeljnih načela; • vođenje tvrtke kojim se od članova tima za izražavanje uvjerenja očekuje da djeluju u javnom interesu; • politike i postupke implementacije i monitoringa kontrole kvalitete angažmana; • dokumentirane politike u vezi s potrebom prepoznavanja prijetnji poštivanja temeljnih načela, ocjenjivanja važnosti tih prijetnji i primjenjivanja zaštite radi otklanjanja ili ublažavanja prijetnji na prihvatljivu razinu, odnosno prekidanja ili odbijanja relevantnog angažmana kada primjerene zaštite nisu dostupne ili se one ne mogu primijeniti; • dokumentirane interne politike i postupke koji zahtijevaju poštivanje temeljnih načela; • politike i postupke koji će omogućiti prepoznavanje interesa ili odnosa između članova angažiranih timova i klijenata; • politike i postupke za praćenje i, ako je nužno, upravljanje oslanjanjem na prihode primljene od pojedinog klijenta; • korištenje različitih partnera i angažiranih timova s odvojenim linijama izvješćivanja za pružanje usluga koje ne uključuju izražavanje uvjerenja klijentu za kojeg se izražava uvjerenje; • politike i postupke kako bi se zabranilo osobama koje nisu članovi angažiranog tima da neprimjereno utječu na ishod angažmana; • pravodobno priopćavanje tvrtkinih politika i postupaka, uključujući o bilo kakvim promjenama u njima, svim partnerima i profesionalnom osoblju te odgovarajuće uvježbavanje i edukacija za takve politike i postupke; • dodjeljivanje članu višeg menadžmenta odgovornosti za nadziranje primjerenog djelovanja tvrtkinog sustava kontrole kvalitete; • obavještavanje partnera i profesionalnog osoblja o klijentima za koje se izražavaju uvjerenja i povezanim subjektima za koje se zahtijeva neovisnost; • disciplinske mjere radi promicanja poštivanja politika i postupaka; i • objavljivanje politika i postupaka kako bi se ohrabrilo i ovlastilo osoblje da priopćava višim razinama unutar tvrtke svako pitanje u vezi s poštivanjem temeljnih načela o kojemu imaju dvojbe. 200.13 Primjeri zaštita u radnom okruženju specifičnih za angažman uključuju: • da profesionalni računovođa koji nije bio uključen u uslugu kojom se ne izražava uvjerenje pregledava posao koji je obavljen u vezi s tom uslugom ili prema potrebi daje druge savjete; • da profesionalni računovođa koji nije bio član tima za izražavanje uvjerenja pregledava posao koji je obavljen u vezi s tom uslugom ili prema potrebi daje druge savjete; • konzultiranje s neovisnom trećom strankom, kao što je odbor neovisnih direktora, profesionalno regulatorno tijelo ili drugi profesionalni računovođa; • raspravljanje etičkih pitanja s onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom; • izvješćivanje onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom o vrsti pružene usluge i zaračunatim iznosima naknada; • uključivanje druge tvrtke kako bi obavila ili ponovno obavila dijelove angažmana; i • rotiranje iskusnijeg osoblja tima za izražavanje uvjerenja. 200.14 Ovisno o vrsti angažmana, profesionalni računovođa u javnoj praksi također može biti u mogućnosti osloniti se na zaštite koje je uveo klijent. Međutim, nije moguće osloniti se isključivo na takve zaštite kako bi se ublažile prijetnje na prihvatljivu razinu. 200.15 Primjeri zaštite unutar klijentovih sustava i postupaka uključuju: • klijent zahtijeva da osobe koje nisu u menadžmentu potvrde ili odobre imenovanje tvrtke za obavljanje angažmana; • klijent ima kompetentne zaposlenike s iskustvom i stažom za donošenje upravljačkih odluka; • klijent je implementirao interne postupke koji osiguravaju objektivne izbore u zaključivanju angažmana koji ne uključuju izražavanje uvjerenja; i • klijent ima strukturu korporativnog upravljanja koja osigurava odgovarajući nadzor i komuniciranje u vezi s tvrtkinim uslugama. ODJELJAK 210 Profesionalno imenovanje Prihvaćanje klijenta 210.1 Prije prihvaćanja odnosa s novim klijentom, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi hoće li prihvaćanje stvoriti neku prijetnju poštivanju temeljnih načela. Moguće prijetnje poštenju ili profesionalnom ponašanju mogu nastati iz, primjerice, upitnih stvari povezanih s klijentom (njegovim vlasnicima, menadžmentom ili aktivnostima). 210.2 Pitanja povezana s klijentom koja bi, ako su poznata, mogla ugroziti poštivanje temeljnih načela uključuju, na primjer, klijentovu uključenost u nezakonite aktivnosti (kao što je pranje novca), praksu nepoštenog ili upitnog financijskog izvještavanja. 210.3 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će ocijeniti važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada su potrebne kako bi se otklonile ili ublažile na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • upoznavanje i stjecanje razumijevanja klijenta, njegovih vlasnika, funkcionara i onih koji su odgovorni za njegovo upravljanje i njegove poslovne aktivnosti; ili • osiguravanje klijentove privrženosti unapređivanju prakse korporativnog upravljanja ili internih kontrola. 210.4 Gdje nije moguće ublažiti prijetnje na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa u javnoj praksi će odbiti ući u odnos s klijentom. 210.5 Preporučuje se da profesionalni računovođa u javnoj praksi periodično pregleda odluke o prihvaćanju angažmana koji se obavljaju iz godine u godinu. Prihvaćanje angažmana 210.6 Temeljno načelo profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje nameće obvezu profesionalnom računovođi u javnoj praksi da pruža samo one usluge za koje je profesionalni računovođa u javnoj praksi kompetentan da ih obavi. Prije prihvaćanja određenog angažmana kod klijenta, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi hoće li prihvaćanje stvoriti prijetnju poštivanju temeljnih načela. Primjerice, prijetnja na temelju osobnog interesa da se ugrozi postupanje u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom nastaje kada angažirani tim nema ili ne može osigurati kompetentnost potrebnu za ispravno obavljanje angažmana. 210.7 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će ocijeniti važnost prijetnje i primijeniti zaštite, kada su nužne, kako bi ih otklonio ili ublažio na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • stjecanje odgovarajućeg razumijevanja vrste djelatnosti klijenta, složenosti njegovog poslovanja, posebnih zahtjeva angažmana i svrhe, sadržaja i obujma posla koji treba obaviti; • stjecanje znanja o relevantnoj industriji ili relevantnom predmetnom pitanju; • posjedovanje ili stjecanje iskustva u vezi s relevantnim zahtjevima regulative ili izvješćivanja; • dodjeljivanje dovoljno brojnog osoblja s potrebnim kompetencijama; • angažiranje eksperata gdje je nužno; • dogovaranje realističnog vremenskog rasporeda za obavljanje angažmana; i • postupanje u skladu s politikama i postupcima kontrole kvalitete oblikovanima za osiguravanje razumnog uvjerenja da su određeni angažmani prihvaćeni samo kada se mogu kompetentno obaviti. 210.8 Kada se profesionalni računovođa u javnoj praksi namjerava osloniti na savjet ili posao eksperta, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi je li takvo oslanjanje opravdano. Čimbenici za razmatranje uključuju: reputaciju, stručnost, dostupne resurse i raspoložive profesionalne i etičke standarde. Takve informacije mogu se steći iz prethodnih povezanosti s ekspertom ili savjetovanjem s drugima. Promjene u profesionalnom imenovanju 210.9 Profesionalni računovođa u javnoj praksi od kojeg se traži da zamijeni drugog profesionalnog računovođu u javnoj praksi ili koji razmatra davanje ponude za angažman koji trenutno ima drugi profesionalni računovođa u javnoj praksi, utvrdit će postoje li neki razlozi, profesionalni ili drugačiji, za neprihvaćanje angažmana, kao što su okolnosti koje stvaraju prijetnje poštivanju temeljnih načela koje se ne mogu otkloniti ili ublažiti na prihvatljivu razinu primjenom zaštite. Na primjer, može postojati prijetnja u vezi s postupanjem u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom ako profesionalni računovođa u javnoj praksi prihvati angažman prije upoznavanja sa svim važnim činjenicama. 210.10 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će ocijeniti važnost svake prijetnje. Ovisno o vrsti angažmana, to može zahtijevati izravno komuniciranje s postojećim računovođom kako bi se ustanovile činjenice i okolnosti u vezi s predloženom promjenom tako da profesionalni računovođa u javnoj praksi može odlučiti je li primjereno prihvatiti angažman. Na primjer, prividni razlozi za promjenu u imenovanju ne moraju potpuno odražavati činjenično stanje i mogu ukazivati na neslaganja s postojećim računovođom koja mogu utjecati na odluku o prihvaćanju imenovanja. 210.11 Zaštite će se primijeniti kada su nužne za otklanjanje bilo koje prijetnje ili za njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takvih zaštita uključuju: • kada odgovara na zahtjev za podnošenje ponuda, navođenje u ponudi da će se prije prihvaćanja angažmana zahtijevati kontaktiranje s postojećim računovođom kako bi se mogli postaviti upiti o tome ima li nekih profesionalnih ili drugih razloga zbog kojih se imenovanje ne bi trebalo prihvatiti; • traženje od postojećeg računovođe da priopći informacije o bilo kojoj činjenici ili okolnosti kojih, po mišljenju postojećeg računovođe, predloženi računovođa treba biti svjestan prije odlučivanja o tome hoće li prihvatiti angažman; ili • dobivanje potrebnih informacije iz drugih izvora. Kada prijetnje ne mogu biti otklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštite, profesionalni računovođa u javnoj praksi će, osim ako ne stekne uvjerenje o potrebnim činjenicama na druge načine, odbiti angažman. 210.12 Od profesionalnog računovođe u javnoj praksi može se tražiti da obavi posao koji je komplementaran ili dopunski radu postojećeg računovođe. Takve okolnosti mogu stvoriti prijetnje postupanju u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom uslijed, na primjer, manjka ili nepotpunosti informacija. Važnost svake prijetnje će se ocijeniti i zaštite primijeniti kada je to nužno za otklanjanje ili ublažavanje prijetnji na prihvatljivu razinu. Primjer takve zaštite je obavještavanje postojećeg računovođe o predloženom poslu, što će omogućiti postojećem računovođi da pruži bilo koju relevantnu informaciju potrebnu za ispravno obavljanje posla. 210.13 Postojeći računovođa ima obvezu u vezi s povjerljivošću. Hoće li tom profesionalnom računovođi biti dopušteno ili će se od njega zahtijevati da raspravlja o poslovanju klijenta s predloženim računovođom, ovisit će o vrsti angažmana i o: (
51. a)tome je li dobiveno dopuštenje od klijenta da se to učini; ili (
52. b)zakonskim ili etičkim zahtjevima koji se odnose na takva komuniciranja i objavljivanja koji se mogu razlikovati od zakonodavstva do zakonodavstva. Okolnosti gdje se od profesionalnog računovođa zahtijeva ili može zahtijevati objavljivanje povjerljivih informacija ili gdje takvo objavljivanje može inače biti primjereno navedene su u odjeljku 140 dijela A ovog Kodeksa. 210.14 Profesionalni računovođa u javnoj praksi će uobičajeno trebati dobiti klijentovo dopuštenje, najbolje u pisanom obliku, za pokretanje rasprave s postojećim računovođom. Jednom kada je takvo dopuštenje dobiveno, postojeći računovođa će postupati u skladu s relevantnim zakonskim i drugim regulativama koje uređuju takve zahtjeve. Kada postojeći računovođa daje informacije, on će ih dati pošteno i nedvosmisleno. Ako predloženi računovođa ne može komunicirati s postojećim računovođom, predloženi računovođa će poduzeti razumne mjere kako bi na druge načine pribavio informacije o mogućim prijetnjama, na primjer, pomoću upita trećim strankama ili istraživanjem kod višeg menadžmenta ili onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom. ODJELJAK 220 Sukobi interesa 220.1 Profesionalni računovođa u javnoj praksi poduzet će razumne mjere kako bi prepoznao okolnosti koje mogu dovesti do sukoba interesa. Takve okolnosti mogu stvoriti prijetnje poštivanju temeljnih načela. Na primjer, prijetnja postupanju u skladu s načelom objektivnosti može nastati kada se profesionalni računovođa u javnoj praksi natječe izravno s klijentom ili ima zajedničko ulaganje ili sličan aranžman s glavnim konkurentom klijenta. Prijetnja postupanju u skladu s načelom objektivnosti ili povjerljivost također može nastati kada profesionalni računovođa u javnoj praksi obavlja usluge klijentima kojima se interesi sukobljavaju ili klijentima koji međusobno vode sudski spor u vezi s predmetnim pitanjem ili transakcijom. 220.2 Profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada su nužne za otklanjanje ili ublažavanje prijetnji na prihvatljivu razinu. Prije prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana, profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje nastale po osnovi poslovnih interesa ili iz odnosa s klijentom ili trećom strankom. 220.3 Ovisno o okolnostima koje stvaraju sukob, uobičajena je nužna primjena jedne od sljedećih zaštita: (
53. a)obavještavanje klijenta o tvrtkinom poslovnom interesu ili aktivnostima koje mogu predstavljati sukob interesa i dobivanje njihovog pristanka za djelovanje u takvim okolnostima; ili (
54. b)obavještavanje svih znanih relevantnih stranaka da profesionalni računovođa u javnoj praksi djeluje za dvije ili više stranaka u vezi s pitanjem gdje postoji njihov sukob interesa i dobivanje njihovog pristanka za takvo djelovanje; ili (
55. c)obavještavanje klijenata da profesionalni računovođa u javnoj praksi ne pruža predloženu uslugu isključivo jednom klijentu (na primjer, u određenom sektoru tržišta ili u vezi s određenom uslugom) i dobivanje njihovog pristanka za takvo djelovanje. 220.4 Profesionalni računovođa će također odrediti hoće li primijeniti jednu od ili više sljedećih dodatnih zaštita: (
56. a)koristiti odvojene timove za obavljanje angažmana; (
57. b)postupke za sprječavanje pristupa informacijama (na primjer, strogo fizičko razdvajanje takvih timova, povjerljivo i zaštićeno arhiviranje podataka); (
58. c)jasne upute članovima angažiranog tima o pitanjima zaštite i povjerljivosti; (
59. d)sklapanje sporazuma sa zaposlenicima i partnerima tvrtke o čuvanju povjerljivosti; i (
60. e)redoviti pregled primjene zaštita koje provode iskusnije osobe i koje nisu uključene u relevantne angažmane s klijentom. 220.5 Gdje sukob interesa stvara prijetnje jednom temeljnom načelu ili više njih, uključujući prijetnje postupanju u skladu s objektivnošću, povjerljivošću ili profesionalnim ponašanjem koje se ne mogu otkloniti ili ublažiti na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, profesionalni računovođa u javnoj praksi neće prihvatiti određeni angažman ili će otkazati jedan ili više angažmana koji stvaraju sukob. 220.6 Gdje je profesionalni računovođa u javnoj praksi tražio pristanak od klijenta da djeluje za drugu stranku (koja može, ali i ne mora, biti postojeći klijent) u vezi s pitanjem gdje su u sukobu njihovi interesi i klijent odbije dati pristanak, profesionalni računovođa u javnoj praksi neće nastaviti djelovati kod jedne od stranaka koje su povod nastanka sukoba interesa. ODJELJAK 230 Druga mišljenja 230.1 Prijetnje poštivanju temeljnih načela mogu stvoriti situacije gdje kompanija traži, ili se traži u ime kompanije ili subjekta, koji nije postojeći klijent, davanje drugog mišljenja od profesionalnog računovođe u javnoj praksi o primjeni računovodstvenih, revizijskih, izvještajnih ili drugih standarda ili načela u određenim okolnostima ili za određene transakcije. Na primjer, može postojati prijetnja postupanju u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom u okolnostima gdje drugo mišljenje nije temeljeno na istom skupu činjenica koje su bile dostupne postojećem računovođi ili se zasniva na neprimjerenim dokazima. Postojanje i važnost svake prijetnje ovisit će o okolnostima u kojima se postavlja zahtjev i svim drugim dostupnim činjenicama i pretpostavkama relevantnim za izražavanje profesionalne prosudbe. 230.2 Kada se traži davanje takvog mišljenja, profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada je to nužno za njihovo uklanjanje ili ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju traženje dopuštenja od klijenta za kontaktiranje s postojećim računovođom, opisivanje, u komunikaciji s klijentom, ograničenja koja se odnose na mišljenje i davanje postojećem računovođi kopije mišljenja. 230.3 Ako kompanija ili subjekt koji traži mišljenje neće dopustiti komuniciranje s postojećim računovođom, profesionalni računovođa u javnoj praksi će utvrditi, uzimajući u obzir sve okolnosti, je li primjereno dati zatraženo mišljenje. ODJELJAK 240 Naknade i ostale vrste nagrada 240.1 Kada ulazi u pregovore u vezi s profesionalnim uslugama, profesionalni računovođa u javnoj praksi može navesti bilo koji iznos naknade koji smatra primjerenim. Činjenica da neki profesionalni računovođa u javnoj praksi može navesti nižu naknadu nego drugi nije sama po sebi neetička. Ipak, mogu postojati prijetnje postupanju u skladu s temeljnim načelima koje nastaju na temelju iznosa navedenih naknada. Na primjer, nastaje prijetnja na temelju osobnog interesa u vezi s postupanjem u skladu s profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom ako je navedena tako niska naknada da je teško obaviti angažman u skladu s primjenjivim tehničkim i profesionalnim standardima za tu cijenu. 240.2 Postojanje i važnost svake nastale prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su iznos naknade koji se navodi i usluga na koju se on odnosi. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • upoznavanje klijenta s uvjetima angažmana i, naročito, s osnovom po kojoj se zaračunavaju naknade te o tome koje su usluge obuhvaćene navedenom naknadom; i • određivanje primjerenog vremena i kvalificiranog osoblja za obavljanje posla. 240.3 Uvjetovane naknade učestalo se koriste za određene vrste angažmana koje ne uključuju izražavanje uvjerenja.[1] Međutim, u određenim okolnostima one mogu stvoriti prijetnje poštivanju temeljnih načela. One mogu stvoriti prijetnju na temelju osobnog interesa u vezi s postupanjem u skladu s načelom objektivnosti. Postojanje i važnost takve prijetnje ovisit će o čimbenicima koji uključuju: • vrstu angažmana; • raspon mogućih iznosa naknada; • osnovicu za određivanje naknade; i • hoće li ishod ili rezultat transakcije pregledati neovisna treća stranka. 240.4 Važnost svake takve prijetnje bit će ocijenjena i zaštite će se primijeniti kada je to nužno za uklanjanje ili ublažavanje prijetnji na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • unaprijed napisani sporazum s klijentom o osnovici za nagradu; • pružanje informacija namijenjenim korisnicima o poslu koji je obavio profesionalni računovođa u javnoj praksi i osnovici za nagradu; • politike i postupke kontrole kvalitete; i • pregled poslova koje je obavio profesionalni računovođa u javnoj praksi koji obavlja neovisna treća stranka. 240.5 U određenim okolnostima, profesionalni računovođa u javnoj praksi može primiti naknadu za posredovanje ili proviziju u vezi s klijentom. Na primjer, gdje profesionalni računovođa u javnoj praksi ne pruža zahtijevane određene usluge, može se primiti naknada za upućivanje klijenta s kojim se zadržava poslovni odnos na drugog profesionalnog računovođu u javnoj praksi ili drugog eksperta. Profesionalni računovođa u javnoj praksi može primiti proviziju od treće stranke (na primjer, dobavljača softvera) u vezi s prodajom roba ili usluga. Prihvaćanje takve naknade za posredovanje ili provizije stvara prijetnje na temelju osobnog interesa u vezi s postupanjem u skladu s objektivnošću i profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom. 240.6 Profesionalni računovođa u javnoj praksi također može plaćati naknadu za posredovanje u dobivanju klijenta, na primjer, gdje je klijent i nadalje klijent drugog profesionalnog računovođe u javnoj praksi, ali zahtijeva specijalističku uslugu koju ne pruža postojeći računovođa. Plaćanje takve naknade za posredovanje također stvara prijetnje na temelju osobnog interesa u vezi s postupanjem u skladu s objektivnošću i profesionalnom kompetentnošću i dužnom pažnjom. 240.7 Važnost prijetnje bit će ocijenjena i zaštite primijenjene kada su nužne za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • objavljivanje informacije klijentu o bilo kakvom dogovoru o plaćanju naknade za posredovanje drugom profesionalnom računovođi za posao koji je bio predmetom posredovanja; • objavljivanje informacije klijentu o bilo kakvom dogovoru o primanju naknade za posredovanje za upućivanje tog klijenta na drugog profesionalnog računovođu u javnoj praksi; i • dobivanje unaprijed napisanog sporazuma s klijentom o provizijama u vezi s prodajom proizvoda ili usluga treće stranke klijentu. 240.8 Profesionalni računovođa u javnoj praksi može kupiti cijelu ili dio druge tvrtke tako da će plaćanja biti obavljena osobama koje su ranije posjedovale tvrtku ili njihovim nasljednicima ili zakladama. Takva plaćanja ne smatraju se provizijama ili naknadama za posredovanje u smislu prethodno navedenih u točkama 240.5 – 240.7. ODJELJAK 250 Marketing profesionalnih usluga 250.1 Kada profesionalni računovođa u javnoj praksi traži novi posao putem oglašavanja ili drugim oblicima marketinga, može nastati prijetnja poštivanju temeljnih načela. Na primjer, prijetnja na temelju osobnog interesa u vezi s poštivanjem načela profesionalnog ponašanja nastala je ako se uslugama, dostignućima ili proizvodima trguje na način koji nije u skladu s načelom. 250.2 Profesionalni računovođa u javnoj praksi neće stvarati loš ugled profesiji kada provodi marketing profesionalni usluga. Profesionalni računovođa u javnoj praksi bit će pošten i istinoljubiv te neće: (
61. a)preuveličavati tvrdnje o uslugama koje nudi, o kvalifikacijama koje posjeduje ili o stečenom iskustvu; ili (
62. b)omalovažavati rad drugih ili neosnovano uspoređivati svoj rad s radom drugih. Ako profesionalni računovođa u javnoj praksi ima dvojbi o tome je li primjeren predloženi oblik oglašavanja ili marketinga, profesionalni računovođa u javnoj praksi razmotrit će treba li se konzultirati s relevantnim profesionalnim tijelom. ODJELJAK 260 Darovi i ugošćivanje 260.1 Profesionalnom računovođi u javnoj praksi ili njegovom neposrednom ili užem članu obitelji, klijent može ponuditi darove i ugošćivanje. Takva ponuda može stvoriti prijetnje poštivanju temeljnih načela. Na primjer, prijetnje na temelju osobnog interesa ili prijetnja uslijed zbliženosti u vezi s objektivnošću mogu nastati ako se prihvati dar od klijenta; prijetnje uslijed zastrašenosti u vezi s objektivnošću mogu nastati zbog mogućnosti da takve ponude budu javno dane. 260.2 Postojanje i važnost svake prijetnje ovisit će o vrsti, vrijednosti i namjeri ponude. Gdje se nude pokloni i gostoprimstva za koje bi razumna i obaviještena treća stranka, uzimajući u obzir sve dane činjenice i okolnosti, smatrala da su beznačajni i nevažni, profesionalni računovođa u javnoj praksi može zaključiti da je ponuda dana u normalnom tijeku poslovanja bez posebne namjere da se utječe na stvaranje odluka ili zbog dobivanja informacija. U takvim slučajevima, profesionalni računovođa u javnoj praksi može načelno zaključiti da je svaka prijetnja poštivanju temeljnih načela u prihvatljivom razmjeru. 260.3 Profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada je to nužno za otklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Kada prijetnje ne mogu biti otklonjene ili ublažene na prihvatljivu razinu primjenom zaštita, profesionalni računovođa u javnoj praksi neće prihvatiti takvu ponudu. ODJELJAK 270 Čuvanje klijentove imovine 270.1 Profesionalni računovođa u javnoj praksi neće prihvatiti čuvanje klijentovog novca ili druge imovine osim ako je to dopušteno zakonom i, ako je to slučaj, u skladu sa svakom dodatnom zakonskom obvezom koju ima profesionalni računovođa u javnoj praksi koji drži takvu imovinu. 270.2 Držanje klijentove imovine stvara prijetnje poštivanju temeljnih načela; na primjer, zbog držanja klijentove imovine postoji prijetnja na temelju osobnog interesa u vezi s profesionalnim ponašanjem i može postojati prijetnja na temelju osobnog interesa u vezi s objektivnošću. Profesionalni računovođa u javnoj praksi kojem je povjeren novac (ili druga imovina) koja pripada drugima će stoga: (
63. a)držati takvu imovinu odvojeno od osobne imovine ili imovine tvrtke; (
64. b)koristiti takvu imovinu samo za svrhu za koju je ta imovina namijenjena; (
65. c)uvijek biti spreman za tu imovinu obračunati svaki prihod, dividendu ili dobit koju ona stvara svakoj osobi ovlaštenoj za dobivanje obračuna; i (
66. d)postupati u skladu sa svim relevantnim zakonima i regulativama mjerodavnim za držanje i računovodstvo takve imovine. 270.3 Kao dio postupka prihvaćanja klijenta i angažmana za usluge koje mogu uključivati držanje klijentove imovine, profesionalni računovođa u javnoj praksi postavit će odgovarajuće upite o izvoru takve imovine i razmotriti zakonske i regulativne obveze. Na primjer, ako bi imovina bila stvorena nezakonitim radnjama, primjerice pranjem novca, nastala bi prijetnja poštivanju temeljnih načela. U takvim situacijama, profesionalni računovođa može razmotriti traženje pravnog savjeta. ODJELJAK 280 OBJEKTIVNOST – SVE USLUGE 280.1 Kada pruža svaku profesionalnu uslugu, profesionalni računovođa u javnoj praksi utvrdit će nastaju li prijetnje postupanju u skladu s temeljnim načelom objektivnosti uslijed postojanja njegovog interesa ili odnosa s klijentom, njegovim direktorima ili zaposlenicima. Na primjer, prijetnja uslijed zbliženosti u vezi s objektivnošću može biti stvorena iz obiteljskog, bliskog osobnog ili poslovnog odnosa. 280.2 Profesionalni računovođa u javnoj praksi koji pruža usluge s izražavanjem uvjerenja bit će neovisan o klijentu za kojeg se izražava uvjerenje. Neovisnost mišljenja i neovisnost u nastupu nužne su za omogućavanje profesionalnom računovođi u javnoj praksi da izrazi zaključak i da se smatra kako je izrazio zaključak bez pristranosti, sukoba interesa ili prekomjernog utjecaja drugih. Odjeljci 290 i 291 pružaju posebne upute o zahtjevima neovisnosti profesionalnih računovođa u javnoj praksi kada obavljaju angažmane s izražavanjem uvjerenja. 280.3 Kada se obavlja neka profesionalna usluga, postojanje prijetnje objektivnosti ovisit će o određenim okolnostima angažmana i vrsti posla koji obavlja profesionalni računovođa u javnoj praksi. 280.4 Profesionalni računovođa u javnoj praksi ocijenit će važnost svake prijetnje i primijeniti zaštite kada je to nužno za njihovo otklanjanje ili ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • povlačenje iz angažiranog tima; • postupke nadzora; • prekidanje financijskog ili poslovnog odnosa koji stvara prijetnju; • raspravljanje problema s višom razinom menadžmenta tvrtke; i • raspravljanje problema s onima koji su zaduženi za upravljanje klijentom. Ako zaštite ne mogu otkloniti prijetnju ili je ublažiti na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa će odbiti ili prekinuti angažman na koji se prijetnja odnosi. ODJELJAK 290 NEOVISNOST – ANGAŽMANI REVIZIJE I UVIDA Struktura odjeljka 290.1 Ovaj odjeljak bavi se zahtjevima neovisnosti za revizijske angažmane i angažmane uvida, koji su angažmani s izražavanjem uvjerenja u kojima profesionalni računovođa u javnoj praksi izražava zaključak o financijskim izvještajima. Takvi angažmani obuhvaćaju angažmane revizije i uvida kako bi se izvijestilo o cjelovitom skupu financijskih izvještaja i pojedinačnom financijskom izvještaju. Zahtjevi neovisnosti za angažmane s izražavanjem uvjerenja koji nisu angažmani revizije ili uvida razmatrani su u odjeljku 291. 290.2 U određenim okolnostima koje obuhvaćaju revizijske angažmane gdje revizijsko izvješće uključuje ograničavanje upotrebe i distribucije te pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti, zahtjevi neovisnosti iz ovog odjeljka mogu se modificirati kako je navedeno u odjeljcima 290.500 – 290.514. Te modifikacije nisu dopuštene u slučaju revizije financijskih izvještaja zahtijevane zakonom ili regulativom. 290.3 U ovom odjeljku pojam, odnosno pojmovi: (
67. a)»revizija«, »revizijski tim«, »revizijski angažman«, »klijent revizije« i »revizijsko izvješće« uključuju uvid, tim za uvid, angažman za obavljanje uvida, klijenta uvida i izvješće o uvidu; i (
68. b)»tvrtka« uključuje umreženu tvrtku, osim ako nije navedeno drugačije. Pristup neovisnosti prema konceptualnom okviru 290.4 U slučaju revizijskih angažmana, u javnom je interesu i stoga se zahtijeva ovim Kodeksom da će članovi revizijskih timova, tvrtke i umrežene tvrtke biti neovisni o klijentu revizije. 290.5 Cilj ovog odjeljka jest pomoći tvrtkama i članovima revizijskih timova u primjenjivanju pristupa prema niže opisanom konceptualnom okviru kako bi se postigla i održala neovisnost. 290.6 Neovisnost obuhvaća: (
69. a)Neovisnost mišljenja Stanje svjesnosti koje dopušta izražavanje zaključka bez da na njega djeluju učinci koji kompromitiraju profesionalnu prosudbu te tako omogućavajući osobi da djeluje na pošten način, objektivno i s profesionalnim skepticizmom. (
70. b)Neovisnost u nastupu Izbjegavanje činjenica i okolnosti koje su toliko važne da bi razumna i obaviještena treća stranka vjerojatno zaključila, uzimajući u obzir sve određene činjenice i okolnosti, da su kompromitirani poštenje, objektivnost ili profesionalni skepticizam tvrtke ili člana revizijskog tima. 290.7 Profesionalni računovođe će primijeniti pristup prema konceptualnom okviru kako bi: (
71. a)prepoznali prijetnje neovisnosti; (
72. b)ocijenili važnost prepoznatih prijetnji; i (
73. c)primijenili zaštite, kada je nužno, radi otklanjanja prijetnji ili njihovog ublaživanja na prihvatljivu razinu. Kada profesionalni računovođa utvrdi da na raspolaganju nisu primjerene zaštite ili one ne mogu biti primijenjene kako bi se otklonile prijetnje ili ublažile na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa će eliminirati okolnost ili odnos koji stvaraju prijetnje ili odustati od revizijskog angažmana ili ga prekinuti. Profesionalni računovođa će se koristiti profesionalnom prosudbom pri primjenjivanju ovoga konceptualnog okvira. 290.8 Mnoge različite okolnosti ili kombinacije okolnosti mogu biti relevantne u procjenjivanju prijetnji neovisnosti. Nije moguće definirati svaku situaciju koja stvara prijetnje neovisnosti i odrediti primjereno djelovanje. Zbog toga ovaj Kodeks ustanovljuje konceptualni okvir koji zahtijeva da tvrtke i članovi revizijskih timova prepoznaju, ocijene i suoče se s prijetnjama neovisnosti. Pristup prema konceptualnom okviru pomaže profesionalnim računovođama da u praksi postupaju u skladu s etičkim zahtjevima iz ovog Kodeksa. On se prilagođava promjenama u okolnostima koje stvaraju prijetnje neovisnosti i može odvratiti profesionalnog računovođu od stvaranja zaključka da je situacija dopuštena ako ona nije izričito zabranjena. 290.9 Točka 290.100 i one koje slijede iza nje opisuju kako treba primijeniti pristup prema konceptualnom okviru u vezi s neovisnošću. Te točke ne obrađuju sve okolnosti i odnose koji stvaraju ili mogu stvoriti prijetnje neovisnosti. 290.10 Pri odlučivanju o tome treba li prihvatiti ili nastaviti neki angažman ili može li određena osoba biti član revizijskog tima, tvrtka će otkrivati i ocjenjivati prijetnje neovisnosti. Ako prijetnje nisu na prihvatljivoj razini i treba donijeti odluku o tome da li da se prihvati angažman ili uključi određena osoba u revizijski tim, tvrtka će utvrditi jesu li dostupne zaštite za otklanjanje prijetnji ili njihovo ublažavanje na prihvatljivu razinu. Ako se treba donijeti odluka o tome hoće li nastaviti neki angažman, tvrtka će utvrditi hoće li neka postojeća zaštita i nadalje biti učinkovita u otklanjanju prijetnji ili njihovom ublažavanju na prihvatljivu razinu ili hoće li se trebati primijeniti druge zaštite ili treba li prekinuti angažman. Svaki puta kada tijekom angažmana tvrtka spozna novu informaciju o prijetnji neovisnosti, tvrtka će ocijeniti važnost prijetnje u skladu s pristupom prema konceptualnom okviru. 290.11 Kroz čitav ovaj odjeljak provlači se pozivanje na važnost prijetnje neovisnosti. U ocjenjivanju važnosti prijetnje uzimaju se u obzir kvalitativni, kao i kvantitativni čimbenici. 290.12 Ovaj odjeljak, u većini slučajeva, ne propisuje određenu odgovornost osoba unutar tvrtke za djelovanja u vezi s neovisnošću jer se odgovornosti mogu razlikovati ovisno o veličini, strukturi i organizaciji tvrtke. Međunarodnim standardima kontrole kvalitete zahtijeva se od tvrtke da ustanovi politike i postupke oblikovane kako bi se osiguralo razumno uvjerenje da se održava neovisnost kada je to potrebno prema relevantnim etičkim zahtjevima. Osim toga, Međunarodni revizijski standardi zahtijevaju da angažirani partner formira zaključak o sukladnosti sa zahtjevima neovisnosti koji su primjenjivi na angažman. Mreže i umrežene tvrtke 290.13 Ako se smatra da je tvrtka umrežena tvrtka, tvrtka će biti neovisna o klijentima revizija drugih tvrtki unutar mreže (osim ako nije drugačije navedeno u ovom Kodeksu). Zahtjevi neovisnosti u ovom odjeljku koji su primjenjivi na umreženu tvrtku primjenjuju se na svaki subjekt, kao što je onaj koji se bavi savjetovanjem ili profesionalnim pravnim uslugama, koji ispunjava kriterije definicije umrežene tvrtke neovisno o tome ispunjava li sam subjekt kriterije iz definicije tvrtke. 290.14 Kako bi poboljšale sposobnosti pružanja profesionalnih usluga, tvrtke često tvore veće strukture s drugim tvrtkama i subjektima. Tvore li takve veće strukture mrežu, ovisi o određenim činjenicama i okolnostima te ne ovisi o tome jesu li tvrtke i subjekti pravno odvojeni i zasebni. Na primjer, cilj veće strukture može biti samo da se olakša dobivanje posla, što samo za sebe ne ispunjava kriterije koji su nužni za tvorenje mreže. Umjesto toga, veća struktura može biti takva da je usmjerena na kooperaciju i tvrtke dijele zajednički naziv, zajednički sustav kontrole kvalitete ili značajne profesionalne resurse i posljedično tome se za takvu strukturu smatra da je mreža. 290.15 Prosudba o tome je li veća struktura mreža, obavit će se polazeći od toga bi li razborita i obaviještena treća osoba vjerojatno zaključila, sagledavajući sve određene činjenice i okolnosti, da su subjekti tako povezani da mreža postoji. Ta će se prosudba dosljedno primijeniti diljem mreže. 290.16 Gdje je veća struktura usmjerena na kooperaciju i očigledno usmjerena na dijeljenje profita ili troškova između subjekata unutar strukture, za nju se smatra da je mreža. Međutim, dijeljenje neznačajnih troškova samo za sebe ne tvori mrežu. Osim toga, ako je dijeljenje troškova ograničeno samo na one troškove koji su u vezi s razvijanjem revizijskih metodologija, priručnika ili seminara za uvježbavanje, to samo za sebe ne bi tvorilo mrežu. Nadalje, povezanost tvrtke i inače nepovezanog subjekta kako bi se zajednički pružila usluga ili razvio neki proizvod samo za sebe ne stvara mrežu. 290.17 Gdje je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajedničko vlasništvo, kontrolu ili menadžment, za nju se smatra da je mreža. To može biti postignuto ugovorom ili na druge načine. 290.18 Gdje je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajedničke politike i postupke kontrole kvalitete, za nju se smatra da je mreža. Za ovu svrhu, zajedničke politike i postupci kontrole kvalitete su oni koji su oblikovani, implementirani i nadzirani kroz cijelu veću strukturu. 290.19 Gdje je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajedničku poslovnu strategiju, za nju se smatra da je mreža. Dijeljenje zajedničke poslovne strategije uključuje sporazum tvrtki o postizanju zajedničkih strateških ciljeva. Neki se subjekt ne smatra umreženom tvrtkom samo zbog toga što surađuje s drugim subjektom isključivo da bi se zajednički ispunio zahtjev za pružanjem profesionalne usluge. 290.20 Gdje je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele zajednički naziv (brand), za nju se smatra da je mreža. Zajednički naziv uključuje zajedničke inicijale ili zajedničko ime. Za tvrtku se smatra da koristi zajednički naziv ako koristi, na primjer, zajednički naziv kao dio svojeg naziva ili zajedno s njim, kada partner tvrtke potpisuje revizijsko izvješće. 290.21 Čak i kada tvrtka ne pripada mreži i ne koristi zajednički naziv kao dio svog naziva tvrtke, ona može stvarati dojam da pripada mreži ako u memorandumu ili promotivnim materijalima navodi da je članica asocijacije tvrtki. U skladu s tim, ako se ne posveti pozornost tome kako tvrtka opisuje takvo članstvo, može se stvoriti dojam da ona pripada mreži. 290.22 Ako tvrtka proda komponentu iz svog poslovanja, sporazum o prodaji ponekad omogućava da, kroz ograničeno razdoblje, komponenta može nastaviti koristiti naziv tvrtke ili dio iz naziva tvrtke, iako više nije povezana s tvrtkom. U takvim okolnostima, iako dva subjekta mogu djelovati pod zajedničkim nazivom, činjenica je da oni ne pripadaju većoj strukturi usmjerenoj na kooperaciju te stoga oni nisu umrežene tvrtke. Ti će subjekti odrediti kako će objaviti da nisu umrežene tvrtke kada se predstavljaju drugim strankama. 290.23 Gdje je veća struktura usmjerena na kooperaciju i subjekti unutar strukture dijele značajan dio profesionalnih resursa, za nju se smatra da je mreža. Profesionalni resursi uključuju: • zajedničke sustave koji omogućavaju tvrtkama razmjenu informacija, kao što su podaci o klijentima, podaci o izdanim računima i utrošku vremena; • partnere i osoblje; • tehnički odjel koji pruža savjete o određenim tehničkim pitanjima i specifičnostima za pojedine djelatnosti, transakcije ili događaje pri angažmanima s izražavanjem uvjerenja; • revizijsku metodologiju ili revizijske priručnike; i • tečajeve i uvjete za uvježbavanje. 290.24 Odlučivanje o tome jesu li profesionalni resursi koji se zajednički dijele značajni te su zbog toga tvrtke umrežene tvrtke, obavit će se na osnovi relevantnih činjenica i okolnosti. Gdje su resursi koji se međusobno dijele ograničeni na zajedničku revizijsku metodologiju ili revizijske priručnike, bez razmjene osoblja ili klijenata ili tržišnih informacija, nije vjerojatno da će oni biti značajni. Isto se odnosi i na zajednička nastojanja u uvježbavanju. Međutim, vjerojatnije je da će razumna i obaviještena treća osoba zaključiti da su značajni zajednički resursi koji se dijele gdje oni uključuju razmjenu osoba ili informacija, kao što je to kada se osoblje odabire iz zajedničkog skupa ili je unutar veće strukture stvoren zajednički tehnički odjel kako bi pripadajućim tvrtkama pružio stručne savjete za koje se od tvrtki zahtijeva da ih se pridržavaju. Subjekti od javnog interesa 290.25 Odjeljak 290 sadrži dodatne odredbe koje odražavaju razmjer javnog interesa za određene subjekte. Za svrhu ovog odjeljka, subjekti od javnog interesa su: (
74. a)svi izlistani subjekti; i (
75. b)svaki subjekt: (
76. i)definiran regulativom ili zakonodavstvom kao subjekt od javnog interesa; ili (
77. ii)za kojeg se regulativom ili zakonodavstvom zahtijeva da se obavi revizija u skladu s istim zahtjevima neovisnosti koji se primjenjuju u revizijama izlistanih subjekata. Takvu regulativu može objaviti svaki relevantni regulator, uključujući i regulatora revizija. 290.26 Potiču se tvrtke i članice da utvrde treba li tretirati kao subjekte od javnog interesa i dodatne subjekte ili određene kategorije subjekata jer imaju brojne i vrlo raznolike dionike. Čimbenici koje treba sagledati uključuju: • vrstu poslovanja, kao što je držanje imovine u fiducijarnom svojstvu za veliki broj dionika. Primjeri mogu uključiti financijske institucije, kao što su banke i osiguravajuća društva i mirovinske fondove; • veličinu; i • broj zaposlenika. Povezani subjekti 290.27 U slučaju klijenta revizije koji je izlistani subjekt, pozivi na klijenta revizije u ovom odjeljku uključuju povezane subjekte klijenta (osim ako nije drugačije navedeno). Za sve ostale klijente revizija, pozivi na klijenta revizije u ovom odjeljku uključuju povezane subjekte nad kojima klijent ima izravnu ili neizravnu kontrolu. Kada revizijski tim zna ili ima razloga vjerovati da je za ocjenu neovisnosti tvrtke o klijentu relevantan odnos ili okolnost koji uključuju drugog povezanog subjekta klijenta, revizijski tim će uključiti tog povezanog subjekta pri prepoznavanju i ocjenjivanju prijetnji neovisnosti te pri primjenjivanju odgovarajuće zaštite. Oni koji su zaduženi za upravljanje 290.28 Čak i kada se ne zahtijeva Kodeksom, primjenjivim revizijskim standardima, zakonom ili regulativom, potiče se redovito komuniciranje između tvrtke i onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom revizije u vezi s odnosima i drugim pitanjima za koje se razumno može smatrati da, prema mišljenju tvrtke, utječu na neovisnost. Takvo komuniciranje omogućava onima koji su zaduženi za upravljanje da: (
78. a)razmotre tvrtkine prosudbe u vezi s prepoznavanjem i ocjenjivanjem prijetnji neovisnosti, (
79. b)razmotre primjerenost zaštita primijenjenih kako bi se prijetnje otklonile ili ublažile na prihvatljivu razinu, i (
80. c)poduzmu odgovarajuće radnje. Takav pristup naročito može biti od pomoći u vezi s prijetnjama uslijed zastrašenosti i prijetnjama uslijed zbliženosti. Dokumentacija 290.29 Dokumentacija pruža dokaze za prosudbe profesionalnog računovođe pri stvaranju zaključaka u vezi s poštivanjem zahtjeva neovisnosti. Nepostojanje dokumentacije nije odlučujuće u razmatranju je li tvrtka sagledala neko pitanje ni je li ona neovisna. Profesionalni računovođa će dokumentirati zaključke u vezi s postupanjem u skladu sa zahtjevima neovisnosti i suštinu svake relevantne rasprave koja podupire te zaključke. U skladu s tim: (
81. a)kada se zahtijeva zaštita kako bi se ublažila prijetnja na prihvatljivu razinu, profesionalni računovođa će dokumentirati vrstu prijetnje i postavljene ili primijenjene zaštite koje ublažavaju prijetnju na prihvatljivu razinu; i (
82. b)kada prijetnja zahtijeva važne analize radi utvrđivanja jesu li zaštite nužne i profesionalni računovođa zaključi da zaštite nisu potrebne jer je prijetnja već na prihvatljivoj razini, profesionalni računovođa će dokumentirati vrstu prijetnje i logičku podlogu zaključka. Razdoblje angažmana 290.30 Neovisnost o klijentu revizije zahtijeva se tijekom razdoblja angažmana, kao i u razdoblju obuhvaćenim financijskim izvještajima. Razdoblje angažmana počinje kada revizijski tim započne pružati revizijsku uslugu. Razdoblje angažmana završava kada je izdano revizijsko izvješće. Kada je angažman takav da se obavlja iz razdoblja u razdoblje, on završava ili s obaviješću bilo koje stranke da se prekida profesionalni odnos ili izdavanjem konačnog revizijskog izvješća, ovisno o tome što je kasnije. 290.31 Kada subjekt postane klijent revizije tijekom ili poslije razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima o kojima će tvrtka izraziti mišljenje, tvrtka će utvrditi je li nastala neka prijetnja neovisnosti: (
83. a)financijskim ili poslovnim odnosima s klijentom revizije tijekom ili poslije razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima, ali prije prihvaćanja revizijskog angažmana; ili (
84. b)uslijed prethodnih usluga pruženih klijentu revizije. 290.32 Ako je klijentu revizije bila pružena usluga bez izražavanja uvjerenja tijekom ili poslije razdoblja obuhvaćenog financijskim izvještajima, ali prije nego što je revizijski tim započeo s obavljanjem revizijskih usluga i usluga ne bi bila dopuštena tijekom razdoblja revizijskog angažmana, tvrtka će ocijeniti svaku prijetnju neovisnosti koju stvara usluga. Ako prijetnja nije na prihvatljivoj razini, revizijski će se angažman prihvatiti samo ako su primijenjene zaštite kako bi se otklonila svaka prijetnja ili ublažila na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • neuključivanje osoblja koje je obavljalo uslugu bez izražavanja uvjerenja u članstvo revizijskog tima; • postojanje profesionalnog računovođe radi pregleda poslova revizije ili poslova koji ne uključuju izražavanje uvjerenja, već prema tome što je primjereno; ili • angažiranje druge tvrtke kako bi ocijenila rezultate usluge bez izražavanja uvjerenja ili raspolaganje radom neke druge tvrtke kojim bi se ponovno obavila usluga bez izražavanja uvjerenja u onoj mjeri u kojoj bi bilo nužno da može preuzeti odgovornost za uslugu. Spajanja i stjecanja 290.33 Kada, kao posljedica spajanja ili stjecanja, subjekt postane povezani subjekt nekog klijenta revizije, tvrtka će utvrditi i ocijeniti prethodne i tekuće interese i odnose s povezanim subjektom koji, uzimajući u obzir raspoložive zaštite, mogu utjecati na neovisnost tvrtke te stoga i na njezinu mogućnost da nastavi revizijski angažman nakon datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja. 290.34 Tvrtka će poduzeti radnje nužne za prekidanje, do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, svakog tekućeg interesa ili odnosa koji nije dopušten ovim Kodeksom. Međutim, ako se tekući interes ili odnos ne može razumno prekinuti do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, na primjer, jer povezani subjekt ne može do datuma stupanja na snagu ostvariti normalan prijelaz na drugog pružatelja usluge bez izražavanja uvjerenja koju pruža tvrtka, tvrtka će ocijeniti prijetnju koja nastaje na temelju takvog interesa ili odnosa. Što je prijetnja značajnija, to je i vjerojatnije da će objektivnost tvrtke biti kompromitirana i da neće moći nastaviti s radom u svojstvu revizora. Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta i važnost interesa ili odnosa; • vrsta i važnost odnosa s povezanim subjektom (na primjer, je li povezani subjekt ovisno društvo ili matica); i • razdoblje u kojem se razumno može prekinuti interes ili odnos. Tvrtka će raspraviti s onima koji su zaduženi za upravljanje razloge zbog kojih se interes ili odnos ne može razumno prekinuti do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja, kao i ocjenu važnosti prijetnje. 290.35 Ako oni koji su zaduženi za upravljanje zahtijevaju da tvrtka nastavi s radom kao revizor, tvrtka će to učiniti samo ako: (
85. a)će interes ili odnos biti prekinut čim je to razumno moguće i u svakom slučaju unutar šest mjeseci od datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja; (
86. b)neka osoba koja ima takav interes ili odnos, uključujući onaj nastao kroz obavljanje usluge bez izražavanja uvjerenja koja ne bi bila dopuštena prema ovom odjeljku, neće biti član angažiranog tima za reviziju ili osoba odgovorna za pregled kontrole kvalitete angažmana; i (
87. c)će biti primijenjene odgovarajuće prijelazne mjere prema potrebi te će biti raspravljene s onima koji su zaduženi za upravljanje. Primjeri prijelaznih mjera uključuju: • postojanje profesionalnog računovođe radi pregleda revizije ili posla koji ne uključuje izražavanje uvjerenja, već prema tome što je primjereno; • postojanje profesionalnog računovođe, koji nije član tvrtke koja izražava mišljenje o financijskim izvještajima radi obavljanja pregleda koji je ekvivalentan pregledu kontrole kvalitete angažmana; ili • angažiranje druge tvrtke kako bi ocijenila rezultate usluge bez izražavanja uvjerenja ili raspolaganje radom neke druge tvrtke kojim bi se ponovno obavila usluga bez izražavanja uvjerenja u onoj mjeri u kojoj bi bilo nužno da može preuzeti odgovornost za uslugu. 290.36 Tvrtka može dovršiti značajan dio posla u reviziji prije datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja te može dovršiti preostale revizijske postupke u kratkom vremenu. U takvim okolnostima, ako oni koji su zaduženi za upravljanje zahtijevaju da tvrtka dovrši reviziju iako zadržava interese ili odnose navedene u točki 290.33, tvrtka će to učiniti samo ako: (
88. a)je ocijenila važnost prijetnje koju stvara takav interes ili odnos i raspravi ocjenu s onima koji su zaduženi za upravljanje; (
89. b)postupa u skladu sa zahtjevima točaka 290.35(b)-(c); i (
90. c)prestane biti revizor ne kasnije od izdavanja revizijskog izvješća. 290.37 Kada razmatra prethodne i tekuće interese i odnose obuhvaćene točkama 290.33-290.36, tvrtka će utvrdit stvaraju li, čak ako se mogu ispuniti svi zahtjevi, interesi i odnosi prijetnje koje bi ostale toliko značajne da bi se kompromitirala objektivnost te, ako je to slučaj, tvrtka će prestati biti revizor. 290.38 Profesionalni računovođa dokumentirat će svaki interes ili odnos obuhvaćen točkama 290.34 i 290.36 koji neće biti prekinut do datuma stupanja na snagu spajanja ili stjecanja te razloge zbog kojih neće biti prekinut, primijenjene prijelazne mjere, rezultate rasprava s onima koji su zaduženi za upravljanje, te logičke podloge za stav o tome zašto se smatra da prethodni i tekući interesi i odnosi ne stvaraju prijetnje koje bi bile toliko značajne da bi objektivnost bila kompromitirana. Ostala razmatranja 290.39 Mogu postojati slučajevi nenamjernog kršenja odredbi iz ovog odjeljka. Ako nastanu takva nenamjerna kršenja, načelno se neće smatrati da to kompromitira neovisnost, pod uvjetom da tvrtka ima uspostavljene odgovarajuće politike i postupke kontrole kvalitete, ekvivalentne onima koje zahtijevaju Međunarodni standardi kontrole kvalitete, kako bi održavala neovisnost te da je, nakon što je otkriveno nepoštivanje, ono odmah ispravljeno i primijenjene su potrebne zaštite kako bi se svaka prijetnja otklonila ili ublažila na prihvatljivu razinu. Tvrtka će utvrditi treba li raspraviti to pitanje s onima koji su zaduženi za upravljanje. Točke 290.40 – 290.99 su namjerno izostavljene. Primjena pristupa prema konceptualnom okviru na neovisnost 290.100 Točke 290.102 – 290.231 opisuju određene okolnosti i odnose koji stvaraju ili mogu stvoriti prijetnje neovisnosti. Točke opisuju moguće prijetnje i vrste zaštita koje mogu biti primjerene za otklanjanje prijetnji ili njihovo ublažavanje na prihvatljivu razinu i navode određene situacije gdje nema zaštita koje bi mogle ublažiti prijetnje na prihvatljivu razinu. Ove točke ne opisuju sve okolnosti i odnose koji stvaraju ili mogu stvoriti prijetnju neovisnosti. Tvrtka i članovi revizijskog tima ocijenit će posljedice sličnih, iako različitih, okolnosti i odnosa te odrediti mogu li zaštite, uključujući i zaštite iz točaka 200.12 – 200.15, biti primijenjene kada je to nužno za otklanjanje prijetnji neovisnosti ili njihovo ublažavanje na prihvatljivu razinu. 290.101 Točke 290.102 – 290.126 sadrže pozive na značajnost financijskog interesa, kredita ili garancija ili važnost poslovnog odnosa. Za svrhe određivanja je li za osobu značajan neki takav interes, može se uzeti u obzir zbrojena neto vrijednost koju ima za osobu i članove njezine najuže obitelji. Financijski interesi 290.102 Postojanje financijskog interesa u nekom klijentu revizije može stvoriti prijetnju na temelju osobnog interesa. Postojanje i važnost stvorene prijetnje ovisi o: (
91. a)ulozi osobe koja ima financijski interes; (
92. b)tome je li financijski interes izravan ili neizravan; i (
93. c)značajnosti financijskog interesa. 290.103 Financijski interesi mogu se imati preko posrednika (na primjer, zajedničkog investicijskog tijela, skrbništva ili zaklade). Određivanje jesu li takvi financijski interesi izravni ili neizravni ovisit će o tome ima li imatelj koristi kontrolu nad investicijskim tijelom ili mogućnost da utječe na ulagateljske odluke tog tijela. Kada postoji kontrola nad investicijskim tijelom ili mogućnost utjecanja na ulagateljske odluke, ovaj Kodeks definira da je taj financijski interes izravni financijski interes. Nasuprot tome, kada imatelj koristi nema kontrolu nad investicijskim tijelom ili mogućnost utjecanja na ulagateljske odluke tog tijela, ovaj Kodeks definira da je taj financijski interes neizravan financijski interes. 290.104 Ako član revizijskog tima, član najuže obitelji te osobe ili tvrtka imaju izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u klijentu revizije, nastale prijetnje na temelju osobnog interesa bile bi toliko značajne da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u klijentu neće imati nitko od sljedećih: član revizijskog tima; član najuže obitelji te osobe; i tvrtka. 290.105 Kada član revizijskog tima ima člana uže obitelji za kojeg član revizijskog tima zna da ima izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u klijentu revizije, nastala je prijetnja na temelju osobnog interesa. Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta odnosa između člana revizijskog tima i užeg člana obitelji; i • značajnost financijskog interesa članu uže obitelji. Ocijenit će se važnost prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • da član uže obitelji prestane raspolagati, čim je to izvedivo, svim financijskim interesom ili dovoljnim dijelom neizravnog financijskog interesa tako da preostali interes više nije značajan; • postojanje profesionalnog računovođe radi pregleda posla člana revizijskog tima; ili • isključivanje osobe iz revizijskog tima. 290.106 Ako član revizijskog tima, član najuže obitelji te osobe ili tvrtka imaju izravni ili značajan neizravni financijski interes u subjektu koji ima kontrolni udio u klijentu revizije, i klijent je značajan subjektu, nastala prijetnja na temelju osobnog interesa bila bi toliko značajna da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, takav financijski interes neće imati nitko od sljedećih: član revizijskog tima, član najuže obitelji te osobe i tvrtka. 290.107 Imanje izravnog ili značajnog neizravnog financijskog interesa od strane klijentovog mirovinskog plana u klijentu revizije stvara prijetnju na temelju osobnog interesa. Ocijenit će se važnost prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. 290.108 Ako drugi partneri u uredu u kojem djeluje partner angažiran u vezi s revizijskim angažmanom, ili članovi njihove najuže obitelji, imaju izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u klijentu revizije, nastala prijetnja na temelju osobnog interesa bila bi toliko značajna da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, takve financijske interese u nekom takvom klijentu revizije neće imati ni takvi partneri ni članovi njihove najuže obitelji. 290.109 Ured u kojem djeluje angažirani partner u vezi s revizijskim angažmanom nije nužno i ured u koji je raspoređen taj partner. U skladu s tim, kada je angažirani partner smješten u ured različit od onoga za ostale članove revizijskog tima, koristit će se profesionalna prosudba kako bi se odredilo u kojem uredu djeluje partner u vezi s tim angažmanom. 290.110 Ako ostali partneri i uposlenici s funkcionarskim ovlastima koji pružaju nerevizijske usluge klijentu revizije, osim onih kojima je uključenost minimalna, ili članovi njihove najuže obitelji, imaju izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u klijentu revizije, nastala prijetnja na temelju osobnog interesa bila bi toliko značajna da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, takve financijske interese u nekom takvom klijentu revizije neće imati ni takve osobe ni članovi njihove najuže obitelji. 290.111 Unatoč točkama 290.108 i 290.110, imanje financijskog interesa u klijentu revizije od strane člana najuže obitelji: (
94. a)partnera smještenog u uredu u kojem djeluje angažirani partner u vezi s revizijskim angažmanom ili (
95. b)partnera ili uposlenika s funkcionarskim ovlastima koji pruža nerevizijske usluge klijentu revizije, ne smatra se da kompromitira neovisnost ako se financijski interes dobiva kao posljedica prava iz radnog odnosa člana uže obitelji (na primjer, preko mirovinskih planova ili planova s opcijama na dionice) te su, kada je nužno, primijenjene zaštite kako bi se otklonila svaka prijetnja neovisnosti ili ublažila na prihvatljivu razinu. Međutim, kada član najuže obitelji ima ili stekne pravo raspolaganja financijskim interesom ili, u slučaju opcija na dionice, pravo iskorištenja opcije, financijski interes će se iskoristit ili izgubiti čim to postane izvedivo. 290.112 Prijetnja na temelju osobnog interesa može nastati ako tvrtka ili član revizijskog tima ili član najuže obitelji osobe imaju financijski interes u subjektu i klijent revizije također ima financijski interes u tom subjektu. Međutim, neovisnost se ne smatra kompromitiranom ako su ti interesi neznačajni i klijent revizije ne može imati značajni utjecaj na subjekt. Ako su takvi interesi značajni za neku stranku i klijent revizije može imati značajni utjecaj na drugi subjekt, nema zaštite koja bi mogla ublažiti prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, tvrtka neće imati takav interes i svaka osoba s takvim interesom će, prije nego što postane član revizijskog tima: (
96. a)otuđiti interes; ili (
97. b)otuđiti dovoljan dio njega tako da preostali interes više nije značajan. 290.113 Prijetnja na temelju osobnog interesa, zbližavanja ili zastrašenosti može nastati ako član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe ili tvrtka, ima financijski interes u subjektu kada je poznato da direktor, funkcionar ili vlasnik koji ima kontrolu također ima financijski interes u tom subjektu. Postojanje i važnost svake prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • uloge profesionalnih osoba u revizijskom timu; • je li vlasništvo nad subjektom raspršeno ili koncentrirano; • daje li interes ulagatelju mogućnost kontrole nad subjektom ili značajnog utjecaja na subjekt; i • značajnost financijskog interesa. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • isključivanje člana revizijskog tima s financijskim interesom iz revizijskog tima; ili • postojanje profesionalnog računovođe koji pregledava posao člana revizijskog tima. 290.114 Kada u svojstvu skrbnika tvrtka ili član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe ima izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u klijentu revizije, stvara se prijetnja na temelju osobnog interesa. Slično tome, prijetnja na temelju osobnog interesa nastala je kada: (
98. a)partner u uredu u kojem djeluje angažirani partner u vezi s revizijom, (
99. b)ostali partneri i uposlenici s funkcionarskim ovlastima koji klijentu revizije pružaju usluge koje ne uključuju izražavanje uvjerenja, osim onih kojima je uključenost minimalna, ili (
100. c)članovi njihove najuže obitelji, imaju izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u klijentu revizije kao povjerenici. Takav se interes neće imati osim ako: (
101. a)ni skrbnik, ni član najuže obitelji skrbnika, ni tvrtka nisu korisnici skrbništva; (
102. b)interes u klijentu revizije koji se drži u skrbništvu nije značajan za skrbništvo; (
103. c)se skrbništvom ne može imati značajan utjecaj na klijenta revizije; i (
104. d)skrbnik, član najuže obitelji skrbnika ili tvrtka ne mogu značajno utjecati na neku odluku o ulaganju koja uključuje financijski interes u klijentu revizije. 290.115 Članovi revizijskog tima će utvrditi je li nastala prijetnja na temelju osobnog interesa zbog znanog financijskog interesa u klijentu revizije koji imaju druge osobe uključujući: (
105. a)partnere i profesionalne osobe zaposlene u tvrtki, različite od onih koje su prethodno navedene ili članove njihove najuže obitelji; i (
106. b)osobe s bliskim osobnim odnosom s članom revizijskog tima. Stvaraju li ti interesi prijetnje na temelju osobnog interesa ovisit će o čimbenicima kao što su: • organizacijska i poslovna struktura tvrtke te njezina struktura izvještavanja; • vrsta odnosa između osobe i člana revizijskog tima. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • isključivanje člana revizijskog tima s osobnim odnosom iz revizijskog tima; • isključivanje člana revizijskog tima iz svakog značajnog donošenja odluka u vezi s revizijskim angažmanom; ili • postojanje profesionalnog računovođe koji pregledava posao člana revizijskog tima. 290.116 Ako tvrtka ili partner ili zaposlenik tvrtke ili član najuže obitelji te osobe, prima izravni financijski interes ili značajan neizravni financijski interes u nekom klijentu revizije, na primjer, kroz nasljedstvo, poklone ili kao posljedicu spajanja te držanje takvog interesa ne bi bilo dopušteno prema ovom odjeljku, tada: (
107. a)ako interes prima tvrtka, odmah će se prestati raspolagati financijskim interesom ili će se prestati raspolagati dovoljnim dijelom neizravnog financijskog interesa tako da preostali interes više nije značajan; (
108. b)ako interes prima član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe, osoba koja prima financijski interes odmah će prestati raspolagati financijskim interesom ili će prestati raspolagati dovoljnim iznosom neizravnog financijskog interesa tako da preostali interes više nije značajan; ili (
109. c)ako interes prima osoba koja nije član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe, prestat će se raspolagati financijskim interesom čim je to izvedivo ili će se prestati raspolagati dovoljnim dijelom neizravnog financijskog interesa tako da preostali interes više nije značajan. Ovisno o prestanku raspolaganja financijskim interesom, utvrdit će se je li nužna neka zaštita. 290.117 Kada nastane nenamjerno kršenje odredbi ovog odjeljka u vezi s financijskim interesom u nekom klijentu revizije, ne smatra se da to kompromitira neovisnost ako: (
110. a)tvrtka je ustanovila politike i postupke koji zahtijevaju da ju se promptno obavijesti o svakom kršenju nastalom na temelju kupovine, nasljeđivanja ili drugog stjecanja financijskog interesa u klijentu revizije; (
111. b)poduzete su radnje iz točaka 290.116 (
112. a)– (
113. c)već prema tome kako su primijenjene; i (
114. c)tvrtka primjenjuje druge zaštite kada je to nužno za ublažavanje svake preostale prijetnje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • postojanje profesionalnog računovođe koji pregledava posao člana revizijskog tima; ili • isključivanje osobe iz svakog odlučivanja o značajnoj odluci u vezi s revizijskim angažmanom. Tvrtka će odlučiti hoće li raspraviti to pitanje s onima koji su zaduženi za upravljanje. Zajmovi i garancije 290.118 Zajam ili garancija za zajam, članu revizijskog tima ili članu najuže obitelji te osobe ili tvrtki, od nekog klijenta revizije koji je banka ili slična institucija mogu stvoriti prijetnju neovisnosti. Ako zajam ili garancija nisu dani prema uobičajenim postupcima, uvjetima i zahtjevima pozajmljivanja, nastala bi prijetnja na temelju osobnog interesa koja bi bila toliko značajna da nema zaštite koja bi mogla ublažiti prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe ili tvrtka neće prihvatiti takav zajam ili garanciju. 290.119 Ako je dan zajam tvrtki od nekog klijenta revizije koji je banka ili slična institucija, prema uobičajenim postupcima, uvjetima i zahtjevima pozajmljivanja i zajam je značajan klijentu revizije ili tvrtki koja primi kredit, može biti moguće primijeniti zaštite za ublažavanje prijetnje na temelju osobnog interesa na prihvatljivu razinu. Primjer takve zaštite je da posao pregleda profesionalni računovođa iz umrežene tvrtke koji nije uključen u reviziju niti je primio kredit. 290.120 Zajam, ili garancija za zajam, od klijenta revizije koji je banka ili slična institucija, članu revizijskog tima ili članu najuže obitelji te osobe, ne stvaraju prijetnju neovisnosti ako su kredit ili garancija odobreni prema uobičajenim postupcima, uvjetima i zahtjevima pozajmljivanja. Primjeri takvih kredita uključuju stambene hipotekarne kredite, dozvoljeni minus na računima (okvirne kredite), kredite za automobile i dozvoljeni minus na karticama. 290.121 Ako tvrtka ili član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe prihvate zajam, ili imaju garanciju za posudbu, od klijenta revizije koji nije banka ili slična institucija, nastala prijetnja na temelju osobnog interesa bila bi toliko značajna da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu, osim ako su zajam ili garancija neznačajni istodobno i (
115. a)tvrtki ili članu revizijskog tima i članu najuže obitelji i (
116. b)klijentu. 290.122 Slično tome, ako tvrtka ili član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe odobre zajam klijentu revizije ili garantiraju za njegov zajam, nastala prijetnja na temelju osobnog interesa bila bi toliko značajna da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu, osim ako su zajam ili garancija neznačajni istodobno i (
117. a)tvrtki ili članu revizijskog tima i članu najuže obitelji i (
118. b)klijentu. 290.123 Ako tvrtka ili član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe imaju depozite ili brokerski račun kod klijenta revizije koji je banka, broker ili slična institucija, nije nastala prijetnja neovisnosti ako se depozit ili račun vodi prema uobičajenim komercijalnim uvjetima. Poslovni odnosi 290.124 Bliski poslovni odnos između tvrtke ili člana revizijskog tima ili člana najuže obitelji te osobe i klijenta revizije ili njegovog menadžmenta nastaje iz komercijalnog odnosa ili zajedničkog financijskog interesa i može stvoriti prijetnje na temelju osobnog interesa ili prijetnje na temelju zbliženosti. Primjeri takvih odnosa uključuju: • postojanje financijskih interesa u zajedničkom pothvatu s klijentom ili vlasnikom koji ima kontrolu, direktorom, funkcionarom ili drugom osobom koja obavlja više menadžerske poslove za tog klijenta; • aranžmane koji objedinjavaju jednu ili više usluga ili proizvoda tvrtke s jednom ili više usluga ili proizvoda klijenta i s kojima se trguje u paketu u kojem se poziva na obje stranke; i • distribucijske ili marketinške aranžmane prema kojima tvrtka distribuira ili prodaje klijentove proizvode ili usluge, ili klijent distribuira ili prodaje tvrtkine proizvode ili usluge. Osim ako neki financijski interes nije beznačajan i poslovni odnos nije nevažan tvrtki i klijentu ili njegovom menadž-mentu, nastala prijetnja bila bi toliko značajna da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu. Stoga, osim ako financijski interes nije beznačajan i poslovni odnos nije nevažan, neće se ući u poslovni odnos ili će se on smanjiti do razine nevažnosti ili će se prekinuti. U slučaju člana revizijskog tima, osim ako neki financijski interes nije beznačajan i poslovni odnos nije nevažan tom članu, osobu će se maknuti iz revizijskog tima. Ako postoji poslovni odnos između člana najuže obitelji člana revizijskog tima i klijenta revizije ili njegovog menadžmenta, ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. 290.125 Poslovni odnos u kojem tvrtka ili član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe ima interes u subjektu s malobrojnim vlasnicima čijim se dionicama javno trguje, kada klijent revizije ili direktor ili funkcionar klijenta ili bilo koja grupa njih također ima interes u tom subjektu, ne stvara prijetnju neovisnosti ako: (
119. a)poslovni odnos je nevažan tvrtki, članu revizijskog tima i članu najuže obitelji i klijentu; (
120. b)financijski interes je beznačajan ulagatelju ili grupi ulagatelja; i (
121. c)financijski interes ne daje ulagatelju ili grupi ulagatelja mogućnost kontrole nad subjektom s malobrojnim vlasnicima čijim se dionicama javno trguje. 290.126 Kupovanje roba i usluga od nekog klijenta revizije koje obavi tvrtka ili član revizijskog tima ili član najuže obitelji te osobe obično ne stvara prijetnju neovisnosti ako se transakcija odvije kroz uobičajeni tijek poslovanja i odmak koji imaju neovisne osobe. Međutim, te transakcije mogu biti takvog sadržaja ili veličine da stvaraju prijetnju na temelju osobnog interesa. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • smanjivanje veličine transakcije ili odustajanje od nje; ili • isključivanje osobe iz revizijskog tima. Obiteljski i osobni odnosi 290.127 Obiteljski i osobni odnosi između člana revizijskog tima i direktora ili funkcionara ili određenih uposlenika (ovisno o njihovim ulogama) klijenta revizije mogu stvoriti prijetnje na temelju osobnog interesa, prijetnje na temelju zbliženosti i prijetnje uslijed zastrašenosti. Postojanje i važnost svake prijetnje ovisit će o brojnim čimbenicima, uključujući o odgovornostima osobe u revizijskom timu, ulozi člana obitelji ili druge osobe unutar klijenta te o bliskosti odnosa. 290.128 Kada je član najuže obitelji člana revizijskog tima: (
122. a)direktor ili funkcionar klijenta revizije, ili (
123. b)zaposlenik na položaju sa značajnim utjecajem na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje, ili je bio u takvom položaju tijekom bilo kojeg razdoblja obuhvaćenog angažmanom ili financijskim izvještajima, prijetnje neovisnosti mogu se samo ublažiti na prihvatljivu razinu isključivanjem osobe iz revizijskog tima. Bliskost odnosa je takva da nema drugih zaštita koje bi ublažile prijetnju na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, ni jedna osoba koja ima takav odnos, neće biti član revizijskog tima. 290.129 Prijetnje neovisnosti nastaju kada je član najuže obitelji člana revizijskog tima zaposlenik na položaju da značajno utječe na klijentov financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove. Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • položaj koji ima član najuže obitelji; i • uloga koju profesionalna osoba ima u revizijskom timu. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • isključivanje osobe iz revizijskog tima; ili • strukturiranje odgovornosti revizijskog tima tako da profesionalna osoba ne radi s pitanjima koja su u nadležnosti člana najuže obitelji. 290.130 Prijetnje neovisnosti nastaju kada je član uže obitelji člana revizijskog tima: • direktor ili funkcionar klijenta revizije; ili • zaposlenik na položaju da ima značajni utjecaj na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje. Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta odnosa između člana revizijskog tima i člana uže obitelji; • položaj koji ima član uže obitelji; i • uloga profesionalne osobe u revizijskom timu. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • isključivanje osobe iz revizijskog tima; ili • strukturiranje odgovornosti revizijskog tima tako da profesionalna osoba ne radi s pitanjima koja su u nadležnosti člana uže obitelji. 290.131 Prijetnje neovisnosti nastaju kada član revizijskog tima ima bliski odnos s osobom koja nije član najuže ili uže obitelji, nego je direktor ili funkcionar ili zaposlenik na položaju sa značajnim utjecajem na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje. Član revizijskog tima koji ima takav odnos će se posavjetovati u skladu s politikama i postupcima tvrtke. Važnost prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta odnosa između osobe i člana revizijskog tima; • položaj koji osoba ima kod klijenta; i • uloga profesionalne osobe u revizijskom timu. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • isključivanje profesionalne osobe iz revizijskog tima; ili • strukturiranje odgovornosti revizijskog tima tako da profesionalna osoba ne radi s pitanjima koja su u nadležnosti osobe s kojom ima bliski odnos. 290.132 Prijetnje na temelju osobnog interesa, prijetnje na temelju zbliženosti ili prijetnje uslijed zastrašenosti mogu nastati iz osobnog ili obiteljskog odnosa između (
124. a)partnera ili zaposlenika tvrtke koji nije član revizijskog tima i (
125. b)direktora ili funkcionara klijenta revizije ili zaposlenika na položaju sa značajnim utjecajem na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje. Partneri i zaposlenici tvrtke koji su svjesni postojanja takvih odnosa će se posavjetovati u skladu s politikama i postupcima tvrtke. Postojanje i važnost svake prijetnje ovisit će o čimbenicima kao što su: • vrsta odnosa između partnera ili zaposlenika tvrtke i direktora ili funkcionara ili zaposlenika klijenta; • međusobni odnos partnera ili zaposlenika tvrtke s revizijskim timom; • položaj partnera ili zaposlenika unutar tvrtke; i • položaj koji osoba ima unutar klijenta. Ocijenit će se važnost svake prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • strukturiranje odgovornosti partnera ili zaposlenika kako bi se smanjio svaki mogući utjecaj na revizijski angažman; ili • postojanje profesionalnog računovođe koji pregledava obavljeni relevantni revizijski posao. 290.133 Kada nastane nenamjerno kršenje odredbi ovog odjeljka koje se odnose na obiteljske i osobne odnose, ne smatra se da to kompromitira neovisnost ako: (
126. a)tvrtka je ustanovila politike i postupke koji zahtijevaju da ju se promptno obavijesti o svakom kršenju nastalom uslijed promjene u zaposleničkom statusu njihovih članova najuže ili uže obitelji ili drugim osobnim odnosima koji stvaraju prijetnje neovisnosti; (
127. b)nenamjerno kršenje povezano je s članom najuže obitelji člana revizijskog tima koji je postao direktor ili funkcionar klijenta revizije ili je dobio položaj sa značajnim utjecajem na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje i profesionalna osoba je maknuta iz revizijskog tima; i (
128. c)tvrtka primjenjuje druge zaštite kada je to nužno za ublažavanje svake preostale prijetnje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • postojanje profesionalnog računovođe koji pregledava posao člana revizijskog tima; ili • isključivanje relevantne profesionalne osobe iz svakog značajnog donošenja odluka u vezi s angažmanom. Tvrtka će odlučiti hoće li raspraviti to pitanje s onima koji su zaduženi za upravljanje. Zapošljavanje u klijentu revizije 290.134 Prijetnje na temelju zbliženosti ili prijetnje uslijed zastrašenosti mogu nastati ako je direktor ili funkcionar klijenta revizije ili zaposlenik na položaju sa značajnim utjecajem na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje bio član revizijskog tima ili partner tvrtke. 290.135 Ako se bivši član revizijskog tima ili partner tvrtke pridružio klijentu revizije na takvom položaju i zadržana je značajna povezanost između tvrtke i osobe, prijetnja bi bila toliko značajna da nema zaštite koja bi ublažila prijetnju na prihvatljivu razinu. Zbog toga, smatralo bi se da je kompromitirana neovisnost ako bi se bivši član revizijskog tima ili partner pridružio klijentu kao direktor ili funkcionar ili kao zaposlenik na položaju sa značajnim utjecajem na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje, osim ako: (
129. a)osoba nema pravo na neke beneficije ili isplate od tvrtke, osim onih koje su u skladu s nepromjenjivim ranije utvrđenim aranžmanima i svaki iznos koji tvrtka duguje osobi nije značajan za tvrtku; i (
130. b)osoba ne prekine sudjelovati, ili stvarati dojam da sudjeluje, u poslovanju tvrtke ili profesionalnim aktivnostima. 290.136 Ako se bivši član revizijskog tima ili partner tvrtke pridružio klijentu revizije na takvom položaju i više ne postoji značajna povezanost između tvrtke i osobe, postojanje i važnost svake prijetnje na temelju zbliženosti ili prijetnje uslijed zastrašenosti ovisit će o čimbenicima kao što su: • položaj koji osoba ima u klijentu; • bilo koja uključenost koju će imati osoba u vezi s revizijskim timom; • protok vremena od kada je osoba bila član revizijskog tima ili partner tvrtke; i • prijašnji položaj osobe unutar revizijskog tima ili tvrtke, primjerice, je li osoba bila zadužena za redovito kontaktiranje s klijentovim menadžmentom ili s onima koji su zaduženi za upravljanje. Ocijenit će se važnost svake nastale prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • mijenjanje plana revizije; • dodjeljivanje osoba revizijskom timu koje imaju dostatno iskustvo u odnosu na osobu koja se pridružila klijentu; ili • postojanje profesionalnog računovođe koji pregledava posao bivšeg člana revizijskog tima. 290.137 Ako se bivši partner tvrtke ranije pridružio subjektu na takvom položaju i subjekt naknadno postane tvrtkin klijent revizije, ocijenit će se važnost svake prijetnje neovisnosti i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. 290.138 Prijetnja na temelju osobnog interesa nastaje kada član revizijskog tima sudjeluje u revizijskom angažmanu, znajući pritom da će se, ili se može, član revizijskog tima pridružiti klijentu u neko vrijeme u budućnosti. Politike i postupci tvrtke će od članova revizijskog tima zahtijevati da obavijeste tvrtku kada započnu s klijentom pregovore o zapošljavanju. Po primitku takve obavijesti, ocijenit će se važnost prijetnje i primijenit će se zaštite kada je to nužno za uklanjanje prijetnje ili njezino ublažavanje na prihvatljivu razinu. Primjeri takve zaštite uključuju: • isključivanje osobe iz revizijskog tima; ili • pregled svake važne prosudbe koju je ta osoba obavila dok je bila u timu. Klijenti revizija koji su subjekti od javnog interesa 290.139 Prijetnje na temelju zbliženosti ili prijetnje uslijed zastrašenosti nastaju kada se ključni partner revizije pridruži klijentu revizije koji je subjekt od javnog interesa kao: (
131. a)direktor ili funkcionar subjekta; ili (
132. b)zaposlenik na položaju sa značajnim utjecajem na pripremanje klijentovih računovodstvenih evidencija ili financijskih izvještaja o kojima će tvrtka izraziti mišljenje. Neovisnost bi se smatrala kompromitiranom osim ako je, nakon što je partner prestao biti ključni partner revizije, subjekt od javnog interesa izdao revidirane financijske izvještaje koji obuhvaćaju razdoblje ne kraće od dvanaest mjeseci i partner nije bio član revizijskog tima u vezi s revizijom tih financijski