Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 030-02/2009-01/11 od 12. srpnja 2012.

Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 030-02/2009-01/11 od 12. srpnja 2012. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 030-02/2009-01/11 od 12. srpnja 2012. NN 114/2012 (17.10.2012.), Rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja klasa: UP/I 030-02/2009-01/11 od 12. srpnja 2012. AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA 2490 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, temeljem članaka 34. i 35. stavka 1. točke 2. i 5. te članka 57. točke 3. u svezi s člankom 16. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 122/03), u upravnom postupku utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja pokrenutom po zahtjevu poduzetnika Amis Telekom d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Bani 75, zastupanog po punomoćniku E. K., odvjetniku iz Odvjetničkog društva, sa sjedištem u Z., protiv poduzetnika Hrvatski Telekom d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Savska cesta 32, i njegovog povezanog društva, poduzetnika Iskon Internet d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Garićgradska 18, zastupani po odvjetnicima M. V. M. i I. M. iz Odvjetničkog ureda iz Z., temeljem odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: mr. sc. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća, Mladen Cerovac, mag. iur., zamjenik predsjednice Vijeća, Milivoj Maršić, dipl. oec., Vesna Patrlj, dipl. iur. i dr. sc. Mirna Pavletić-Župić, članovi Vijeća, sa 111. sjednice, održane 12. srpnja 2012., donosi RJEŠENJE I. Odbija se zahtjev poduzetnika Amis Telekom d.o.o. protiv poduzetnika Hrvatski Telekom d.d. i njegovog povezanog društva, poduzetnika Iskon Internet d.d., radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja, na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u smislu članka 16. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kao na zakonu neosnovan. II. Poduzetnik Amis Telekom d.o.o. dužan je poduzetniku Hrvatski Telekom d.d. i njegovom povezanom društvu, poduzetniku Iskon Internet d.d. nadoknaditi troškove za pravno zastupanje u ukupnom iznosu od 19.125,00 kuna, odnosno u iznosu od 9.562,50 kuna svakom od navedenih poduzetnika. Rok izvršenja: 15 (petnaest) dana od dana dostave ovoga rješenja. III. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«. 1. Zahtjev poduzetnika Amis Telekom d.o.o. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 23. travnja 2009. zahtjev poduzetnika Amis Telekom d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Bani 75 (dalje: Amis) radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, zlouporabom vladajućeg položaja, protiv poduzetnika HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Savska cesta 32 (sada: Hrvatski Telekom d.d.; dalje: HT) i njegovog povezanog društva, poduzetnika Iskon Internet d.d., sa sjedištem u Zagrebu, Garićgradska 18 (dalje: Iskon) i zahtjev za pokretanjem postupka utvrđivanja zabranjenog sporazuma koji je prema navodima Amisa sklopljen između HT-a i Iskona. U predmetnom zahtjevu u bitnome se navodi o predatorskim cijenama Iskonovih maloprodajnih usluga, odnosno paketa usluga koji obuhvaćaju usluge pristupa širokopojasnom internetu, telefoniju i televiziju putem IP protokola. Amis u bitnome navodi kako Iskon s maloprodajnom ponudom širokopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokalne petlje odnosno dual play paketa (pristup internetu i telefonija) započinje u rujnu 2006. godine pri čemu je maloprodajna cijena za paket brzine 1Mbps/256kbps s uključenim neograničenim prometom iznosila 239,00 kuna s porezom na dodanu vrijednost (PDV). Nadalje, Amis u bitnome navodi kako je uvođenjem novih korisničkih paketa širokopojasnog pristupa internetu utemeljenih na neograničenom pristupu (neograničen prometom, flat rate) Amis uspostavio na hrvatskom tržištu cjenovni model sukladan trendovima u EU, ponudu kombinacije ADSL pristupa i javne govorne usluge i to za korisnika po vrlo pristupačnim cijenama. Početkom 2007. godine, Amis je prvi operator koji je uveo pakete ADSL pristupne brzine 1 Mbps kombiniran s fiksnim telefonskim priključkom i 60 minuta besplatnih poziva u nacionalnoj mreži, po cijeni od 152,50 kuna s uključenim PDV-om. Takav pomak, opisuje Amis bio je dugo očekivan s obzirom na to da su tržišni udjeli operatora sa znatnijom tržišnom snagom u zemljama EU većim dijelom niži od 50 posto, te da su u to vrijeme, cijene usluga bile i do 70 posto niže od cijena HT-a. Kao reakciju na liberalizaciju tržišta, HT u dogovoru s Iskonom razdvaja ponudu svojih usluga na dva dijela: usluge za korisnike kojima su dostupne usluge alternativnih operatora (koji nude usluge putem izdvojene lokalne petlje) i usluge za korisnike kojima usluge alternativnih operatora nisu dostupne. Usluge za korisnike, kojima su dostupne usluge alternativnih operatora, HT nudi putem Iskona – Iskon Duo, a usluge za ostale korisnike putem branda MaxADSL. Prema podacima iz zahtjeva Amisa proizlazi kako Iskon ranije navedenu uslugu dual play paketa (pristup internetu i telefonija) s neograničenim prometom koja je iznosila 239,00 kuna, u lipnju 2007. godine spušta na iznos od 150,00 kuna s PDV-om. Amis navodi kako Iskon u travnju 2009. godine započinje s ponudom IPTV usluge u obliku Iskon.TV usluge te navodi i o predatorskim cijenama Iskonovih maloprodajnih usluga koje uključuje TV uslugu. Rezultat takvog ponašanja monopoliste HT-a i njegovog povezanog društva Iskon, je da dvije godine nakon početka liberalizacije izdvojene lokalne petlje zajedno ostvaruju tržišni udjel od 92 posto na tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a. Kao mjerodavno tržište, Amis je predložio tržište širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva u Republici Hrvatskoj. Također, Amis navodi da je između HT-a i Iskona sklopljen zabranjeni sporazum, kojim se narušava i ograničava tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu i to tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Neformalnim sporazumom dogovorene su predatorske cijene za maloprodajne usluge Iskonovih paketa koji obuhvaćaju usluge pristupa širokopojasnom internetu, telefoniju i televiziju putem IP protokola. Amis navodi kako sasvim opravdano sumnja da između HT-a i Iskona postoji usmeni neformalni sporazum u svezi cijena usluge širokopojasnog pristupa internetu na maloprodajnom tržištu, a dodatno i sporazum o području na kojima će Iskon nuditi te usluge. Amis je u predmetnom zahtjevu tražio da Agencija donese privremeno rješenje kojim će se HT-u naložiti primjena niže cijene izdvojene lokalne petlje, Iskonu zabraniti paketi usluga koji za svrhu imaju istiskivanje konkurencije sa tržišta te kojim će se HT-u i Iskonu zabraniti daljnje narušavanje tržišnog natjecanja u bilo kojem obliku. 2. Stranke u postupku 2.1. Amis Amis je alternativni operator na elektroničkim komunikacijskim tržištima u Republici Hrvatskoj, prisutan na hrvatskom tržištu od 2003. godine. Odlukom Hrvatske agencije za telekomunikacije od 28. travnja 2005. godine, Amis je postao fiksni operator i tada postojećoj ponudi dodao uslugu povoljnijeg telefoniranja prema nacionalnim i međunarodnim fiksnim i mobilnim mrežama. Amis ima status broadband telekom operatora, koji putem vlastite infrastrukture nudi širokopojasni pristup internetu i druge telekomunikacijske usluge. Investitori te imatelji udjela u temeljnom kapitalu poduzetnika Amis su Iris Capital iz Francuske i KBC Private Equity iz Belgije u jednakom udjelu u temeljnom kapitalu. Iris i KBC aktivno ulažu u razvoj različitih firmi s područja telekomunikacija i informacijskih tehnologija primarno u Europi. 2.2. HT HT je bivši monopolistički operator koji je prije liberalizacije tržišta bio jedini pružatelj, a danas je najznačajniji pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži u Republici Hrvatskoj. Do 1999. godine, HT je bio u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske. U listopadu 1999. godine, vlasnik 35 posto udjela u HT-u postaje poduzetnik Deutsche Telekom AG iz Njemačke. U listopadu 2001. godine Deutsche Telekom AG postaje većinski imatelj udjela HT-a s udjelom od 51 posto u vlasničkoj strukturi, dok je imatelj preostalog dijela ostala Republika Hrvatska. Uslugu širokopojasnog pristupa internetu krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj HT je počeo pružati 2003. godine putem vlastite elektroničke komunikacijske mreže kao prvi operator na tržištu i od tada bilježi najveći broj korisnika usluge širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj. 2.3. Iskon Iskon je pružatelj elektroničkih komunikacijskih usluga privatnim i poslovnim korisnicima koje se temelje na širokopojasnom internetu. Prije preuzimanja od strane HT-a u 2006. godini, Iskon je bio jedan od vodećih alternativnih operatora i pružatelja internet usluga u Republici Hrvatskoj. Od preuzimanja od strane HT-a, Iskon unutar T-HT Grupe posluje kao samostalno trgovačko društvo u kojem je HT imatelj 100 posto udjela u temeljnom kapitalu. Iskon unutar T-HT Grupe pretežito pokriva segment korisnika koji daju prednost alternativnim proizvodima i koje HT do 2006. nije intenzivno posluživao. Budući da je HT imatelj 100 posto dionica Iskona, u smislu članka 5. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 122/03; dalje: ZZTN), Iskon se smatra poduzetnikom pod kontrolom HT-a. S aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, HT i Iskon smatraju se jednim gospodarskim subjektom. Naime, člankom 5. ZZTN-a propisano je da se poduzetnikom pod kontrolom drugog poduzetnika smatra poduzetnik u kojem drugi poduzetnik izravno ili neizravno ima više od polovine udjela ili dionica i/ili koji može ostvarivati više od polovine glasačkih prava odnosno ima pravo na postavljanje više od polovine članova uprave, nadzornog odbora ili odgovarajućeg tijela za upravljanje i vođenje poslova te na drugi način ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika. Slijedom navedenog, radi ispravnog tumačenja podataka i činjenica u daljnjem tekstu obrazloženja ovoga rješenja, HT i njegovo povezano društvo Iskon kao jedan gospodarski subjekt u tekstu obrazloženja ovoga rješenja označavaju se kao T-HT Grupa. Međutim, budući da se predmetni zahtjev odnosi na specifična postupanja Iskona, Agencija je u postupku utvrđivala činjenice koje se odnose isključivo na Iskon kao zasebnu pravnu osobu, a koje su relevantne u ovom slučaju. U tom smislu, u tekstu obrazloženja ovoga rješenja ispravno je razlikovati T-HT Grupu kao jedan gospodarski subjekt, odnosno HT i Iskon kao zasebne pravne osobe. 3. Primijenjeni propisi Agencija je u provedbi predmetnog upravnog postupka primijenila odredbe ZZTN-a, Uredbe o načinu utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, broj 51/2004; dalje: Uredba o mjerodavnom tržištu) te Zakon o općem upravnom postupku, kojim se uređuju pitanja provedbe upravnog postupka pred Agencijom u dijelu koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, u smislu članka 39. ZZTN-a. Iako je u tijeku postupka 1. listopada 2010. stupio na snagu novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj: 79/09), sukladno članku 75. tog danas važećeg zakona zahtjevi za pokretanje postupaka za koje je nadležna Agencija zaprimljeni do 30. rujna 2010., kao i postupci koji su pokrenuti u Agenciji do 30. rujna 2010., okončat će se primjenom odredaba ZZTN-a te podzakonskih akata donesenih na temelju ZZTN-a. Temeljem članka 39. ZZTN-a, u postupcima pred Agencijom ukoliko nije drugačije propisano ZZTN-om, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Iako je u tijeku postupka, 1. siječnja 2010. stupio na snagu novi Zakon o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 47/09), sukladno članku 168. tog danas važećeg zakona, postupci započeti do stupanja na snagu Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj 47/09), nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj: 53/91 i 103/96). S obzirom na to da je zahtjev Amisa zaprimljen u Agenciji na nadležno postupanje 23. travnja 2009. u konkretnom slučaju Agencija je primijenila odredbe ZZTN-a i Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, broj: 53/91 i 103/96; dalje: ZUP). Nadalje, Agencija je u ocjeni ovoga konkretnog slučaja, podredno, na odgovarajući način, primjenjivala kriterije poredbenog prava Europske unije (dalje: EU). Naime, člankom 35. stavkom 3. ZZTN-a propisano je da Agencija u ocjeni svih oblika sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, u skladu s člankom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 14/01; dalje: SSP), na odgovarajući način primjenjuje kriterije koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tržišnom natjecanju u EZ. Člankom 70. stavkom 2. SSP-a određuje se da će se svako ponašanje suprotno pravilima tržišnog natjecanja ocjenjivati na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EZ, posebice članaka 81., 82. i 86. Ugovora o osnivanju EZ-a i instrumenata za tumačenje koje su usvojile njezine institucije, a koji su stupanjem na snagu Ugovora iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji odnosno Ugovora o funkcioniranju EU postali članci 101., 102. i 106. Polazeći od navedenih odredbi SSP-a, cjelokupna pravna stečevina Europske unije (acquis communautaire), koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo Europske unije, ali i sudska praksa, prvenstveno praksa Suda EU, važan je interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tih propisa. U tom smislu, Agencija je u ovom slučaju koristila standarde koji proizlaze iz Priopćenja Komisije – Upute o provedbenim prioritetima Komisije u primjeni članka 82. Ugovora o EZ-u na postupanja poduzetnika u vladajućem položaju koja za posljedicu mogu imati zlouporabu u smislu isključivanja konkurenata s tržišta (Communication from the Commission — Guidance on the Commission’s enforcement priorities in applying Article 82 of the EC Treaty to abusive exclusionary conduct by dominant undertakings, OJ C 45/7, od 24. veljače 2009.; dalje: Uputa Komisije o primjeni članka 82. Ugovora o EZ). Navedeni dokument dostupan je na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.

1. eu)te na internet stranicama Agencije (http://www.aztn.
2. hr)u prijevodu na hrvatski jezik. Nadalje, Agencija je izvršila uvid u Raspravni dokument Europske komisije o članku 82. (DG Competition discussion paper on the application of Article 82 of the Treaty to exclusionary abuses, Bruxelles, prosinac 2005.). Navedeni dokument dostupan je na internetskim stranicama Europske komisije (http://ec.europa.eu). Pored navedenog, Agencija je izvršila uvid u Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj (ex ante) regulaciji (Commission Recommendation of 17 December 2007 on relevant product and service markets within the electronic communications sector susceptible to ex ante regulation in accordance with Directive 2002/21/EC of the European Parliament and of the Council on a common regulatory framework for electronic communications networks and services, OJ L 344/65, od 28. prosinca 2007. godine), dostupne na internetskoj stranici Europske komisije (http://ec.europa.eu). Nadalje, u ocjeni ovoga slučaja Agencija je na odgovarajući način primjenjivala kriterije koji proizlaze iz sljedeće komparativne prakse: • Presuda Suda EU od 14. veljače 1978. godine u predmetu 27/76 United Brands Company and United Brands Continental BV v Commission [1978] ECR 207 (dalje: predmet United Brands), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu); • Presuda Općeg suda od 1. travnja 1993. godine u predmetu T-65/89 BPB Industries Plc and British Gypsum Ltd v Commission [1993] ECR II-39 (dalje: predmet BPB Industries), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu); • Presuda Općeg suda od 7. listopada 1999. godine u predmetu T-228/97 Irish Sugar plc v Commission [1999] ECR II-2969 (dalje: predmet Irish Sugar), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu); • Presuda Suda EU od 3. srpnja 1991. godine u predmetu AKZO Chemie BV v Commission, C-62/86, [1991] ECR I-3359 (dalje: predmet AKZO), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu); • Presuda Općeg suda od 6. listopada 1994. godine u predmetu T-83/91 Tetra Pak International v Commission [1994] ECR II-755 (dalje: predmet Tetra Pak II), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu); • Presuda Suda EU od 14. studenog 1996. godine u predmetu C-333/94P Tetra Pak International SA v Commission of the European Communities [1996] ECR I-5951, dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu); • Odluka Europske komisije od 16. srpnja 2003. u predmetu COMP/38.233 – Wanadoo Interactive (dalje: predmet Wanadoo), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu); • Presuda Općeg suda od 30. siječnja 2007. godine u predmetu T-340/03 France Télécom SA. v Commission (dalje: predmet France Télécom), dostupna na internetskoj stranici EUR-lexa, zakonodavstva i drugih javnih dokumenata Europske unije (http://eur-lex.europa.eu). S obzirom na to da je tržište elektroničkih komunikacija na odgovarajući način predmet prethodne regulacije (ex ante regulacija) sukladno propisima o elektroničkim komunikacijama (ranije propisima o telekomunikacijama), Agencija je u ocjeni predmetnog slučaja izvršila uvid u sljedeće relevantne odluke te ostale dokumente HAKOM-a i to: • Rješenje od 14. rujna 2006. godine, klasa: 344-01/06-01/220, urbroj: 376-06-12, kojim su HT i Iskon proglašeni operatorima sa zajedničkom znatnijom tržišnom snagom, koje je dostavljeno kao privitak dopisa Iskona od 22. veljače 2010. godine; • Odluka od 22. siječnja 2007. godine, klasa: 344-01/06-01/628; urbroj: 376-11-06-38, kojom se izdaje suglasnost na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži prema tarifnom paketu »Paket 1« i »Paket 2«, koja je dostavljena kao privitak dopisa HAKOM-a od 11. studenog 2010. godine; • Rješenje od 6. rujna 2007. godine, klasa: 344-01/07-01/365; urbroj: 376-11-07-03, kojim se izdaje suglasnost na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u okviru karakteristika određenih tarifnim paketima »Iskon.DUO Paket 1« i »Iskon.DUO Paket 2«, koje je dostavljeno kao privitak dopisa HAKOM-a od 11. studenog 2010. godine; • Rješenje od 17. ožujka 2008. godine, klasa: 344-01/08-01/127, urbroj: 376-11-08-02, kojim se izdaje suglasnost na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u okviru karakteristika određenih tarifnim paketima »Iskon.DUO Paket A«, a odbija se zahtjev za izdavanje suglasnosti na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži u okviru karakteristika određenih tarifnim paketima »Iskon.DUO Paket B« i »Iskon.DUO Paket C«, koje je dostavljeno kao privitak dopisa HAKOM-a od 11. studenog 2010. godine; • Odluka od 17. srpnja 2009. godine, klasa: 344-01/09-01/1079, urbroj: 376-11-09-01, kojom je HT određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa i dokument »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« koji je sastavni dio te odluke, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr);• Odluka od 17. srpnja 2009. godine, klasa: 344-01/09-01/1080, urbroj: 376-11-09-01, kojom je HT određen operatorom sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji i dokument »Analiza tržišta veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi (uključujući dijeljeni ili potpuni izdvojeni pristup) na fiksnoj lokaciji« koji je sastavni dio te odluke, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr); • Prijedlog odluke od 15. siječnja 2010. godine, klasa: UP/I-344-01/09-01/2946, urbroj: 376-11-10-10, kojom se HT-u određuje veleprodajne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 49 posto, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr); • Odluka od 12. ožujka 2010. godine, klasa: UP/I-344-01/09-01/2946, urbroj: 376-11-10-10, kojom se HT-u određuje veleprodajne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 40 posto, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr); • Odluka od 16. studenog 2011. godine, klasa: UP/I-344-01/11-09/11, urbroj: 376-11/DJ-11-8 (DJ), kojom se HT-u određuje veleprodajne cijene usluge bitstream pristupa na IP razini na temelju bakrene parice primjenom »postotka X« u iznosu od 60 posto, dostupno na internet stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr); • »Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Republike Hrvatske za razdoblje od 2002. godine do 2008. godine« (»Narodne novine«, broj 129/09); • »Odgovor Hrvatske Agencije za poštu i elektroničke komunikacije na komentare zaprimljene u sklopu javne rasprave na temu Računovodstveno odvajanje i troškovno računovodstvo«, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr); • »Tromjesečni usporedni podaci tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj – 2011.«, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom. hr); • »Analiza tržišta prema Akcijskom planu provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu«, srpanj 2007. godine, dostupno na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr). Također, Agencija je izvršila uvid i u sljedeći relevantan propis i dokumentaciju: • Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji (»Narodne novine«, broj 45/2005); • »Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2008. godine« iz rujna 2006. godine izrađena od strane tadašnjeg Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, dostupno na internetskoj stranici Vlade Republike Hrvatske (http://www. vlada.hr); • »Provedbeni program Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2013. godine«, iz listopada 2011. godine, Vlada Republike Hrvatske, dostupno na internetskoj stranici Vlade Republike Hrvatske (http://www. vlada.hr); • Studija »Regulatorne mjere za intenziviranje razvoja konkurentnosti na pripadajućem maloprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu«, lipanj 2009., izrađena od strane poduzetnika Lator d.o.o. za potrebe HAKOM-a prema Ugovoru br. 07/09 između HAKOM-a i Lator d.o.o. od 24. travnja 2009., dostupna na internetskoj stranici HAKOM-a (http://www.hakom.hr); • »Ugovori sklopljeni 5. listopada 1999. između Republike Hrvatske, društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. i društva Deutsche Telekom AG – sažetci«, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, ožujak 2005., dostupno na internetskoj stranici Ministarstva prometa, prometa i infrastrukture (http://www.mmpi.hr); • Ugovori sklopljeni 17. listopada 2001. između Republike Hrvatske, društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. i društva Deutsche Telekom AG – sažetci«, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, siječanj 2005., dostupno na internetskoj stranici Ministarstva prometa, prometa i infrastrukture (http://www. mmpi.hr); • Broadband access in the EU: situation at 1 July 2008, COCOM08-41 FINAL, Europska komisija, 28. studeni 2008., dostupno na internetskoj stranici Europske komisije (http://ec.europa.eu); • Report I Annex Cross-Country Tables – Supply of services in monitoring regulatory and market developments for electronic communications and information society services in Enlargement Countries, Cullen International, 30. rujan 2008., dostupno na internetskoj stranici Cullen Internationala (http://www.cullen-international.com); • Broadband market competition report, ERG, svibanj 2005., dostupno na internetskoj stranici BEREC-a – Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (http://erg.eu.int). 4. Prethodno ispitivanje stanja na tržištu Temeljem članka 37. točke 9. ZZTN-a, provedeno je prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu, odnosno zatraženo je očitovanje od HT-a i Iskona kako bi se utvrdilo postoje li uvjeti za donošenje zaključka o pokretanju postupka u konkretnom predmetu, u smislu članka 41. stavka 1. i članka 46., a u svezi članka 16. ZZTN-a. Dana 28. svibnja 2009. zaprimljeno je očitovanje HT-a u kojem se u bitnome navodi kako su poduzetnici Iskon i Amis alternativni operatori te je logično za pretpostaviti kako će troškovi i cijene istih biti niže od cijena HT-a. Nadalje, HT navodi kako HT i Iskon pružaju usluge širokopojasnog pristupa internetu na cijelom području Republike Hrvatske, ovisno o tehničkim mogućnostima. Svaki alternativni operator svoju maloprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa internetu može pružati na nekoliko načina i to putem vlastite infrastrukture ili koristeći veleprodajne proizvode i usluge HT-a. Veleprodajni proizvodi HT-a su, između ostalog, izdvojena lokalna petlja (ULL) ili veleprodajni širokopojasni pristup. Obje usluge u nadležnosti su regulatora Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (dalje: HAKOM). HT također navodi kako na tržištu pruža i uslugu pod nazivom ADSL transport. Temeljem rečene usluge, alternativni operatori, mogu korisnicima pružati i samo uslugu ADSL prometa ne pružajući istovremeno i uslugu ADSL pristupa. Nadalje, HT navodi kako poduzetnik Amis pod jednakim uvjetima kao i poduzetnik Iskon može pružati IPTV uslugu (IPTV predstavlja skraćenicu od naziva na engleskom jeziku Internet Protocol TV, a u bitnome se odnosi na uslugu prijenosa pretežito televizijskih programa putem širokopojasne mreže) svojim korisnicima te da je zahtjev Amisa neosnovan. Iskon, u očitovanju zaprimljenom 28. svibnja 2009. godine, u bitnome je naveo kako ima jednake, odnosno slične cijene kao i svaki drugi alternativni operator te ulazi u kolokacijske prostore u svrhu pružanja svoje djelatnosti, a ne radi politike istiskivanja ili onemogućavanja ostalih novih operatora. Iskon određuje područje pružanja svojih usluga putem izdvojene lokalne petlje isključivo sukladno svom poslovnom planu i isplativosti ulaganja. Iskon je prvi započeo s ulaskom kolokacije jer se je odmah odlučio za poslovnu strategiju pružanja usluga preko izdvojene lokalne petlje, dok su ostali operatori kasnije započeli s pružanjem usluga putem lokalne petlje. Na onim područjima na kojima uslugu širokopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokalne petlje smatra neprofitabilnim, Iskon pruža putem veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa internetu koju pruža HT. Iskon navodi kako jedino on od svih novih operatora koristi oba načina širokopojasnog pristupa internetu te kako tržište širokopojasnog pristupa internetu nije zatvoreno tržište te da svi operatori nepokretne javne komunikacijske mreže mogu pod jednakim uvjetima kao i poduzetnik Iskon pružati usluge širokopojasnog pristupa internetu. Iskon također navodi kako cijene Iskona nisu podložne regulaciji HAKOM-a te kako je zahtjev Amisa neosnovan. 5. Zaključak o pokretanju postupka Na temelju podataka prikupljenih u prethodnom ispitivanju stanja na tržištu u smislu članka 37. točke 9. ZZTN-a, Agencija je utvrdila kako su ispunjeni zakonski uvjeti za primjenu članka 41. stavka 1. i članka 46. ZZTN-a, radi pokretanja postupka. Stoga je 16. srpnja 2009. godine, temeljem zahtjeva Amisa, donesen Zaključak o pokretanju postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv HT-a, klasa: UP/I 030-02/2009-01/11, Zaključak o pokretanju postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja protiv Iskona, klasa: UP/I 030-02/2009-01/17 i Zaključak kojim su spojene te dvije upravne stvari i temeljem kojega se vodi jedan postupak pod klasom: UP/I 030-02/2009-01/11. Naime, poduzetnik Iskon pod kontrolom je poduzetnika HT-a u smislu članka 5. ZZTN-a pa se oba navedena poduzetnika smatraju s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja jednim gospodarskim subjektom, odnosno jednim poduzetnikom, no, oni su istovremeno dvije zasebne pravne osobe. Predmetni zahtjev odnosi na prava i obveze više stranaka i temelji se na istom činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi, a za donošenje meritorne odluke radi utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja zlouporabom vladajućeg položaja, prema odredbama ZZTN-a, stvarno je nadležna ova Agencija u smislu članka 127. stavka 1. i 3. ZUP-a. Navedenim zaključcima, Agencija je pokrenula postupak u odnosu na dio zahtjeva Amisa koji se odnosi na predatorsko postupanje HT-a i njegovog povezanog društva Iskon u pružanju maloprodajnih usluga Iskona. U ispitnom postupku bilo je potrebno utvrditi postupaju li HT i njegovo povezano društvo Iskon na mjerodavnom tržištu na način da politikom cijena svojih usluga sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišno natjecanje. Drugim riječima, bilo je potrebno utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti u odnosu na možebitno predatorsko postupanje T-HT Grupe u dijelu pružanja maloprodajnih usluga Iskona. Predatorsko postupanje u pravu tržišnog natjecanja predstavlja jedan od oblika zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika na mjerodavnom tržištu. Ono se u bitnome očituje na način da poduzetnik u vladajućem položaju svoje proizvode odnosno usluge privremeno prodaje po cijenama nižima od odgovarajućih troškova, s ciljem da tržišne takmace istisne s tržišta ili da im spriječi pristup tržištu. Takvo postupanje za posljedicu uobičajeno ima jačanje tržišne snage poduzetnika u vladajućem položaju i štetu za krajnje potrošače. Sukladno kriterijima iz poredbenog prava EU, primjerice sukladno Uputi o provedbenim prioritetima Komisije u primjeni članka 82. Ugovora o EZ (točke 63. – 74.) u ocjeni predatorskog postupanja poduzetnika u vladajućem položaju potrebno je utvrditi ispunjenje određenih kriterija koji u pravu tržišnog natjecanja, načelno, određuju predatorsko postupanje. U tom smislu, potrebno je utvrditi u kolikoj se mjeri poduzetnik u vladajućem položaju kratkoročno odriče dijela dobiti kao uobičajene posljedice kratkoročnog sniženja cijene proizvoda odnosno usluga. Samo odricanje od dijela dobiti uobičajeno se utvrđuje primjenom odgovarajućeg testa odnosa cijene i troškova. Također, u svrhu ocjene predatorske strategije poduzetnika u vladajućem položaju kada je riječ o kratkoročnom odricanju od dijela dobiti, mogu se ocjenjivati i alternativna postupanja poduzetnika. Dakle, ocjenjuju se ekonomski racionalna i alternativna postupanja poduzetnika u vladajućem položaju koja bi bila profitabilnija od postupanja koje stvarno provodi poduzetnik u vladajućem položaju. Osim toga, za predatorsko postupanje u načelu je potrebno utvrditi i da takvim postupanjem poduzetnik u vladajućem položaju isključuje konkurente s mjerodavnog tržišta i sprječava potencijalne konkurente u ulasku na tržište, odnosno da je vjerojatno da će do takvog isključivanja doći. Drugim riječima, potrebno je utvrditi pokazatelje zatvaranja mjerodavnog tržišta od strane poduzetnika u vladajućem položaju. Naime, predatorska strategija racionalna je ukoliko poduzetnik u vladajućem položaju koji primjenjuje takvu strategiju uspije izazvati izlazak konkurenata s tržišta odnosno spriječiti ulazak potencijalnim konkurentima, kako bi nakon toga povisio cijenu svojih proizvoda odnosno usluga na razinu cijene koja je bila na snazi prije snižavanja, ili na još višu, čime bi posljedično ostvario dodatnu dobit koja ne bi bila moguća u konkurentskom okruženju. Vezano uz prethodno navedeno, predatorsko postupanje poduzetnika u vladajućem položaju posljedično nanosi i štetu krajnjim potrošačima. Stoga je u ocjeni predatorskog postupanja, u načelu, potrebno utvrditi da postupanje poduzetnika u vladajućem položaju nanosi štetu krajnjim potrošačima, odnosno potrebno je utvrditi negativne učinke takvog postupanja na krajnje potrošače. Pored navedenih kriterija, kao dodatan element za utvrđivanje predatorskog postupanja poduzetnika u vladajućem položaju na tržištu, utvrđuje se i postojanje namjere poduzetnika u vladajućem položaju da isključi konkurente s tržišta. Iako ne predstavlja nužan element u dokazivanju predatorskog postupanja, mogućnost povrata troškova koji su nastali iz prvobitnog odricanja od dijela dobiti kroz privremeno snižavanje cijene predstavlja dodatni čimbenik koji također može ukazivati na predatorsko postupanje poduzetnika u vladajućem položaju. Navedeni kriteriji za ocjenu predatorskog postupanja poduzetnika u vladajućem položaju, a posebice kratkoročno odricanje od dijela dobiti, isključivanje konkurenata s tržišta i zatvaranje tržišta, namjera takvog postupanja te nastanak štete za krajnje potrošače, u bitnome trebaju biti kumulativno ispunjeni kako bi se utvrdilo predatorsko postupanje poduzetnika u vladajućem položaju. Također, bitan dodatni element predstavlja i pitanje povrata troškova pri čemu se ocjenjuje u kojoj mjeri poduzetnik u vladajućem položaju može razumno očekivati da će njegova tržišna snaga biti veća nego što je bila prije predmetnog postupanja, a čime se povećava vjerojatnost povrata troškova. Nadalje, u odnosu na dio zahtjeva u kojem se u bitnome navodi o postojanju zabranjenog sporazuma između HT-a i Iskona, nije pokrenut postupak s obzirom na činjenicu kako su HT i Iskon povezana društva odnosno jedan gospodarski subjekt, pa stoga nisu niti bile ispunjene zakonske pretpostavke za postupak utvrđivanja zabranjenog sporazuma. Naime, u smislu članka 9. ZZTN-a, zabranjeni su sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađeno djelovanje, koji kao cilj ili posljedicu imaju narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu. S obzirom na to da se s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, HT i Iskon smatraju jednim gospodarskim subjektom, zakonski uvjeti za utvrđivanje postojanja zabranjenog sporazuma u ovom konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni. Također, Agencija nije pokrenula postupak u odnosu na dio zahtjeva koji se odnosi na primjenu niže cijene izdvojene lokalne petlje, već je taj zahtjev, temeljem članka 12. stavka 1. točke 2. ZEK-a i članka 66. stavka 4. ZUP-a, proslijeđen na nadležno postupanje HAKOM-u dopisom od 16. travnja 2010. godine. 6. Posebni ispitni postupak 6.1. Očitovanja Amisa Amis je tijekom postupka podnescima zaprimljenima u Agenciji 4. svibnja 2010., 1. lipnja 2010., 21. lipnja 2010., 14. listopada 2010., 29. listopada 2010., 8. ožujka 2011., 6. lipnja 2011., 23. kolovoza 2011., 19. rujna 2011., 4. listopada 2011. i 24. studenoga 2011., 14. travnja 2011. dostavio podatke i očitovanja. Očitovanja Amisa u tim podnescima u bitnome su se odnosila na daljnju argumentaciju navoda iz inicijalnog dopisa, odnosno na postupanja HT-a i Iskona na tržištu širokopojasnog pristupa internetu pri čemu, prema navodima Amisa, Iskon nudi svoje usluge odnosno pakete povezanih usluga koji uključuju širokopojasni pristup internetu, govornu uslugu i TV uslugu, po predatorskim cijenama. Također, Amis u bitnome navodi kako HT svoje maloprodajne usluge nudi po višim cijenama nego njegovo povezano društvo Iskon. Pored navedenog, Amis u rečenim podnescima u bitnome navodi sljedeće: – Amis je u prvoj fazi, kao i drugi operatori, izgradio mrežu u gusto naseljenim područjima Grada Zagreba. U istim tim područjima mrežu je izgradio i Iskon. Takvom pokrivenošću i maloprodajnom ponudom, HT nudi uslugu po visokim cijenama na cijelom području Republike Hrvatske, a Iskon po nižim cijenama i to do 40 posto samo na područjima gdje jednaku uslugu nude novi operatori te navodi kako Iskon nije alternativni operator, već povezano društvo HT-a; – Amis ostaje kod prijedloga definicije mjerodavnog tržišta iz inicijalnog zahtjeva, odnosno predlaže definiciju mjerodavnog tržišta kao maloprodajno tržište širokopojasnog pristupa putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva i kao veleprodajni pristup mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji; – Amis predlaže da se odvoji tržište širokopojasnog pristupa putem izdvojene lokalne petlje od tržišta širokopojasnog pristupa bitstreama jer prema saznanjima Amisa nitko od operatora ne nudi IPTV uslugu na veleprodajnom modelu širokopojasnog bitstream pristupa; – Amis se je u zahtjevu ograničio na Iskonove maloprodajne pakete povezanih usluga (širokopojasni pristup internetu, govorna usluga, IPTV usluga) kod kojih se kao infrastruktura koristi izdvojena lokalna petlja pristupa mrežnoj infrastrukturi. Nadalje, Amis je u tijeku postupka tražio dostavu Obavijesti o prethodno utvrđenim činjenicama u smislu odredbe članka 48. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, broj 79/09), na što je Agencija dopisima više puta odgovorila kako za navedeni zahtjev nema pravne osnove budući da je riječ o postupku koji se vodi temeljem odredaba ZZTN-a koji ne predviđa navedeni pravni institut. Također, tijekom ispitnog postupka Amisu je više puta odobren uvid u spis predmeta, u smislu članka 50. ZZTN-a, i to: 3. srpnja 2009., 27. travnja 2010., 28. siječnja 2011., 18. ožujka 2011., 23. svibnja 2011., 8. srpnja 2011., 20. srpnja 2011., 26. kolovoza 2011., 8. rujna 2011., 6. listopada 2011., 17. listopada 2011., 11. studenoga 2011., 14. prosinca 2011., 29. prosinca 2011., 13. siječnja 2012., 17. veljače 2012., 15. ožujka 2012., 14. svibnja 2012. te 6. srpnja 2012. godine. U svezi zahtjeva Amisa radi prekida postupka, Agencija je zaključkom klasa: UP/I 030-02/2009-01/11, urbroj: 580-07/26-12-253 od 3. srpnja 2012. odbila zahtjev radi prekida postupka iz razloga što nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz članka 144. ZUP-a, što je detaljno obrazložila u predmetnom zaključku. 6.2. Očitovanja HT i Iskona HT i Iskon su tijekom postupka podnescima od 22. veljače 2010., 15. lipnja 2010. i 28. travnja 2011. od 7. lipnja 2011., 26. srpnja 2011., 2. rujna 2011., 14. rujna 2011., 14. listopada 2011. dostavili podatke i očitovanja, u bitnome navodeći sljedeće: – Profitabilnost pružanja usluga putem izdvojene lokalne petlje na određenom području te poslovna strategija Iskona je ono što određuje gdje će Iskon pružati svoje usluge putem izdvojene lokalne petlje, a ne neki navodni dogovor s HT-om; – Iskon nema najveći broj kolokacijskih prostora. Tvrdnja Amisa o Iskonovom zauzimanju kolokacija bez ikakvog poslovnog plana nije istinita. U suprotnom, Iskon bi imao puno veći broj kolokacijskih prostora. Od ukupno [...] centrala u kojima ima unajmljen kolokacijski prostor, Iskon se nalazi u [...] centrale u kojima nema niti jednog drugog novog operatora. Iskon bira područja pružanja svojih usluga isključivo prema poslovnim kriterijima; – HT pruža uslugu na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, uključujući područja gdje ih pružaju i Iskon i svi drugi novi operatori, tako da i to dodatno potvrđuje da ne postoji dogovor između HT i Iskona u svezi područja na kojima će Iskon pružati svoje usluge; – Iskon na ostalim područjima, na kojima pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokalne petlje smatra neprofitabilnim, uslugu širokopojasnog pristupa pruža putem HT-ove veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa (bitstream) te tako pokriva većinu kućanstava u Republici Hrvatskoj. Mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa internetu putem HT-ove veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa (bitstream) regulirana je Dodatkom Standardnoj ponudi HT-a za davatelje usluga pristupa internetu koji se odnosi na širokopojasni pristup internetu, odobrenog od strane HAKOM-a, a koji je dostupan na jednak način i pod jednakim uvjetima svim novim operatorima; – Tržište širokopojasnog pristupa internetu nije zatvoreno tržište te svi operatori nepokretne javne komunikacijske mreže mogu pod jednakim uvjetima kao i Iskon pružati usluge širokopojasnog pristupa internetu. Iskon u svojoj ponudi ima pakete usluga (koji u različitim kombinacijama obuhvaćaju javnu govornu uslugu, uslugu širokopojasnog pristupa internetu, uslugu prijenosa televizijskog programa putem internetskog protokola) koje također mogu replicirati i pružati svi operatori, uključujući i Amis. Posljedično, svi operatori mogu ostvarivati i uštede onoga što Amis naziva »konvergencija«, a radi se o povezanim uslugama (eng. bundles). Slijedom navedenog, Iskon smatra da Amis nije ukazao ni na kakvo zabranjeno ponašanje Iskona ili ponašanje koje bi predstavljalo zlouporabu vladajućeg položaja; – S obzirom na to da HT pruža usluge širokopojasnog pristupa internetu pod robnom markom MAXadsl na cjelokupnom području RH, ne može se govoriti ni o kakvoj podjeli tržišta između HT-a i Iskona. Iskon ne razdvaja ponudu svojih usluga, već ovisno o tehničkim mogućnostima pruža usluge širokopojasnog pristupa internetu na cjelokupnom području RH pod jednakim uvjetima. Navedeno predstavlja i obvezu po propisima iz područja elektroničkih komunikacija; – Iskon koristi sve trenutno raspoložive načine pristupa korisniku u svrhu pružanja usluge širokopojasnog pristupa internetu i to putem izdvojene lokalne petlje i HT-ove veleprodajne usluge pristupa internetu (bitstream). U slučaju pristupa putem izdvojene lokalne petlje, Iskon izdvaja cjelokupnu korisničku paricu i unajmljuje je od HT-a te putem iste pruža korisniku sve elektroničke komunikacijske usluge. Drugi način pružanja usluge širokopojasnog pristupa internetu je putem HT-ove veleprodajne usluge širokopojasnog pristupa internetu (bitstream). Obje ove HT-ove usluge regulirane su od strane HAKOM-a te su pod istim uvjetima dostupne svim operatorima na tržištu, tako da nema mogućnosti nikakve cjenovne diskriminacije od strane HT-a u korist Iskona. U skladu s navedenim, ostali alternativni operateri imaju jednaku mogućnost djelovanja na cjelokupnom teritoriju RH, te širina prisutnosti svakog alternativnog operatora na tržištu ovisi isključivo o njegovoj vlastitoj poslovnoj strategiji; – HT je obvezan svim operatorima na tržištu nuditi i pružati opisane usluge bez diskriminacije pod istim uvjetima te istim cijenama. Drugim riječima HT, temeljem regulatornih obveza koje proizlaze i tzv. specifične sektorske regulacije, nije ovlašten pogodovati, s veleprodajne perspektive, niti svom maloprodajnom poslovanju niti Iskonu, iako se radi o društvo pod 100 postotnom kontrolom HT-a (jer propisi koji uređuju djelatnost elektroničkih telekomunikacija zasebno tretiraju ne samo svakog pojedenog operatora, već i maloprodajno u odnosu na veleprodajno poslovanje pojedinog operatora); – U odnosu na navode Amisa o razlici u cijenama usluga HT-a i Iskona, Iskon navodi da ti podaci dokazuju jedino da su cijene Iskona i Amisa približno jednake, s tim da su cijene Amisa nešto i niže; – Iz usporedbe maloprodajnih cijena usluga podnositelja zahtjeva sa maloprodajnim cijenama HT-a i Iskona koje je dostavio Amis, vidljivo je kako su cijene HT-a za uslugu maloprodajnog širokopojasnog pristupa internetu više od cijena Iskona i Amisa. Dakle, HT-ove cijene za ovu uslugu ne mogu se smatrati predatornim cijenama koje za cilj imaju isključivanje tržišnih takmaca s mjerodavnog tržišta; – Amis zlouporabljuje institut poslovne tajne, na način da je Amis proglasio poslovnom tajnom svoje viđenje mjerodavnog tržišta i postojanja predatorskih cijena što je prema navodima HT-a i Iskona suprotno načelu slušanja stranke; – Amisov zahtjev nedovoljno je određen. Tržište retransmisije TV programa nije mjerodavno u ovom postupku. Iskon je razvio svoju IPTV uslugu samostalno i neovisno od HT-a i njegovih sustava za pružanje IPTV usluge te pružanje svoje IPTV usluge pruža u potpunosti samostalno. HT i Iskon se protive definiciji mjerodavnog tržišta kako je predložio Amis kao tržište širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a utemeljenog na pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji za korisnike iz kućanstva na teritoriju Republike Hrvatske. Djelomično se slažu s prijedlogom Amisa da se kao mjerodavno tržište definira tržište isključivo u odnosu na privatne korisnike. Također, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu trebalo bi uključivati sve vrste pristupnih tehnologija. HT i Iskon smatraju da bi maloprodajno tržište širokopojasnog Republike Hrvatske za potrebe ovoga postupka eventualno bilo potrebno analizirati pristup internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj; – Iskon ima zanemariv udjel u prihodima od usluge širokopojasnog pristupa internetu u odnosu na ukupno ostvarene prihode T-HT Grupe na tom tržištu. Tijekom ispitnog postupka, HT-u i Iskonu više puta je odobren uvid u spis predmeta, u smislu članka 50. ZZTN-a, i to: 24. studenoga 2009., 20. rujna 2010., 17. lipnja 2011., 29. kolovoza 2011., 29. rujna 2011., 28. prosinca 2011., 6. veljače 2012., 27. ožujka 2012. te 11. svibnja 2012. godine. 7. Stručna i tehnička pomoć HAKOM-a Tijekom ispitnog postupka u više navrata tražena je stručna i tehnička pomoć od strane HAKOM-a. HAKOM je podnescima od 4. prosinca 2009., 26. siječnja 2010., 12. srpnja 2010., 17. studenog 2010., 12. siječnja 2011. i 5. svibnja 2011. dostavio očitovanja koja su sadržavala podatke, dokumentaciju i očitovanja koja se u bitnome odnose na ex ante regulatorne odluke koje je HAKOM donio u odnosu na tržište veleprodajnog širokopojasnog pristupa i tržište veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi. Također, dostavljeni su podaci koji se odnose na kvantitativne pokazatelje stanja na tržištu širokopojasnog pristupa te očitovanja na upite Agencije o specifičnim troškovima pružanja maloprodajnih usluga koje su Iskon i Amis tijekom postupka dostavili. U dopisima dostavljenima u ovom postupku, među ostalim, HAKOM u bitnome navodi: – Rješenjem od 14. rujna 2006. godine (klasa: 344-01/06-01/220, urbroj: 376-06-12), HT i Iskon proglašeni su operatorima za zajedničkom znatnijom tržišnom snagom na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području RH i to:
3. a)javnih govornih usluga na području RH i
4. b)usluga prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži na području RH. Temeljem te odluke od 14. rujna 2006. godine, HAKOM je na temelju pojedinih zahtjeva izdavao suglasnost na cijene usluga Iskonu; – U svojim rješenjima o izdavanju suglasnosti Iskonu, neovisno o tome nudi li se usluga samostalno ili u paketu, odnosno kombinaciji s još nekom elektroničkom komunikacijskom uslugom, HAKOM je izdao suglasnost isključivo na cijenu javne govorne usluge; – U odnosu na navode Iskona kako svoje usluge pruža dijelom putem HT-ove usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, dok na ostalim područjima gdje se takvo pružanje pokazuje neprofitabilnim, koristi HT-ovu veleprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa, HAKOM navodi kako Iskon ispravno ističe da su obje navedene veleprodajne usluge HT-a regulirane od strane HAKOM-a; – Dana 17. srpnja 2009. godine HAKOM je završio analizu tržišta veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji i analizu tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa, na kojima je odredio HT kao operatora sa značajnom tržišnom snagom i kojem je, na temelju prepreka koje bi kočile razvoj tržišnog natjecanja, a koje se mogu pojaviti na mjerodavnim tržištima i na pripadajućem maloprodajnom tržištu (maloprodajno tržište širokopojasnog pristupa internetu) na koje operator sa značajnom tržišnom snagom može prenijeti svoj dominantni položaj s mjerodavnih veleprodajnih tržišta, odredio regulatorne obveze. Posljedica spomenute regulacije jesu isti uvjeti pod kojima su navedene usluge dostupne svim operatorima na tržištu; – HT je na veleprodaji pružao odvojeno ADSL Transport uslugu i veleprodajnu uslugu ADSL pristupa. Te usluge, odlukom HAKOM-a od 17. srpnja 2009. godine (klasa: 344-01/09-01/1079, urbroj: 376-11-09-01), objedinjene su jedinstvenu uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa internetu. U skladu s time, ulazni troškovi koje Iskon ima pri pružanju svojih maloprodajnih usluga koje se temelje na HT-ovoj mreži, ovise o cijenama utvrđenim u okviru standardnih ponuda koje se odnose na pružanje navedenih usluga; – HAKOM naglašava kako je Iskon jedini operator – korisnik HT-ove usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa na temelju bakrene parice prema uvjetima iz standardne ponude veleprodajnog širokopojasnog pristupa; – Pri pružanju dual play paketa, Iskon za određene korisnike koristi uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, dok za one za koje nije izdvojio lokalnu petlju koristi uslugu veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Za pružanje triple play paketa Iskon koristi uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji. Pored toga, odlukom HAKOM-a od 15. rujna 2010. (klasa: UP/I-344-01/10-01/612, urbroj: 376-12-10-16) ostali operatori, time i Iskon, mogu pružati i IPTV uslugu (time i triple play) putem usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa. Korisnici kojima Iskon pruža uslugu putem usluge veleprodajnog širokopojasnog pristupa, moraju istovremeno biti pretplatnici HT-a za uslugu pristupa javnoj nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži putem POTS/ISDN BRA priključka; – HAKOM je naveo kako je Odlukom od 22. siječnja 2007. dao Iskonu suglasnost na Opće uvjete poslovanja i na cijene javne govorne usluge u nepokretnoj mreži prema tarifnom paketu »Paket 1« i «Paket 2«. U predmetnom postupku, HAKOM je analizirao cijenu javne govorne usluge u predloženim paketima te je kao ključnu činjenicu utvrdio da se javna govorna usluga ne može koristiti zasebno već samo u paketu s uslugom širokopojasnog pristupa internetu. Iskon nudi javnu govornu uslugu i uslugu širokopojasnog pristupa internetu putem pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji, dakle putem direktnog pristupa krajnjem korisniku. 8. Usmena rasprava Radi pružanja mogućnosti strankama da se u postupku očituju o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, temeljem odredbe članka 54. stavka 2. ZZTN-a u svezi članka 143. stavka 3. ZUP-a, 6. prosinca 2011. i 30. svibnja 2012. godine održana je usmena rasprava. Na usmenoj raspravi, Amis je u bitnome naveo kako su se cijene Amisa formirale sukladno poslovnoj politici da će se usluga nuditi samo u Gradu Zagrebu i okolici. Ako se usluga nudi samo u Gradu Zagrebu i okolici, tada su troškovi dosta niži nego u ostalim gradovima u Republici Hrvatskoj. Cijena se uspoređivala sa tadašnjim cijenama HT-a za istovrsnu uslugu. Cilj je bio da cijene budu dosta niže od tadašnjih HT-ovih cijena te da se uvede flat rate na širokopojasnom pristupu internetu. U ožujku 2007. godine, Iskon spušta svoje cijene usluga na cijene Amisa. Vezano na rečeno, Amis se obraća HAKOM-u radi regulacije Iskonovih maloprodajnih cijena navedene usluge. Međutim, HAKOM u svom očitovanju izjavljuje da ne može regulirati širokopojasni internet već samo javnu govornu uslugu. Nadalje, Amis navodi da u ožujku 2007. godine, Iskon prvo snižava cijene paketa, a u lipnju 2007. povećava pristupnu brzinu u svojim istovjetnim paketima te su na taj način HT i Iskon počeli zauzimati sve veći tržišni udjel. U tom trenutku, a prema Amisovim saznanjima, HT i Iskon bili su jedan poduzetnik i imali su vladajući položaj. U početku poslovna politika Amisa imala je za cilj pokriti Grad Zagreb sa širom okolicom u pružanju usluga širokopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokalne petlje. U svibnju 2006. godine, Amis je HT-u dostavio zahtjeve ([...]) za ponudu za kolokaciju. Većinu zahtjeva Amisa, HT je odbio te je ponudio prostore isključivo na tzv. »velike kolokacije«. U 2007. godini, Amis uviđa da Iskon ima bitno slične cijene te da ima velike popuste prema korisnicima, stoga Amis mijenja poslovnu politiku i odlučuje pokriti svojom uslugom najisplativija naselja. Postupanje Iskona od 2007. nadalje bitno je utjecalo na poslovnu politiku Amisa odnosno da se broj zahtjeva za ponudu za kolokacije smanje s [...] na [...]. U odnosu na relevantne standardne ponude HT-a koje su bile na snazi u 2006. godini temeljem ex ante regulatornog okvira, Amis navodi kako u tada važećim propisima o telekomunikacijama nisu postojali objektivno definirani razlozi temeljem kojih bi HT bio ovlašten odbiti pristup pojedinom operateru za uslugu pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji što je HT mogao koristiti da pojedinim operaterima dozvoli pristup, a pojedinim ne, ovisno o tome je li »ispraznio prostoriju«. Za dio odbijanja HT-a, Amis se obratio HAKOM-u, a riječ je o gušće naseljenim područjima. Amis je svojevoljno odustao od dijela zahtjeva prema HT-u. Riječ je o vremenskom periodu nakon potpisivanja ugovora sa HT-om za uslugu pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji. Nadalje, Amis je nakon usmene rasprave dostavio očitovanja koja se odnose na pojedina pitanja s održane usmene rasprave. U tom smislu, Amis se u bitnome očitovao na karakter troškova, odnosno pojedinih stavki troškova u pružanju predmetnih usluga u ovom postupku. HT i Iskon, na održanoj usmenoj raspravi i očitovanju nakon održane usmene rasprave, a koje se odnosi na pitanja s održane usmene rasprave, u bitnome se očitovao u odnosu na pitanje karaktera troškova marketinga i troškova zaposlenika. Također, očitovanje se odnosilo na određene razlike u podacima o troškovima u odnosu na pojedina očitovanja tijekom ispitnog postupka. Nadalje, HT i Iskon u bitnome obrazlažu činjenicu obveze HT-a u dijelu koji se odnosi na pružanje usluge kolokacije operatorima prisutnima na tržištu elektroničkih komunikacija po nediskriminirajućim uvjetima, a u skladu s ex ante regulatornim okvirom tržišta elektroničkih komunikacija. 9. Kronologija razvoja tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj 9.1. Opći podaci o tržištu širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj Usluga širokopojasnog pristupa internetu krajnjim korisnicima u Republici Hrvatskoj započela se pružati 2003. godine ponudom maloprodajne usluge od strane HT-a. Na kraju 2003. godine, prema podacima iz Godišnjeg izvješća T-HT Grupe za 2004. godinu, dosegnut je neznatan broj korisnika od 2,3 tisuće. Do značajnijeg rasta broja korisnika i snažnijeg rasta tržišta dolazi 2004. godine kada se broj korisnika, prema podacima iz Godišnjeg izvješća T-HT Grupe za 2004. godinu, povećao na 24,3 tisuće korisnika. U tablici 1. prikazuje se broj korisnika širokopojasnih mreža u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2008. godine prema podacima navedenima u dokumentu pod nazivom »Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Republike Hrvatske za razdoblje od 2002. godine do 2008. godine«. Širokopojasne mreže u tom dokumentu uključuju različite tehnologije (ADSL, iznajmljeni vodovi, satelitski i dr.). Međutim, razumno je pretpostaviti kako se pretežitim dijelom radi o ADSL korisnicima. Podaci u tom dokumentu uključuju privatne i poslovne korisnike. Tablica 1. Broj korisnika širokopojasnih mreža u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2008. godine godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. broj korisnika (u tisućama) 23 116 251,8 387,1 524,7 Izvor: Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Republike Hrvatske za razdoblje od 2002. do 2008. godine Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Iz podataka u tablici 1. proizlazi kako tržište širokopojasnih mreža u Republici Hrvatskoj općenito bilježi snažan rast kroz promatrano razdoblje. Pri tome, snažan rast bilježi se tijekom 2005. i 2006. godine u razdoblju prije nego što su se stekli pravni i formalni uvjeti za ulazak novih operatora na tržište putem usluge izdvojene lokalne petlje. Snažan rast tržišta nastavlja se i tijekom 2007. i 2008. godine. U tablici 2. prikazuje se broj ADSL korisnika HT-a u razdoblju od 2002. do 2006. godine. Tablica 2. Broj ADSL korisnika HT-a u razdoblju od 2003. do 2006. godine godina 2003. 2004. 2005. 2006. broj korisnika (u tisućama) 2,3 24,3 108,4 215,4 Izvor: Godišnja izvješća T-HT Grupe za razdoblje od 2004. do 2008. godine Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Iz podataka prikazanih u tablici 1. i 2. proizlazi kako se rast i razvoj tržišta širokopojasnog pristupa internetu u početnom razdoblju u pretežitom dijelu može promatrati isključivo kroz rast broja korisnika i razvoj usluge od strane HT-a. Takav zaključak proizlazi iz usporedbe kvantitavnih pokazatelja broja korisnika na cjelokupnom tržištu i tih pokazatelja koji se odnose na HT. Naime, u tablici 1. prikazuju se podaci za cijelo tržište, a koje je HAKOM naveo u dokumentu »Prikaz podataka tržišta elektroničkih komunikacija Republike Hrvatske za razdoblje od 2002. godine do 2008. godine«, dok su u tablici 2. prikazani podaci za HT, a koji proizlaze iz Godišnjih izvješća T-HT Grupe za relevantna vremenska razdoblja. Nadalje, uvidom u dinamiku rasta tržišta, može se zaključiti kako HT postiže vrlo visoke stope rasta broja ADSL korisnika u razdoblju kada nije bilo stvarnih konkurenata na tržištu, a snažan rast nastavlja se i ulaskom konkurenata na tržište. Pored HT-a, krajem 2004. godine maloprodajnu uslugu širokopojasnog pristupa počinje pružati Iskon putem veleprodajne usluge HT-a. Od 2004. do 2006. godine Iskon je pružao isključivo uslugu Internet prometa (pod nazivom XXL usluga) korisnicima HT-ove usluge ADSL pristupa, a putem HT-ove veleprodajne usluge ADSL transport. Drugim riječima, korisnik Iskonove XXL usluge ostajao je korisnik HT-a za uslugu ADSL pristupa, a imao je mogućnost koristiti uslugu Internet prometa preko Iskona. Nadalje, na slici 1. grafički se prikazuju gustoća priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i zemljama članicama EU krajem 2005. godine. Slika 1. Gustoća priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i zemljama članicama EU krajem 2005. godine Izvor: Internetske stranice Eurostata (http://epp.eurostat.ec.europa.eu), Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj do 2008. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Podaci prikazani na slici 1. odnose se na pokazatelje gustoće priključaka širokopojasnog pristupa u nepokretnim mrežama. Iz grafičkog prikaza proizlazi kako se Hrvatska sa stopom penetracije od približno 2,5 posto nalazila pri dnu ljestvice promatranih zemalja što ukazuje na nisku razinu razvijenosti tržišta širokopojasnog pristupa internetu krajem 2005. godine u razdoblju neposredno pred liberalizaciju tržišta. Od promatranih zemalja niže stope penetracije bilježe Grčka, Poljska i Slovačka, dok sve druge zemlje imaju više stope penetracije širokopojasnih priključaka. Ukoliko se usporedi prosjek stope penetracije tadašnjih 25 zemalja članica koji je iznosio 11,5 posto, tada se može zaključiti kako je taj pokazatelj bio za približno četiri puta viši od istog pokazatelja za Republiku Hrvatsku. U usporedbi s pokazateljem EU15 zemalja, proizlazi još izraženija razlika u gustoći priključaka širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj i zemljama EU15. 9.2. Čimbenici razvoja tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj od 2006. godine u dijelu koji se odnosi na alternativne operatore Pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu krajnjim korisnicima od strane alternativnih operatora u bitnome se odvija putem dva načina pristupa, i to: − putem HT-ove usluge izdvojene lokalne petlje i − putem HT-ove veleprodajne usluge pristupa internetu (eng. bitstream; dalje: bitstream usluga ili bitstream pristup). Usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, prema pojašnjenju HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa«, obuhvaća uslugu potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj petlji te uslugu dijeljenog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji, pri čemu ne dolazi do promjene vlasništva nad lokalnom petljom, a pruža se isključivo zajedno s uslugom kolokacije. Putem usluge potpuno izdvojenog pristupa lokalnoj petlji operatoru je omogućena uporaba cijeloga frekvencijskog spektra lokalne petlje (bakrene parice). Usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji daje operatoru veću fleksibilnost i kontrolu pri pružanju usluge krajnjem korisniku, s obzirom na to da operator upravlja DSLAM-om odnosno odgovarajućim telekomunikacijskim uređajem te na taj način nudi krajnjem korisniku kompletnu uslugu, određuje tehničke i kvalitativne karakteristike usluge i pristupnu brzinu neovisno o maloprodajnoj ponudi bivšeg monopolista. Nadalje, plan pridobivanja krajnjih korisnika putem usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji ovisi o poslovnom planu novog operatora i zemljopisnim područjima u kojima želi omogućiti pružanje ADSL pristupa postavljanjem DSLAM-ova za razliku od usluge bitstream pristupa gdje bivši monopolist određuje plan razvoja svoje mreže te na njega novi operator ne može utjecati. Operator koji pruža usluge krajnjim korisnicima putem bitstream usluge ne može u potpunosti utjecati na tehničke i kvalitativne karakteristike usluge koju pruža krajnjem korisniku, kao u slučaju izdvajanja lokalne petlje. Nadalje, u odnosu na bitstream uslugu, iz navedenog dokumenta u bitnome proizlazi kako novi operatori mogu s manjim ulaganjima pridobiti krajnje korisnike, ali putem navedene usluge ne mogu u potpunosti diferencirati usluge namijenjene krajnjim korisnicima. Operator putem bitstream usluge može nuditi samo brzine jednake ili niže od pristupnih brzina koje bivši monopolist nudi na maloprodajnoj razini, a osim toga ne može ni utjecati na mogućnost pristupa krajnjem korisniku što predstavlja bitnu činjenicu i to iz razloga što plan razvoja mreže ovisi o bivšem monopolistu. S obzirom na to da nema cjelokupnu kontrolu nad pristupom krajnjem korisniku, operator putem usluge bitstream pristupa nije slobodan u potpunom personaliziranju usluge za svog krajnjeg korisnika, a što mu usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji omogućava. Pravne zapreke za pružanje usluge putem pristupa lokalnoj petlji ukinute su s danom 31. prosinca 2004. godine. Naime, iz uvida u Sažetke Okvirnog Ugovora, sklopljenog 17. listopada 2001. godine između Republike Hrvatske, društva Deutsche Telekom AG i društva HT – Hrvatske telekomunikacije d.d. u bitnome proizlazi kako HT do 31. prosinca 2004. godine nije bio obvezan omogućiti Razmotani pristup lokalnoj petlji (Unbundled Access to the Local Loop) ni pružiti usluge predodabira nositelja i prenosivosti brojeva, niti usluge obračuna (billing) i naplate (collection). Također, Republika Hrvatska se obvezala uvoditi i održavati na snazi mjere kojima će ostvariti navedena HT-ova prava. U razvoju tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj 2006. godina predstavljala je prekretnicu s obzirom kako su stvoreni formalni uvjeti za pružanje usluge putem izdvojene lokalne petlje donošenjem Standardne ponude HT-a za uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji. Naime, 30. ožujka 2005. godine Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka donosi Pravilnik o pristupu izdvojenoj lokalnoj petlji (»Narodne novine«, broj 45/2005) kao pravni temelj za pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu putem izdvojene lokalne petlje. Standardna ponuda za uslugu pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji odobrena je 20. listopada 2005. godine od strane tadašnje Hrvatske agencije za telekomunikacije. Nakon toga, uslijedili su pregovori HT-a s operatorima. Tijekom siječnja 2006. godine održani su sastanci u svezi definiranja procesa i procedura za sklapanje ugovora s operatorima da bi početkom veljače 2006. godine HT dostavio prijedloge ugovora operatorima. Slijedom navedenog, može se zaključiti kako je od tog trenutka pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu krajnjim korisnicima od strane alternativnih operatora moguće putem usluge izdvojene lokalne petlje. 9.3. Preuzimanje Iskona od strane HT-a u 2006. godini Dana 30. svibnja 2006. godine, HT je stekao 100 posto dionica Iskona, jednog od tada vodećih alternativnih operatora u Hrvatskoj. U Godišnjem izvješću HT-a za 2006. godinu navodi se kako će Iskon nastaviti djelovati kao poslovno i organizacijski nezavisan član T-HT Grupe te da će pokrivati tržišni segment alternativnih telekomunikacijskih usluga baziranih na širokopojasnoj tehnologiji (broadbandu). U obavijesti HAKOM-u od 5. lipnja 2006. godine, HT navodi da će Iskon razvijati u skladu sa svojim postojećim poslovnim planom kao samostalni tržišni i pravni subjekt na telekomunikacijskom tržištu, pri čemu HT kao novi vlasnik dionica Iskona namjerava osigurati podršku za realizaciju poslovnog plana Iskona u okviru zakonski dopuštenog te u poslovnom svijetu uobičajenog postupanja imatelja dionica. Također je navedeno kako uprava Iskona mora voditi računa o interesima i dobrobiti Iskona kao pravnog i ekonomskog subjekta, kao i o interesima vlasnika HT-a, ali jedino kroz povećanje vrijednosti Iskona. Prema podacima HAKOM-a iz rješenja od 14. rujna 2006. godine, klasa: 344-01/06-01/220, urbroj: 376-06-12, a koji se detaljnije obrazlažu u točki 9.4. obrazloženja ovoga rješenja, proizlazi da su neposredno pred liberalizaciju tržišta odnosno ulazak drugih operatora na tržište, u segmentu ADSL korisnika usluge pružali isključivo HT i Iskon. Preuzimanjem Iskona od strane HT-a u svibnju 2006. godine, T-HT Grupa prisutna je na tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem dva društva odnosno dvije pravne osobe, HT-a i Iskona. HT nastavlja pružati uslugu širokopojasnog pristupa internetu pod tržišnim nazivom MAXadsl i uslugu prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima koja se temelji na IP tehnologiji pod tržišnim nazivom MAXtv kao pojedinačne usluge na cjelokupnom području Republike Hrvatske putem vlastite mreže te ne nudi pakete povezanih usluga za privatne korisnike u tom razdoblju. Naime, pakete povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu, govorne usluge i prijenosa televizijskih programa počinje pružati u listopadu 2010. godine pod tržišnim imenom MAXtri. S druge strane, T-HT Grupa je pozicionirao Iskon kao društvo koje će unutar T-HT Grupe nastaviti razvijati segment korisnika koji daju prednost alternativnim elektroničkim komunikacijskim uslugama baziranima na širokopojasnoj tehnologiji (broadbandu). To se prije svega odnosi na pružanje paketa povezanih usluga širokopojasnog pristupa internetu, govorne usluge i prijenosa televizijskih programa koji se na tržištu nude pod tržišnim imenima Iskon.DUO i Iskon.TRIO. 9.4. HT i Iskon kao operatori sa zajedničkom tržišnom snagom na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području Republike Hrvatske prema ex ante regulatornom okviru Nakon preuzimanja Iskona od strane HT-a, HAKOM rješenjem od 14. rujna 2006. godine, utvrdio je da HT i Iskon imaju zajedničku tržišnu snagu na tržištu usluga nepokretnih javnih telefonskih mreža na području Republike Hrvatske, i to: − javnih govornih usluga na području Republike Hrvatske i − usluga prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži na području Republike Hrvatske. U obrazloženju tog rješenja, među ostalim, navode se tržišni pokazatelji HT-a i Iskona na tako utvrđenim tržištima u 2005. godini. U odnosu na HT, utvrđeni su sljedeći tržišni pokazatelji i to: − 99,50% udjela od ukupnih prihoda od telefonskog prometa u javnim nepokretnim mrežama; − 89,23% udjela od ukupnih prihoda od dial-up korisnika; − 95,85% udjela od ukupnih prihoda od ADSL korisnika; − 67,49% udjela od ukupnih prihoda od internet tržišnih usluga. Nadalje, za Iskon su utvrđeni sljedeći pokazatelji: − 7,55% udjela od ukupnih prihoda od dial-up korisnika; − 4,15% udjela od ukupnih prihoda od ADSL korisnika; − 14,75% udjela od ukupnih prihoda od internet tržišnih usluga. Iz navedenih podataka, HAKOM je utvrdio da HT i Iskon zajedno imaju sljedeće udjele na navedenim tržištima: − 99,50% udjela od ukupnih prihoda od telefonskog prometa u javnim nepokretnim mrežama; − 96,78% udjela od ukupnih prihoda od dial-up korisnika; − 100% udjela od ukupnih prihoda od ADSL korisnika; − 82,24% udjela od ukupnih prihoda od internet tržišnih usluga. Slijedom navedenog, proizlazi kako su HT i Iskon promatrani zajedno u 2005. godini imali udjel od 100 posto od ukupnih prihoda od ADSL korisnika, pri čemu se pretežiti dio odnosio na HT. Pri utvrđivanju udjela od prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži na području Republike Hrvatske, HAKOM je obuhvatio prihode od svih djelatnosti internet usluga koje su davatelji usluga pružali na tržištu i to dial-up promet, ADSL pristup i promet, VoIP, satelitski pristup internetu, bežični pristup internetu-WLAN, pristup putem iznajmljenih vodova, Web hosting, distribucija audio i video sadržaja te drugih usluga koje su davatelji nudili na komercijalnoj osnovi. Nadalje, u obrazloženju predmetne odluke, u bitnome se navodi kako je Vijeće HAKOM-a naročito uzelo u obzir činjenicu da HT i Iskon imaju zajedno 100 posto udjela u ukupnim prihodima od ADSL korisnika. Širokopojasni pristup internetu je Vijeće HAKOM-a tada ocijenilo kao vrlo važan dio telekomunikacijskog tržišta budući da je u velikom usponu te da se kroz njega mogu ostvariti nove, moderne i kvalitetnije usluge. Slijedom navedenog, razumno bi se moglo zaključiti kako je predmetnom odlukom HAKOM-a, u dijelu koji se odnosi na uslugu prijenosa govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i drugog u nepokretnoj telekomunikacijskoj mreži na području Republike Hrvatske, obuhvaćena i usluga širokopojasnog pristupa internetu te da je predmetnim rješenjem HAKOM-a od 14. rujna 2006. godine utvrđeno da HT i Iskon imaju zajedničku znatniju tržišnu snagu i u odnosu na uslugu širokopojasnog pristupa internetu. Međutim, u očitovanju Agenciji od 12. rujna 2010. godine, HAKOM navodi kako je u svojim rješenjima Iskonu kojima je dana suglasnost na cijene usluga u okviru korisničkih paketa i tarifnih opcija Iskona, a koja se temelje na rješenju od 14. rujna 2006. godine, dao suglasnost isključivo na cijene javne govorne usluge. Naime, HAKOM u tom očitovanju u bitnome navodi kako se ex ante regulacija cijena iz članka 63. stavka 3. Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine«, broj 122/03, 158/03, 60/04 i 70/05; dalje: ZOT) odnosila isključivo na cijene usluga koje operator sa znatnijom ili zajedničkom znatnijom tržišnom snagom nudi na tržištima javne govorne usluge u nepokretnoj mreži i iznajmljenih telekomunikacijskih vodova. 9.5. Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine Odrednice razvoja tržišta širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj dane su u »Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine« (dalje: Strategija razvoja širokopojasnog pristupa) usvojenoj 13. listopada 2006. godine od strane Vlade Republike Hrvatske. U predmetnoj Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa daje se pregled stanja tržišta širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. U tom smislu, navodi se kako je broj korisnika širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj povećan tijekom 2005. za faktor između 4 i 5. Međutim, istodobno je i koncentracija tržišta porasla, s obzirom na to da se gotovo cjelokupni porast broja priključaka u 2005. godini može pripisati vodećem operatoru, odnosno HT-u. Tako je, prema navodima u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa, tržišni udjel vodećeg operatora, odnosno HT-a, u maloprodaji sigurno veći od 90 posto. Nadalje, u bitnome se navodi kako se razvoj mreža kabelske televizije može ocijeniti sporim, a tržište usluga širokopojasnog pristupa na veliko za alternativne davatelje maloprodajnih širokopojasnih usluga (razmotana lokalna petlja, dijeljeni pristup, bitstream pristup) praktično ne postoji, odnosno da je njihov razvoj na samom početku. Kao glavni strateški cilj u razdoblju do kraja 2008. godine, u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa ističe se smanjivanje jaza između Hrvatske i zemalja Europske unije u pogledu stope penetracije širokopojasnih priključaka. Drugim riječima, u bitnome se navodi da do kraja 2008. godine Hrvatska mora dostići razinu gustoće (penetracije) širokopojasnih priključaka od najmanje 12 posto što znači da Republika Hrvatska u tom razdoblju mora dosegnuti broj od najmanje 500.000 širokopojasnih priključaka. Kao bitan operativni element razvoja tržišta, predmetna Strategija razvoja širokopojasnog pristupa prepoznaje Pravilnik o uvjetima i načinu utvrđivanja mjerodavnih tržišta u telekomunikacijama (»Narodne novine«, broj 127/05). Naime, navodi se važnost tog Pravilnika u dijelu koji se odnosi na operacionalizaciju postupaka ex ante analiza tržišta i utvrđivanje operatora sa znatnijom tržišnom snagom. Navedenim Pravilnikom izričito je utvrđeno tržište na veleprodajnoj razini kao širokopojasni pristup, uključujući bitstream access, koji omogućuje dvosmjernu širokopojasnu komunikaciju odnosno veleprodajna usluga bitstream pristupa. U siječnju 2008. godine, donesen je »Akcijski plan provedbe Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj do 2008. godine« od strane Vlade Republike Hrvatske koji sadrži niz neprekidnih aktivnosti i pojedinačnih mjera koja su Vlada RH, tijela državne uprave i druga državna tijela trebala provoditi do kraja 2008. godine, u svrhu ispunjavanja strateških ciljeva definiranih u Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa. 10. Mjerodavno tržište Agencija je kao mjerodavno tržište odredila tržište pružanja usluge širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj. Mjerodavno tržište, sukladno članku 7. ZZTN-a, određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području. Nadalje, sukladno odredbi članka 4. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište utvrđuje se na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu). Temeljem članka 5. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe. Temeljem članka 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu, mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća cjelokupan ili dio teritorija Republike Hrvatske, na kojem se tržišni takmaci natječu u prodaji i/ili nabavi proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujednačenim uvjetima koji to tržište bitno razlikuje od susjednih tržišta. Sukladno članku 7. Uredbe o mjerodavnom tržištu, pri utvrđivanju mjerodavnog tržišta polazi se od kriterija zamjenjivosti potražnje za određenim proizvodom odnosno o zamjenjivosti ponude za određenim proizvodom, a po potrebi i od kriterija postojanja potencijalnih tržišnih takmaca odnosno zapreka pristupa tržištu. Sukladno članku 9. stavku 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu, pretpostavlja se da je neki proizvod zamjenjiv odnosno supstitut naročito u slučaju kada se može razumno predvidjeti da će kupci odnosno potrošači mjerodavnog proizvoda prihvatiti drugi, na tržištu već raspoloživ i prisutan proizvod kao odgovor ili reakciju na hipotetički malo (5 do 10 posto), ali trajno povećanje cijena mjerodavnog proizvoda i/ili kada se može razumno predvidjeti da će kupci odnosno potrošači mjerodavnog proizvoda prihvatiti istovjetan odnosno srodan proizvod drugog dobavljača kao odgovor ili reakciju na hipotetički malo (5 do 10 posto), ali trajno povećanje cijena mjerodavnog proizvoda. Polazište za određenje mjerodavnog tržišta u ovom konkretnom slučaju predstavljao je inicijalni zahtjev Amisa, u kojem za utvrđivanje predatorskih cijena navodi Iskonove usluge za fizičke korisnike koje Iskon pruža pod tržišnim nazivom Iskon.DUO i Iskon.TRIO. Kao mjerodavno tržište, Amis je predložio tržište širokopojasnog pristupa internetu putem xDSL-a za korisnike iz kućanstva na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Iskonove maloprodajne usluge Iskon.DUO i Iskon.TRIO predstavljaju pakete povezanih usluga pristupa internetu, govorne usluge i IPTV usluge. Pojedinačne usluge iz tih paketa usluga, odnosno govorna usluga i IPTV usluga, u bitnome predstavljaju povezane usluge osnovnoj usluzi širokopojasnog pristupa internetu, odnosno tehnološki su proizašle iz usluge širokopojasnog pristupa internetu. Pod širokopojasnim pristupom internetu može se smatrati pristup dolaznim pristupnim brzinama koje su jednake ili veće od 144 kbit/s. Iako se kod određenja širokopojasnog pristupa, odnosno donjeg praga brzine koje se smatraju širokopojasnim pristupom mogu razlikovati različite vrijednosti, Agencija je u ovom konkretnom slučaju smatrala ispravnim koristiti pristup i određenje HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa«, a koje je pak u skladu s relevantnim usporednom definicijom širokopojasnog pristupa. Pristup internetu većim brzinama omogućuje korisnicima da istovremeno koriste tradicionalnu govornu uslugu te uslugu pristupa internetu, kao i povezane usluge. Također, pristup internetu tim brzinama omogućuje operatorima pružanje različitih pojedinačnih usluga ili paketa usluga krajnjim korisnicima. Nadalje, širokopojasni pristup internetu ostvaruje se na tehnološki različite načine pristupa. Tako HT uslugu širokopojasnog pristupa internetu pruža putem vlastite infrastrukture, odnosno putem xDSL pristupne tehnologije. Pored navedene tehnologije, uslugu širokopojasnog pristupa počeli su razvijati kabelski operatori putem vlastite kabelske mreže koja je prvotno bila namijenjena u svrhu pružanja usluge prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima. Alternativni operatori kao pružatelji usluga širokopojasnog pristupa koji nemaju vlastitu mrežu, odnosno ne posjeduju infrastrukturu lokalne petlje, pristup krajnjem korisniku mogu ostvariti putem veleprodajnih usluga mreže bivšega monopolističkog operatora od kojih su dominantne i značajne usluga izdvojenog pristupa lokalnoj petlji i usluga veleprodajnoga širokopojasnog pristupa (bitstream). Pristupom putem izdvojene lokalne petlje alternativni operatori približavaju se krajnjem korisniku kontrolirajući više elemenata u lancu pružanja usluge od bitstream pristupa. S druge strane, pristup putem izdvojene lokalne petlje zahtijeva značajnije investicije alternativnog operatora. Povezano s tim, izvjesno je kako su te investicije ekonomski opravdane na onim zemljopisnim područjima na kojima je koncentrirana potražnja, odnosno na kojima je veći doseg potencijalnih korisnika. S aspekta zamjenjivosti potražnje, izvjesno je kako krajnjem potrošaču nije relevantna činjenica o tome putem kojeg načina pristupa koristi uslugu širokopojasnog pristupa i povezane usluge uz pretpostavku da se usluge za krajnjeg korisnika kvalitativno ne razlikuju po različitim tehnologijama pristupa. S druge strane, s aspekta zamjenjivosti ponude, nije izvjesno da alternativni operatori mogu u kratkom roku zamijeniti način pristupa krajnjem korisniku u slučaju povećanja cijena odnosno promijenjenih okolnosti u odnosu na način pristupa krajnjem korisniku. Međutim, s obzirom na izvjesni visoki stupanj zamjenjivosti sa strane potražnje, u konkretnom slučaju usluga širokopojasnog pristupa internetu putem različitih načina pristupa temeljeni na xDSL tehnologiji pristupa i putem mreže kabelskih operatora čine dio istog mjerodavnog tržišta. Iako na tržištu nije zastupljen u znatnijem udjelu, kao dio istog mjerodavnog tržišta ispravno je promatrati i pristup putem mreže svjetlovodnih kabela s obzirom na visok stupanj zamjenjivosti u odnosu na bitne karakteristike usluge. Pored navedenih načina pristupa, širokopojasni pristup internetu može se ostvariti putem pokretnih mreža. Međutim, ukoliko se uzmu u obzir zaključci HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa«, a koji se u bitnome odnose na različitu kvalitetu prijema signala, različite pristupne brzine u odnosu na DSL tehnologiju pristupa, kao i nedostatnu pokrivenost HSDPA tehnologije, izvjesno je kako predmetni način pristupa s obzirom na bitne karakteristike usluge ne predstavlja zamjensku uslugu xDSL tehnologiji pristupa i pristupu putem mreža kabelskih operatora. S obzirom na to da se nepokretni bežični pristup temelji na tehnologiji pokretnih mreža, u ovom konkretnom slučaju također proizlazi kako zbog nižih pristupnih brzina, slabije kvalitete usluge, odnosno određenih kvalitativnih karakteristika taj način pristupa ne predstavlja zamjensku uslugu xDSL tehnologiji pristupa i pristupu putem mreža kabelskih operatora. Pri tome, uzeti su u obzir zaključci HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« te se pretpostavlja kako nije došlo do značajnih promjena u odnosu na zaključke iz tog dokumenta. U odnosu na određenje mjerodavnog tržišta u ovom slučaju, podnositelj zahtjeva Amis je svoj prijedlog u bitnome temeljio na zaključcima HAKOM-a iz dokumenta »Analiza tržišta veleprodajnog širokopojasnog pristupa« iz srpnja 2009., koja je sastavni dio Odluke HAKOM-a od 17. srpnja 2009. godine. Također i Iskon u svom očitovanju od 26. svibnja 2009. godine u bitnome navodi kako je neprijeporno sve što Amis navodi, a vezano uz zaključke HAKOM-a iz navedenog dokumenta. Međutim, same stranke imale su različite stavove o uslugama koje bi trebale činiti dio utvrđenog mjerodavnog tržišta. Naime, Amis je predložio da se mjerodavno tržište odredi uže na način da se uzme u obzir pristup putem xDSL-a. U konkretnom slučaju, pored navedenog ispravno je uzeti u obzir i kriterije iz pravne stečevine EU u dijelu u kojem su primjenjivi na ovaj konkretni slučaj. Tako iz odluke Europske komisije u predmetu Wanadoo (točka 170. odluke) u bitnome proizlazi kako širokopojasni pristup putem ADSL tehnologije i putem mreže kabelskih operatora čine dio istog mjerodavnog tržišta. U tom smislu, može se zaključiti kako s aspekta krajnjeg potrošača nije presudno na temelju koje tehnologije mu se pruža usluga uz pretpostavku da različite tehnologije pristupa omogućuje pružanje usluga jednakih tehničkih i komercijalnih značajki. Nadalje, pri određenju mjerodavnog tržišta treba razlikovati širokopojasni pristup internetu za privatne korisnike i širokopojasni pristup za poslovne korisnike. Naime, ponude usluga za poslovne korisnike znatnije se razlikuju po bitnim karakteristikama u odnosu na ponude usluga za privatne korisnike. Naime, izvjesno je kako se usluge razlikuju po tehničkim karakteristikama kojima operatori nastoje prilagoditi se potrebama poslovnih korisnika u smislu većih kapaciteta prometa, više telefonskih linija u paketima i drugim razlikama. U skladu s tim, razlikuju se i cijene usluga. Izvjesno je kako se te razlike povećavaju u ovisnosti o veličini poduzetnika, odnosno poslovnog korisnika kojem se usluge pružaju. Stoga bi se kod malih poslovnih korisnika određene karakteristike usluga unutar paketa mogle u određenoj mjeri podudarati s uslugama unutar paketa za privatne korisnike. Međutim, sami paketi razvijeni su za potrebe poslovnih korisnika i nije izvjesna značajnija zamjenjivost potražnje. Ukoliko se promatraju veći poslovni korisnici, tada zamjenjivost potražnje nije izvjesna. Pored navedenog, izvjesno je kako operatori pakete usluga za poslovne korisnike u znatnoj mjeri prilagođavaju prema potrebama svakog pojedinog korisnika, dok kod privatnih korisnika to nije slučaj. Takav zaključak usporediv je sa zaključcima koji proizlaze iz odluke Europske komisije u predmetu Wanadoo (točka 171. odluke). U ovom konkretnom slučaju razmatrano je i pitanje zamjenjivosti pojedinačnih usluga s paketima usluga, a koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu. S obzirom na to tržištu raste udjel paketa povezanih usluga u usporedbi s pojedinačnim uslugama, nameće se i mogućnost zasebnog sagledavanja paketa usluga na tržištu u odnosu na pojedinačnu uslugu širokopojasnog pristupa internetu ili drugu pojedinačnu uslugu. Naime, jednom kada operator ima ostvaren širokopojasni pristup prema krajnjem korisniku, tada je u mogućnosti pružiti sve usluge koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu. Pružanje pojedinačnih usluga ili različitih paketa povezanih usluga predstavljaju izbor ponude komercijalnih paketa od strane operatora, a kojima se oni međusobno natječu na tržištu za zadržavanje postojećih i pridobivanje novih korisnika. Naime, izvjesno je kako operatori u kratkom roku mogu promijeniti komercijalni aspekt pružanja usluge u smislu kreiranja novih paketa ili novih pojedinačnih usluga. Ukoliko bi se navedeno pitanje zamjenjivosti pojedinačnih usluga i paketa usluga razmatralo kroz logiku testa hipotetskog monopolista, postoje u određenoj mjeri razlike u stupnju zamjenjivosti između paketa usluga i pojedinačnih usluga iz paketa. Ukoliko se promatra s aspekta zamjenjivosti potražnje, može se razumno zaključiti da bi potrošači mogli u kratkom roku zamijeniti postojeće usluge s novim komercijalnim proizvodima koji se temelje na širokopojasnom pristupu internetu. Pri tome, novi komercijalni proizvodi povezani su s razvojnom fazom tržišta. Pored osnovne usluge širokopojasnog pristupa internetu, s razvojem tržišta razvijale su se i povezane usluge te s njima i paketi usluga, prvotno govorne usluge i širokopojasnog pristupa internetu, a kasnije i TV usluge. Taj razvoj tržišta izvjesno je doveo do migracije korisnika s pojedinačnih usluga na pakete povezanih usluga, pa migracije s dual play paketa na triple play pakete usluga. U tom smislu, proizlazi i zaključak kako postoji određena asimetrija u zamjenjivosti, pri čemu se stupanj zamjenjivosti razlikuje u ovisnosti o polaznoj usluzi prema kojoj se zamjenjivost analizira. Naime, izvjesno je kako naprednije usluge i napredniji paketi mogu pokazivati izraženiju zamjenjivost u odnosu na pojedinačne usluge ili pakete s manje uključenih usluga, npr. dual play paketi u odnosu na pojedinačnu uslugu ili triple play paketi u odnosu na dual play pakete. S druge strane, izvjesno je kako bi se niži stupanj zamjenjivosti bilježio u slučaju analize zamjenjivosti polazeći od pojedinačne usluge ili paketa s manje uključenih usluga. Međutim, unatoč toj asimetriji, razumno je za pretpostaviti kako u odnosu na predmetne usluge koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu postoji izražena zamjenjivost potražnje. Ukoliko se promatra izraženu zastupljenost paketa na tržištu s uključene dvije usluge, širokopojasnim pristupom internetu i govornom uslugom, proizlazi da ukoliko bi hipotetski monopolist bio u mogućnosti održavati cijenu paketa usluga iznad konkurentske, a da to ne rezultira prelaskom krajnjih potrošača na korištenje pojedinačnih usluga širokopojasnog pristupa internetu i govorne usluge, tada bi se te pojedinačne usluge i paket usluga mogli smatrati zasebnim mjerodavnim tržištima. Nadalje, moguće je razmatrati zasebno mjerodavno tržište svake pojedinačne usluge iz paketa i da je u tom slučaju paket dio tako određenog tržišta, jedne ili druge pojedinačne usluge iz paketa. Radilo bi se o slučaju kada hipotetski monopolist kao pružatelj usluge ne bi mogao održavati cijenu usluge paketa iznad konkurentske, a da pritom ne izgubi profit, ali da se pritom ta sposobnost hipotetskog monopolista održavanja cijene iznad konkurentske razine ograničava na jednu od usluga iz paketa. Sljedeća mogućnost je da se odredi zasebno mjerodavno tržište za paket usluga, a da ne postoje zasebna tržišta u odnosu na pojedinačne usluge. Taj zaključak bi proizlazio ukoliko bi krajnji potrošač isključivo koristio pojedinačne usluge iako na tržištu postoji ponuda paketa usluga. Međutim, ta situacija nije izvjesna osim u slučaju da se radi o čistoj paketnoj prodaji gdje pojedine usluge kao zasebne ne bi bile dostupne krajnjim potrošačima. Neovisno o različitim mogućnostima testa hipotetskog monopolista, izvjesna je asimetrija u zamjenjivosti između pojedinačnih usluga i paketa usluga u slučaju kada bi paket javne govorne usluge i širokopojasnog pristupa internetu predstavljao zamjenjivu uslugu javnoj govornoj usluzi, a s druge strane ta usluga ne bi predstavljala zamjenjivu uslugu paketu usluga. S aspekta zamjenjivosti potražnje, izvjesno je kako usluga širokopojasnog pristupa internetu unutar paketa usluge na odgovarajući način predstavlja zamjensku uslugu pojedinačnoj usluzi širokopojasnog pristupa internetu, a na što bitno utječe i diskontirana cijena takvih paketa u odnosu na pojedinačne usluge. Uvođenje različitih paketa usluga na tržište, koji pored usluge širokopojasnog pristupa uključuju govornu uslugu i uslugu prijenosa televizijskih programa, nije pak u značajnoj mjeri utjecalo na pad potražnje za pojedinačnom uslugom širokopojasnog pristupa internetu. To pak proizlazi iz činjenice kako se paralelno odvijao proces snažne potražnje za uslugom širokopojasnog pristupa internetu te ulaska i rasta alternativnih operatora na tržište koji su primarno pružali povezane usluge unutar paketa. U tom paralelnom procesu, krajnji potrošači konzumirali su potražnju za uslugom širokopojasnog pristupa internetu u ovisnosti o dostupnosti pojedinih usluga. Promatranje usluge širokopojasnog pristupa internetu kao osnovne usluge ne isključuje značaj povezanih usluga odnosno govorne usluge i prijenosa televizijskih programa krajnjim korisnicima koje su postale razvojna poveznica toj osnovnoj usluzi. Te povezane usluge odnosno paketi tih usluga izvjesno imaju određeni utjecaj na tržišno natjecanje. Povezane usluge prepoznate su na određeni način kao dio osnovne usluge širokopojasnog pristupa internetu odnosno kao mogućnost samostalnih usluga unutar veleprodajnog širokopojasnog pristupa i od strane sektorskog regulatora, a što se može zaključiti iz obveza koje je HAKOM odredio HT-u obvezu omogućavanja posebnih virtualnih kanala za IPTV odnosno posebnih virtualnog kanala za VoIP (skraćenica od naziva na engleskom jeziku Voice over Internet Protocol, a u bitnome se odnosi na uslugu prijenosa govora putem širokopojasne mreže). Agencija je stava kako se, pružanje pojedinačne usluge širokopojasnog pristupa internetu i pružanje te usluge unutar paketa zajedno s povezanim uslugama treba promatrati kao dio jednog mjerodavnog tržišta. Takvo stajalište proizlazi iz činjenice kako tržište u promatranom razdoblju karakterizira početak pružanja i komercijalno uvođenje ponude paketa povezanih usluga. Međutim, i nadalje je izražena zastupljenost i značaj pojedinačnih usluga. Stoga je ispravno obuhvatiti sve pojavne oblike usluga na tržištu, a koje proizlaze iz usluge širokopojasnog pristupa internetu. U odnosu na mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji, pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu ima nacionalni karakter. Taj zaključak prije svega proizlazi iz činjenice kako je pružanje usluge širokopojasnog pristupa internetu povezano s nacionalnom pokrivenošću elektroničkih komunikacijskih mreža. Pored toga, pravni i regulatorni okvir pružanja predmetnih usluga odnosi se na cjelokupni teritorij Republike Hrvatske. Stoga je u konkretnom slučaju ispravno promatrati mjerodavno tržište u nacionalnoj dimenziji, odnosno kao tržište Republike Hrvatske. Amis je u ispitnom postupku predložio i definiciju mjerodavnog tržišta kao veleprodajni pristup mrežnoj infrastrukturi. Tržište veleprodajnog (fizičkog) pristupa mrežnoj infrastrukturi na fiksnoj lokaciji i tržište veleprodajnog širokopojasnog pristupa predmet su prethodne (ex ante) regulacije od strane nadležnog sektorskog regulatora. Stoga, u ovom konkretnom slučaju nije bilo svrsishodno i potrebno definirati veleprodajna tržišta iz razloga što su uvjeti pružanja i cijene navedenih veleprodajnih usluga prethodno regulirane te iz razloga što se ovaj konkretni slučaj u bitnome odnosi na pružanje usluga na maloprodajnom dijelu tržišta. Zaključno, u ovom slučaju kao mjerodavno tržište u proizvodnoj dimenziji određena je usluga širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike. Pod tako utvrđenim mjerodavnim tržištem, podrazumijeva se usluga širokopojasnog pristupa internetu na fiksnoj lokaciji neovisno o tehnološkom načinu pristupa krajnjem korisniku. Drugim riječima, pod tako utvrđenim tržištem podrazumijeva se sve tehnologije pristupa koje se temelje na xDSL pristupu putem bakrene parice, pristupu putem kabelskih mreža i pristupu putem svjetlovodnih kabela. Također, tako određeno mjerodavno tržište obuhvaća i širokopojasni pristup internetu unutar paketa povezanih usluga koje se temelje na širokopojasnom pristupu internetu neovisno o komercijalnom obliku pružanja tih povezanih usluga. Kao mjerodavno tržište u zemljopisnoj dimenziji, određen je cjelokupni teritorij Republike Hrvatske. 11. Tržišni udjeli poduzetnika na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. godine Sukladno članku 13. stavku 1. Uredbe o mjerodavnom tržištu, tržišni udjel svakog od poduzetnika izračunava se na temelju njihovih tržišnih udjela u proizvodnji i/ili prodaji mjerodavnog proizvoda na mjerodavnom tržištu u određenom razdoblju. Nadalje, sukladno članku 13. stavku 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu Tržišni udjel izračunava se na temelju vrijednosti proizvodnje i/ili prodaje (izražene u kunama) ili na temelju obujma (količina) proizvodnje i/ili prodaje (izražene u broju komada ili drugim mjernim jedinicama). Tržišni udjeli poduzetnika u ovom slučaju, izračunati su na temelju broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu. Naime, s obzirom na to da krajnji korisnici uslugu širokopojasnog pristupa internetu koriste kao samostalnu uslugu ili u okviru paketa povezanih usluga, u znatnijoj mjeri se mogu razlikovati prihodi po korisniku te s tim povezani ukupni prihodi operatora. S druge strane, tržišnu snagu operatora primarno određuje broj korisnika odnosno pretplatnika usluge širokopojasnog pristupa internetu. Jednom kada operator ostvari širokopojasni priključak prema korisniku, tada je u mogućnosti pružati sve usluge koje se temelje na širokopojasnom pristupu. Stoga, primarno broj korisnika usluge širokopojasnog pristupa određuje i tržišnu snagu pojedinog operatora. Zaključno, u ovom slučaju tržišni udjeli poduzetnika na mjerodavnom tržištu izračunati su na temelju broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu svakog operatora neovisno o tome pruža li se usluga samostalno ili u okviru paketa usko povezanih usluga. Nadalje, tržišni udjeli svakog od poduzetnika koji djeluju na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj utvrđeni su za razdoblje od 2007. do 2011. godine. Tržišni udjeli utvrđeni su za razdoblje od 2007. godine s obzirom na to da je iz inicijalnog zahtjeva Amisa proizlazio opis činjeničnog stanja odnosno prakse Iskona na tržištu u dijelu koji se odnosi na snižavanje cijena upravo u 2007. godini. Nadalje, uzimajući u obzir kako su alternativni operatori usluge putem izdvojene lokalne petlje počeli pružati u drugoj polovici 2006. godine i ostvarili neznatan broj priključaka do kraja te godine, 2007. godina predstavlja prvu punu poslovnu godinu u kojoj su alternativni operatori pružali usluge putem izdvojene lokalne petlje i ostvarili značajan rast broja korisnika. Međutim, takvim određenjem vremenskog razdoblja za utvrđivanje tržišnih udjela poduzetnika na mjerodavnom tržištu nije ograničena vremenska dimenzija razmatranja stanja na mjerodavnom tržištu. Drugim riječima, u ovom slučaju razmatrane su činjenice koje se odnose na predmetno mjerodavno tržište i za razdoblje prije 2007. godine, a koje su relevantne za ovaj slučaj. Nadalje, zaključno razdoblje analize tržišnih udjela predstavlja 2011. godina. Iz navedenog proizlazi kako je obuhvaćeno razdoblje od pet godina što predstavlja relevantno vremensko razdoblje za ocjenu tržišnih udjela poduzetnika i razvoj stanja na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj. Za potrebe izračunavanja tržišnih udjela, sukladno članku 14. Uredbe o mjerodavnom tržištu korišteni su podaci dostavljeni od poduzetnika, uključujući i poduzetnike koji nisu stranka u ovom postupku. Nadalje, korišteni su podaci pribavljeni od nadležnog sektorskog regulatora HAKOM-a. Inicijalni podaci o kvantitativnim pokazateljima stanja na mjerodavnom tržištu dostavljeni su dopisom HAKOM-a od 12. srpnja 2010. godine te su se odnosili na razdoblje od 2007. do 2009. godine. Naknadno, dopisom HAKOM-a od 5. svibnja 2011. godine, dostavljeni su podaci koji se odnose na vremensko razdoblje 2010. godine te za razdoblje od siječnja do lipnja 2011. godine. Dostavljeni podaci HAKOM-a odnosili su se na ukupan broj korisnika koji uključuje privatne i poslovne korisnike. S obzirom na to da je u ovom slučaju bila relevantna kategorija privatnih korisnika, na temelju inicijalnih podataka HAKOM-a, određen je relevantan uzorak poduzetnika za daljnje utvrđivanje činjenica o mjerodavnom tržištu. Od ukupno 28 operatora, kao relevantan uzorak određeni su operatori HT, Iskon, Amis, Optima telekom d.d. (dalje: Optima), B.net Hrvatska (dalje: B.net), Metronet telekomunikacije d.d. (dalje: Metronet) i H1 telekom d.d. (dalje: H1) koji su, prema podacima HAKOM-a o ukupnom broju pretplatnika širokopojasnog pristupa u 2009. godini, promatrani zajedno imali 99,2 posto pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu. Od navedenih operatora, Agencija je zatražila relevantne podatke. U tablici 3. prikazuju se podaci o broju pretplatnika i strukturi mjerodavnog tržišta širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2011. godine, a u tablici 4. prikazuju se pokazatelji relativnih promjena broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj po pojedinom operatoru u razdoblju od 2007. do 2011. godine, a koji u bitnome predstavljaju podatke o verižnim indeksima predmetnoga mjerodavnog tržišta kroz promatrano razdoblje. Tablica 3. Struktura mjerodavnog tržišta širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. godine prema broju pretplatnika Izvor: dopisi poduzetnika; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Tablica 4. Pokazatelji relativnih promjena broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj po pojedinom operatoru u razdoblju od 2007. do 2011. godine Izvor: dopisi poduzetnika; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Iz podataka u tablici 3. proizlazi da je krajem 2007. godine u Republici Hrvatskoj ukupno bilo [...] tisuća pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika. T-HT Grupa bilježi [...] tisuće korisnika uz tržišni udjel od [90-100] posto. Od tog iznosa, [...] tisuća pretplatnika odnosno [80-90] posto tržišnog udjela odnosilo se na HT, a [...] tisuća pretplatnika odnosilo se na Iskon čime je ostvario tržišni udjel od [0-5] posto. B.net je imao [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto. Slijede Optima s [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto, Amis s [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto, Metronet s [...] tisuću pretplatnika i tržišni udjel od [0-5] posto, dok operator H1 u 2007. godini nije bio prisutan na mjerodavnom tržištu. U 2008. godini bilježi se snažan rast ukupnog broja pretplatnika na tržištu koji je na kraju godine iznosio [...] tisuće što predstavlja porast od 50 posto u odnosu na 2007. godinu. Broj pretplatnika T-HT Grupe raste na [...] tisuća uz niži tržišni udjel od [80-90] posto što ukazuje na blagi pad u odnosu na 2007. godinu. Od ukupnog broja pretplatnika T-HT Grupe, na HT se odnosilo [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [80-90] posto, a na Iskon [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto. Snažan rast u 2008. godini bilježi Optima s porastom na [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [5-10] posto. Broj pretplatnika B.neta raste na [...] tisuća čime ostvaruje tržišni udjel od [0-5] posto. Amis u 2008. godini bilježi rast broja pretplatnika na [...] tisuće uz tržišni udjel od [0-5] posto, a Metronet na [...] tisuće pretplatnika uz tržišni udjel od [0-5] posto. Operator H1 na kraju 2008. godine imao je [...] tisuća pretplatnika. U 2009. godini nastavlja se rast tržišta te je ukupan broj pretplatnika povećan na [...] tisuće. T-HT Grupa na kraju 2009. godine imala je [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [80-90] posto. Od tog iznosa, na HT se odnosilo [...] tisuća pretplatnika čime je ostvario tržišni udjel od [70-80] posto dok se na Iskon odnosilo [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [5-10] posto. Broj pretplatnika Optime raste na [...] tisuće uz tržišni udjel od [5-10] posto. B.net također bilježi rast pretplatnika te na kraju 2009. godine bilježi [...] tisuće pretplatnika i tržišni udjel od [5-10] posto. Amis ostvaruje blagi rast broja pretplatnika od [...] tisuće uz tržišni udjel od [0-5] posto. Rast broja pretplatnika bilježi i operator H1, dok Metronet u 2009. godini bilježi blagi pad broja pretplatnika. Slika 2. Grafički prikaz strukture mjerodavnog tržišta širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2011. godine prema broju pretplatnika Izvor: dopisi poduzetnika; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Daljnji rast tržišta bilježi se i u 2010. godini u kojoj broj pretplatnika dostiže [...] tisuće. T-HT Grupa u 2010. godini bilježi [...] tisuće pretplatnika uz tržišni udjel od [80-90] posto. Od tog iznosa, na HT se odnosilo [...] tisuća pretplatnika i tržišni udjel od [70-80] posto, a na Iskon [...] tisuća pretplatnika uz tržišni udjel od [5-10] posto. Optima i B.net imali su gotovo jednak broj pretplatnika od [...] tisuće uz tržišni udjel od [5-10], odnosno [5-10] posto. Slijedi Amis s [...] tisuća pretplatnika uz udjel od [0-5] posto te Metronet i H1 s udjelom [0-5] posto. Podaci za 2011. godinu pokazuju blagi rast tržišta tako da je na kraju 2011. godine ukupan broj pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika iznosio [...] tisuća. T-HT grupa bilježi ukupno [...] tisuće pretplatnika uz tržišni udjel od [70-80] posto. Na HT se odnosilo [...] tisuće pretplatnika i tržišni udjel od [60-70] posto. U 2011. godini po prvi put se bilježi pad broja pretplatnika HT-a u odnosu na prethodnu 2010. godinu. S druge strane, Iskon bilježi rast na [...] tisuća pretplatnika čime ostvaruje tržišni udjel od [5-10] posto. Optima i B.net bilježe također daljnji rast te na kraju 2011. godine Iskon, Optima i B.net imaju gotovo jednak broj pretplatnika. Amis također bilježi rast broja pretplatnika na [...] tisuću uz blagi rast tržišnog udjela na [0-5] posto. Metronet bilježi pad u 2011. u odnosu na 2010. godinu, a H1 bilježi značajniji rast broja pretplatnika u odnosu na 2010. godinu. 12. Položaj T-HT Grupe na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj Temeljem članka 15. stavka 1. ZZTN-a, poduzetnik je u vladajućem položaju ako se zbog svoje tržišne snage može ponašati na mjerodavnom tržištu u značajnoj mjeri neovisno od svojih stvarnih ili mogućih konkurenata, potrošača, kupaca ili dobavljača, naročito ako: 1. nema konkurenata na mjerodavnom tržištu, i/ili 2. ima značajnu tržišnu snagu na mjerodavnom tržištu u odnosu na stvarne ili moguće konkurente, a naročito s obzirom na: – tržišni udjel i položaj, – financijsku snagu, – pristup izvorima nabave ili tržištu, – povezanost s drugim poduzetnicima, – pravne ili činjenične zapreke za ulazak drugih poduzetnika na tržište, – poduzetnikovu sposobnost diktiranja tržišnih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potražnju, i – poduzetnikovu sposobnost isključivanja ostalih konkurenata s tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike. Na temelju podataka prikazanih iz tablice 3. proizlazi kako je T-HT Grupa u 2007. godini imala tržišni udjel u iznosu od [90-100] posto na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj. U 2008. godini tržišni udjel T-HT Grupe bilježi pad na [80-90] posto. U 2009. godini bilježi se tržišni udjel T-HT Grupe od [80-90] posto, u 2010. godini tržišni udjel iznosio je [80-90] posto da bi na kraju 2011. godine T-HT Grupa bilježila tržišni udjel od [70-80] posto. Slijedom navedenog, proizlazi zaključak o vrlo visokom tržišnom udjelu T-HT Grupe na predmetnom mjerodavnom tržištu kroz cijelo promatrano razdoblje od 2007. do 2011. godine unatoč trendu pada tržišnog udjela kroz godine. Od ukupnog iznosa tržišnog udjela T-HT Grupe u 2007. godini na Iskon se odnosilo [0-5] posto, u 2008. godini [0-5] posto, u 2009. godini [5-10] posto, u 2010. godini [5-10] posto da bi u 2011. godini tržišni udjel Iskona iznosio [5-10] posto. Međutim, činjenica povezanosti Iskona s HT-om uz pokazatelje visokih tržišnih udjela cjelokupne T-HT Grupe na mjerodavnom tržištu u bitnome određuje i tržišnu snagu Iskona na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj. Mjerodavno tržište kroz promatrano razdoblje općenito karakterizira značajan rast broja pretplatnika pri čemu većina operatora bilježe rast broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu. Unatoč trendu pada tržišnog udjela na predmetnom mjerodavnom tržištu kroz promatrano razdoblje, T-HT Grupa bilježi visoke tržišne udjele kroz cjelokupno promatrano razdoblju od 2007. do 2011. godine. U tablici 5. prikazuje se pokazatelj omjera između broja pretplatnika T-HT Grupe i broja pretplatnika prvog sljedećeg konkurenta na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj. Tablica 5. Omjer između broja pretplatnika T-HT Grupe i vodećeg konkurenta na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u RH Godina 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. broj pretplatnika T-HT Grupe / broj pretplatnika vodećeg konkurenta 28,5 12,9 10,3 9,5 8,0 Izvor: dopisi poduzetnika; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Prema podacima iz tablice 5. proizlazi kako je T-HT Grupa u 2007. godini imala 28,5 puta više pretplatnika od prvog sljedećeg konkurenta. Na kraju 2008. godine dolazi do pada tog pokazatelja tako da je na kraju te godine T-HT Grupa imala za 12,9 puta više pretplatnika od prvog konkurenta. U 2009. godini taj pokazatelj iznosio je 10,3 da bi u 2010. godini pao na 9,5. Na kraju 2011. godine omjer je iznosio 8,0 iz čega proizlazi zaključak da je T-HT grupa na kraju 2011. godine imala za osam puta više pretplatnika od prvog konkurenta na mjerodavnom tržištu. Omjer između broja pretplatnika T-HT Grupe i vodećeg konkurenta na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u RH na određeni način pokazuje tržišnu snagu T-HT Grupe na mjerodavnom tržištu kroz promatrano razdoblje. Također, iz navedenog pokazatelja proizlazi i zaključak o izraženoj asimetričnosti mjerodavnog tržišta u korist T-HT grupe. Pri razmatranju pokazatelja omjera između broja pretplatnika T-HT Grupe i broja pretplatnika prvog sljedećeg konkurenta na mjerodavnom tržištu treba uzeti u obzir činjenicu rastućeg tržišta i činjenicu da tek krajem 2006. godine stvarni konkurenti ulaze na tržište. Stoga je u početnom razdoblju omjer između broja pretplatnika T-HT Grupe i vodećeg konkurenta izraženiji da bi se kroz godine konstantno smanjivao. Međutim, visoka razina tog pokazatelja kroz promatrano razdoblje ukazuje na tržišnu snagu T-HT Grupe u odnosu na konkurente. Nadalje, poslovanje unutar T-HT Grupe daje Iskonu određene prednosti u odnosu na druge konkurente, a koje prvenstveno proizlaze iz financijske snage T-HT Grupe. U tom smislu, izvjesno je kako se Iskonove poslovne aktivnosti na tržištu mogu financijski podržavati bez rizika vanjskog zaduživanja odnosno zaduživanja kod komercijalnih banaka i drugih kreditora. Pored toga, djelovanje unutar T-HT Grupe daje Iskonu i komercijalne prednosti dijelu koji se odnosi na korištenje maloprodajnih kanala T-HT Grupe i tehničke prednosti pri pružanju usluga na tržištu. Zaključno, uzimajući u obzir tržišni udjel T-HT Grupe, odnosno HT-a i njegovog povezanog društva Iskon, na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj u vremenskom razdoblju od 2007. do 2011. godine, kao i druge pokazatelje stanja na mjerodavnom tržištu, utvrđeno je kako se T-HT Grupa u vremenskom razdoblju od 2007. do 2011. godine nalazila u vladajućem položaju na mjerodavnom tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u Republici Hrvatskoj. 13. Položaj HT-a i Iskona u rastu T-HT Grupe na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike U tablici 6. prikazuje se struktura T-HT Grupe na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u razdoblju od 2007. do 2011. godine s obzirom na društva unutar Grupe. Tablica 6. Struktura T-HT Grupe na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za privatne korisnike u razdoblju od 2007. do 2011. godine s obzirom na društva unutar grupe Izvor: dopisi poduzetnika; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Na temelju podataka prikazanih u tablici 6. proizlazi zaključak kako HT u cjelokupnom promatranom razdoblju ima dominantan utjecaj na tržištu u odnosu na Iskon kao drugo društvo unutar T-HT Grupe. U odnosu na ukupan broj pretplatnika, HT-ov udjel u 2007. godini iznosio je [95-100] posto. Kroz promatrano razdoblje bilježi se trend pada udjela HT-a da bi na kraju 2011. godine iznosio [80-90] posto. S druge strane, Iskonov udjel u odnosu na ukupan broj pretplatnika T-HT Grupe u 2007. godini iznosio je [0-5] posto. Kroz promatrano razdoblje Iskonov udjel bilježi trend blagog rasta da bi na kraju 2011. godine iznosio [10-20] posto. Na slici 3. grafički se prikazuju godišnji prirast broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika za HT i Iskon kao društva iz T-HT Grupe u razdoblju od 2008. do 2011. godine. Slika 3. Godišnji prirast broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika za društva iz T-HT Grupe u razdoblju od 2008. do 2011. godine Izvor: dopisi poduzetnika; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Na temelju grafičkog prikaza sa slike 3. proizlazi zaključak kako je rast broja pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu iz kategorije privatnih korisnika T-HT Grupe u razdoblju od 2008. do 2010. godine primarno i pretežito bio temeljen na rastu broja pretplatnika HT-a pri čemu je u 2008. godini rast HT-a bio za 12 puta veći od prirasta broja pretplatnika Iskona. U 2009. godini bilježi se za 4 puta veći prirast broja pretplatnika HT-a od prirasta broja pretplatnika Iskona, a u 2010. godini za prirast broja pretplatnika HT-a bio je za 3,3 puta veći od prirasta broja pretplatnika Iskona. Tek u 2011. godini bilježi se pad broja pretplatnika HT-a u odnosu na prethodnu 2010. godinu, dok u isto vrijeme Iskon bilježi prirast broja novih pretplatnika. Na slici 3. prikazuju se pokazatelji od 2008. godine jer se radi o prvoj godini za koju postoje potpuni usporedni podaci u odnosu na prethodnu 2007. godinu. Međutim, izvjesna je pretpostavka da je prirast broja pretplatnika T-HT Grupe i u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu također u pretežitom dijelu određen prirastom broja pretplatnika HT-a ukoliko se uzmu u obzir opći pokazatelji rasta tržišta u 2007. godini prikazani u tablici 1. obrazloženja ovoga rješenja i činjenici kako je ukupni rast tržišta u bitnome bio povezan s rastom HT-a na tržištu. Nadalje, iz grafičkog prikaza sa slike 3. proizlazi i zaključak o trendu pada prirasta novih korisnika T-HT Grupe na godišnjoj razini kroz godine u promatranom razdoblju od 2008. do 2011. godine. 14. Kvantitativni pokazatelji Iskona u odnosu na Iskon.DUO i Iskon.TRIO uslugu 14.1. Broj korisnika Iskon.DUO i Iskon.TRIO paketa usluga U tablici 7. prikazuju se kvantitativni pokazatelji o broju korisnika pojedinih paketa usluga Iskona u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Tablica 7. Broj korisnika pojedinih paketa usluga Iskona u razdoblju od 2007. do 2009. godine Izvor: dopis Iskona od 22. veljače 2010. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Iz podataka prikazanih u tablici 7. proizlazi da je u 2007. godini Iskon pružao četiri Iskon.DUO paketa usluga. Sva četiri paketa odnosila su se na povezanu govornu uslugu i uslugu širokopojasnog interneta. Najveći broj korisnika koristilo je Iskon.DUO Start uslugu. Neznatno manji broj korisnika koristilo je Iskon.DUO Flat uslugu te s manjim brojem korisnika slijede Iskon.DUO Obitelj i Iskon.DUO Surf paketi usluga. U 2008. godini svi paketi usluga odnosili su se na pakete govorne usluge i širokopojasnog interneta. Prema podacima iz tablice 7. proizlazi zaključak o podjednakom broju korisnika Iskon.DUO Surf, Iskon.DUO Start i Iskon.DUO Flat paket usluga. Manji broj korisnika koristilo je DUO.Carnet i Iskon.DUO Obitelj+ uslugu. U 2009. godini Iskon započinje s pružanjem Iskon.DUO i Iskon.TRIO paketa usluga koji uključuju IPTV uslugu. Ukoliko se promatra broj korisnika dotadašnjih Iskon.DUO paketa bez IPTV usluge, proizlazi zaključak o padu broja korisnika u odnosu na 2008. godinu u dijelu koji se odnosi na do tada najzastupljenije pakete usluga, Iskon.DUO Start i Iskon.DUO Surf. Međutim, razumno je za pretpostaviti kako je taj pad broja korisnika posljedica migracije postojećih korisnika Iskon.DUO paketa usluga na nove pakete usluga koji uključuju IPTV uslugu. Tako se u 2009. godini bilježi značajan broj korisnika Iskon.TRIO paketa pri čemu je bio približno jednak broj korisnika Iskon.TRIO Start i Iskon.TRIO Super paketa usluga. Manji broj korisnika od ukupnog broja korisnika Iskon.TRIO paketa koristilo je Iskon.TRIO Carnet uslugu. U odnosu na Iskon.TRIO Carnet uslugu i Iskon.DUO Carnet uslugu, napominje se kako je riječ o uslugama koje se temelje na tehnologiji pristupa CARNet mreži putem ADSL tehnologije. Usluge su namijenjene isključivo za članove CARNeta – Hrvatske akademske istraživačke mreže. Pravo korištenja usluge imaju isključivo korisnici iz sustava školstva i visoke naobrazbe te učeničkih domova. Korisnici iz akademske zajednice moraju pripadati skupu djelatnika, studenata, vanjskih suradnika i gostiju koji sudjeluju u obavljanju poslova vezanih uz temeljne djelatnosti ustanove, a ne i u njenim eventualnim komercijalnim poslovima. Usporedive usluge za korisnike pristupa CARNet mreži, CARNet ostvaruje i s drugim operatorima poput B.neta, Optime i Metroneta. Nadalje, u odnosu na Iskon.DUO paket uslugu koji uključuje IPTV uslugu uz govornu uslugu (Iskon.TEL + TV) i Iskon.DUO paket uslugu koji uključuju IPTV uslugu uz uslugu širokopojasnog interneta (Iskon.ADSL only + TV), prema podacima o broju korisnika tih paketa koji su prikazani u tablici 7., proizlazi zaključak kako su navedeni paketi usluga imali zanemariv broj korisnika na kraju 2009. godine u odnosu na ukupan broj korisnika paketa usluga koje sadrže IPTV uslugu. Udjel korisnika Iskon.DUO usluge (ADSL only + TV) iznosio je [0-5] posto od ukupnog broja korisnika paketa s IPTV uslugom, dok je udjel korisnika Iskon.DUO (Iskon.TEL + TV) paketa usluge iznosio manje od jedan posto. Temeljem tih podataka, razumno je zaključiti kako je komercijalni i financijski utjecaj pružanja tih usluga bio zanemariv na poslovanje Iskona, a nije mogao imati značajnijeg utjecaja na stanje na mjerodavnom tržištu s obzirom na to da je potražnja za tim paketima usluga bila izuzetno niska. Drugim riječima, u odnosu na pakete usluga koje uključuju IPTV uslugu, krajnji korisnici u 2009. godini uglavnom su koristili Iskon.TRIO Start i Iskon.TRIO Super paket uslugu uz približno jednaku raspodjelu korisnika između ta dva paketa. 14.2. Broj korisnika Iskona prema načinu pristupa U tablici 8. prikazuje se broj Iskonovih korisnika širokopojasnog pristupa internetu s obzirom na način pristupa u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Tablica 8. Broj korisnika Iskona prema načinu pristupa u razdoblju od 2007. do 2010. godine Način pristupa krajnjem korisniku 2007. 2008. broj korisnika udjel broj korisnika udjel Preko izdvojene lokalne petlje (ULL) [...] 100% [...] [80-90]% Veleprodajni širokopojasni pristup (bitstream) - - [...] [10-20]% Ukupno [...] 100% [...] 100% Način pristupa krajnjem korisniku 2009. 2010. broj korisnika udjel broj korisnika udjel Preko izdvojene lokalne petlje (ULL) [...] [70-80]% [...] [70-80]% Veleprodajni širokopojasni pristup (bitstream) [...] [20-30]% [...] [20-30]% Ukupno [...] 100% [...] 100% Izvor: dopis Iskona od 28. travnja 2011. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Iz podataka prikazanih u tablici 8. proizlazi zaključak kako je Iskon na kraju 2007. godine imao [...] tisuća korisnika kojima je uslugu širokopojasnog pristupa internetu pružao isključivo preko izdvojene lokalne petlje (ULL). U 2008. godini bilježi se rast broja korisnika na [...] tisuće od čega je [...] tisuće korisnika usluge koristilo preko izdvojene lokalne petlje što predstavlja udjel od [80-90] posto od ukupnog broja korisnika, dok je [...] tisuća korisnika odnosno [10-20] posto ostvarivalo pristup putem veleprodajnog širokopojasnog pristupa odnosno bitstream pristupa. U 2009. godini od ukupnog broja korisnika, [70-80] posto korisnika uslugu širokopojasnog pristupa koristilo je putem izdvojene lokalne petlje, a [20-30] posto putem veleprodajnog širokopojasnog pristupa. U 2010. godini nastavlja se rast broja korisnika na [...] tisuća, pri čemu je njih [...] tisuće odnosno [70-80] posto, uslugu širokopojasnog pristupa koristilo putem izdvojene lokalne petlje, a [...] tisuća odnosno [20-30] posto uslugu širokopojasnog pristupa koristilo je putem bitstream pristupa. Slijedom navedenog, proizlazi zaključak kako je omjer između dva navedena načina pristupa relativno stabilan u razdoblju od 2008. do 2010. godine uz blagi porast udjela pružanja usluge putem bitstreama. Također, može se zaključiti kako je u razdoblju od 2008. do 2010. godine Iskon svakom petom korisniku usluga temeljenih na širokopojasnom pristupu pružao putem bitstream pristupa. 14.3. Prosječni mjesečni prihodi po korisniku i po paketu Iskonovih usluga U tablici 9. prikazuju se kvantitativni pokazatelji o godišnjem prihodu koje je Iskon ostvario po pojedinim paketima usluga te o prosječnom mjesečnom prihodu po korisniku pojedinih paketa usluga Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Tablica 9. Godišnji prihod po pojedinim paketima usluga i prosječni mjesečni prihod po korisniku pojedinih paketa usluga Iskona u razdoblju od 2007. do 2010. godine Izvor: dopis Iskona od 28.travnja 2011. godine; Obrada: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Napomena: Kategorija »ostalo« odnosi se na pakete usluga koji imaju zanemariv udjel prema broju korisnika Na temelju podataka prikazanih u tablici 9. proizlazi zaključak kako je Iskon u 2007. godini ostvario prihod u pretežitom dijelu od pružanja Iskon.DUO Start i Iskon.DUO Flat usluge te u manjem dijelu od Iskon.DUO Surf i Iskon.DUO Obitelj paketa, a što je povezano s pokazateljima o broju korisnika usluga koji su prikazani u tablici 7. U 2008. godini značajnije rastu prihodi od pružanja usluga. U podjednakom iznosu bilježe se prihodi od pružanja Iskon.DUO Start, Iskon.DUO Flat i Iskon.DUO Surf paketa. Najveći prosječni mjesečni prihod po korisniku bilježi se kod Iskon.DUO Obitelj i Iskon.DUO Su