Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost

(1)Ovim se Pravilnikom detaljnije uređuje primjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2)Prilikom primjene Zakona i ovoga Pravilnika moraju se primjenjivati i odredbe Uredbe Vijeća (EU) br. 282/2011 od

1. ožujka
2. kojom se utvrđuju provedbene mjere Direktive Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 77,
4. 2011.). II. PREDMET OPOREZIVANJA Članak
5. Predmet oporezivanja je svaka isporuka dobara ili obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu, stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu uz naknadu obave osobe iz članka
6. stavka
7. točke
8. Zakona te uvoz dobara ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti. Članak 3.

(1)Porez na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) se obračunava i plaća na stjecanje prijevoznih sredstava iz članka

1. stavka
2. Zakona, ako se ta sredstva smatraju novim prijevoznim sredstvima u skladu s člankom
3. stavkom
4. Zakona.

(2)Predmet oporezivanja je stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu kojim se u tekućoj kalendarskoj godini prelazi prag stjecanja iz članka 5. stavka 2. Zakona. III. POREZNI OBVEZNIK 1. Općenito Članak 4.

(1)Porezni obveznik je, u smislu Zakona, svaka pravna i fizička osoba koja na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

(2)Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva iz članka

1. stavka
2. Zakona, koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

(3)Porezni obveznik je i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika osim ako nije drugačije propisano.

(4)Ako više fizičkih osoba zajednički obavlja djelatnost, svaka fizička osoba smatra se poreznim obveznikom za dio primitaka koji joj pripada od zajedničkog obavljanja djelatnosti. Fizičke osobe koje zajednički obavljaju djelatnosti obvezne su utvrditi jednu osobu (nositelja zajedničke djelatnosti) koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje PDV-a i drugih obveza iz područja PDV-a. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava. Supoduzetnici za porezne obveze odgovaraju solidarno.

(5)Porezni obveznik obavlja djelatnost samostalno, ako je obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnog obavljanja djelatnosti ili samostalnog rada od nesamostalnog rada bitna su njihova obilježja, a ne naziv ugovora. Samostalnost ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih osoba koje su povezane s poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti.

(6)Fizičke osobe mogu obavljati dijelom samostalnu djelatnost, a dijelom nesamostalan rad, ali za potrebe određivanja fizičke osobe kao poreznog obveznika u smislu Zakona u obzir se uzima samo njegovo samostalno obavljanje gospodarske djelatnosti.

(7)Pravna ili fizička osoba smatra se poreznim obveznikom u smislu Zakona neovisno o tome smatra li se poreznim obveznikom i prema drugim zakonima. Članak 5.

(1)Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima koja se prema članku

1. stavku
2. Zakona ne smatraju poreznim obveznicima, obavljaju djelatnosti ili transakcije u okviru svog djelokruga ili ovlasti, a neoporezivanje tih djelatnosti bi dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, Porezna uprava će rješenjem utvrditi da su porezni obveznici za te djelatnosti.

(2)U slučaju da tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona smatrat će se poreznim obveznicima kao i za djelatnosti iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično), osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu.

(3)Porezna uprava procjenjuje jesu li se stekli uvjeti iz stavaka

1. i
2. ovoga članka na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe.
3. Gospodarska djelatnost Članak 6.

(1)Gospodarskom djelatnošću u smislu Zakona, smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda. Pri tome nije nužna i namjera ostvarivanja dohotka odnosno dobiti.

(2)Smatra se da osoba obavlja gospodarsku djelatnost, ako se njeno obavljanje ponavlja s ciljem trajnog ostvarivanja prihoda, odnosno primitaka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti tada već jednokratna radnja može značiti početak obavljanja gospodarske djelatnosti.

(3)U gospodarsku djelatnost ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti. Prodaja predmeta imovine također se smatra gospodarskom djelatnošću ako su ti predmeti bili dio otuđiteljeve gospodarske djelatnosti.

(4)Unutar istog poreznog obveznika ne dolazi do prometa koji podliježu oporezivanju budući da nema drugog sudionika u isporuci dobara ili usluga. 3. Početak i prestanak djelovanja poreznog obveznika Članak 7.

(1)Pravna ili fizička osoba postaje porezni obveznik s prvim izvana primjetljivim aktivnostima koje su usmjerene na obavljanje gospodarske djelatnosti. Prvim izvana primjetljivim aktivnostima smatraju se osobito pripremne radnje, prva nabava robe, nabava osnovnih sredstava i slično.

(2)Porezni obveznik s prvim aktivnostima iz stavka

1. ovoga članka postaje obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a u skladu s člankom
2. ovoga Pravilnika.

(3)Smatra se da porezni obveznik djeluje kao takav i pod prisilnom upravom, u likvidaciji, u stečaju te u ostalim sličnim postupcima ili u provedbi oporuke.

(4)Porezni obveznik prestaje djelovati kao takav posljednjim poslovnim aktivnostima.

(5)Vrijeme obustave ili privremene odjave djelatnosti nije bitno za djelovanje poreznog obveznika kao takvog. Ne smatra se obustavom djelatnosti ako se razabire da porezni obveznik ima namjeru nastaviti djelatnost ili je u dogledno vrijeme ponovno pokrenuti.

(6)Fizička i pravna osoba prestaje djelovati kao porezni obveznik trajnom odjavom djelatnosti, odnosno brisanjem iz registra kod nadležnog tijela. Prije odjave djelatnosti porezni obveznik mora obračunati PDV na sve isporuke do dana odjave, uključujući u te isporuke i sva dobra koja mu preostanu i koja se smatraju izuzimanjem u neposlovne svrhe, a za koja je mogao koristiti odbitak pretporeza.

(7)U slučaju kada je porezni obveznik prestao obavljati gospodarsku djelatnost trajnom odjavom ili brisanjem iz nadležnog registra pri čemu nije obračunao PDV u skladu sa stavkom

1. ovoga članka, osoba koja stječe izuzeto dobro kroz zasebni postupak smatra se jamcem platcem za pripadajuću obvezu PDV-a. Obvezu jamca platca utvrđuje rješenjem Porezna uprava. IV. OPOREZIVE TRANSAKCIJE
2. Općenito Članak 8.

(1)Transakcijama koje su predmet oporezivanja razumijevaju se sve transakcije čije je oporezivanje propisano Zakonom, a mogu biti oporezive ili oslobođene plaćanja poreza.

(2)Bitno obilježje oporezive transakcije je međusobna uzročna veza između transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.

(3)Transakcijama koje nisu predmet oporezivanja razumijevaju se one transakcije čije oporezivanje nije propisano Zakonom.

(4)Ako jedinstvena transakcija istovremeno ima obilježja isporuke dobara i obilježja obavljene usluge, za razvrstavanje su bitna ona obilježja koja određuju stvarni gospodarski sadržaj transakcije, uzimajući u obzir volju ugovornih strana.

(5)Kod popravaka dobara, za razgraničenje radi li se o isporuci dobra ili obavljenoj usluzi, bitan je u ukupnoj naknadi udio materijala koji je nabavio porezni obveznik koji obavlja popravak. Ako udio naknade koja se odnosi na materijal iznosi više od 50% od ukupnog iznosa naknade koja se odnosi na popravak, radi se o isporuci dobra, a ne o obavljenoj usluzi.

(6)Povrat (zamjena) ambalaže ne podliježe oporezivanju.

1. Isporuka dobara i usluga 2.
2. Isporuka dobara Članak 9.

(1)Isporukom dobara omogućuje se prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom.

(2)Dobrima se smatraju predmeti, skupine stvari i gospodarska dobra koja se u prometu smatraju dobrima kao što su: električna energija, plin, grijanje, hlađenje i slično. Skupine stvari predstavljaju skup više odvojenih predmeta objedinjenih u jedinstvenu cjelinu koja se u gospodarskom smislu smatra dobrom, a koja nije samo zbroj pojedinačnih predmeta. Članak 10.

(1)Porezni obveznik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračunava i plaća PDV na punu naknadu isto kao komisionar koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun.

(2)Kada komisionar iz stavka

1. ovoga članka isporuči dobro u smislu Zakona, nastaju dvije isporuke:
2. isporuka komisionara kupcu i
3. isporuka komitenta komisionaru.

(3)Porezni obveznik koji nastupa u tuđe ime i za tuđi račun – posrednik i zastupnik, obračunava i plaća PDV na pripadajuću mu proviziju.

(4)Porezni obveznik – posrednik i zastupnik kod usluge posredovanja, odnosno zastupanja, mora navesti naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) ili PDV identifikacijski broj osobe za koju posreduje – zastupa. Članak 11.

(1)Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. O izuzimanju dobara radi se onda, ako bi se isporuka da je obavljena trećoj osobi, smatrala isporukom dobara. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(2)Besplatno davanje uzoraka kupcima ili potencijalnim kupcima ne smatra se isporukom dobara uz naknadu ako su ta dobra obilježena kao takva i predstavljaju vrstu robe koja je rezultat poslovanja poreznog obveznika ili je povezana s obavljanjem njegove djelatnosti te ako se oni daju u razumnim količinama. Razumnim količinama smatra se ona količina koja je potrebna za procjenu uzorka koji se daje kako bi potencijalni kupac mogao nabaviti takva dobra.

(3)Povremeno davanje poklona pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a u okviru obavljanja svoje gospodarske ili druge djelatnosti ne smatra se isporukom dobara uz naknadu pod uvjetom da se ne daju istim osobama i da ne postoji pravna obveza ili obveza protuisporuke odnosno protuusluge primatelja dobra. Povremenim davanjem poklona smatra se davanje najviše jednog poklona istoj osobi u jednom tromjesečju.

(4)Isporukama dobara uz naknadu iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se davanje poklona u svrhu promidžbe pojedinačne vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a ako se radi o posebno prilagođenim dobrima s oznakom »nije za prodaju« ili o reklamnim predmetima s nazivom tvrtke ili proizvoda kao što su čaše, pepeljare, olovke, stolnjaci, podmetači, privjesci, prospekti, katalozi, vrećice i slični proizvodi.

(5)Porezni obveznik je za besplatna davanja uzoraka i povremena davanja poklona vrijednosti do 160,00 kuna bez PDV-a obvezan sastavljati odgovarajuće isprave u skladu s propisima koji uređuju vođenje poslovnih knjiga poreznog obveznika i ovim Pravilnikom. 2.2. Premještanje dobara Članak 12.

(1)Ako porezni obveznik premješta dobra koja čine dio njegove poslovne imovine u drugu državu članicu u svrhu smještaja tih dobara u skladištu kupca, takvo premještanje dobara smatrat će se isporukom dobara u skladu s člankom 7. stavkom 5. Zakona ako se takva transakcija u drugoj državi članici smatra stjecanjem dobara unutar Europske unije.

(2)Ako porezni obveznik, registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici, premješta dobra koja čine dio njegove poslovne imovine u drugoj državi članici kupcu, koji je registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, u svrhu smještaja dobara u skladištu kupca, takva transakcija smatra se stjecanjem dobara unutar Europske unije u trenutku kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do stvarnog stjecanja dobara.

(3)Dobra smještena u skladištu kupca su dobra koja su u vlasništvu prodavatelja i mogu biti smještena u vlastitom ili unajmljenom skladištu kupca. Ta dobra se ne smiju koristiti od trenutka kada su primljena u skladište sve do trenutka kada kupac preuzme dobra sa skladišta, odnosno kada dolazi do stvarnog stjecanja dobara.

(4)Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obvezan je o dobrima koja smješta u skladištu kupca osigurati u knjigovodstvu najmanje sljedeće podatke:

1. a)naziv države članice u koju je otpremio dobra,
2. b)PDV identifikacijski broj kupca, kod kojeg smješta dobra u skladištu, koji mu je izdala država članica u kojoj smješta dobra,
3. c)datum otpreme dobara u drugu državu članicu,
4. d)ukupnu vrijednost dobara smještenih u skladištu u kunama,
5. e)opis i količinu dobara smještenih u skladištu i
6. f)datum kada je kupac preuzeo dobra sa skladišta, odnosno obavljene isporuke dobara prethodno smještenih u skladište.

(5)Kupac dobara iz stavka 2. ovoga članka obvezan je o dobrima koja smješta u svoje skladište osigurati u knjigovodstvu najmanje sljedeće podatke:

1. a)naziv države članice iz koje su dobra otpremljena,
2. b)PDV identifikacijski broj isporučitelja dobara kojega je izdala država članica otpreme,
3. c)datum otpreme dobara iz druge države članice,
4. d)datum primitka dobara u skladište,
5. e)ukupnu vrijednost dobara koja su smještena u skladište u kunama,
6. f)opis i količinu dobara koja su smještena u skladište i
7. g)datum kada je preuzeo dobra sa skladišta, odnosno obavljenog stjecanja dobara prethodno smještenih u skladište. 2.3. Opoziv Članak 13.

(1)Isporuka dobara u smislu Zakona ne postoji ako se opozove (vrati).

(2)Ako isporučitelj tijekom isporuke dobara zamijeni jedno dobro drugim, onda se zamjenom ostvaruje prvobitno namjeravana isporuka dobara koja je oporeziva.

(3)Ako isporučitelj u jamstvenom roku zamijeni isporučeno dobro drugim istovrsnim dobrom, iste ili približno iste kakvoće i vrijednosti, ta isporuka nije oporeziva.

(4)Ako isporučitelj iz stavaka

1. i
2. ovoga članka u zamjeni isporuči drugo dobro, manje ili veće vrijednosti, razlike povećavaju ili smanjuju poreznu osnovicu.

(5)Ako se opozove isporuka dobara za koju je izdan račun temeljem kojeg je primatelj iskoristio pravo odbitka pretporeza, ispravak porezne osnovice obavlja se samo pod uvjetima iz članka

1. stavka
2. Zakona. Isto vrijedi i u slučaju isporuke dobra manje vrijednosti iz stavka
3. ovoga članka. 2.
4. Isporuka materijala radi prerade, obrade, dorade ili izrade proizvoda Članak 14.

(1)Ako naručitelj daje proizvođaču materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade određenog proizvoda, takva isporuka dobara nije oporeziva, ako naručitelj zadržava pravo raspolaganja tim materijalom.

(2)Ako proizvođač iz stavka 1. ovoga članka ne upotrijebi sav materijal kojeg mu je dao naručitelj i ne vrati mu neupotrjebljeni materijal, smatra se da je naručitelj proizvođaču obavio isporuku toga materijala.

(3)Ako naručitelj iz stavka

1. ovoga članka isporučuje proizvođaču materijal, dijelove ili sastojke pri čemu ne zadržava mogućnost raspolaganja tim materijalom već takvim isporukama dobara plaća proizvođačeve isporuke odnosno protuisporuke dobara, radi se o oporezivim isporukama dobara, odnosno razmjeni. 2.
2. Razmjena Članak 15.

(1)Ako pri isporuci naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni.

(2)Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja. 2.6. Usluge Članak 16.

(1)Uslugama se u smislu Zakona smatraju sve transakcije uz naknadu koje ne predstavljaju isporuku dobara. Uslugama se osobito smatraju i usluge prepuštanja na uporabu i korištenje dobara (najam ili zakup), davanje, prijenos i osiguravanje prava na patente, pronalazačka prava, prava industrijskog vlasništva i slična prava.

(2)Trpljenje neke radnje ili stanja i suzdržavanje od neke radnje predstavljaju usluge u smislu PDV-a. Pod trpljenjem neke radnje ili stanja smatra se između ostalog i dopuštanje korištenja pokretnih i nepokretnih stvari, patenata i drugih pronalazačkih prava. Suzdržavanjem od neke radnje smatra se osobito odricanje od tržišnog natjecanja i odricanje od obavljanja djelatnosti. 2.7. Posebni slučajevi isporuke dobara i usluga 2.7.1. Unos dobara u društvo Članak 17.

(1)Unos privatne (osobne – neposlovne) imovine u društvo ili u imovinu trgovca pojedinca ne podliježe oporezivanju.

(2)Ako društvo ili trgovac pojedinac unosi imovinu u drugo društvo ili u imovinu trgovca pojedinca, radi se o oporezivoj isporuci.

(3)Ako društvo, za unesena dobra u društvo, daje naknadu u obliku određenih prava povezanih s društvom drugom društvu ili članovima društva, davanje tih prava oslobođeno je PDV-a prema odredbama članka 40. stavka 1. točke f) Zakona. 2.7.2. Promjena oblika društva, spajanje, pripajanje i podjela Članak 18.

(1)Promjena oblika društva ne podliježe oporezivanju.

(2)Spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela društva u skladu s propisima koji uređuju to područje ne podliježu oporezivanju. 2.7.3. Prijenos imovine poreznog obveznika Članak 19.

(1)Isporukom dobara ne smatra se prijenos imovine poreznog obveznika (prenositelja) u smislu članka

1. stavka
2. Zakona pod uvjetom da su prenositelj i primatelj porezni obveznici te da primatelj nastavlja sa obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju ima pravo na odbitak pretporeza.

(2)U slučaju neispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka radi se o oporezivoj isporuci dobara te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV.

(3)U slučaju da porezni obveznik primatelj imovine preuzetu imovinu počne koristiti u druge svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak pretporeza obvezan je izvršiti ispravak odbitka pretporeza prema članku 64. Zakona. 2.7.4. Likvidacija i stečaj te ostali slični postupci Članak 20.

(1)Isporuke dobara i obavljanje usluga u postupku likvidacije, stečaja i ostalih sličnih postupaka podliježu oporezivanju.

(2)Isporuke dobara članovima ili osnivačima društva po završetku likvidacije podliježu oporezivanju.

(3)Porezni obveznik u postupku stečaja je stečajni dužnik. 2.7.5. Ovrha Članak 21.

(1)Kad zakonom utvrđeno tijelo u postupku ovrhe proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do isporuke između dužnika i ovršnog tijela već do izravne dužnikove isporuke kupcu, koja podliježe oporezivanju.

(2)Pri prodaji dobara u postupku ovrhe koji provodi Porezna uprava prema odredbama Općeg poreznog zakona i drugih propisa, smatra se da je došlo do izravne dužnikove isporuke kupcu.

(3)U dokumentu o prodaji dobara ovršno tijelo obračunava PDV u ime dužnika, ako je dužnik upisan u registar obveznika PDV-a. Ovršno tijelo dostavlja Poreznoj upravi radi zaduženja obračun PDV-a. Navedeno se ne primjenjuje u slučaju iz članka 75. stavka 3. točke d) Zakona.

(4)Odredbe stavaka 1.,

1. i
2. ovoga članka na jednak se način primjenjuju i kod punopravnog stjecanja vlasništva u postupku fiducije. 2.7.
3. Nasljeđivanje Članak 22.

(1)Prijenos dobara i imovinskih prava sa ostavitelja na jednog ili više nasljednika u slučaju nastavka gospodarske djelatnosti ne podliježe oporezivanju.

(2)Ako je zbog smrti poreznog obveznika (fizičke osobe) došlo do prestanka obavljanja djelatnosti, na nasljednike se prenose sve porezne obveze ostavitelja nastale do njegove smrti odnosno prestanka obavljanja djelatnosti. Za porezne obveze ostavitelja nasljednici odgovaraju solidarno. 2.7.7. Korištenje i prodaja založenog dobra Članak 23.

(1)Ako zalogoprimatelj koristi založeno dobro uz naknadu, radi se o usluzi koja podliježe oporezivanju.

(2)Pri prodaji založenog dobra dolazi do dvije isporuke koje podliježu oporezivanju, prvo od strane zalogodavatelja zalogoprimatelju i zatim od strane zalogoprimatelja kupcu. 2.7.8. Članski doprinosi Članak 24.

(1)Ako neprofitne pravne osobe, osnovane na temelju posebnih propisa, radi ispunjavanja svojih statutom utvrđenih zadaća ubiru članarinu, članarina ne predstavlja naknadu za isporuku dobara odnosno obavljanje usluga.

(2)Ako neprofitne pravne osobe za prikupljenu članarinu obavljaju određene isporuke dobara odnosno usluga tada članarina predstavlja naknadu za te isporuke.

(3)O članarini iz stavka

1. ovoga članka radi se u slučaju ako se članski doprinos utvrđuje po određenom kriteriju jednako za sve članove. 2.7.
2. Odšteta Članak 25.

(1)Isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom.

(2)O odšteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja.

(3)Za procjenu da li se radi o odšteti ili oporezivoj isporuci odlučujuće je da li su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.

(4)Odštetom se ne smatra isporuka koja u cijelosti ili u dijelu predstavlja novu isporuku.

(5)Zatezne kamate koje porezni obveznik naplaćuje od svojih dužnika, do visine propisane zatezne kamate i troškovi opomena, predstavljaju odštetu i ne oporezuju se.

(6)Naknada štete zbog raskida ugovora predstavlja odštetu koja ne podliježe oporezivanju ako platitelj za to nije stekao nikakva dobra ili koristio usluge. Ako se ugovor izvrši u dijelu, taj dio isporuke podliježe oporezivanju. 2.7.10. Izuzimanje dobara i usluga Članak 26.

(1)Izuzimanje, odnosno korištenje dobara i usluga poreznog obveznika u neposlovne svrhe ili druge svrhe osim njihovog poslovanja utvrđuje se na temelju računa, obračuna, knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih isprava.

(2)Kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadežnog tijela za procjenu šteta.

(3)Tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poreznog obveznika ili strukovne grupacije, a ako ih nema Porezna uprava normative u pojedinim slučajevima procjenjuje na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.

(4)Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene prema stavku 2. ovoga članka, može se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.

(5)Manjak dobara zbog proteka roka trajanja ne može biti porezno priznat ako je porezni obveznik ta dobra nabavio tri mjeseca prije isteka otpisnog roka. Iznimno navedeno se ne primjenjuje na dobra čiji je rok trajanja manji od tri mjeseca. 3. Stjecanje dobara unutar Europske unije Članak 27.

(1)Stjecatelj dobara unutar Europske unije iz članka

1. stavka
2. točke b) Zakona u tekućoj godini počinje obračunavati PDV na ono stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu kojim ispunjava uvjet iz članka
3. stavka
4. Zakona, odnosno prelazi prag stjecanja tijekom tekuće kalendarske godine.

(2)Za dobra koja podliježu trošarinama iz članka

1. stavka
2. točke 2.c) Zakona koja stječe porezni obveznik koji nije registriran za potrebe PDV-a ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, obveza obračuna i plaćanja PDV-a nastaje i ako vrijednost tih stečenih dobara ne prelazi prag stjecanja u kalendarskoj godini.

(3)Ako dobra koja podliježu trošarinama stječe porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a, na takvo stjecanja obračunava se PDV.

1. Stjecanje i isporuka prijevoznih sredstava 4.
2. Rabljena prijevozna sredstva Članak 28.

(1)Rabljenim prijevoznim sredstvom u smislu ovoga Pravilnika smatra se prijevozno sredstvo koje nije novo prijevozno sredstvo prema članku 4. stavku 3. Zakona.

(2)PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznoga sredstva iz druge države članice ako je isporučitelj porezni obveznik koji ima sjedište u drugoj državi članici te je na isporuku rabljenog prijevoznoga sredstva primijenio posebni postupak oporezivanja marže.

(3)PDV se ne obračunava i ne plaća u slučaju nabave rabljenog prijevoznog sredstva iz druge države članice i ako je isporučitelj fizička osoba, mali porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik koji pri nabavi prijevoznog sredstva kojeg isporučuju u tuzemstvo nisu imali pravo na odbitak pretporeza u svojoj državi članici.

(4)PDV se obračunava i plaća na rabljena prijevozna sredstva koja stječe osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu od isporučitelja koji je registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici i prijevozno sredstvo je isporučio pod uvjetima iz članka 41. točke 1. Zakona, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka.

(5)Na stjecanje rabljenog prijevoznog sredstva iz stavka

1. ovoga članka stjecatelj u Republici Hrvatskoj plaća posebni porez po stopi 5% prema odredbama posebnog propisa. 4.
2. Stjecanje novih prijevoznih sredstava Članak 29.

(1)PDV se obračunava i plaća na stjecanje prijevoznog sredstva iz članka

1. stavka
2. Zakona ako se u skladu s člankom
3. stavkom
4. Zakona smatra novim prijevoznim sredstvom.

(2)Obveznik plaćanja PDV je bilo koja osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo iz druge države članice, neovisno o tome je li registrirana za potrebe PDV-a ili nije.

(3)Osoba koja stječe novo prijevozno sredstvo mora to stjecanje prijaviti Poreznoj upravi najkasnije 10 dana od dana stjecanja. Novo prijevozno sredstvo može se registrirati kod nadležnog tijela prema posebnim propisima samo uz predočenje prijave za stjecanje novih prijevoznih sredstva koju je ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave s uključenom potvrdom o plaćenom PDV-u. PDV se plaća u roku od 10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva.

(4)Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a koji stječe novo prijevozno sredstvo radi daljnje prodaje obračunava PDV u skladu s redovnim postupkom oporezivanja. Članak 30.

(1)Datumom prve uporabe novog prijevoznog sredstva u smislu članka

1. stavka
2. točke a) Zakona smatra se datum prve registracije prijevoznog sredstva.

(2)U slučaju kopnenih motornih vozila također se smatra datumom prve uporabe ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

1. a)vozilo je stavljeno na raspolaganje kupcu, a prevezeno je iz države proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili
2. b)proizvođač ili njegov zastupnik su koristili vozilo za izlaganje, a vozilo je prevezeno iz države članice proizvođača bez registracije u tuzemstvo ili
3. c)izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.

(3)U slučaju plovila i zrakoplova također se smatra datumom prve uporabe ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

1. a)proizvođač je isporučio plovilo ili zrakoplov prvom kupcu ili
2. b)plovilo ili zrakoplov su prvi put dani na korištenje kupcu ili
3. c)proizvođač ili njegov zastupnik su prvi put koristili plovilo ili zrakoplov za izlaganje ili
4. d)izdan je račun, koji se odnosi na prvu isporuku, a Porezna uprava ne može utvrditi niti jedan od gore navedenih uvjeta.

(4)Ako se utvrdi da je iskazana vrijednost novog prijevoznog sredstva pri stjecanju neopravdano niska, Porezna uprava može procijeniti osnovicu za obračun PDV-a pri stjecanju. 4.

1. Isporuka novih prijevoznih sredstava Članak
2. Porezni obveznik koji isporuči novo prijevozno sredstvo u drugu državu članicu bilo kojoj osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a te porezni obveznik iz članka
3. stavka
4. Zakona, kod isporuke novog prijevoznog sredstva u drugu državu članicu, obvezan je najkasnije 10 dana od dana obavljene isporuke Poreznoj upravi prijaviti isporuku novog prijevoznog sredstva.
5. Trostrani posao Članak 32.

(1)Porezni obveznik može primijeniti pojednostavljenje u slučaju iz članka

1. stavka
2. Zakona ako se radi o trostranom poslu.

(2)Trostranim poslom smatra se posao u kojem:

1. a)sudjeluju tri porezna obveznika i radi se o isporuci istih dobara koja su otpremljena ili prevezena izravno od prvog isporučitelja drugom, odnosno posljednjem kupcu iz jedne države članice u drugu,
2. b)osobe koje sudjeluju su registrirane za potrebe PDV-a u tri različite države članice,
3. c)prvi kupac nije registriran za potrebe PDV-a u državi članici drugog, odnosno posljednjeg kupca i on koristi isti porezni identifikacijski broj koji je dao isporučitelju i drugom kupcu,
4. d)je isporučitelj ili prvi kupac ili druga osoba za njihov račun otpremio ili prevezao dobra,
5. e)drugi, odnosno posljednji kupac koristi PDV identifikacijski broj koji mu je dodijelila država članica u kojoj završava otprema ili prijevoz dobara,
6. f)drugi, odnosno posljednji kupac je obveznik plaćanja PDV-a.

(3)Ako su uvjeti iz stavka 2. ovoga članka ispunjeni, prvi kupac oslobođen je plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice.

(4)Prvi kupac mora izdati račun drugom kupcu, koji ne smije sadržavati iznos PDV-a i u kojem se navodi da se radi o trostranom poslu. V. MJESTO OPOREZIVANJA USLUGA 1. Mjesto obavljanja usluga Članak 33.

(1)Mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama, uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora, smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi.

(2)Usluge u vezi s nekretninama obuhvaćaju sljedeće usluge:

1. usluge koje se obavljaju pomoću nekretnina (npr. iznajmljivanje kuća, stanova, soba, smještaj u hotelima, apartmanima, kampovima za odmor i objektima slične namjene, zemljišta – npr. parkirnih mjesta, vezova za brodove, iznajmljivanje teniskih igrališta, kuglana, održavanje grijanja i dizala, održavanje zelenih površina, čišćenje zgrada, iznajmljivanje izložbenih površina na sajmovima, postavljanje izložbenih mjesta),
2. usluge koje se obavljaju na nekretnini obuhvaćaju usluge koje služe neposredno uređivanju nekretnine (npr. geodetski radovi), usluge koje služe za pripremu građevinskih radova (npr. usluge arhitekata, građevinskih inženjera, statičara), obavljanje građevinskih radova, obavljanje usluga građevinskog nadzora, vještačenja na nekretninama, inženjering usluge,
3. usluge koje se obavljaju u vezi s kupovinom i prodajom nekretnina (npr. usluge odvjetnika, bilježnika i posrednika pri kupoprodaji nekretnina).

(3)Uslugama u neposrednoj vezi s nekretninama ne smatraju se npr. usluge objavljivanja oglasa u svezi s kupoprodajom ili najmom nekretnine, financiranje nekretnina, pravno i porezno savjetovanje glede nekretnina, ustupanje osoblja za poslove gradnje, usluge koje obavljaju organizatori sajmova i izložbi. Članak 34.

(1)Usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje pića u tim objektima su usluge isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića za ljudsku potrošnju, uz dodatne usluge koje omogućavaju njihovu trenutnu potrošnju.

(2)Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja pića u tim objektima ne smatraju se:

1. a)isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane koja se ne konzumira u ugostiteljskim objektima već je kupac iznese iz tih objekata,
2. b)isporuke koje obuhvaćaju pripremu i prijevoz hrane,
3. c)isporuke pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, sa ili bez prijevoza, ali bez dodatnih usluga.

(3)Mjesto oporezivanja usluga iz stavka

1. ovoga članka određuje se u skladu s člancima 12.,
2. i
3. Zakona. Članak 35.

(1)Mjesto obavljanja telekomunikacijskih usluga i usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava je izvan Europske unije, ako se te usluge stvarno koriste izvan Europske unije.

(2)Mjesto obavljanja telekomunikacijskih usluga i usluga iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim svih prijevoznih sredstava je u tuzemstvu, ako se te usluge stvarno koriste u tuzemstvu. VI. NASTANAK OPOREZIVOG DOGAĐAJA I OBVEZE OBRAČUNA PDV-a 1. Oporezivi događaj Članak 36.

(1)Oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.

(2)Obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se istekom obračunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobara ili su obavljene usluge.

(3)Ako je oporezivi događaj nastao, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj. Obveza obračuna PDV-a nastaje u visini PDV-a koji bi bio zaračunan da su za sve isporuke obavljene tijekom obračunskog razdoblja izdani računi. Ove odredbe ne primjenjuju se na isporuke unutar Europske unije oslobođene PDV-a prema članku 41. Zakona i premještanje dobara u drugu državu članicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti.

(4)Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije. Ako porezni obveznik ugovori plaćanje usluge koje ovisi o ishodu sudskog postupka PDV se obračunava u trenutku naplate.

(5)U graditeljskoj djelatnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ispostavi i ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

(6)Rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kreditiranje ne utječu na nastanak obveze obračuna PDV-a.

(7)Kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine, kod kojeg primatelj leasinga snosi troškove amortizacije i može steći pravo vlasništva nad tim predmetom, obveza obračuna PDV-a za ukupnu vrijednost leasinga ili najma nastaje istekom obračunskog razdoblja u kome je isporučeno dobro – predmet najma. Kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju kupnje, obveza obračuna PDV-a nastaje za dio najamnine koji se odnosi na obračunsko razdoblje odnosno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu utvrđene za obračunska razdoblja već za neka druga razdoblja, preračunavaju se za obračunska razdoblja.

(8)Ako se manjak dobara utvrdi popisom dobra obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je manjak utvrđen.

1. Predujmovi Članak
2. Za primljene predujmove obveza obračuna PDV-a na primljeni iznos nastaje u trenutku primitka predujma. Za nastanak oporezivog događaja bitan je trenutak naplate predujma, a ne trenutak isporuke dobara ili obavljanja usluga.
3. Predujmovi pri stjecanju i isporukama unutar EU Članak 38.

(1)Ako porezni obveznik izvrši plaćanje prije stjecanja dobara unutar Europske Unije, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.

(2)Ako porezni obveznik primi predujam prije nego što obavi isporuku dobara unutar Europske unije prema uvjetima iz članka 41. Zakona, ne nastaje obveza obračuna PDV-a.

(3)Odredbe o nastanku obveze obračuna PDV-a iz stavaka

1. i
2. ovoga članka na jednak se način primjenjuju za predujmove u vezi s uslugama unutar Europske unije.
3. Predujmovi u vezi s uvozom ili izvozom dobara Članak
4. Ako porezni obveznik unaprijed izvrši ili primi plaćanje u vezi s uvozom ili izvozom dobara ne nastaje obveza obračuna PDV-a.
5. Obavljanje isporuka dobara i usluga Članak 40.

(1)U slučaju iz članka

1. stavka
2. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem porezni obveznik dobra koristi za te namjene.

(2)U slučaju iz članka

1. stavka
2. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je porezni obveznik prestao obavljati gospodarsku djelatnost.

(3)U slučaju iz članka

1. stavka
2. Zakona obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem su usluge obavljene.

(4)Kad porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici obavi usluge tuzemnom poreznom obvezniku, oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene.

(5)Ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje taj viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju na način propisan za ispravak porezne osnovice u skladu s člankom 33. stavkom 7. Zakona. U tom slučaju oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je izdan račun.

(6)Ako netko u nekomu računu za isporučena dobra ili obavljene usluge izdvojeno iskaže PDV, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona. Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a u tom slučaju nastaju istekom obračunskog razdoblja u kojemu je račun izdan.

(7)Kod promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza iz članka

1. stavka
2. Zakona obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su se promijenili uvjeti za odbitak pretporeza.

(8)Pri zaračunavanju nevraćene povratne ambalaže obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je ambalaža bila zaračunana.

(9)Ako se vodi evidencija o povratnoj ambalaži, u slučaju prekida poslovne suradnje između dobavljača dobara u povratnoj ambalaži i korisnika (zbog likvidacije, stečaja, uništenja povratne ambalaže i slično) obveza obračuna PDV-a nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je prekinuta poslovna suradnja, a povratna ambalaža nije vraćena. VII. POREZNA OSNOVICA 1. Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga 1.1. Naknada Članak 41.

(1)Osnovica PDV-a, prema članku 33. Zakona, je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

(2)Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, da ili plati odnosno treba dati ili platiti poreznom obvezniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.

(3)Naknadom za isporuku dobara prema stavku 1. ovoga članka smatraju se i svi iznosi koje je isporučitelj zaračunao (naplatio) kupcu po osnovi isporuke kao što su troškovi prijevoza, postavljanja, slanja, osiguranja, ugrađene dodatne opreme i slično. U naknadu ulaze i dobrovoljno plaćeni iznosi.

(4)Naknadom se smatraju i iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se uračunavaju u vrijednost isporuke i zaračunavaju kupcu.

(5)Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar Europske unije utvrđuje se temeljem članka 33. Zakona za isporuke istih dobara u tuzemstvu. U poreznu osnovicu uračunavaju se iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se plaćaju pri stjecanju dobara iz druge države članice.

(6)Iznimno od stavka 5. ovoga članka u naknadu se ne uračunava posebni porez na motorna vozila koji se plaća prema posebnom propisu radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj i pri isporuci dobara poreznom obvezniku predstavlja prolaznu stavku.

(7)U naknadu ne ulaze iznosi primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada šteta. U naknadu ne ulaze ni iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi prirodnih nepogoda do visine utvrđene očevidnikom nadležnog tijela. Isto se odnosi i na iznose primljene za uništena ili otuđena dobra.

(8)U naknadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sredstva iz proračuna ako nisu izravno povezana s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

(9)U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa ili u trenutku isporuke.

(10)Poreznom osnovicom pri isporuci novoizgrađenih građevinskih objekata ili dijelova tih objekata smatra se naknada za vrijednost isporučenog objekta koja ne sadrži vrijednost zemljišta ni iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci nadležnih tijela. Novoizgrađenim građevinskim objektima smatraju se nekretnine (građevine i njihovi dijelovi) koje su izgrađene, isporučene ili plaćene nakon 31. prosinca 1997. godine. Članak 42.

(1)Ako se kupcu pri oporezivoj isporuci dobara zaračunava i kaucija za ambalažu tada kaucija predstavlja dio naknade za isporuku dobara. Kod vraćanja kaucije porezna osnovica se umanjuje za taj iznos.

(2)Ako kupac nije vratio povratnu ambalažu isporučitelj mora na poreznu osnovicu koju čini vrijednost nevraćene ambalaže (i nezaračunane kaucije) zaračunati PDV, u obračunskom razdoblju u kojem je ambalaža zaračunana.

(3)Nabavnom cijenom smatra se cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena ili ako porezni obveznik ili njegov sljednik zadrži dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti, a pri nabavi tih dobara PDV je u cijelosti ili djelomično odbijen. Pri izuzimanju dobara proizvedenih u poduzeću ukupnim troškom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računovodstvenim propisima.

(4)Nabavnom cijenom kod usluga, odnosno korištenja dobara poslovne imovine u privatne ili druge neposlovne svrhe ukupnim troškom smatra se cijena nabave takvih usluga uvećana za troškove održavanja i druge zavisne troškove, a kod dobara koja su u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja i svi drugi zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Kod izuzimanja usluga ukupnim troškom smatra se ukupni trošak obavljanja tih usluga kojeg snosi porezni obveznik.

(5)Kod zabavnih igara poreznu osnovicu čine uplate za sudjelovanje u tim igrama.

(6)Kod financijskog leasinga ili najma u poreznu osnovicu ne uračunavaju se kamate i slični troškovi financiranja pod uvjetom da se obračunavaju i iskazuju odvojeno od naknade za isporuku predmeta leasinga. 1.2. Naknadna promjena porezne osnovice Članak 43.

(1)Ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja (casa sconto), rabati i druge vrste odobrenja (bonifikacija) ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način propisan člankom 33. stavkom 7. Zakona.

(2)Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom međusobnom odnosu isporučitelja i primatelja. Ako isporučitelj mora primatelju platiti ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu.

(3)Porezna osnovica se povećava kada se ostvari viša naknada od ugovorene kao u slučaju dobrovoljne nadoplate primatelja dobra odnosno korisnika usluga ili nekog trećeg. Razlozi koji su doveli do povećanja naknade nisu bitni za oporezivanje. Zbog povećanja naknade ispravlja se porezna osnovica, a time i PDV odnosno odbitak pretporeza. Odbitak pretporeza kod primatelja moguć je samo ako je isporučitelj za to povećanje naknade izdao račun prema članku 79. Zakona.

(4)Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni obveznik koji je obavio isporuku poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza primi izjavu da primatelj nema pravo na odbitak pretporeza i ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene.

(5)Porezna osnovica može se umanjiti zbog različitih vrsta popusta ako porezni obveznik koji je obavio isporuku krajnjem potrošaču ima dokaz o povratu dijela prodajne cijene. 1.3. Porezna osnovica pri razmjeni Članak 44.

(1)Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je tržišna vrijednost svakog dobra ili usluge koja je predmet razmjene. Ako se prilikom razmjene dobara ili usluga izvrši i nadoplata u novcu, radi se o razmjeni sličnim poslovima. U tim slučajevima u naknadu se ubraja i primljeno dobro ili obavljena usluga i zaračunani (primljeni) novčani iznos. Kod sudionika koji daje dobro ili uslugu i novac u naknadu ulazi samo isporučeno dobro ili obavljena usluga.

(2)U naknadu za uslugu dorade može se uračunati, pored ugovorene naknade u novcu, i vrijednost otpadnog materijala, koji je proizašao iz posla i kojeg naručitelj usluge prepušta davatelju usluge.

(3)Pod razmjenom sličnim poslovima iz stavka

1. ovoga članka smatraju se i poslovi zamjene motornih vozila »staro za novo«. Kod poreznog obveznika koji isporučuje novo vozilo u poreznu osnovicu ulazi tržišna vrijednost starog vozila i iznos nadoplate. 1.
2. Porezna osnovica pri prijenosu gospodarske cjeline Članak
3. Ako se prilikom prijenosa gospodarske cjeline ili pogona mora izračunati porezna osnovica, ona se utvrđuje prema naknadi za svako pojedinačno isporučeno dobro. Ako pri isporuci nije utvrđena naknada za svako isporučeno dobro, potrebno je utvrđeni ukupni iznos naknade za prenesenu gospodarsku cjelinu ili pogon podijeliti na naknade za svako preneseno dobro. Pri podjeli ukupne naknade polazi se od knjigovodstvene vrijednosti dobara utvrđenih u posljednjoj bilanci isporučitelja. Preuzeti dugovi se ne odbijaju od porezne osnovice.
4. Porezna osnovica kod uvoza dobara u Europsku uniju Članak 46.

(1)Porezna osnovica pri uvozu dobara u smislu članka 35. Zakona utvrđuje se prema vrijednosti uvezenog dobra utvrđenoj prema carinskim propisima i uvećava se za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju izvan države članice uvoznice te davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara, osim PDV-a.

(2)U poreznu osnovicu, ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, pri uvozu dobara uračunavaju se i ostali dodatni troškovi, kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobrima, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu kao i oni koji nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredišta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog događaja.

(3)U poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni dodatni troškovi iz stavka 1. ovoga članka koji su uvozniku neposredno obračunani i čija je vrijednost u trenutku podnošenja carinske deklaracije određena i može se dokazati na osnovi raspoloživih isprava. Uvoznik prilaže izjavu sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom koja sadrži najmanje podatke o uvozniku, carinskom zastupniku, mjestu ulaska dobara u Republiku Hrvatsku, carinskoj ispostavi carinjenja, paritetu isporuke dobara, mjestu odredišta i prijevozniku.

(4)Prvo mjesto odredišta iz stavka 2. ovoga članka je mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

(5)Ako se neka dobra privremeno izvezu iz Europske unije te se ponovo uvezu nakon što su izvan Europske unije popravljena, obrađena ili prilagođena, dorađena ili prerađena tada se porezna osnovica, iznimno od stavka 1. ovoga članka, utvrđuje prema naknadi zaračunanoj za te usluge. Ako takva naknada nije zaračunana, tada se porezna osnovica utvrđuje prema vrijednosti naknade zaračunane za popravak, obradu, prilagodbu, doradu ili preradu u skladu s carinskim propisima.

(6)Privremeni izvoz dobara iz Europske unije radi dorade, oplemenjivanja ili popravka ne smatra se izvoznom isporukom prema članku

1. stavku
2. točki
3. Zakona. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na stranog poreznog obveznika i nakon popravka, obrade, dorade, prerade, prilagodbe, se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica utvrđuje prema carinskim propisima.

(7)U poreznu osnovicu ne uključuju se sniženja cijena zbog popusta za prijevremeno plaćanje i popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunani kupcu u trenutku uvoza. VIII. STOPE PDV-a Članak 47.

(1)PDV po stopi 5% plaća se na:

1. a)sve vrste kruha, Pod kruhom se u smislu ove točke smatraju sve vrste ispečenog kruha (pšenični, raženi, ječmeni, kukuruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh od krumpira) koji se stavlja u promet pod nazivom kruh bijeli, polubijeli, crni, peciva i drugi pekarski proizvodi kao što su kifle, pereci, žemlje, pogače, lepinje, kajzerice, osim svih vrsta kolača, bureka i ostalih pekarskih i slastičarskih proizvoda.
2. b)sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje) koje se u promet stavlja pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), te hrana za dojenčad koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko u skladu s posebnim propisima,
3. c)knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, u svim fizičkim oblicima. Knjiga je sukladno definiciji UNESCO-a »duhovno-tvarna tvorevina koja nastaje kao zajednički rezultat djelatnosti autora, izdavača i grafičke industrije. U tehničkom smislu knjiga se sastoji iz savijenih i sašivenih ili lijepljenih dijelova tiskanih araka i poveza. Otisnuti dijelovi knjige su naslovne stranice (preliminarni – nulti otisak) i tekstualni dio s diobom na poglavlja.« Knjigama se u smislu ove točke smatraju neperiodične tiskovine koje imaju istodobno sva tri sljedeća obilježja: 1. imaju stručni, znanstveni, umjetnički, kulturni i obrazovni sadržaj a ne smiju imati promidžbeni sadržaj. (Promidžbenim sadržajem smatra se onaj sadržaj u kojem se kao pretežiti dio (više od 50%) pojavljuju promidžbene poruke), 2. izrađene su u tehničkom smislu u obliku knjige, otisnute na arcima papira, ili nositeljima teksta kao što su CD, DVD ili u obliku slobodnih listova, 3. imaju najmanje 49 stranica (definicija UNESCO-
4. a)ne računajući korice i naslovnu stranicu, osim dječjih knjiga – bojanki, slikovnica bez teksta te tiskanih nota i umetaka za knjige u obliku slobodnih listova koji mogu imati i manje od 49 stranica. Dječjim knjigama razumijevaju se i bojanke kao i slikovnice bez teksta. Knjigama se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika ne smatraju: telefonski imenici, vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici, različiti prospekti, katalozi, turistički vodiči turističke karte, mape, izvješća o poslovanju trgovačkih i ostalih društava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te drugi informativni materijal. Udžbenicima se u smislu ove točke smatraju nastavna sredstva izrađena u svezi s odgovarajućim nastavnim planom i programom, neovisno o broju stranica (temeljna knjiga, skripta, priručnik, radna bilježnica, vježbenica, lektira i dr.) otisnuta na papiru ili na već navedenim nositeljima teksta, koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se da su knjige i udžbenici dobro tek u trenutku kada ih kao u cijelosti dovršenu knjigu nakladnik isporučuje u tuzemstvu, odnosno u svim drugim isporukama nakon toga.
5. d)lijekove određene u skladu s Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
6. e)medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se i proizvodi koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantati, prema Listi proizvoda koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo,[1] Red. br. Naziv grupe proizvoda Red. br. Naziv grupe proizvoda 1. Baterije za implantate 18. Mrežice11 2. Čavli za osteosintezu1 19. Matice za osteosintezu 3. Drenovi2 20. Opruge za osteosintezu 4. Elektrode3 21. Otvoreni izvori zračenja12 5. Elektronski dozatori4 22. Pločice za osteosintezu 6. Elektrostimulatori5 23. Prstenovi13 7. Endoklipse6 24. Pudentzov sistem 8. Endoproteze7 25. Sfinkter umjetni 9. Endopatch-evi (endograft-ovi)8 26. Stentovi 10. Fixatori unutrašnji 27. Stapleri i punjenja 11. Implantati silikonski 28. Šipke i šine za osteosintezu 12. Intraokularne leće 29. Tubusi 13. Kanile9 30. Umetci i tkivni ekspanderi14 14. Katetri10 31. Vijci za osteosintezu 15. Klinovi za kosti 32. Valvule15 16. Kukice za osteosintezu 33. Žice16 17. Kohlearni implantat 34. Stomatološki implantati17 Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublažavanje liječenja invalidnosti isključivo za osobnu uporabu invalida smatraju se ostali medicinski proizvodi za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj zaštiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine iz članka 38. stavka 2. točke
7. e)Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod sljedećim nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma, zračnica zadnja, zračnica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja, akumulator za elektromotorna invalidska kolica, tamna stakla, obično prozirno staklo, baterija 675A, baterija 675SP, baterija 312A, baterija 230A, baterija 13A, baterija LR-6, mikrofon, slušalica, kućište pomagala, preklopnik, potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikrofona, ovjes slušalice, kabel unutar slušnog pomagala, zvukovod, ušna kukica, pločica pojačala, mekana membrana, membrana vibratora, gornji dio uređaja, magnet, taster, zavojnica, poklopac akumulatora, pojačalo, regulator glasnoće, akumulatorska baterija, punjač baterije, zaštitni podmetač za krevet raznolikih veličina za jednokratnu uporabu, vlasulja za žene s kratkim vlaknom, vlasulja za žene s dugim vlaknom, vlasulja za muškarce i vlasulja za djecu,
8. f)znanstvene časopise,
9. g)kino ulaznice,
10. h)novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze dnevno i kao opće-informativni tisak objavljuju novinarske autorske tekstove u opsegu od najmanje 25.000 riječi u primjerku dnevnog izdanja, osim onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju. Novinama i časopisima koji uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se one novine i časopisi u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja. Novinarskim autorskim tekstom smatra se tekst namijenjen kontinuiranom informiranju javnosti o aktualnom društvenom, osobito političkom, gospodarskom, kulturnom životu i drugim zbivanjima u Republici Hrvatskoj i svijetu. U opseg tako određenog autorskog teksta računaju se i riječi u naslovima, međunaslovima, bilješkama i drugoj opremi teksta koja nije citat dijela teksta. Novinarskim autorskim tekstom smatraju se i prilozi autora koji nisu u profesionalnom odnosu s redakcijom, poput pisma čitatelja, reagiranja, ispravaka i odgovora. Novinarskim autorskim tekstom ne smatraju se sadržaji bez novinarskog autorskog doprinosa, poput: – tekstova u malim oglasima, oglasima i drugim sadržajima koji služe oglašavanju, prema članku 20. Zakona o medijima (Narodne novine, broj 59/04, i 84/11), bez obzira jesu li besplatni, objavljeni uz novčanu ili neku drugu naknadu, propisno označeni kao plaćeni oglasi ili neoznačeni, ili oblikovani kao novinarski prilozi tako da kod čitatelja izazovu dojam kao da je riječ o programskom sadržaju medija, – naslova na naslovnim stranicama (ako nisu dio autorskog teksta koji započinje na toj stranici), – naslova rubrika i datuma koji se obično nalaze na rubovima stranica, – cijelih romana, kratkih priča ili drugih fikcionalnih tekstova, ilustriranih ili ne, – riječi u križaljkama, kriptogramima, zagonetkama i drugim igrama, – riječi i teksta u rasporedu televizijskog i radijskog programa, vremenskoj prognozi, horoskopu i osmrtnicama – riječi u impresumu. Novinski nakladnik koji ima statut medija obvezan je u impresumu novina iskazivati broj riječi u pojedinom primjerku dnevnog izdanja novina. Ministarstvo kulture 2 puta godišnje dostavljat će izvješće Poreznoj upravi o tome jesu li pojedine novine zadovoljile naprijed navedene uvjete. Izvješće se dostavlja za prvu polovicu godine najkasnije dva mjeseca po isteku prve polovice godine, a za drugu polovicu godine najkasnije dva mjeseca po isteku kalendarske godine.

(2)PDV plaća se po stopi 10% na:

1. a)usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora te iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma. Objektima slične namjene smatraju se sve vrste komercijalnih ugostiteljskih objekata. Smještajem u smislu ovoga Pravilnika smatra se noćenje u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata. Smještajem se smatra i dnevni boravak u u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata. Usluga pansiona obuhvaća smještaj (noćenje) i tri obroka (doručak, ručak i večeru), a polupansion smještaj (noćenje) s doručkom i jednim od ostalih obroka. Komercijalnim ugostiteljskim objektima u smislu ovoga Pravilnika smatraju se: hoteli, apart-hoteli, turistička naselja, turistički apartmani, pansioni, guest – house, kampovi, kamp naselja, kampirališta, kuće za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i studio – apartmani, prenoćišta, odmarališta, hosteli, planinarski domovi, lovački domovi, objekti za robinzonski smještaj i plovni objekti nautičkog turizma – brodovi ili brodice koji su prilagođeni i opremljeni za višednevni boravak posade i turista na krstarenjima i kružnim putovanjima.
2. b)usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Uslugama pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima kao i pripremanjem i usluživanjem bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima u smislu članka 38. stavka 3. točke
3. b)Zakona ne smatra se isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pića, ali bez ikakvih dodatnih usluga,
4. c)novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija, osim onih iz stavka 1. točke
5. h)ovoga članka, otisnute na papiru te osim onih koji u cijelosti ili u većem dijelu sadrže oglase ili služe oglašavanju, Novinama i časopisima koji uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju smatraju se oni časopisi i novine u čijem sadržaju je više od 50% oglasnog odnosno promidžbenog sadržaja. Časopisima nakladnika koji ima statut medija smatraju se i časopisi nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu.
6. d)jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s Pravilnikom o jestivim uljima i mastima i Pravilnikom o uljima od ploda i komine maslina,
7. e)dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u skladu s Pravilnikom o hrani za dojenčad i malu djecu te prerađenoj hrani na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu,
8. f)isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži. Pod isporukom vode smatraju se usluge neposredno vezane uz isporuku vode odnosno obavljanje vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje odnosno isporuka do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika,
9. g)bijeli šećer od trske i šećerne repe. Bijelim šećerom od trske i šećerne repe smatra se šećer namijenjen za konzumaciju koji se stavlja na tržište u kristalnom obliku,
10. h)ulaznice za koncerte,
11. i)časopisi za kulturu i umjetnost.

(3)PDV na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi 25% na poreznu osnovicu (naknadu).

(4)Ako se iz naknade u kojoj je sadržan PDV mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana porezna stopa na sljedeći način: preračunana stopa PDV-a = stopa PDV-a × 100 100 + stopa PDV-a

(5)Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi od 25% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 20%.

(6)Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi od 10% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 9,0909%.

(7)Kada se iz naknade u kojoj je sadržan PDV obračunan po stopi od 5% mora izračunati iznos PDV-a, primjenjuje se preračunana stopa PDV-a koja iznosi 4,7619%. IX. POREZNA OSLOBOĐENJA

1. Porezna oslobođenja za isporuke od javnog interesa 1.
2. Univerzalne poštanske usluge i isporuka poštanskih maraka Članak 48.

(1)Univerzalna poštanska usluge i s njom povezane isporuke pratećih dobara, osim prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga, u skladu s posebnim propisima o poštanskoj djelatnosti oslobođene su plaćanja PDV-a.

(2)Dobrima iz stavka

1. ovoga članka smatraju se dobra izravno vezana uz obavljanje univerzalnih poštanskih usluga kao što su obrasci vezani uz prijem, prijenos i dostavu pošiljaka, dopisnice sa iskazanom nominalnom vrijednosti za univerzalne poštanske usluge i slično. Članak
2. Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijednosti kojima se plaćaju poštanske usluge te isporuka državnih i drugih sličnih biljega. 1.
3. Usluge u vezi s liječenjem i drugom zdravstvenom zaštitom Članak 50.

(1)PDV ne plaća se na usluge bolničke i medicinske njege i s time usko povezane usluge i isporuke dobara koje obavljaju tijela s javnim ovlastima, ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slični uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima obavljaju osobito zdravstvene ustanove: domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć, poliklinike, opće i specijalne bolnice i klinike. Ove isporuke dobara i obavljene usluge kao i usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući oslobođene su plaćanja PDV-a i u slučaju kad ih obavljaju tijela odnosno pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode na temelju javnih ovlasti.

(2)Uslugama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se usluge boravka i prehrane bolesnika te smještaja roditelja uz djecu za vrijeme bolničkog liječenja na temelju uputnice za bolničko liječenje prema posebnim propisima, usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost koje su izravno povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom kao što je provođenje higijensko-epidemiološko zdravstvene zaštite stanovništva, usluge izdavanja i produljivanja zdravstvenih iskaznica, usluge cijepljenja, provođenje programa u vezi s izvanbolničkim liječenjem, provođenje izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i slično.

(3)Uslugama iz stavka

1. ovoga članka ne smatraju se:
2. usluge koje nisu povezane s liječenjem i zdravstvenom njegom osobito najam i korištenje prostora u sklopu bolnica, domova zdravlja, lječilišta i sličnih ustanova, razne doplate za smještaj ili za korištenje televizora, telefona i interneta, dodatne usluge praonice i parkiranja u sklopu bolnica, lječilišta i sličnih ustanova, športsko-rekreativne usluge u sklopu lječilišta kao što su najam bicikla, korištenje bazena ili sportskih terena i slično,
3. usluge koje se ne obavljaju u svrhu zdravstvene zaštite kao što su zdravstveni pregledi u vezi s utvrđivanjem sposobnosti za držanje i nošenje oružja, zdravstveni pregledi o sposobnosti za upravljanje motornim vozilima, vještačenja za sudske i druge postupke kao što je utvrđivanje očinstva, razne usluge analiza tla, ispravnosti voda, predmeta opće uporabe, usluge ispitivanja zraka, izobrazba zdravstvenih i drugih radnika i ostale slične usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost. Članak 51.

(1)Obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomoćnim medicinskim zanimanjima čime se smatraju usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta, psihologa i usluge biokemijskih laboratorija povezane s liječenjem, oslobođeno je plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u okviru privatne prakse.

(2)Uslugama i isporukama dobara iz stavka

1. ovoga članka smatraju se sve one usluge i isporuke dobara koje porezni obveznici iz stavka
2. ovoga članka mogu obavljati u okviru privatne prakse prema posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost. Članak 52.

(1)PDV se prema članku

1. stavku
2. točki d) Zakona ne plaća na isporuke ljudskih organa, krvi i krvnih pripravaka obavljene u svrhu liječenja, te na isporuke majčinog mlijeka.

(2)Na isporuke ljudskih organa, iz članka

1. stavka
2. točke d) Zakona ne plaća se PDV ako su obavljene u svrhu liječenja, prema posebnim propisima koji uređuju to područje. 1.
3. Usluge dentalnih tehničara te isporuka dentalnih nadomjestaka Članak
4. Usluge što ih obavljaju dentalni tehničari u okviru svoje prakse te zubni/protetski nadomjesci koje isporučuju dentalni tehničari i doktori dentalne medicine, oslobođene su plaćanja PDV-a, ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju njihovu djelatnost. 1.
5. Usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba Članak
6. Usluge prijevoza ozlijeđenih osoba u hitnim slučajevima ili bolesnih osoba u vezi s liječenjem u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu oslobođene su plaćanja PDV-a pod uvjetom da te usluge obavljaju ovlaštene osobe u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti. 1.
7. Usluge udruženja osoba Članak 55.

(1)PDV ne plaća se na usluge što ih obavljaju udruženja osoba isključivo svojim članovima, a koje su u zajedničkom interesu svih članova pod uvjetom da svi članovi obavljaju istu djelatnost oslobođenu plaćanja PDV-a ili za tu djelatnost nisu obveznici PDV-a.

(2)Usluge iz stavka 1. ovoga članka oslobođene su plaćanja PDV-a ako su namijenjene neposredno za obavljanje djelatnosti članova udruženja, uz uvjet da članovi udruženju nadoknađuju samo svoj dio ukupnih troškova za obavljene im usluge i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja.

(3)Ako udruženje obavlja usluge trećim osobama te usluge nisu oslobođene plaćanja PDV-a. 1.6. Usluge i isporuke povezane sa socijalnom skrbi Članak 56.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe. Plaćanja PDV-a oslobođene su ove isporuke i kad ih obavljaju, obiteljski domovi, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sukladno posebnim propisima na području socijalne skrbi.

(2)Uslugama i isporukama dobara iz stavka

1. ovoga članka smatraju se sve one usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima iz područja socijalne skrbi kojima se korisnicima socijalne skrbi osigurava stanovanje, prehrana, briga o zdravlju, odgoj i obrazovanje, psihosocijalna rehabilitacija, njega i druge slične potrebe. 1.
2. Usluge u vezi zaštite djece i mladeži Članak 57.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom djece i mladeži što ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije sukladno propisima na području socijalne skrbi.

(2)Uslugama i isporukama dobara iz stavka

1. ovoga članka smatraju se one usluge i isporuke dobara koje se mogu obavljati prema posebnim propisima na području socijalne skrbi, kao što su smještaj i prehrana, pod uvjetom da ih izravno obavljaju odnosno isporučuju pružatelji usluga zaštite djece i mladeži. 1.
2. Usluge obrazovanja Članak 58.

(1)PDV ne plaća se na obrazovanje djece i mladeži, predškolsko, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti obrazovanja.

(2)PDV ne plaća se na usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika, organizaciji prehrane studenata i smještaju studenata. Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka dobara izravno vezana uz obavljanje usluga iz ovoga stavka kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studenata u studentskim domovima i slično. Plaćanja PDV-a oslobođena je isporuka obroka u vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem koje tim korisnicima obavljaju ustanove ili organizacije iz članka 39. stavka 1. točke g), h) i i) Zakona izravno ili putem druge takve ustanove ili organizacije pod uvjetom da naknada nije veća od ukupnih troškova za obavljenu isporuku.

(3)Oslobođenje od PDV-a ne odnosi se na usluge ljetnog smještaja učenika odnosno studenata u učeničkim i studentskim domovima, odnosno smještaja osoba koje nisu učenici ili studenti.

(4)Nastava koju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje oslobođena je plaćanja PDV-a ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici ili predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Oslobođenje se odnosi i na naknadu za održavanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvođenje ugovorenog plana i programa nastave. 1.9. Ustupanje osoblja vjerskih ili duhovnih institucija Članak 59. Ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija za obavljanje isporuka vezanih uz bolničku dijagnostiku, liječenje i zdravstvenu njegu, socijalnu skrb, obrazovanje te zaštitu djece i mladeži oslobođeno je plaćanja PDV-a. 1.10. Usluge neprofitnih organizacija Članak 60.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge koje neprofitne organizacije čiji su ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi obave svojim članovima u skladu sa statutima ili drugim pravilima tih organizacija. Oslobođenje se primjenjuje neovisno o tome plaćaju li članovi navedenih organizacija članarinu u skladu s pravilima tih organizacija ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim prilozima.

(2)Oslobođenje u smislu stavka

1. ovoga članka primjenjuje se i na isporuke dobara pod uvjetom da su isporuke tih dobara usko povezane s obavljenim uslugama ili su sastavni dio tih usluga. 1.
2. Usluge u kulturi Članak 61.

(1)Usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi oslobođene su plaćanja PDV-a kada ih obavljaju muzeji, galerije, arhive, knjižnice, kazališta, orkestri i druge glazbeno-scenske te konzervatorske i restauratorske ustanove, ustanove za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti.

(2)Umjetničke organizacije upisane u Registar umjetničkih organizacija pri Ministarstvu kulture smatraju se tijelima s javnim ovlastima ili drugim pravnim osobama u kulturi iz stavka 1. ovoga članka.

(3)Uslugama i isporukama iz stavka

1. ovoga članka ne smatraju se usluge i isporuke dobara koje ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe za trajnu naobrazbu i kulturu obavljaju kao komercijalne programe (razni tečajevi, radionice i slično). 1.
2. Usluge i isporuke dobara u vezi s priredbama Članak 62.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge i isporuke dobara usko povezane s njima koje obave organizacije iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l),

1. m)i
2. n)Zakona u vezi s priredbama ili događanjima organiziranim za prikupljanje sredstava pod uvjetom da se prikupljena sredstva nakon podmirenja troškova vezanih za organizaciju tih priredbi ili događanja koriste u dobrotvorne svrhe odnosno svrhe za koje su te organizacije osnovane. Svrha tih priredbi ili događanja mora biti određena unaprijed što može biti označeno na kartama, plakatima ili oglašeno u javnim medijima. Oslobođenje se odnosi i na prodaju karata za te priredbe ili događanja.

(2)Pojedina organizacija iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l),

1. m)i
2. n)Zakona godišnje može organizirati najviše dvije priredbe ili događanja iz stavka 1. ovoga članka. 1.13. Obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije Članak 63. Plaćanja PDV-a oslobođena je pristojba, odnosno obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih, prema odredbama posebnih propisa kojima se propisuje obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije. 1.14. Posebne odredbe Članak 64. Obveznici poreza na dobit prema posebnim propisima, koji obavljaju isporuke iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l),
3. m)i
4. n)Zakona ne mogu primjenjivati oslobođenje iz navedenog članka. 2. Porezna oslobođenja za ostale isporuke 2.1. Transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja Članak 65.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem.

(2)Poslovima osiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom i životnom osiguranju, osim obveznih socijalnih osiguranja. Poslovima reosiguranja smatra se sklapanje i ispunjavanje ugovora o reosiguranju, kojima se prenosi višak rizika iznad samopridržaja društva za osiguranje društvu za reosiguranje, odnosno poslovi kojima se prihvaćaju rizici ustupljeni od strane društva za osiguranje, prema posebnim propisima kojima se uređuje obavljanje poslova osiguranja i reosiguranja.

(3)Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge povezane s osiguranjem i reosiguranjem koje obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju te zastupnici u osiguranju.

(4)Ako složena transakcija uključuje neki element osiguranja koji je zasebno naveden, osiguranje će biti zasebna usluga oslobođena PDV-a prema članku 40. stavku 1. točki a) Zakona.

(5)Procjena štete ne smatra se uslugom oslobođenom plaćanja PDV-a u smislu članka

1. stavka
2. točke a) Zakona. 2.
3. Odobravanje i ugovaranje kredita te ugovaranje kreditnih garancija Članak 66.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođeno je odobravanje i ugovaranje kredita. Kreditima se u smislu članka

1. stavka
2. točke b) Zakona smatraju i zajmovi, uključujući potrošačke kredite i zajmove, hipotekarne kredite i zajmove, zajmove osigurane pokretnom imovinom ili zalogom, zajmove dane kao element financiranja u vezi s isporukama dobara ili usluga pod uvjetom da element financiranja nije sastavni dio naknade. Oslobođenje se odnosi na upravljanje kreditom odnosno usluge u vezi s kreditom kao što su usluge vođenja kredita, vođenja evidencije, dogovaranje i praćenje otplate kredita ako to radi osoba koja odobrava kredit.

(2)Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima ili s ugovaranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite nisu oslobođene plaćanja PDV-a.

(3)Plaćanja PDV-a oslobođeno je ugovaranje odnosno izdavanje kreditnih garancija odnosno bankovnih garancija za plaćanje i drugih jamstava za pokriće novčanih dugovanja te upravljanje kreditnim garancijama od strane osobe koja odobrava kredit.

(4)Garancijom ili drugim jamstvom za pokriće dugovanja ne smatra se izdavanje jamstava za popravak ili zamjenu neispravnih dobara, predaja imovine u svrhu osiguranja pokrića dugovanja koje ne proizlazi iz odobrenja kredita, izdavanje jamstva kao osiguranja od nepodmirenja otplate najma ili plaćanje zateznih kamata na otplatu najma te preuzimanje obveza nenovčane prirode.

(5)Prodaja stečenih dobara nakon naplate hipoteke ne smatra se uslugom oslobođenom plaćanja PDV-a. 2.3. Transakcije u vezi sa štednim, tekućim i žiro računima Članak 67.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije uključujući i posredovanje u vezi s depozitima, vođenjem štednih, tekućih i žiro računa za klijente, plaćanjima, transferima, čekovima i drugim instrumentima plaćanja odnosno sve transakcije u vezi s tim koje su neposredno povezane, a omogućuju ispunjenje novčane obveze, osim naplate duga.

(2)Isporukom u smislu Zakona ne smatra se ako porezni obveznik ustupi ili prenese potraživanje nastalo iz isporuka dobara i usluga drugom poreznom obvezniku radi naplate. Međutim naknada za uslugu naplate potraživanja, provizija, diskont i ostali troškovi koje zaračunava porezni obveznik preuzimatelj duga (factor) podliježu plaćanju PDV-a.

(3)Uslugama vođenja računa smatra se vođenje novčanog računa za klijenta, deponiranje, prijenos i povlačenje novčanih sredstava na ili s računa, elektroničkim ili nekim drugim putem, usluge izdavanja čekova vezano za poseban račun, trajni nalozi, izravnanje dugovanja, pristup i vođenje internetskog i telefonskog bankarstva, usluge izdavanja platnih kartica vezano za određeni račun, te sortiranje i brojanje novca vezano uz neki poseban račun.

(4)Transakcijama iz članka

1. stavka
2. točke d) Zakona smatraju se i otvaranje računa, zatvaranje računa, upis tereta i dugovanja, obavješćivanje deponenata o uplatama i isplatama, obavješćivanje banke deponenta o promjeni stanja na računu, o stanju računa, zatim članarina i pretplata u vezi sa sustavom računa ili platnim karticama i slično.

(5)Plaćanja PDV-a oslobođene su platne usluge i s tim povezane usluge posredovanja ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju to područje.

(6)Uslugama neposredno povezanim s transakcijama iz članka

1. stavka
2. točke d) Zakona ne smatra se najam i održavanje terminala i drugih uređaja za obradu kartičnih plaćanja, postavljanje i održavanje bankomata, čuvanje i pohrana novčanih sredstava te najam sefova, zaštićenog prostora i lokacija. 2.
3. Transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama Članak 68.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja.

(2)Oslobođenje se odnosi na isplatu novčanih sredstava te mjenjačke poslove kojima se smatraju poslovi obavljanja usluga osobi koja mijenja valutu u novčanicama ili kovanicama koje se koriste kao zakonska sredstva plaćanja, primjenom tečajnih stopa utvrđenih za državne valute, odnosno na prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom (tečajna razlika). Isplatom novčanih sredstava smatra se ručna ili automatska isplata, usluge vezane za putničke čekove, akreditive, usluge s čekovima nevezane za poseban račun te zamjena novčanica i kovanica iste valute.

(3)Izdavanje prigodnih kovanica i transakcije u vezi s njima, koje se daju u opticaj po nominalnoj vrijednost i zakonsko su sredstvo plaćanja oslobođeno je plaćanja PDV-a. Ako se kovanice i novčanice kupuju ili prodaju po većoj vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti, onda te isporuke podliježu oporezivanju.

(4)Oslobođenim transakcijama iz članka

1. stavka
2. točke e) Zakona ne smatraju se transakcije vezane uz kolekcionarske predmete odnosno kovanice od zlata, srebra ili drugog metala te novčanice koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanice od numizmatičkog interesa.

(5)Usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena oštećenih novčanica ili kovanica, izdavanja i opskrbe gotovim novcem, oslobođene su plaćanja PDV-a, osim usluga kurirske dostave i sigurnog prijevoza. 2.5. Transakcije u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima Članak 69.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama, vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima prema posebnim propisima, osim dokumenata kojima se utvrđuje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena prava na nekretninama.

(2)Oslobođenim transakcijama iz članka

1. stavka
2. točke f) Zakona smatra se zaprimanje i prijenos naloga u vezi s vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima, izvršavanje naloga za račun klijenata, trgovanje za vlastiti račun, usluge provedbe ponude odnosno prodaje vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata sa i bez obveze otkupa, sukladno posebnim propisima koji uređuju to područje.

(3)Oslobođenim transakcijama u smislu članka

1. stavka
2. točke f) Zakona ne smatra se investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata te njihova pohrana i čuvanje.

(4)Oslobođenim transakcijama u smislu članka 40. stavka 1. točke

1. f)Zakona također se ne smatraju:
2. a)administrativni poslovi,
3. b)pravne, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge,
4. c)usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja,
5. d)provjera identiteta, istrage u vezi pranja novca i porezne utaje,
6. e)usluge prikupljanja podataka u svrhu recikliranja novčanica i kovanica,
7. f)marketing, istraživanje, osmišljavanje i razvoj novih proizvoda,
8. g)dizajnerske i softverske usluge. 2.6. Usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima Članak 70.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima koje obavljaju društva za upravljanje investicijskim fondovima. Oslobođenje se odnosi na upravljanje zatvorenim i otvorenim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima te fondovima osnovanim po posebnim propisima.

(2)Pod uslugama upravljanja iz stavka 1. ovoga članka smatra se upravljanje imovinom i raspodjelom imovine fonda, upravljanje rizicima i operativnom imovinom, uključujući odabir dionica, kupnju i prodaju udjela u investicijskim fondovima, preliminarne veze s posrednicima i zastupnicima, administrativni poslovi vezani uz upravljanje, zatim poslovi savjetovanja, skrbništvo i administrativni poslovi vezani za udjele u investicijskim fondovima koji se obavljaju fondovima u skladu s propisima koji uređuju poslovanje društava za upravljanje investicijskim fondovima.

(3)Uslugama upravljanja iz stavka

1. ovoga članka osobito se ne smatra vanjski nadzor fonda, promidžba i upravljanje općim troškovima fonda te razvoj sustava, kao što je planiranje i primjena nove tehnologije, značajnija unaprjeđenja postojećih sustava i održavanje sustava, te usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja. 2.
2. Izbor za oporezivanje Članak 71.

(1)Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje kad za isporučena dobra ili obavljene usluge odobrava kredite iz svojih financijskih sredstava, a naknadu za usluge kreditiranja iskazuje odvojeno od vrijednosti dobara i usluga koje isporučuje.

(2)Pravo na izbor za oporezivanje odnosi se na porezne obveznike iz stavka 1. ovoga članka koji usluge kreditiranja obavljaju povremeno.

(3)Ako se porezni obveznik odluči za oporezivanje usluga kreditiranja iz stavka

1. ovoga članka o tome je obvezan pisanim putem izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prije početka obavljanja takvih usluga. 2.
2. Priređivanje igara na sreću Članak
3. Priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima oslobođeno je plaćanja PDV-a pod uvjetom da se navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju tu djelatnost. 2.
4. Najam stambenih prostorija Članak 73.

(1)Najam stambenih prostorija i dijelova stana u svrhu stanovanja oslobođen je plaćanja PDV-a.

(2)Pod stanovanjem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se trajni boravak – življenje u stambenom prostoru.

(3)Iznajmljivanje namještenih ili nenamještenih soba i stambenih prostorija, radi povremenog boravka, bez namjere trajnog življenja, u turističke svrhe (povremenim gostima) i poslovne svrhe (predstavnicima tvrtki i sl.) nije oslobođeno plaćanja PDV-a.

(4)Sve prateće usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se uključuju u iznos naknade za najam stana, kao što su isporuke vode, struje, plina, grijanja, odvoz smeća, oslobođene su plaćanja PDV-a.

(5)Usluge kao npr. iznajmljivanje parkirnih mjesta u zajedničkoj garaži stambene zgrade, oporezive su neovisno jesu li vezane uz iznajmljivanje stambenog prostora u turističke i poslovne svrhe ili uz iznajmljivanje u svrhu stanovanja. 2.

1. Isporuke dobara koja se koriste isključivo za oslobođene djelatnosti Članak
2. Isporuka dobara koja je porezni obveznik koristio u okviru svoje gospodarske djelatnosti isključivo za isporuke iz članaka
3. i
4. Zakona za koje nije bio dopušten odbitak pretporeza pri nabavi, oslobođena je plaćanja PDV-a. Međutim ako je porezni obveznik za nabavu tih dobara mogao pretporez odbiti u cijelosti ili djelomično takve isporuke podliježu oporezivanju. 2.
5. Opće odredbe Članak
6. Ako porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara i usluga iz članaka
7. i
8. Zakona, obavlja i oporezive isporuke dobara i usluga te isporuke podliježu oporezivanju u smislu članka
9. stavka
10. Zakona.
11. Međunarodni prijevoz putnika Članak
12. Međunarodni prijevoz putnika iz članka
13. stavka
14. Zakona koji je oslobođen plaćanja PDV-a je prijevoz putnika u zračnom i pomorskom prijevozu pri kojem je mjesto početka prijevoza putnika (polaska) ili mjesto završetka prijevoza putnika (dolaska) izvan Republike Hrvatske. Mjesto polaska ili dolaska je ono mjesto koje je na voznoj karti navedeno kao mjesto polaska ili kao prvo mjesto dolaska.
15. Oslobođenja pri uvozu 4.
16. Uvoz osobne imovine u vlasništvu fizičkih osoba koje dolaze iz trećih zemalja ili trećih teritorija Članak
17. U vezi članaka
18. do
19. ovoga Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
20. »osobna imovina« je imovina namijenjena za osobnu uporabu neke osobe ili za potrebe njenog kućanstva uključujući kućanske predmete, bicikle i motocikle, osobna motorna vozila i prikolice za njih, kamp kućice, plovila koja služe razonodi i privatne zrakoplove, kao i prehrambene proizvode za kućanstvo koji odgovaraju potrebama obitelji te kućne ljubimce i životinje za jahanje,
21. »kućanski predmeti« su osobni predmeti, kućansko rublje/posteljina i namještaj te predmeti i oprema namijenjeni za osobnu uporabu te osobe ili njezinog kućanstva,
22. »alkohol i alkoholna pića« su pivo, vino, aperitivi vinske ili alkoholne baze, vinjaci, likeri i žestoka pića i slično svrstani u KN oznake 2203 do
23. 4.
24. Osobna imovina fizičkih osoba kod preseljenja u Republiku Hrvatsku Članak 78.

(1)Pravo na oslobođenje od PDV-a za uvoz prema članku

1. stavku
2. točki
3. Zakona stječu fizičke osobe pri uvozu osobne imovine prilikom preseljenja s područja izvan Europske unije u tuzemstvo.

(2)Oslobođenje od PDV-a se ograničava na osobnu imovinu koja je:

1. a)osim u posebnim slučajevima opravdanim okolnostima, pripadala osobi i, ako se radi o dobrima koja nisu potrošna, a koju je osoba prije preseljenja koristila najmanje šest mjeseci prije dana preseljenja s područja izvan Europske unije,
2. b)namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon preseljenja u tuzemstvo te osobe.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a mogu ostvariti osobe koje su prije preseljenja živjele izvan Europske unije neprekidno u razdoblju od 12 mjeseci.

(4)Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za:

1. a)alkohol i alkoholna pića,
2. b)duhan i duhanski proizvodi,
3. c)komercijalna prijevozna sredstva,
4. d)predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim prijenosne opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja.

(5)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koju osoba konačnim uvozom unese u roku od 12 mjeseci od dana prijave u tuzemstvu.

(6)Osobna imovina se može uvoziti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom razdoblja iz stavka 5. ovoga članka.

(7)Do isteka 12 mjeseci od datuma njezinog konačnog uvoza, osobnu imovinu uvezenu s oslobođenjem od PDV nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin prijenos, uz naknadu ili bez naknade.

(8)U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka roka iz stavka

1. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po stopi koja se primjenjuje na dan takvoga zajma, davanja kao osiguranja, zakupa ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava. 4.
2. Uvoz dobara radi sklapanja braka Članak 79.

(1)Oslobođenje od plaćanja PDV-a u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona odnosi se na odjeću i kućanske predmete, bez obzira jesu li novi ili rabljeni, koji pripadaju osobi koja preseljava u Republiku Hrvatsku radi sklapanja braka.

(2)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za darove čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 7.500,00 kuna koje je osoba iz stavka 1. ovoga članka prigodom sklapanja braka primila od osoba izvan Europske unije.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a mogu ostvariti osobe:

1. a)koje su prije preseljenja živjele izvan Europske unije u neprekidnom razdoblju od najmanje 12 mjeseci,
2. b)koje daju na uvid dokaz o sklapanju braka.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode.

(4)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za trajno uvezena dobra:

1. a)najranije dva mjeseca prije datuma vjenčanja i
2. b)najkasnije četiri mjeseca nakon datuma vjenčanja.

(5)Dobra za koja je ostvareno pravo na oslobođenje od PDV-a mogu biti uvezena u nekoliko zasebnih pošiljki u razdoblju iz stavka 4. ovoga članka.

(6)Do isteka 12 mjeseci od datuma prijave konačnog uvoza, osobnu imovinu uvezenu s oslobođenjem od PDV-a nije moguće bez prethodne prijave Carinskoj upravi dati u najam, dati kao osiguranje, dati u zakup ili izvršiti njezin prijenos, uz naknadu ili bez naknade.

(7)U slučaju najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa prije isteka roka iz stavka

1. ovoga članka nastaje obveza plaćanja PDV-a na ta dobra, po stopi koja se primjenjuje na dan takvoga najma, davanja kao osiguranje, zakupa ili prijenosa, na temelju vrste robe i carinske vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati nadležna Carinska uprava. 4.
2. Osobna imovina stečena nasljeđivanjem Članak 80.

(1)Oslobođenje od plaćanja PDV-a prema članku

1. stavku
2. točki
3. Zakona ostvaruje se za osobnu imovinu koju nasljeđivanjem stekne fizička osoba.

(2)Pravo na oslobođenje ne može se ostvariti za:

1. a)alkohol i alkoholna pića,
2. b)duhan i duhanske proizvode,
3. c)komercijalna prijevozna sredstva,
4. d)predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, osim prijenosne opreme, umjetničkih obrta ili slobodnih zanimanja, koji su bili potrebni za obavljanje djelatnosti ili zanimanja preminule osobe,
5. e)zalihe sirovina i gotove proizvode ili poluproizvode,
6. f)stoku i zalihe poljoprivrednih proizvoda čije količine su veće od količina za uobičajene obiteljske potrebe.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za osobnu imovinu koja je konačno uvezena najkasnije dvije godine nakon datuma s kojim je osoba stekla pravo na ta dobra (pravomoćno rješenje o nasljeđivanju).

(4). Uvoz ovih dobara može se izvršiti u nekoliko zasebnih pošiljki tijekom razdoblja iz stavka 3. ovoga članka.

(5)Odredbe ovoga članka primjenjuju se pod istim uvjetima na osobnu imovinu koju nasljeđivanjem stekne pravna osoba registrirana u tuzemstvu koja obavlja neprofitnu djelatnost. 4.5. Uvoz školske opreme, obrazovnih materijala i povezanih predmeta za kućanstvo Članak 81.

(1)Oslobođenje od PDV-a propisano člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona ostvaruje se za opremu, obrazovne materijale i kućanske predmete koji predstavljaju uobičajeni namještaj za studentsku sobu i pripadaju učenicima ili studentima koji dolaze u Republiku Hrvatsku u svrhu školovanja i namijenjeni su za njihovu osobnu uporabu tijekom razdoblja školovanja.

(2)U smislu ovoga članka:

1. a)»učenik ili student« je svaka osoba upisana u neku obrazovnu ustanovu u cilju cjelovitog pohađanja nastave koja se u toj ustanovi odvija,
2. b)»oprema« je rublje i kućansko rublje/posteljina, kao i odjeća, novo ili rabljeno,
3. c)»obrazovni materijali« su predmeti i instrumenti (uključujući računala i pisaće strojeve) koje učenici i studenti obično koriste u svrhu školovanja.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se najmanje jedanput tijekom jedne školske godine. 4.6. Uvoz dobara beznačajne vrijednosti Članak 82.

(1)Plaćanja PDV-a oslobođen je prema članku

1. stavku
2. točki
3. Zakona uvoz dobara nekomercijalne naravi sadržanih u malim pošiljkama, poslanih primatelju kao pismo ili paket koja ukupna vrijednost ne prelazi 160,00 kuna.

(2)Oslobođenje od PDV-a se ne odnosi na:

1. a)alkohol i alkoholna pića,
2. b)parfeme i toaletne vode i
3. c)duhan i duhanske proizvode. 4.7. Poslovna imovina i druga oprema koja se uvozi prilikom prijenosa djelatnosti Članak 83.

(1)Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona primjenjuje se za uvoz poslovne imovine i druge opreme koja je u vlasništvu poreznog obveznika koji obustavlja djelatnost u trećoj zemlji ili na trećem području radi nastavka obavljanja slične djelatnosti u Republici Hrvatskoj i koji je o početku obavljanja takve djelatnosti unaprijed obavijestio Carinsku upravu. Kada se radi o prijenosu poljoprivrednog posjeda, stoka poreznog obveznika također je oslobođena PDV-a pri uvozu.

(2)U smislu stavka 1. ovoga članka:

1. a)»djelatnost« je gospodarska djelatnost iz članka 6. stavka 2. Zakona,
2. b)»porezni obveznik« je samostalna gospodarska jedinica iz proizvodne ili uslužne djelatnosti.

(3)Oslobođenje od PDV-a se ograničava na poslovnu imovinu i opremu koju:

1. a)je porezni obveznik stvarno koristio najmanje 12 mjeseci prije dana obustave obavljanja gospodarske djelatnosti u trećoj zemlji ili trećem području iz kojeg prenosi djelatnost,
2. b)je namijenjena za korištenje u istu svrhu nakon prijenosa,
3. c)će se koristiti u svrhu obavljanja djelatnosti na koju se ne primjenjuje oslobođenje od PDV-a iz članaka 39. i 40. Zakona,
4. d)odgovara prirodi i veličini tog poreznog obveznika.

(4)Oslobođenje od PDV-a neće biti odobreno poreznim obveznicima koji imaju sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan Europske unije koji izvrše prijenos svoje djelatnosti u tuzemstvo uslijed ili u svrhu spajanja s drugim poreznim obveznikom, ili preuzimanja od strane poreznog obveznika koji ima sjedište u tuzemstvu, bez započinjanja nove djelatnosti.

(5)Oslobođenje od PDV-a ne ostvaruje se za:

1. a)prijevozna sredstva koja ne služe za obavljanje proizvodne ili uslužne djelatnosti,
2. b)isporuke bilo koje vrste namijenjene za ljudsku potrošnju ili prehranu životinja,
3. c)goriva i zalihe sirovina ili gotovih proizvoda i poluproizvoda,
4. d)stoku u vlasništvu trgovaca.

(6)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za poslovnu imovinu i drugu opremu uvezenu prije isteka roka od 12 mjeseci od dana prestanka obavljanja djelatnosti poreznog obveznika u trećoj zemlji ili trećem području. 4.

1. Uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda namijenjenih za uporabu u poljoprivredi 4.8.
2. Proizvodi poljoprivrednika iz Europske unije s imanja u trećim zemljama ili trećim područjima Članak 84.

(1)Oslobođenje od PDV-a iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona primjenjuje se za poljoprivredne, stočarske, pčelarske, vrtlarske i šumarske proizvodi s imanja koja se nalaze u pograničnom području susjedne zemlje, u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja Republike Hrvatske. PDV-a pri uvozi oslobođeni su i čistokrvni konji, koji nisu stariji od šest mjeseci, oždrijebljeni u nekoj trećoj zemlji ili na trećem području od životinje koja je oplođena u Europskoj uniji, a zatim privremeno izvezena kako bi se oždrijebila.

(2)Radi ispunjavanja uvjeta za oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka stočarski proizvodi moraju biti dobiveni od životinja koje su uzgojene, stečene ili uvezene u skladu s poreznim odredbama koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

(3)Oslobođenje od PDV-a je ograničeno na proizvode koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi osim one koja je uobičajena nakon berbe ili proizvodnje.

(4)Oslobođenje od PDV-a odobrava se samo za proizvode koje uvoze poljoprivredni proizvođači ili koji se uvoze u njihovo ime. 4.8.2. Sjeme, gnojiva i proizvodi za obrađivanje zemlje i uroda Članak 85.

(1)Oslobođenje od PDV-a iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona primjenjuje se na sjeme, gnojiva i proizvode za obrađivanje zemlje i uroda namijenjenih za uporabu na imanju koje se nalazi u pograničnom području susjedne zemlje, u vlasništvu ili posjedu poljoprivrednih proizvođača iz pograničnog područja Republike Hrvatske.

(2)Oslobođenje od PDV-a iz stavka

1. ovoga članka odnosi se na količine sjemena, gnojiva i drugih proizvoda potrebnih za obavljanje djelatnosti poljoprivrednih proizvođača koje taj proizvođač izravno uveze ili se uvoze u njegovo ime. 4.
2. Uvoz terapeutskih tvari, lijekova, laboratorijskih životinja i bioloških ili kemijskih tvari 4.9.
3. Laboratorijske životinje i biološke ili kemijske tvari namijenjene istraživanju Članak 86.

(1)Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10. Zakona ostvaruje se za sljedeće:

1. a)životinje pripremljene i isporučene bez naknade za uporabu u laboratoriju,
2. b)biološke ili kemijske tvari uvezene u skladu s ograničenjima i uvjetima propisanim Uredbom Vijeća (EZ) br.1186/2009 od 16. studenoga 2009. kojom se uspostavlja sustav carinskih olakšica u Zajednici.

(2)Oslobođenje iz stavka 1. ograničava se na životinje i biološke ili kemijske tvari koje su namijenjene za:

1. a)javne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima, uključujući i odjele javnih ustanova koji se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima,
2. b)privatne ustanove koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraživanjima kojima su nadležna tijela izdala odobrenje za primanje takvih artikala uz oslobođenje od PDV-a. 4.9.2. Terapeutske tvari ljudskoga podrijetla i reagensi za određivanje krvnih grupa i tipizaciju tkiva Članak 87.

(1)Oslobođenje od PDV-a propisano člankom 44. stavkom 1. točkom 10. Zakona ostvaruje se za sljedeće:

1. a)terapeutske tvari ljudskoga podrijetla;
2. b)reagense za određivanje krvnih grupa;
3. c)reagense za tipizaciju tkiva.

(2)U smislu stavka 1. ovoga članka pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. a)»terapeutske tvari ljudskoga podrijetla« su ljudska krv i proizvodi iz ljudske krvi (čista ljudska krv, suha ljudska plazma, ljudski albumin i fiksirane otopine proteina ljudske plazme, ljudski imunoglobulin i ljudski fibrinogen);
2. b)»reagensi za određivanje krvnih grupa« su reagensi ljudskog, životinjskog, biljnog ili drugog podrijetla koji se koriste za određivanje krvnih grupa i utvrđivanje nekompatibilnosti krvi;
3. c)»reagensi za tipizaciju tkiva« su reagensi ljudskog, životinjskog, biljnog ili drugog podrijetla koji se koriste za tipizaciju ljudskog tkiva.

(3)Oslobođenje od PDV-a ograničava se na proizvode koji:

1. a)su namijenjeni institucijama ili laboratorijima koje su odobrila nadležna tijela, za uporabu isključivo u nekomercijalne medicinske ili znanstvene svrhe,
2. b)posjeduju potvrdu o sukladnosti izdanu od ovlaštenog tijela u zemlji ili na području polaska,
3. c)su u spremnicima s posebnom identifikacijskom oznakom.

(4)Oslobođenje se odnosi i na posebna pakiranja nužna za prijevoz terapeutskih tvari ljudskoga podrijetla ili reagensa za određivanje krvnih grupa i tipizaciju tkiva, kao i na sva otapala i dodatke potrebne za njihovo korištenje koji se eventualno nalaze u pošiljkama. 4.9.

1. Referentne tvari za kontrolu kvalitete medicinskih proizvoda Članak
2. PDV-a su oslobođene pošiljke koje sadrže uzorke referentnih tvari koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija za kontrolu kvalitete materijala koji se koriste u proizvodnji medicinskih proizvoda i koje su namijenjene primateljima s odobrenjem nadležnih tijela država članica za prijem takvih pošiljki. 4.9.
3. Farmaceutski proizvodi koji se koriste na međunarodnim sportskim priredbama Članak
4. Farmaceutski proizvodi humane i veterinarske medicine za ljudsku i životinjsku uporabu na međunarodnim sportskim priredbama oslobođeni su PDV-a pri uvozu, u količinama potrebnim za zadovoljavanje njihovih potreba tijekom njihova boravka u Republici Hrvatskoj. 4.
5. Dobra za humanitarne i dobrotvorne organizacije 4.10.
6. Dobra koja se uvoze u opće svrhe Članak 90.

(1)Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 12. Zakona primjenjuje se na:

1. a)besplatno dobivena dobra za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba koja radi besplatne podjele ugroženim osobama uvoze državne i druge humanitarne ili dobrotvorne pravne osobe i ustanove ovlaštene od nadležnih tijela,
2. b)sva dobra koja besplatno i bez ikakve komercijalne namjere fizičke osobe ili organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i drugim humanitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadležnih tijela radi prikupljanja sredstava u korist ugroženih osoba na povremenim dobrotvornim priredbama,
3. c)opremu i uredski materijal koji besplatno i bez ikakve komercijalne namjere fizičke osobe ili organizacije izvan Europske unije šalju državnim ustanovama i drugim humanitarnim i dobrotvornim pravnim osobama uz odobrenje nadležnih tijela jedino u svrhu njihova djelovanja ili ostvarenja njihovih humanitarnih i dobrotvornih ciljeva.

(2)U smislu stavka 1. točke a) ovoga članka »dobra za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba« su dobra potrebna za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su hrana, lijekovi, odjeća i posteljno rublje/posteljina.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti za:

1. a)alkohol i alkoholna pića,
2. b)duhan i duhanske proizvode,
3. c)kavu i čaj,
4. d)motorna vozila, osim vozila hitne pomoći.

(4)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni postupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.

(5)Državne i druge humanitarne ili dobrotvorne pravne osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a ne mogu dati u najam, zakup ili izvršiti prijenos, uz naknadu ili bez naknade, dobara iz stavka

1. ovoga članka radi neke druge svrhe osim one utvrđene stavkom
2. točkom a) i b) ovoga članka, osim ako Carinska uprava nije o tome unaprijed obaviještena.

(6)Ako dobra i oprema trebaju biti predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavkom

1. i
2. ovoga članka, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba koristi dobra i opremu za svrhu koja omogućava pravo na takvo oslobođenje. U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(7)Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za stjecanje prava na oslobođenje ili koje bi dobra i opremu koji podliježu oslobođenju pri uvozu iskoristile u svrhe drukčije od onih utvrđenih tim stavkom, dužne su o tome izvijestiti Carinsku upravu.

(8)Dobra koja ostaju u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarenje prava na oslobođenje podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(9)Dobra koja pravne osobe koje su iskoristile pravo na oslobođenje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom

1. ovoga članka podliježu plaćanju PDV-a na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju na taj dan utvrdi Carinska uprava. 4.10.
2. Predmeti koji se uvoze u korist hendikepiranih osoba Članak 91.

(1)U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 11. Zakona predmeti posebno izrađeni za obrazovanje, zapošljavanje ili socijalnu rehabilitaciju slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendikepiranih osoba oslobođeni su PDV-a pri uvozu kada:

1. a)ih uvoze ovlaštene ustanove ili pravne osobe koje se uglavnom bave obrazovanjem ili pružanjem pomoći hendikepiranim osobama i
2. b)kada su donirani tim ustanovama ili pravnim osobama bez naknade i bez komercijalnog interesa donatora.

(2)Oslobođenje od PDV-a se primjenjuje na rezervne dijelove, komponente ili predmete za te proizvode, kao i na alate koji se koriste za održavanje, provjeru, kalibriranje i popravak navedenih predmeta, pod uvjetom da su takvi rezervni dijelovi, komponente, predmeti ili alati uvezeni istodobno s navedenim predmetom ili, ako su uvezeni naknadno, da je moguće utvrditi da su namijenjeni za predmete koji su prethodno uvezeni uz oslobođenje PDV-a pri uvozu ili na koje bi se moglo primijeniti takvo oslobođenje u vrijeme kada je zatražen uvoz rezervnih dijelova, komponenti ili predmeta i alata koji su u pitanju.

(3)Predmeti oslobođeni PDV-a pri uvozu mogu se koristiti u svrhu obrazovanja, zapošljavanja ili socijalne rehabilitacije slijepih ili drugih fizički ili mentalno hendikepiranih osoba.

(4)Dobra oslobođena PDV-a pri uvozu ustanove ili pravne osobe korisnici mogu, uz naknadu ili bez naknade, dati u zajam, zakup ili izvršiti njihov prijenos na neprofitnoj osnovi osobama iz stavka 1. ovoga članka o kojima vode brigu, bez plaćanja PDV-a pri uvozu.

(5)Zajam, zakup ili prijenos moguće je izvršiti pod uvjetima utvrđenim stavkom 4. ovoga članka ako je o tome prethodno obaviještena Carinska uprava.

(6)Ako je neki proizvod predmetom zajma, zakupa ili prijenosa na neku ustanovu ili organizaciju koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a, to pravo se i dalje ostvaruje pod uvjetom da ta ustanova predmete koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.

(7)U drugim slučajevima, davanje u zajam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan zajma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju nadležna tijela na taj dan utvrde ili prihvate.

(8)Ustanove ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za stjecanje prava na oslobođenje od PDV-a ili koje bi predmete na koje se odnosi oslobođenje pri uvozu koristile u svrhe koje nisu utvrđene tim člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.

(9)Predmeti koji ostaju u vlasništvu ustanova ili pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarenje prava na oslobođenje podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan prestanka ispunjenja tih uvjeta na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava.

(10)Predmeti koje ustanove ili pravne osobe koje su iskoristile pravo na oslobođenje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane stavkom

1. ovoga članka podliježu PDV-u na uvoz po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi ili prihvati Carinska uprava. 4.10.
2. Dobra uvezena u korist žrtava katastrofe Članak 92.

(1)U skladu sa člankom 44. stavkom 1. točkom 12. Zakona dobra koja uvezu ovlaštene državne ustanove ili druge humanitarne i dobrotvorne pravne osobe, oslobođene su PDV-a pri uvozu kada su namijenjena:

1. a)za besplatnu podjelu žrtvama katastrofa koje su pogodile područje jedne ili više država članica ili
2. b)za besplatno korištenje od strane žrtava takvih katastrofa, dok ostaju u vlasništvu tih pravnih osoba. Dobra koja uvezu te pravne osobe za vlastite potrebe pod istim uvjetima ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a pri uvozu.

(2)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se za materijale i opremu namijenjene za ponovnu izgradnju katastrofom pogođenih područja.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruju pravne osobe čiji računovodstveni postupak omogućuje nadzor njihova djelovanja i daje sva potrebna osiguranja.

(4)Pravne osobe koje ostvaruju pravo na oslobođenje od PDV-a mogu dati u najam, zakup ili izvršiti prijenos dobara iz stavka 1. ovoga članka, uz naknadu ili bez naknade, pod uvjetima iz ovoga članka i uz prethodnu obavijest Carinskoj upravi.

(6)Ako su dobra predmet najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavcima

1. i
2. ovoga članka, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.

(7)U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(8)Nakon što ih žrtve katastrofe prestanu koristiti, dobra iz stavka 1. točke b) ovoga članka mogu biti predmetom najma, zakupa ili prijenosa, uz naknadu ili bez naknade i uz prethodnu obavijest Carinskoj upravi.

(9)Ako su dobra predmetom najma, zakupa ili prijenosa na neku pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu sa stavkom

1. ovoga članka, ili, ako je to primjereno, na pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje od PDV-a u skladu s člankom
2. stavkom
3. točkom a) ovoga Pravilnika pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da ta pravna osoba dobra koristi u svrhu kojom se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje.

(10)U drugim slučajevima, davanje u najam, zakup ili prijenos podložni su prethodnom plaćanju PDV-a po stopi koja se primjenjuje na dan najma, zakupa ili prijenosa na temelju vrste dobra i opreme i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(11)Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na oslobođenje od PDV-a ili koje bi dobra koja podliježu oslobođenju od PDV-a na ulasku koristile u svrhe koje nisu utvrđene tim člankom, dužne su o tome obavijestiti Carinsku upravu.

(12)U slučaju da dobra ostanu u vlasništvu pravnih osoba koje prestanu ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na oslobođenje od PDV-a, a prenesena su na pravne osobe koje imaju pravo na oslobođenje od PDV-a ili, na pravnu osobu koja ostvaruje pravo na oslobođenje u skladu s člankom 90. ovoga Pravilnika, pravo na oslobođenje od PDV-a i dalje se ostvaruje pod uvjetom da pravna osoba koristi ta dobra u svrhe kojima se ostvaruje pravo na takvo oslobođenje. U drugim slučajevima, dobra podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje s danom prestanka ispunjenja tih uvjeta, na temelju vrste dobra i vrijednosti koju Carinska uprava na taj dan utvrdi ili prihvati.

(13)Dobra koja pravne osobe koje imaju pravo na oslobođenje od PDV-a koriste u svrhe koje nisu propisane za primjenu oslobođenja podliježu PDV-u pri uvozu po stopi koja se primjenjuje na dan njihovog korištenja u druge svrhe na temelju vrste dobra i vrijednosti koju na taj dan utvrdi Carinska uprava. 4.11. Uvoz u okviru nekih aspekata međunarodnih odnosa 4.11.1. Odlikovanja i priznanja Članak 93.

(1)Odlikovanja i priznanja oslobođeni su plaćanja PDV-a u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona ako ta osoba nadležnoj Carinskoj upravi dokaže da odlikovanja i priznanja nisu komercijalnog karaktera.

(2)Odlikovanjima i priznanjima smatra se:

1. a)odlikovanja od vlada trećih zemalja osobama s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj,
2. b)pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje uvoze osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj nakon dodjele u trećoj zemlji ili trećem teritoriju kao priznanje za njihovo djelovanje na umjetničkom, znanstvenom, sportskom ili javnom području, odnosno kao priznanje za zasluge koja se daju u posebnim prilikama,
3. c)pehare, medalje i slične predmete simbolične naravi koje su tijela ili osobe iz treće zemlje bez naknade dodijelile u svrhe iz točke
4. b)ovoga stavka,
5. d)nagrade, pobjedničke pehare i uspomene simbolične naravi i ograničene vrijednosti namijenjene za besplatnu podjelu osobama koje su rezidenti u nekoj trećoj zemlji ili trećem teritoriju na poslovnim konferencijama i sličnim međunarodnim priredbama, njihova narav, jedinična vrijednost ili druga obilježja ne daju povod za pretpostavku da su namijenjeni u komercijalne svrhe. 4.11.2. Pokloni primljeni u okviru međunarodnih odnosa Članak 94.

(1)Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13. Zakona ostvaruje se za dobra:

1. a)koja uvoze osobe koje su bile u službenom posjetu nekoj trećoj zemlji ili trećem području i koje su tom prilikom primile takva dobra kao poklone od tijela domaćina,
2. b)koja uvoze osobe koje idu u službeni posjet unutar Europske unije i koje ih namjeravaju tom prilikom pokloniti tijelima domaćina,
3. c)koja je u znak prijateljstva ili dobre volje službeno tijelo, javno tijelo ili udruga koja obavlja opće korisnu djelatnost iz treće zemlje ili trećeg područja poklonila službenom tijelu, javnom tijelu ili udruzi koja obavlja opće korisnu djelatnost u tuzemstvu uz odobrenje nadležnih tijela za primitak takvih dobara.

(2)Pravo na oslobođenje od PDV-a ne može se ostvariti na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode.

(3)Pravo na oslobođenje od PDV-a ostvaruje se:

1. a)ako se predmeti poklanjaju povremeno,
2. b)ako svojom naravi, vrijednošću ili količinom ne odražavaju komercijalni interes,
3. c)ako se ne koriste u komercijalne svrhe. 4.11.3. Dobra koja će koristiti čelnici država ili njihovi predstavnici Članak 95.

(1)Oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 13. Zakona ostvaruje se pri uvozu za:

1. a)poklone vladarima ili čelnicima država,
2. b)dobra koja će koristiti ili konzumirati vladari ili čelnici država trećih zemalja ili osobe koje ih predstavljaju, tijekom njihova službenog boravka u Republici Hrvatskoj.

(2)Oslobođenje iz stavka

1. ovoga članka također se primjenjuje na osobe koje na međunarodnoj razini uživaju povlastice jednake onima vladara ili čelnika država ili njihovih predstavnika. 4.
2. Uvoz dobara za promidžbu trgovine 4.12.
3. Uzorci zanemarive vrijednosti Članak 96.

(1)Oslobođenje od plaćanja PDV-a propisano člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona primjenjuje se na uzorke dobara zanemarive vrijednosti koji služe za naručivanje istovrsnih dobara i koji su neupotrebljivi u druge svrhe.

(3)U smislu stavka

1. ovoga članka uzorci dobara zanemarive vrijednosti su predmeti koji predstavljaju vrstu robe čiji način prezentiranja i količina, za dobra iste vrste i kvalitete, isključuju njihovo korištenje u bilo kakvu svrhu osim naručivanja. 4.12.
2. Tiskanice i promidžbeni materijal Članak 97.

(1)Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 15. Zakona primjenjuje se pod uvjetom da se odnose na:

1. a)dobra koja će prodavati ili iznajmljivati osoba koja ima sjedište izvan Europske unije, ili
2. b)prijevoz, usluge osiguranja ili bankarske usluge koje nudi osoba koja ima sjedište izvan Europske unije.

(2)Oslobođenje od PDV-a je ograničeno na tiskanice i promidžbeni materijal koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. a)na tiskanicama mora biti jasno naznačen naziv pravne osobe koja dobra proizvodi, prodaje ili iznajmljuje, odnosno čije usluge tiskanice nude,
2. b)svaka pošiljka može sadržavati samo jedan dokument ili jedan primjerak svakog dokumenta, ako se sastoji od nekoliko dokumenata,
3. c)tiskani materijali ne smiju biti predmet skupnih pošiljaka koje isti pošiljatelj šalje istom primatelju.

(3)Iznimno od stavka 2. točke b) ovoga članka, pošiljke koje sadrže nekoliko primjeraka istog dokumenta mogu biti oslobođene PDV-a pod uvjetom da njihova ukupna bruto težina nije veća od jednog kilograma.

(4)Promidžbeni materijali bez stvarne komercijalne vrijednosti koje dobavljači besplatno šalju svojim klijentima, koji se ne mogu koristiti ni u koju drugu svrhu osim u svrhu reklamiranja, oslobođeni su PDV-a pri uvozu. 4.12.3. Dobra koja se koriste ili troše na sajmovima i sličnim priredbama Članak 98.

(1)Oslobođenje od PDV-a iz članka 44. stavka 1. točke 16. Zakona primjenjuje se na:

1. a)male reprezentativne uzorke dobara namijenjenih za sajmove i slične priredbe,
2. b)dobra uvezena jedino da budu predstavljena ili da predstave strojeve i uređaje izložene na sajmu ili sličnoj priredbi,
3. c)razne materijale male vrijednosti, kao što su boje, lakovi i tapete, koji se koriste za postavljanje, izlaganje i ukrašavanje privremenih izložbenih prostora na sajmu ili sličnoj priredbi, koji se uporabom uništavaju,
4. d)tiskanice, kataloge, prospekte, cjenike, reklamne plakate, kalendare, ilustrirane i neilustrirane, neuokvirene fotografije i druge predmete isporučene bez naknade radi reklamiranja dobara izloženih na sajmu ili sličnoj priredbi.

(2)U smislu stavka 1. ovoga članka sajam i slična priredba su: a) izložbe, sajmovi i slične priredbe vezane za trgovinu, industrij