Odluka o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole

Odluka o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole NN 104/2014 (28.8.2014.), Odluka o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA 2019 Na temelju članka 27. stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12. i 94/13.) ministar znanosti, obrazovanja i sporta donosi ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE I. Ovom Odlukom donosi se Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj. II. Stručno usavršavanje učitelja, nastavnika i stručnih suradnika vezano uz provedbu Programa iz točke I. ove Odluke provodi Agencija za odgoj i obrazovanje. III. Sastavni dio ove Odluke je Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj. IV. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 602-01/14-01/00421 Urbroj: 533-26-14-0001 Zagreb, 27. kolovoza 2014. Ministar prof. dr. sc. Vedran Mornar, v. r. PROGRAM MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OD I. DO IV. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE I. Cilj i zadaće integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti od I. do IV. razreda osnovne škole U Ustavu Republike Hrvatske utvrđeno je da »U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana« (čl. 1. st. 2.) te da su »sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava«. Građanskim se odgojem i obrazovanjem učenici/ce (dalje u tekstu koristimo muške imenice za označavanje oba roda) pripremaju za oživotvorenje navedenih ustavnih odredbi. Sustavno uče o tome što je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti građana u demokraciji, na koji ih način i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Takvim učenjem potrebno je osposobiti učenika za aktivnoga i odgovornoga građanina koji sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture ili etosa svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta, odnosno za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u kojoj su građani politički subjekti, a to znači – nositelji vlasti. Sudjelovanjem u izborima oni pristaju dio svoje suverenosti odvojiti od sebe, odnosno povjeriti zastupnicima od kojih onda s pravom očekuju zaštitu svojih interesa i pridonošenje zajedničkom dobru. Kako bi se ta očekivanja i ostvarila, svi ustavi demokratskih zemalja, pa tako i Hrvatske, sadrže odredbe o ograničenju vlasti. Da bi se osiguralo poštovanje načela ograničenja vlasti i pravne države, potrebno je aktivno sudjelovanje građana s inkulturiranim građanskim znanjem, vještinama i vrijednostima. Time građani potvrđuju temelje demokratskog poretka – slobodu i ravnopravnost pojedinca, bez obzira na razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima. Škola je dužna učenike poučiti da opstanak demokracije ovisi o znalačkom i aktivnom sudjelovanju građana u odlučivanju na svim razinama. No, da bi sudjelovanje bilo i učinkovito, građani trebaju usvojiti odgovarajuće znanje, vještine i stajališta za korištenje intelektualnih alata kojima se unaprjeđuju demokratske procedure kao što su procjena valjanosti načela, pravila i zakona te učinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja. Kako bi se u učenika potaknula spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne, preko lokalne i nacionalne, do europske i međunarodne zajednice, oni u školi trebaju: stjecati znanje o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinima djelovanja u zajednici; o načelima djelovanja demokratske vlasti i načelima pravne države, o mehanizmima zaštite ljudskih prava od lokalne do nacionalne, europske i međunarodne razine, razvijati vještine uočavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rješavanja, u suradnji s drugima jačati motivaciju za primjenom stečenog znanja i vještina u svakodnevnom životu. U skladu s tim, nastavni plan i program Građanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Građanski odgoj i obrazovanje) određuje očekivana postignuća učenika i sugerira načine na koje se do njih dolazi u školi bez obzira na to provodi li se građanski odgoj i obrazovanje kao poseban predmet ili međupredmetno. On time predstavlja konceptualni, didaktički i metodički okvir za razvoj građanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj školi. No, za puni razvoj građanske kompetencije ključna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi škola postala mjesto poučavanja, učenja i življenja demokracije. II. Međupredmetni pristup u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja Međupredmetni pristup u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja temelji se na načelu racionalizacije, integracije i korelacije. Za očekivati je da će takav pristup pospješiti: – sustavniju primjenu pedagoškog načela integracije i korelacije odgojno-obrazovnih sadržaja koje je trajno bilo i jest prisutno u odgojno-obrazovnom procesu, – stvaranje normativnih i stručnih pretpostavki za osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa, – prevladavanje pristupa koji se temelji na zapamćivanju i reprodukciji disciplinarno odvojenih sadržaja, – upotrebu interaktivnih nastavnih metoda učenja i poučavanja usmjerenih na iskustveno, timsko, suradničko i radioničko učenje povezano s istraživanjem[1], analiziranjem, zaključivanjem, rješavanjem problema uz pomoć kojih se osim stjecanja znanja razvijaju vještine i vrijednosti, – da se učenje i poučavanje u različitim područjima povezuje i usmjeruje na razvoj cjelovite osobe učenika, – promjenu položaja učenika tako da postaje subjekt procesa učenja u kojem mu se osigurava prostor za samostalno propitivanje i zaključivanje o predmetu učenja, za analiziranje i iskušavanje mogućnosti primjene znanja, za iznošenje svojih spoznaja u suradnji s drugim učenicima, za dublje razumijevanje i trajnije pamćenje onoga što uči, za stjecanje provjerenog i iskušanog znanja koje može dalje unaprjeđivati, – osposobljavanje učenika za cjeloživotno učenje koje mu je danas, uslijed ubrzanih promjena u znanjima, tehnologijama i zanimanjima neophodno, – osiguravanje uvjeta učenja u kojima učenik propituje svoje snage i sposobnosti, otkriva u čemu je jak, stječe samopouzdanje, ovladava i upravlja procesom učenja te planira svoj daljnji razvoj, – osiguravanje uvjeta učenja u kojima se učeniku omogućava uspjeh preko onoga u čemu je talentiran umjesto ograničavanja razvoja prema onome u čemu je nemoćan. Takvi odgojno-obrazovni uvjeti su ujedno pretpostavka za osiguravanje temeljnog prava djeteta na razvoj svih njegovih potencijala. U skladu s tim, u nastavi je potrebno njegovati otvorenu i suradničku komunikaciju te stvaranje ozračja uzajamnog poštovanja među učenicima, kao i između učenika i učitelja, učitelja i roditelja. Važno je da učitelj u sklopu interaktivnog učenja i praktičnih aktivnosti i u suradnji s roditeljima otkrije u čemu je učenik dobar, kako bi uz pomoć učitelja, roditelja i drugih učenika ostao ili postao uspješan učenik. S tim ciljem u Građanskom odgoju i obrazovanju učenik vodi mapu osobnog razvoja u koju unosi podatke o svojim postignućima i budućim planovima razvoja svojih kompetencija (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju, o završenim tečajevima, npr. pružanja prve pomoći, stranog jezika, umjetničkog izražavanja, znanstvenih i tehničkih inovacijskih projekata i sl.). Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se na način obvezne međupredmetne provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju građanske kompetencije učenika. Pri tome se polazi od činjenice da su svi predmeti izravno povezani općim pravom na odgoj i obrazovanje ili nekim posebnim pravom koje se jamči svakom djetetu, u svakome od njih se traži razvoj određenih vještina i vrijednosti koje više ili manje pridonose ostvarivanju Građanskog odgoja i obrazovanja, primjerice: – Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja sa satovima razrednika moguće je uz pomoć sadržaja i aktivnosti kao što su: demokratsko donošenje razrednih pravila i njihovo pridržavanje; priprema učenika za kandidaturu i sudjelovanje u radu Vijeća učenika, izbor predsjednika/ce razreda i izbor predstavnika/ce za Vijeće učenika; informiranje svih učenika u razredu o radu Vijeća učenika; razvoj komunikacijskih vještina učenika, upravljanje emocijama (prepoznavanje i primjereno iskazivanje) i upravljanja sukobom (nenasilno rješavanje sukoba); upoznavanje učenika s propisima kojima se uređuju odnosi i obveze u školi (npr. Pravilnik o ocjenjivanju); obilježavanje posebnih dana u školi ili lokalnoj zajednici; provedba istraživačkih projekata učenika i volontiranje u lokalnoj zajednici. – Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Povijest i Geografija ostvaruje se uz pomoć tema kao što su: različita društvena uređenja i oblici vladavine, u sklopu kojih se raspravlja o položaju pojedinca, njegovim pravima i slobodama te o ulozi institucija vlasti u zaštiti prava pojedinca; međuljudski odnosi, pri čemu se osobito raspravlja o ravnopravnosti/neravnopravnosti između muškarca i žene, među »rasama« ili među različitim nacionalnim, etničkim, religijskim i jezičnim grupama tijekom povijesti ili u različitim društvima danas; ratovi i njihove posljedice, s posebnim osvrtom na pravo na mir i humanitarnu pomoć, prava izbjeglica, održivi razvoj, racionalno gospodarenje resursima, geografska raznolikost. – Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Hrvatskoga jezika utemeljena je na općem cilju i zadaćama nastave Hrvatskoga jezika. Primjerice, ostvarivanje prava na identitet i prava na izražavanje, povijesnoj borbi za uporabu hrvatskoga jezika, utjecajima na hrvatski jezik, izbor književnih djela u kojima se tematizira nepravda i diskriminacija povezana je s ciljem nastave Hrvatskoga jezika: razvoj jezično-komunikacijskih sposobnosti pri govorenoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoj literarnih sposobnosti, čitateljskih interesa i kulture, stvaranja zanimanja za sadržajima medijske kulture te upoznavanje i poštovanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura. – Povezivanje ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja i nastave stranih jezika ostvaruje se učenjem o pravima i odgovornostima građana te o funkcioniranju vlasti u zemlji čiji se jezik uči, njezinoj demokratskoj kulturi, odnosu većinske kulture i manjinskih kultura, sadržajima kojima se promiče građanstvo u sustavu odgoja i obrazovanja pojedine zemlje. – Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura te Tjelesna kultura/umjetnost moguća je u nizu sadržaja u kojima se kultura i stvaralaštvo povezuju sa slobodom sudjelovanja u kulturnom životu i uživanja u umjetnosti te umjetničkog izražavanja, kao i u raspravama o doprinosu različitih kultura svjetskoj kulturnoj baštini, o slobodi izbora i masovnoj kulturi, o ulozi umjetnika u ratu i miru itd. U Tjelesnoj kulturi pozornost se može usmjeriti na pravedno sportsko ponašanje i raspraviti o korištenju sporta u prevenciji nasilja. – Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavnim predmetom Vjeronaukom je višestruka. Obuhvaća pitanja kao što su: sloboda vjeroispovijesti i prava vjernika u demokraciji i nedemokratskim režimima, međureligijski i ekumenski dijalog, odnos između religioznih, agnostika i ateista. – Povezivanje Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Priroda, Biologija, Kemija i Fizika također se može ostvarivati različitim temama koje su povezane sa zaštitom prava pojedinca i traže aktivni angažman građana u suvremenome svijetu, kao što su održivi razvoj, biološka raznolikost, efekt staklenika, GMO, istraživanja ljudskoga genoma. – Možda nazivi tema u predmetima Prirodi, Biologiji i Kemiji ne upućuju na mogućnost korelacija, ali se u postignućima mogu uočiti mogućnosti za korelacije s Građanskim odgojem i obrazovanjem (npr.: pravila, zakoni, kršenje pravila; načela pravednosti, potrebe drugoga (glad u svijetu), izgradnja zajedničke domovinske kulture (očuvanje hrvatske prirodne baštine), štednja (energija); a sadržaji VI. razreda u većini se odnose na zaštitu okoliša i održivi razvoj. – Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja i nastave obrazovanja i nastave Matematike također se ostvaruje nizom sadržaja. Kvantifikacija je ključ za razumijevanje suvremenog svijeta, uključujući načine na koje rješavamo osobne i profesionalne probleme i zadovoljavamo svakodnevne potrebe. Pitanje upravljanja financijama, primjerice, jedna je od tema u kojoj se povezuju ova dva područja. – Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja i nastave Informatike prisutna je u sklopu obrade tema kao što su informacijsko društvo i nejednakost, kritička selekcija informacija i informiranje iz više izvora, sigurnost na Internetu, itd. To su samo neki od primjera koji pokazuju da su znanje, vještine i vrijednosti, potrebni za aktivno uključivanje u društveni život i razvoj demokracije i općeg dobra društvene zajednice, Republike Hrvatske, Europe i svijeta, osim u posebnom predmetu zastupljeni u svim nastavnim predmetima. Takvo je povezivanje važno jer učenicima pomaže da školsko gradivo čvršće »smjeste« u vlastito iskustvo i zajednicu kojoj pripadaju, čime se cjelovitije pridonosi razvoju građanske kompetencije učenika. Stručni suradnici u školi Stručni suradnici u školi imaju također važnu ulogu u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja, što je razvidno iz opisa programa rada stručnih suradnika. Nositelji razvojno-pedagoške djelatnosti su stručni suradnici u školi. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjižničar – potiču usvajanje vrijednosti, stajališta i navika koje omogućavaju cjelovit razvoj osobnosti učenika, profesionalno informiraju i usmjeravaju učenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, rade na povezivanju škole s lokalnom i širom zajednicom, zatim: – uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa, – prate nove spoznaje iz područja pedagogije/psihologije/defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i školskom radu. Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedećih aktivnosti: unaprjeđenje rada škole i sudjelovanje u suvremenim promjenama rada škole; poticanje uvođenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i školskog rada; stručna pedagoško-psihološka i didaktičko-metodička pomoć u ostvarivanju nastavnih planova i programa; praćenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanučioničkih aktivnosti; predlaganje načina za unaprjeđivanje kvalitete rada škole, kulture škole i profesionalne kulture; sudjelovanje u međuškolskim, županijskim, regionalnim i međunarodnim projektima; profesionalno informiranje i usmjeravanje učenika – ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba učenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije; upoznavanje učenika, roditelja, učitelja s mogućnostima nastavka školovanja djece/učenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa stručnim službama Zavoda za zapošljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s učenicima s posebnim potrebama. Školska knjižnica Suvremena školska knjižnica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte škole. Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici obuhvaća neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, stručno-knjižničnu, kulturnu i javnu djelatnost, itd. Suvremena djelatnost knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja. U današnjem društvu informacijska pismenost jedna je od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju korištenja tog oblika pismenosti školska knjižnica dobiva veću ulogu jer poučava učenike samostalnome projektno-istraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija. III. Metode uspješnog poučavanja i učenja Građanskog odgoja i obrazovanja Primjerene metode za ostvarivanje ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja su one koje polaze od iskustva učenika, potiču ih na sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima i suradnju u traženju i donošenju zajedničkih odluka, ali i u kritičkom propitivanju učinaka tih odluka u odnosu na svakog od njih i zajednicu kojoj pripadaju. Takav rad ne isključuje individualne metode učenja (primjerice, individualno čitanje, analiza teksta, analiza slikovnog materijala ili pisanje eseja), no bitno je da se one koriste kao polazište za provođenje zajedničkih aktivnosti. Nastava Građanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na učenike kao članove razredne i školske zajednice. U skladu s tim, preporučuju se metode zajedničkog istraživanja nekog problema, traženja rješenja, pripreme izvještaja i prezentiranja; simuliranja (primjerice, rada pojedinih ogranaka vlasti i načina na koje oni donose odluke); igranja odgovarajućih uloga; rasprave i debate u sklopu kojih se vježba asertivnost, aktivno slušanje, argumentiranje, pregovaranje i zagovaranje, izvođenje zaključaka, dolazak do konsenzusa itd. Ovisno o nastavnoj temi, učenici rade u paru, manjoj ili većoj grupi ili, pak, plenarno. Isto tako, osim u učionici, oni uče na izvanučioničkoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima te koriste različite medije i kontekste kao izvore učenja, osobito lokalnu zajednicu. Izlazak u zajednicu prijeko je potreban kako bi stečeno znanja i vještine o aktivnom građanstvu provjerili u stvarnom kontekstu. Provođenje istraživačkih projekata, u sklopu čega identificiraju neki društveni problem, traže podatke kako bi problem što bolje upoznali, analiziraju prikupljene podatke i predlažu rješenja, a zatim ih po mogućnosti i provjeravaju u praksi, najbolji su put do učenika kao aktivnoga i odgovornoga građanina. IV. Kompetencije učitelja za poučavanje Građanskog odgoja i obrazovanja Kompetencije koje trebaju imati učitelji i nastavnici da bi razvijali ishode Građanskog odgoja i obrazovanja mogu se razvrstati u pet stručnih područja:[2]

1. a)Opće profesionalno znanje i vještine (pedagoško, razvojno-psihološko, sociološko, normativno-pravno),
2. b)Strukovno znanje i vještine u području Građanskog odgoja i obrazovanja,
3. c)Procesi učenja i poučavanja koji vode razvoju aktivnoga i odgovornoga građanstva (međupredmetno i predmetno planiranje, programiranje, učenje i poučavanje usmjereno na ishode i postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju),
4. d)Metode učenja i poučavanja Građanskog odgoja i obrazovanja,
5. e)Metode vrednovanja i samovrednovanja u Građanskom odgoju i obrazovanju. Tijekom provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja, za učitelje/ice i nastavnike/ice organizirat će se stručno usavršavanje prema odgovarajućem programu stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje, kako bi stekli potrebne kompetencije za provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja, uključujući znanje iz strukturalnih i funkcionalnih dimenzija Građanskog odgoja i obrazovanja, predmetnog i međupredmetnog planiranja i programiranja nastave Građanskog odgoja i obrazovanja koje je usmjereno na ishode ili postignuća učenika te odgovarajuće metode poučavanja i učenja u Građanskom odgoju i obrazovanju. Od učitelja se također očekuje individualno usavršavanje proučavanjem literature te razmjenom pozitivnih iskustava stručnim usavršavanjem uz pomoć županijskih stručnih vijeća.[3] V. Način stručnog praćenja i vrednovanja međupredmetnog integriranja sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prati uspješnost u razvoju ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja na uzorku od 30 osnovnih škola. Savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje prate uspješnost planiranja i programiranja usmjerenog na razvoj ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja (u razredu i izvannastavnim aktivnostima) te uspješnost korištenja interaktivnih metoda učenja i poučavanja. VI. Vođenje dokumentacije za praćenje i vrednovanje postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju Postignuća učenika upisuju se u odgovarajuću rubriku u imeniku – Građanski odgoj i obrazovanje, a u rubriku zapažanja i bilježaka upisuje se vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. U rubriku bilježaka u imeniku upisuju se samo ona zapažanja koja su učitelju u praćenju napredovanja učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju mogu pripomoći u konačnom vrednovanju postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju. Razredna mapa za Građanski odgoj i obrazovanje – učitelji koji Građanski odgoj i obrazovanje ostvaruju međupredmetno unose izvedbene pripreme usmjerene na razvoj ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja i materijale u mapu o tome kako su ostvarili planirane aktivnosti s učenicima određenog razreda. Učenička mapa osobnog razvoja u Građanskom odgoju i obrazovanju – učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u sklopu nastave Građanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i na koje teškoće je nailazio. Unosi podatke o ostvarenim postignućima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o završenim tečajevima: tečaj pružanja prve pomoći, škola tehničke kulture, škola stranih jezika, škole u području umjetničkog izražavanja itd.). VII. Plan integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti u I., II., III. i IV. razredu osnovne škole Osnovna škola Obvezna provedba Godišnji broj sati I., II., III. i IV. razred Međupredmetno – u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, Likovna kultura, Glazbena kultura, strani jezici, Matematika, Priroda i društvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk, programi stručnih suradnika Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije. 15 Sat razrednika – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za predsjednika razreda i Vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine i razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika uređene na načelima poštovanja dostojanstva svake osobe i zajedničkog rada na dobrobit svih. 10 Izvanučioničke aktivnosti – ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge projekte i aktivnosti. 10 Ukupno 35 VIII. Tematska područja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u I. razredu osnovnih škola 1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Prava, slobode, dužnosti i odgovornosti o Upoznavanje s dječjim pravima o Prava i odgovornosti učenika – građanina razreda i škole o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje Ključni pojmovi: prava, odgovornosti, ljudska prava, učenik građanin razreda i škole. Obrazovni ishodi Učenik: – nabraja neka od najvažnijih prava i odgovornosti koje ima kao učenik i ponaša se u skladu s njima – opisuje da prava koja ima kao učenik jednako pripadaju svakome drugom učeniku bez obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje 2. Politička dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Razred – demokratska zajednica o Školska pravila i što bi se dogodilo da ih nema? o Sudjelovanje u donošenju pravila o Stvaranje demokratske razredne i školske zajednice Ključni pojmovi: pravila, odlučivanje, razred i škola kao demokratska zajednica. Obrazovni ishodi Učenik: – opisuje razred i školu kao zajednicu učenika, školskih djelatnika i roditelja, koja djeluje po određenim pravilima kojima se štiti dobrobit svih – navodi najvažnija pravila i objašnjava zašto su pravila važna za ponašanje učenika u razredu – aktivno sudjeluje u donošenju razrednih pravila i prihvaća odgovornost za njihovo provođenje – aktivno sudjeluje u izboru za predsjednika razreda i člana Vijeća učenika – navodi da je učenik građanin razreda i škole po tome što ima pravo na sudjelovanje u donošenju razrednih pravila, dijeli odgovornost za njihovo provođenje te ima pravo birati i biti biran za predsjednika razreda i člana vijeća učenika 3. Društvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Socijalne vještine i društvena solidarnost o Društvene komunikacijske vještine o Dostojanstvo osobe o Upravljanje emocijama o Timski rad Ključni pojmovi: komunikacija, emocija, pravila timskog rada. Obrazovni ishodi Učenik: – pokazuje vještinu pravilnog predstavljanja, pozdravljanja, oslovljavanja – pronalazi načine pomaganja učenicima s posebnim potrebama – razumije da učenici s posebnim potrebama imaju ista prava kao i svi drugi – razmatra prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja (tužakanje, vrijeđanje) – razvija osnovne tehnike timskog rada – svojim riječima opisuje značenje dostojanstva svake osobe 4. Međukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Osobni identitet, kulturni identiteti i međukulturni dijalog o Osobni identitet o Hrvatski domovinski identitet o Manjinski identiteti Ključni pojmovi: osobni identitet, hrvatski domovinski identitet, manjinski identiteti. Obrazovni ishodi Učenik: – navodi svoj identitet i opisuje neka od njegovih najvažnijih obilježja – nabraja kulturne razlike koje postoje u razredu – opisuje kulturne razlike koje obogaćuju razredni odjel – prihvaća druge učenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline 5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zaštita potrošača o Prepoznavanje vlastitih sposobnosti važnih za uspjeh u učenju o Prava potrošača o Novac i reklame Ključni pojmovi: individualne sposobnosti, novac, upravljanje novcem, reklama, otpornost na reklame, potrošač, prava potrošača. Obrazovni ishodi Učenik: – ocjenjuje svoje učenje kao rad – prepoznaje svoje sposobnosti, opisuje u čemu se sastoje i nabraja primjere iz vlastitog iskustva u školi i obitelji – objašnjava što je za njega novac i kako se stječe, kako se planira potrošnja i štednja (džeparac) – opisuje što je za njega reklama i kako utječe na njega – nabraja neka prava koja ima kao potrošač 6. Ekološka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Zaštita okoliša i održivi razvoj o Održavanje čistoće prostora, predmeta i okoliša o Zbrinjavanje otpada Ključni pojmovi: čistoća, zdrav okoliš, zaštita i očuvanje okoliša. Obrazovni ishodi Učenik: – razumije važnost održavanja osobne higijene – opisuje neke postupke za očuvanje prostora, predmeta i okoliša – pokazuje odgovornost za održavanje čistoće u razredu i školi – sudjeluje u akcijama prikupljanja staroga papira, limenki, odjeće i slično IX. Izvanučioničke aktivnosti – primjeri u I. razredu osnovne škole Ovisno o ishodu izvanučionička aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine međupredmetne tematske aktivnosti, a može se povezati i sa satom razrednika. → Primjeri: o Čišćenje okoliša škole o Posjet poduzeću za zbrinjavanje otpada u lokalnoj zajednici o Prihvaćanje i pridržavanje pravila ponašanja u prometu o Posjet banci – Kako rasporediti svoju štednju? o Posjet tiskari – Kako nastaje bilježnica od recikliranog papira? o Crkva, džamija ili sinagoga – mjesto gdje mogu iskazati svoju vjeru X. Vrednovanje i samovrednovanje postignuća učenika u I. razredu osnovne škole Vrednovanje postignuća, uključujući ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Građanskog odgoja i obrazovanja. Ostvaruje se na način da se s učenicima najprije rasprave ishodi, a zatim utvrde kriteriji vrednovanja. U mapi osobnog razvoja učenici crtaju i zapisuju svoje dojmove s nastave Građanskog odgoja i obrazovanja uz vodstvo učitelja. XI. Integracija i korelacija Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u I. razredu osnovne škole[4] Hrvatski jezik Nastavno područje: Književnost. Tema: 1. Priča; Tema: 2. Pjesma; Tema: 3. Lik. Obrazovna postignuća: Zapaziti osnovne etičke osobine: dobar – loš; Tema: 4. Lutkarski igrokaz. Nastavno područje: Medijska kultura. Tema: 1. Animirani film; Nastavno područje: Jezično izražavanje; Tema: 1. Slušanje i govorenje. Obrazovna postignuća: Slušati sugovornika; govoriti; Tema 2. Postavljanje pitanja i davanje odgovora (razgovor). Obrazovna postignuća: Poštovati pravila pristojnog razgovaranja (komuniciranja). Likovna kultura Nastavno područje: Oblikovanje na plohi – slikanje. Tema: 1. Boja; Nastavno područje: Primijenjeno oblikovanje – dizajn; Tema: 3. Boja – ilustracija. Glazbena kultura Nastavno područje: Pjevanje i sviranje. Cjeline i teme: Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti nacionalne, europske i svjetske kulture, Tradicijska glazba Hrvatske i manjinskih naroda u Hrvatskoj Nastavno područje: Slušanje i upoznavanje glazbe. Cjeline i teme: Oblikovanje glazbenog djela, Glazba kao simbol kulturnih vrijednosti nacionalne, europske i svjetske kulture. Strani jezici Engleski jezik kao prvi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 1. Susreti i pozdravi: pozdravljanje i komunikacijski obrasci, uljudno ponašanje, oslovljavanje; 2. Ja i moji prijatelji: predstavljanje sebe i prijatelja, izricanje dobi, čestitanje rođendana, pjevanje prigodne pjesmice. 3. Ja i moja obitelj: predstavljanje članova uže obitelji. 4. Razredni jezik: razumijevanje uputa i postupanje prema njima, traženje dopuštenja. 9. Blagdani: Božić i Uskrs – čestitanje, pjevanje i/ili recitiranje prigodne pjesmice. Njemački jezik kao prvi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 1. Susreti: pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini, upoznavanje, oslovljavanje, uljudno ophođenje; 2. Obitelj: predstavljanje sebe i uže obitelji; 3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja; 10. Blagdani, običaji i tradicija. Francuski jezik kao prvi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 1. Pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini; 2. Predstavljanje sebe i drugoga; 3. Osnovne strukture u uljudnom ophođenju; 12. Škola, razred – naredbe/upute u školskom okruženju; 14. Čestitanje blagdana i pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica. Talijanski jezik kao prvi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 1. Pozdravi: pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini; 2. Predstavljanje; 3. Komunikacijski obrasci pri susretu; 4. Imenovanje osoba: predstavljanje prijatelja i članova uže obitelji; 5. Učenik i školsko okruženje: osnovni opis školskog prostora, pribora i školskih aktivnosti, 10. Osnovni rječnik uz tradicionalne blagdane: naziv blagdana, čestitanje; 11. Proslava rođendana: čestitanje i izricanje želja. Matematika Tema 21. Zadaci zadani riječima. Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rješavanju problemskih zadataka iz neposredne životne stvarnosti koristeći skupne oblike rada. Priroda i društvo Tema 1. Ja sam učenik. Obrazovna postignuća: primjenjivati osnovna pravila pristojnog ponašanja (pozdravljanje, ispričavanje, iskazivanje molbe); Tema 3. Život i rad u školi. Obrazovna postignuća: upoznati djelatnike u školi, primjenjivati najvažnije odredbe kućnoga reda (početak nastave, ponašanje u učionici i izvan nje); Tema 5. Članovi obitelji; Tema 6. Život u obitelji. Obrazovna postignuća: navesti čime se bave roditelji, nabrojiti svoje dužnosti; Tema 7. Dom; Tema 8. Odgovorno ponašanje u domu. Obrazovna postignuća: poštovati upute o odgovornom ponašanju kada je učenik sam u domu ili odlazi iz doma, izbjegavati opasnosti; Tema 10. Promet. Obrazovna postignuća: razumjeti potrebu poštovanja prometnih pravila; odgovorno sudjelovanje u prometu kao pješak ili vozač bicikla; Tema 11. Ponašanje pješaka u prometu; Tema 20. Osobna čistoća. Obrazovna postignuća: razumjeti i znati objasniti važnost održavanja osobne čistoće; Tema 21. Zdravlje. Obrazovna postignuća: razumjeti važnost redovite i zdrave prehrane, očuvanje zdravlja, liječenja i cijepljenja; Tema 22. Čistoća okoliša. Obrazovna postignuća: spoznati važnost održavanja čistoće prostora, predmeta i okoliša, prepoznati utjecaj čovjeka na okoliš; Tema 23. Blagdani. Obrazovna postignuća: sudjelovati u obilježavanju blagdana; čestitanje blagdana. Tjelesna i zdravstvena kultura Obrazovna postignuća: razvijati pozitivnu sliku o sebi, jačati samopouzdanje, ustrajnost i zadovoljstvo, shvatiti tjelovježbu kao sastavni dio osobne odgovornosti za svoje zdravlje, poštovanje pravila igre, poštovanje suigrača, razvijati vještinu kontrole emocija, surađivati u timu, prihvatiti različitosti, prihvaćanje pobjede i poraza, timski rad. Vjeronauk I. cjelina Naši vjeronaučni susreti • Tema 1. Imam svoje ime i svoje mjesto. Ključni pojmovi: obitelj, ime, razredna zajednica, prijatelj/prijateljstvo. Odgojno-obrazovan postignuća: imenovati članove svoje obitelji; prepoznati i imenovati članove razredne zajednice; odrediti osnovne razlike/sličnosti između škole i obitelji; otkriti da u razredu svi možemo biti prijatelji; pronaći vlastito mjesto u učionici i skupini. • Tema 2. Svi smo vrijedni poštovanja. Ključni pojmovi: pomaganje, drugi. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati važnost zajedničkoga rada i aktivnog sudjelovanja u nastavi; uočiti da nam je ljepše kada zajedno pjevamo, slikamo, veselimo se; uočiti važnost međusobnog prihvaćanja sviju; otkriti važnost uzajamnog pomaganja. II. cjelina Otkrivamo znakove Božje dobrote. I. Tema 1. Divan Božji svijet pjeva slavu Bogu. Ključni pojmovi: svijet, zemlja. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati potrebu i važnost čuvanja prirode i živih stvorenja koje nam Bog daruje. II. Tema 2. Bog je naš dobri otac. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati načine kako možemo pokazivati poštovanje prema svakom čovjeku. III. Tema 3. Zahvalni smo Bogu za kruh i plodove zemlje. Ključni pojmovi: zahvaljivanje, darivanje. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati načine kako možemo druge darivati, osobito one u potrebi. III. cjelina Isusovo rođenje. IV. Tema 1. Isus oprašta. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati iskustva nerazumijevanja i svađe među ljudima; navesti i opisati znakove pomirenja i praštanja. IV. cjelina Zajedno smo uvijek radosni. Tema 1. Marija – uzor našim majkama. Odgojno-obrazovna postignuća: obrazložiti važnost majke u obitelji. XII. Tematska područja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u II. razredu osnovnih škola 1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Prava, slobode, dužnosti i odgovornosti o Upoznavanje s dječjim pravima o Učenik građanin u sklopu razreda i škole o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etničke, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike o Sloboda i odgovornost u sklopu razreda i škole Ključni pojmovi: prava, odgovornosti, ravnopravnost, učenik građanin razreda i škole. Obrazovni ishodi Učenik: – uspoređuje svoja prava i prava drugih – prepoznaje situacije u kojima je ravnopravan član razrednog odjela – aktivno sudjeluje u raspravama o pitanjima koja su važna za život i rad u razrednom odjelu – samostalno navodi svoje ideje i stajališta – prihvaća odgovornost za svoje postupke – sudjeluje u donošenju i prihvaćanju zajedničkih pravila, dogovora i rješenja – uočava, analizira i vrednuje situacije u kojima se krše njegova/njezina prava i prava drugih učenika 2. Politička dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Razred – demokratska zajednica o Donošenje razrednih i školskih pravila o Stvaranje demokratske razredne i školske zajednice o Aktivno sudjelovanje u demokratskom upravljanju Ključni pojmovi: školska pravila, pravila razreda, odlučivanje, izbori, kriteriji za izbor predsjednika, razred i škola kao demokratska zajednica. Obrazovni ishodi Učenik: – navodi najvažnija pravila i objašnjava da se pravilima uređuju prava i odgovornost svih članova školske zajednice – predlaže mjere za prekršitelje dogovorenih pravila i za pravednu nadoknadu učinjene štete – objašnjava važnost pravila za izbore u razredu i Vijeće učenika, opisuje poželjna obilježja kandidata – objašnjava zašto je poštovanje pravila i pravedno odlučivanje važno za uspjeh svih u razredu i školi – aktivno sudjeluje u predlaganju kriterija i izboru za predsjednika razreda i predstavnika u Vijeće učenika – zalaže se za izgradnju razreda i škole kao demokratske zajednice učenja i poučavanja 3. Društvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Socijalne vještine i društvena solidarnost o Upravljanje emocijama o Društvene komunikacijske vještine o Timski rad o Volontiranje u razredu i školi Ključni pojmovi: komunikacija, nesporazum, emocije, ljutnja, verbalna i neverbalna komunikacija, pravda, nepravda, volontiranje. Obrazovni ishodi Učenik: – objašnjava načine kontrole vlastitih emocija – prepoznaje svoje »jake i slabe strane« – razlikuje nepoželjne od poželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razrednom odjelu i školi – navodi primjere najčešćih oblika neprimjerenih ponašanja koja dovode do nesporazuma – objašnjava ulogu pojedinca i grupe u poticanju i sprječavanju nasilja u razredu i školi – sudjeluje u volonterskim aktivnostima u sklopu razreda i škole 4. Međukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Osobni identitet, kulturni identiteti i međukulturni dijalog o Razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te hrvatskoga domovinskog identiteta Ključni pojmovi: kultura, osobni identitet, zavičajni identitet, većinski i manjinski nacionalni identiteti, interkulturna komunikacija, hrvatski domovinski identitet. Obrazovni ishodi Učenik: – određuje svoj identitet i navodi neka od njegovih najvažnijih obilježja – nabraja kulturne razlike koje postoje u razrednom odjelu – razumije i poštuje druge učenike te tako pridonosi razvoju razredne zajednice kao cjeline – ima razvijene osnovne vještine interkulturne komunikacije – razumije da kulturne razlike obogaćuju razredni odjel i školu ako se svi međusobno poštuju 5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zaštita potrošača o Poticanje poduzetnosti o Zaštita potrošača o Odgovorno upravljanje novcem Ključni pojmovi: poduzetnost, zaštita potrošača, upravljanje novcem, otpornost na reklame. Obrazovni ishodi Učenik: – svoje učenje uspoređuje s radom svojih roditelja i učitelja – opisuje načine na koje uči, prepoznaje zapreke u učenju i zna potražiti pomoć – objašnjava zašto je prepisivanje krađa tuđeg rada – razlikuje poštenje od nepoštenja – razlikuje privatnu i javnu imovinu i odgovorno se ponaša prema njoj – svojim riječima opisuje važnost štednje i negativne posljedice prekomjerne potrošnje – sudjeluje u razrednoj štednji, izračunava i planira potrošnju 6. Ekološka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Zaštita okoliša i održivi razvoj o Održavanje čistoće prostora, predmeta i okoliša o Odgovorno ponašanje prema okolišu o Zbrinjavanje otpada Ključni pojmovi: zaštita okoliša, zaštite okoliša, zbrinjavanje otpada. Obrazovni ishodi Učenik: – objašnjava svoju ulogu u održavanju čistoće prostora i predmeta – prepoznaje važnost očuvanja okoliša i odgovornim ponašanjem pridonosi njegovu očuvanju – objašnjava važnost čuvanja vode i električne energije u odnosu na zaštitu okoliša – sudjeluje u akcijama prikupljanja staroga papira, limenki, baterija i slično XIII. Izvanučioničke aktivnosti – primjeri u II. razredu osnovne škole Ovisno o ishodu, izvanučionička aktivnost provodi se kao nadopuna međupredmetne tematske aktivnosti, a može se povezati i sa satom razrednika. → Primjeri: o Čišćenje okoliša škole o Susret s gradonačelnikom/načelnikom o Posjet Domu umirovljenika o Posjet vatrogascima o Kino, kazalište, muzej itd. XIV. Vrednovanje i samovrednovanje postignuća učenika u II. razredu osnovne škole Vrednovanje postignuća, uključujući ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Građanskog odgoja i obrazovanja. Ostvaruje se na način da se s učenicima najprije rasprave ishodi, a zatim utvrde kriteriji vrednovanja. U mapu osobnog razvoja iz Građanskog odgoja i obrazovanja (bilježnici ili fasciklu) učenici upisuju u kojim projektima i aktivnostima su sudjelovali; zapisuju svoja zapažanja, bilješke, osvrte na naučeno; iskazuju nove ideje i rješenja do kojih su došli; bilježe teškoće s kojima su se susretali; prilažu potvrde, priznanja, zahvalnice, svoje radove i slično. XV. Integracija i korelacija Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama II. razreda osnovne škole Hrvatski jezik Nastavno područje: Književnost. Tema: 3. Glavni i sporedni likovi. Obrazovna postignuća: primijetiti važne pojedinosti o likovima: osnovne etičke osobine (npr. hrabar – kukavica, marljiv – lijen); Tema 4. Bajka; Nastavno područje: Medijska kultura. Tema: 1. Filmska priča; Tema 4. Dječji časopisi; Nastavno područje: Jezik Tema 1. Rečenice. Nastavno područje: Jezično izražavanje; Tema 3. Opisivanje; Tema 9. Stvaralačko pisanje – sastavak. Likovna kultura Nastavno područje: Oblikovanje na plohi – slikanje; Tema 3. Boja – Kontrast toplo-hladno. Nastavno područje: Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje; Tema 1. Površina – Kontrast površina. Glazbena kultura Nastavno područje: 1. Pjevanje – narodne pjesme; Nastavno područje: 3. Slušanje glazbe. Strani jezici Engleski kao prvi strani jezik – druga godina učenja Cjeline i teme: 1. Pozdravi i oslovljavanje – pozdravljanje pri dolasku i odlasku na formalnoj i neformalnoj razini, predstavljanje i oslovljavanje odraslih; 10. Blagdani – usvajanje novih pojmova vezanih uz blagdane, čestitanje i pjevanje prigodnih pjesama, izricanje nekih tipičnih radnji vezanih uz blagdane. Njemački kao prvi strani jezik – druga godina učenja Cjeline i teme: 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju u komunikaciji s vršnjacima i odraslima, predstavljanje; 12. Blagdani, običaji i tradicija. Francuski kao prvi strani jezik – druga godina učenja Cjeline i teme: 1. Pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini u komunikaciji s vršnjacima i s odraslima; 11. Blagdani, praznici, svetkovine prema kalendaru. Talijanski kao prvi strani jezik – druga godina učenja Cjeline i teme: 1. Pozdravi: pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini 2. Predstavljanje: predstavljanje sebe i drugih osoba, komunikacijski obrasci pri susretu 11. Blagdani i svetkovine: imenovanje blagdana, čestitanje. Matematika Tema 10. Jedinice za novac. Obrazovna postignuća: osposobiti se za služenje novcem Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rješavanju problemskih zadataka iz neposredne životne stvarnosti koristeći skupne oblike rada. Priroda i društvo Tema 1. Ponašanje u školi i odnosi među učenicima. Obrazovna postignuća: pristojno se ponašati u školi i izvan nje; mirno rješavati sukobe, međusobno se pomagati i poštovati; upoznati prava i dužnosti učenika; Tema 9. Zanimanja ljudi; Tema 18. Zaštita i čuvanje okoliša. Obrazovna postignuća: razumjeti utjecaj čovjeka na okoliš, navesti postupke kojima učenici mogu pridonijeti zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju okoliša, razlikovati otpad od smeća i razvrstavati ga u odgovarajuće spremnike; Tema 21. Dijete; Tema 25. Blagdani i praznici Obrazovna postignuća: obilježiti blagdane i praznike u Republici Hrvatskoj; upoznati tradicionalne običaje obilježavanja blagdana. Tjelesna i zdravstvena kultura Obrazovna postignuća – razvijati pozitivnu sliku o sebi, jačati samopouzdanje, ustrajnost i zadovoljstvo, shvatiti tjelovježbu kao sastavni dio osobne odgovornosti za svoje zdravlje, poštovanje pravila igre, poštovanje suigrača, razvijati vještinu kontrole emocija, surađivati u timu, prihvatiti različitosti, prihvaćanje pobjede i poraza, timski rad. Vjeronauk I. cjelina Ponovno smo zajedno. Tema 1. Gradimo zajedništvo i prijateljstvo. Ključni pojmovi: prijatelj, zajedništvo, radost. Odgojno-obrazovan postignuća: razvijati duh prijateljstva, povjerenja i poštovanja u razrednoj zajednici; poznavati uvjete dobra i plodna prijateljstva; nabrojiti i obrazložiti značajke prijateljstva; uočiti da svatko od učenika pridonosi izgradnji zajedništva u razrednoj zajednici i u školi; otkrivati da smo jedni drugima potrebni i navesti kako se možemo u školi i kod kuće pomagati; povezati prijateljstvo s radošću. Tema 2. Isus nam daje snagu i sigurnost. Odgojno-obrazovna postignuća:navesti načine kako se možemo međusobno pomagati. II. cjelina Bog je čudesno stvorio svijet i ljude. Tema 1. Svijet je čudesan i tajnovit. Ključni pojmovi: briga za prirodu i okoliš. Odgojno-obrazovna postignuća: povezati vjeru u Boga Stvoritelja i potrebu očuvanja svega stvorenoga (briga za prirodu i okoliš). Tema 2. Čovjek je divno Božje stvorenje. Ključni pojmovi: različitost, jednakost, povezanost. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati i imenovati razlike i sličnosti među ljudima; uočiti da su svi ljudi, unatoč razlikama, jednaki i međusobno povezani; prepoznati i imenovati situacije u kojima se vidi kako su ljudi upućeni jedni na druge; otkrivati radost zbog naših bližnjih. III. cjelina Isus – dar Božji zemlji i ljudima. Tema 1. Ljudi žive u nadi i iščekivanju. Odgojno-obrazovna postignuća: nabrojiti načine kako se pripremamo za Božić (molitva, dobra djela, pomaganje potrebnima, darovi, čestitke, ukrasi…). IV. cjelina Isusovi prijatelji. Tema 1. Isus treba ljude za svoja djela. Odgojno-obrazovna postignuća: razumjeti da svi ljudi, bez obzira na dob, učenost, posao i službu mogu činiti dobra djela i da su na to pozvani. V. cjelina Život je lijep i težak. Tema 1. Upućeni smo jedni na druge. Ključni pojmovi: pomoć u nevolji. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati i razlikovati svijetle (pozitivne) i tamne (negativne) strane života; uvidjeti da ljepše i bolje živimo kada se uzajamno pomažemo; navesti neke ljude koji ne mogu živjeti bez pomoći drugih; navesti neke ljude koji pomažu drugima; prepoznati načine kako mi možemo pomoći drugima. Tema 2. Isus je trebao trpjeti, biti raspet i umrijeti. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati načine kako mi možemo pomagati bolesnim ljudima i drugima koji pate. VI. cjelina Lijepo je kad braća žive zajedno. Tema 1. Isus nas uči opraštati, ljubiti, moliti. Odgojno-obrazovna postignuća: uočiti važnost praštanja u svakodnevnom životu; navesti primjere praštanja; prepoznati pogrješke koje činimo jedni drugima. Tema 2. U obitelji živimo jedni za druge. Odgojno-obrazovna postignuća: uočiti da svatko živi u zajednici; razlikovati neke zajednice (obitelj, razred, župa itd.); prepoznati i prihvatiti da u obitelji treba znati čuti druge, vidjeti druge, živjeti za druge; prepoznati važnost obiteljskoga zajedništva; spoznati da se u obitelji svatko treba zauzimati za ono što treba učiniti. Izborne teme. Tema 3. Zahvalni idemo u radost života. Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati znakove povezanosti i zajedništva; stvoriti odluke i plan za školske praznike. XVI. Tematska područja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u III. razredu osnovnih škola 1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Prava, slobode, dužnosti i odgovornosti o Upoznavanje s ljudskim i dječjim pravima o Prava, sloboda i odgovornost u razredu, školi i lokalnoj zajednici o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etničke, nacionalne, vjerske, rasne i druge razlike o Općeprihvaćena pravila i pravne norme kao instrumenti zaštite prava učenika o Suzbijanje ponižavajućeg i nepoštenog ponašanja Ključni pojmovi: Prava, odgovornosti, ravnopravnost, ljudska prava, učenik građanin razreda i škole. Obrazovni ishodi Učenik: – razmatra svoja prava i prava drugih u razredu i školi – identificira neke od najčešćih oblika društvene isključenosti u razredu i školi – objašnjava važnost suradnje, solidarnosti i aktivnog zalaganja za pravdu u suzbijanju isključenosti – određuje načela dostojanstva svake osobe – prepoznaje situacije u kojima se njegova prava i prava drugih mogu kršiti u razredu – identificira pravo koje je prekršeno – pronalazi rješenja za situacije u kojima se krše njegova/njezina prava i prava drugih učenika – preuzima odgovornost za svoje postupke 2. Politička dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Razred, škola i lokalna zajednica – demokratske zajednice o Stvaranje demokratske razredne, školske i lokalne zajednice o Građanstvo kao temelj demokratske zajednice o Demokratsko upravljanje zajednicom o Unapređenje demokratske kulture Ključni pojmovi: pravila, odlučivanje, građanin, građanstvo, razred, škola i lokalna zajednica kao demokratska zajednica, demokratska kultura. Obrazovni ishodi Učenik: – određuje što je aktivno i odgovorno sudjelovanje u odlučivanju; objašnjava važnost utvrđivanja razrednih pravila, pravila za izbore u razredu i Vijeće učenika te opisuje poželjna obilježja kandidata – predlaže mjere za prekršitelje dogovorenih pravila i za pravednu nadoknadu učinjene povrede ili štete – aktivno pridonosi izgradnji razreda i škole kao demokratske zajednice – objašnjava tko je građanin lokalne zajednice i koja je njegova uloga; imenuje najvažnije institucije lokalne zajednice (župan, županija) – opisuje ulogu župana kao čelnika lokalne zajednice; razumije da o odgovornom ponašanju građana i župana ovisi dobrobit lokalne zajednice – pokazuje osnovne vještine komunikacije – predlaže i sudjeluje u aktivnostima vezanima uz obilježavanje važnih datuma 3. Društvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Socijalne vještine i društvena solidarnost o Pravila i postupci upravljanja sukobom o Suradnja i timski rad o Društvene komunikacijske vještine o Volontiranje i društvena solidarnost u lokalnoj zajednici Ključni pojmovi: suradnja, pravila timskog rada, sukob, žrtva, nasilje, društvena nejednakost, volontiranje, humanitarna akcija, društvena solidarnost, komunikacija. Obrazovni ishodi Učenik: – analizira najčešće oblike nesporazuma ili sukoba u razredu i školi – uočava uzroke i objašnjava posljedice koje verbalno i fizičko nasilje ostavlja na žrtvi i nasilniku – navodi neke oblike društvene nejednakosti i isključenosti u školi i lokalnoj zajednici – objašnjava ulogu suradnje, solidarnosti i aktivnoga građanskog zalaganja za pravdu u suzbijanju isključenosti učenika – opisuje odnos između nejednakosti, isključenosti i nepravde – objašnjava načine nenasilnog rješavanja sukoba – poznaje značenje slobode mišljenja i izražavanja te važnost prihvaćanja mišljenja sugovornika – sudjeluje u humanitarnim i volonterskim aktivnostima. 4. Međukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Osobni identitet, kulturni identiteti i međukulturni dijalog o Razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te hrvatskoga domovinskog identiteta o Interkulturna otvorenost i komunikacija o Osvještavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda Ključni pojmovi: osobni identitet, zavičajni identiteti, manjinski identiteti, većinski identitet, hrvatski domovinski identitet, stereotip, predrasuda, interkulturna komunikacija. Obrazovni ishodi Učenik: – navodi kulturne razlike koje postoje u razredu, školi, lokalnoj zajednici prema spolnoj, jezičnoj, religijskoj i nacionalnoj pripadnosti, povezuje te razlike s identitetom – razlikuje zavičajni, većinski i manjinske nacionalne identitete te hrvatski domovinski identitet – opisuje značajke identiteta svoga zavičaja – iskazuje privrženost očuvanju zavičajnih običaja i kulturnih znamenitosti – aktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se obilježavaju datumi važni za lokalnu zajednicu u cjelini – objašnjava da različite kulture obogaćuju zajednicu ako se pripadnici većinske kulture i manjinskih kultura razumiju, poštuju i podupiru jedni druge te ako zajednički pridonose razvoju zajednice kao cjeline – razumije vezu između kulture i identiteta – prepoznaje ponašanje koje je posljedica stereotipa i predrasuda 5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zaštita potrošača o Prepoznavanje zanimanja u svojoj okolini, rad i stvaranje novih vrijednosti o Zaštita i utjecaj potrošača o Prepoznavanje vlastitih sposobnosti važnih za uspjeh u učenju o Poduzetnost i poduzetništvo o Odgovorno upravljanje novcem i štednja Ključni pojmovi: individualne sposobnosti, rad, radnik, poduzetnost i poduzetništvo, utjecaj i zaštita potrošača, upravljanje novcem, štednja, otpornost na reklame. Obrazovni ishodi Učenik: – objašnjava vezu između rada uloženog u učenje, znanja i školskih ocjena – prepoznaje pravedno vrednovanje, razumije zašto se vrednovanje mora temeljiti na pravednim kriterijima i kako tome pridonose sami učenici (prepisivanje) – zaključuje da je svako zanimanje kojim se osiguravaju sredstva za život jednako vrijedno – navodi neka od najvažnijih prava potrošača i načine na koji se ona štite – opisuje primjere neodgovorne potrošnje nametnute reklamama i pritiscima vršnjaka – pruža otpor reklamama i nametnutoj potrošnji – pretražuje i koristi više izvora informiranja o nekoj temi ili problemu 6. Ekološka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Zaštita okoliša i održivi razvoj o Pravo na zdrav okoliš i odgovornost pojedinca za održivi razvoj zajednice, razvrstavanje i zbrinjavanje otpada Ključni pojmovi: zdravi okoliš, održivi razvoj, odgovornost građana za održivi razvoj, akcije zaštite i očuvanja okoliša. Obrazovni ishodi Učenik: – razlikuje pojmove »zdravi okoliš« i »održivi razvoj« – objašnjava ulogu koju zdravi okoliš ima za dobrobit pojedinca i lokalne zajednice – opisuje postupke u obitelji, školi i lokalnoj zajednici kojima se pridonosi održivome razvoju – razumije zašto je odgovorno ponašanje svih prema vlastitoj, tuđoj i zajedničkoj imovini važan dio održivog razvoja – sudjeluje u akcijama prikupljanja staroga papira, čepova, odjeće i slično XVII. Izvanučoničke aktivnosti – primjeri u III. razredu osnovne škole Ovisno o ishodu, izvanučionička aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine međupredmetne tematske aktivnosti, a može se povezati i sa satom razrednika. → Primjeri: o Susret sa županom o Sudjelovanje u obilježavanju Dana županije/mjesta/općine/grada o Upoznavanje zavičaja o Posjet muzeju – razgled zavičajne zbirke o Druženje sa starijim sugrađanima o Što su radili naši preci – zanimanja u zavičaju nekada o Skupljamo stari papir – čuvamo okoliš zavičaja o Volontiram – pomažem djeci u Domu i slično XVIII. Vrednovanje i samovrednovanje postignuća učenika u III. razredu osnovne škole Vrednovanje postignuća, uključujući ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Građanskog odgoja i obrazovanja. Ostvaruje se na način da se s učenicima najprije rasprave ishodi, a zatim utvrde kriteriji vrednovanja. U mapu osobnog razvoja iz Građanskog odgoja i obrazovanja (bilježnici ili fasciklu) učenici upisuju u kojim projektima i aktivnostima su sudjelovali; zapisuju svoja zapažanja, bilješke, osvrte na naučeno; iskazuju nove ideje i rješenja do kojih su došli; bilježe teškoće na koje su naišli; prilažu potvrde, priznanja, zahvalnice, svoje radove… XIX. Integracija i korelacija Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u III. razredu osnovne škole Hrvatski jezik Nastavno područje: Književnost. Teme: 1. Tema u poeziji i prozi; Teme: 4. Povezanost događaja s vremenom, mjestom i likom; Teme: 5. Izgled i ponašanje lika; Teme: 8. Basna; Teme: 9. Dječji roman, Nastavno područje Medijska kultura. Teme: 1. Dječji film; 2. Radijska emisija; Nastavno područje: Jezično izražavanje. Teme: 1. Slušanje i govorenje. Obrazovna postignuća – uljudno i prikladno sudjelovati u svakodnevnim različitim dijaloškim komunikacijskim situacijama; ostvariti kraći samostalni govorni nastup; primijetiti ulogu neverbalne komunikacije. Teme: 2. Sporazumijevanje hrvatskim književnim jezikom. Obrazovna postignuća – ovladati pojmovima govornik, sugovornik, slušatelj, poruka; Teme: 7. Stvaralačko pisanje – oblikovanje kraćega sastavka; Teme: 9. Rasprava, Obrazovna postignuća – sudjelovati u raspravi poštujući uljudbena pravila, poštovati tuđe mišljenje i znati izreći vlastito mišljenje. Likovna kultura Nastavno područje: Oblikovanje na plohi – crtanje. Tema: Točka i crta; Nastavno područje: oblikovanje na plohi – slikanje. Tema: Boja – Kontrast kromatsko – akromatsko. Glazbena kultura Nastavno područje: 1. Pjevanje; Nastavno područje: 3. Slušanje glazbe. Strani jezici Engleski kao prvi strani jezik – treća godina učenja Cjeline i teme: 1. Ja, moji prijatelji i obitelj – davanje osnovnih podataka o sebi, prijateljima te užoj i široj obitelji; 3. Odjeća i obuća – izražavanje ukusa/sviđanja i nesviđanja; 7. Slobodno vrijeme i sport – imenovanje sportova i aktivnosti kojima se bavimo u slobodno vrijeme; 8. Školski praznici i kako ih provodimo – opisivanje aktivnosti tijekom odmora u različitim godišnjim dobima. Njemački kao prvi strani jezik – treća godina učenja Cjeline i teme: 1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i šire obitelji; 4. Odjeća i obuća; 5. Put do škole: osnovna pravila ponašanja u prometu; 9. Sportske aktivnosti i igre 11. Rođendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu rođendana i rođendanske proslave 12. Blagdani, običaji i tradicija. Francuski kao prvi strani jezik – treća godina učenja Cjeline i teme: 2. Dnevne aktivnosti; 7. Slobodno vrijeme – igre, sport; 8. Izleti i ekskurzije – ponašanje u prometu; 10. Proslava rođendana – pisanje pozivnica i čestitaka, čestitanje, pokloni, hrana i piće, aktivnosti; 11. Blagdani prema kalendaru – čestitanje, pjevanje/recitiranje prigodnih pjesmica, tradicija i običaji. Talijanski jezik kao prvi strani jezik – treća godina učenja Cjeline i teme: 3. Osobna higijena: higijenske navike tijekom dana; 5. Proslava rođendana: pisanje pozivnica, čestitanje, darovi, hrana i piće; 7. Blagdani i svetkovine: nazivi blagdana i svetkovina, čestitanja. Matematika Napomena: Usvojene spoznaje primjenjivati u rješavanju problemskih zadataka iz neposredne životne stvarnosti koristeći skupne oblike rada. Priroda i društvo Tema 5. Izgled zavičaja. Obrazovna postignuća: prikupljati, istraživati i usustavljivati nove podatke i obavijesti o zavičajnoj regiji; Tema 7. Značenje vode za život ljudi. Obrazovna postignuća – uočiti utjecaj čovjeka na onečišćenje i potrošnju vode. Tema 11. Gospodarske djelatnosti zavičajne regije. Obrazovna postignuća – uočiti i razumjeti vezu djelatnosti ljudi s izgledom zavičaja i prirodnim uvjetima; Tema 12. Gospodarstvo i kvaliteta okoliša. Obrazovna postignuća – upoznati i razumjeti vezu između djelatnosti ljudi i onečišćenja okoliša; predlagati mjere zaštite; Tema 13. Moja županija; Tema 14. Sadašnjost, prošlost i budućnost; Tema 16. Moj zavičaj u prošlosti. Obrazovna postignuća – upoznati važne kulturno-povijesne spomenike zavičaja; istraživati i povezivati na temelju povijesnih izvora. Tjelesna i zdravstvena kultura Obrazovna postignuća: razvijati pozitivnu sliku o sebi, jačati samopouzdanje, ustrajnost i zadovoljstvo, shvatiti tjelovježbu kao sastavni dio osobne odgovornosti za svoje zdravlje, poštovanje pravila igre, poštovanje suigrača, razvijati vještinu kontrole emocija, surađivati u timu, prihvatiti različitosti, prihvaćanje pobjede i poraza, timski rad. Vjeronauk I. cjelina Bog – tajna našega života. Tema 1. U zajedništvu otkrivamo tajne Božje dobrote. Ključni pojmovi: poštenje, zajedništvo. Odgojno-obrazovan postignuća: razvijati povjerenje prema drugima; shvatiti da je dobrota temeljni poziv čovjekova života; shvatiti važnost zajedništva; nabrojiti nekoliko elemenata zajedništva u obitelji, školi i ljudskoj zajednici koji omogućuju bolji napredak, bolji život i radost svih ljudi. II. cjelina Isus je s nama. Tema 1. Ne možemo sve kupiti. Odgojno-obrazovna postignuća: na temelju životnih iskustava otkrivati i poznavati neke životne vrijednosti (prijateljstvo, dobrota, ljubav); doživjeti te vrijednosti kao nešto što nije moguće kupiti i otkriti njihovo značenje u svakodnevnom životu; razvijati potrebu međusobnoga pomaganja i povjerenja. Tema 2. Isus reče: »Ja sam kruh života.« Odgojno-obrazovna postignuća: izgrađivati nazor o pomaganju onima koji na različite načine gladuju. Tema 3. Dani kruha i zahvalnosti. Odgojno-obrazovna postignuća: razvijati osjećaj i čin zahvalnosti prema Bogu i ljudima; uočiti pravednost podjele darovanoga svim ljudima; njegovati osjećaj brige za siromašne i potrebite; prepoznati darivanje kao temeljni znak međusobne povezanosti; nabrojiti neka djela milosrđa. III. cjelina Bog je došao među ljude. Tema 1. Znakovi Božje dobrote. Odgojno-obrazovna postignuća: razvijati osjećaj ljubavi i dobrote prema bližnjemu; motivirati osobni angažman učenika za djelotvornu ljubav prema bližnjemu u vremenu adventa. IV. cjelina Isusov poziv na pomirenje. Tema 1. Ljudi i njihova krivica. Odgojno-obrazovna postignuća: razumjeti i razlikovati značenje pojmova dug i dužnik; upoznati i razumjeti značenje pojma savjest; otkriti savjest kao mjerilo ljudskog djelovanja i kao znak Božjih uputa; izgrađivati stav prema pravednosti. Tema 2. Susret Isusa i grješnika. Odgojno-obrazovna postignuća: znati priznati krivnju i tražiti oproštenje; razvijati osobnu želju za pomirenjem. Tema 3. Sakrament obraćenja i pomirenja. Odgojno-obrazovna postignuća: spremnost opraštanja i izgrađivanja međusobnoga pomirenja. V. cjelina U euharistiji – Isus je među nama. Tema 1. Podijeli svoj kruh s gladnima. Odgojno-obrazovna postignuća: razvijati osjetljivost i otvorenost za potrebe drugih; razumjeti da se ne daruje čovjeka samo materijalnim darom nego i riječju, lijepim ponašanjem. Izborne teme. Tema 2. Na praznicima svjedočimo Isusovu dobrotu. Odgojno-obrazovna postignuća: razumjeti i prihvatiti da u vrijeme odmora »nema odmora« od dobrih djela. XX. Tematska područja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u IV. razredu osnovne škole 1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Prava, slobode, dužnosti i odgovornosti o Upoznavanje s Konvencijom UN-a o pravima djeteta o Ravnopravnost u odnosu na dob i spol te etničke, rasne, nacionalne i vjerske razlike o Općeprihvaćena pravila i pravne norme kao instrumenti zaštite prava učenika o Suzbijanje ponižavajućeg i nepoštenog ponašanja o Prava, sloboda i odgovornost u sklopu razreda, škole, lokalne zajednice i države Ključni pojmovi: Konvencija UN-a, ravnopravnost, prava, odgovornosti, ljudska prava, učenik građanin razreda, škole i lokalne zajednice, ponižavajuće i nepošteno ponašanje, dostojanstvo osobe, suzbijanje trgovanja djecom. Obrazovni ishodi Učenik: – objašnjava osnovna dječja prava sukladno Konvenciji o pravima djeteta – imenuje dokumente kojima se određuju dječja prava – razlikuje prekršitelja i žrtvu, sudjeluje u određivanju pravila ponašanja u razredu, u slučaju kršenja pravila predlaže mjere za pravednu nadoknadu štete – razlikuje pristrano od nepristranog odlučivanja – objašnjava postupke pravednog odlučivanja, ispravljanja učinjene nepravde ili štete i pravedne raspodjele (proceduralna, korektivna i distributivna pravda) – zaključuje zašto je pridržavanje pravila i pravedno odlučivanje važno za uspjeh svih u razredu i školi – pokazuje privrženost načelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde i uključenosti svih – prepoznati situacije i namjere koje dovode do ugrožavanja sigurnosti djeteta (trgovanje djecom). 2. Politička dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Razred, škola, lokalna zajednica, država – demokratske zajednice o Sudjelovanje u donošenju pravila, provođenje pravila o Sudjelovanje u donošenju mjera u slučaju kršenja pravila o Stvaranje demokratske razredne i školske zajednice: učenički izbori o Istraživanje i rješavanje problema zajednice o Odnos između vlasti i građana o Uloga građana – nadgledanje vlasti u svrhu zaštite zajedničke dobrobiti o Civilno društvo – sastavnice i uloga Ključni pojmovi: pravila, odlučivanje, razred, škola, lokalna zajednica i država kao demokratska zajednica, učenički izbori, Vijeće učenika, vlast, građanin, nadgledanje postupaka vlasti, zaštita zajedničkog dobra, civilno društvo. Obrazovni ishodi Učenik: – određuje tko je građanin lokalne i državne zajednice i koja je njegova uloga – imenuje najvažnije institucije lokalne i državne vlasti, opisuje njihove ovlasti i razlikuje demokratske od nedemokratskih postupaka lokalne i državne vlasti – opisuje kako građani mogu nadgledati postupke lokalnih i državnih vlasti radi zaštite zajedničkog dobra – opisuje sastavnice i ulogu civilnog društva – jasno iznosi i obrazlaže svoje ideje i stajališta o ulozi građana – aktivno raspravlja o pitanjima koja su važna za život i rad u lokalnoj zajednici, predlaže rješenja i provjerava njihovu učinkovitost u suradnji s drugima 3. Društvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Socijalne vještine i društvena solidarnost o Upravljanje emocijama o Društvene komunikacijske vještine o Timski rad o Upravljanje sukobima o Volontiranje i akcije društvene solidarnosti u lokalnoj zajednici Ključni pojmovi: sloboda govora, verbalna i neverbalna komunikacija, aktivno slušanje, pregovaranje i posredovanje, kontrola emocija, sukob, volontiranje, društvena solidarnost, pravila timskog rada. Obrazovni ishodi Učenik: – objašnjava značenje slobode govora i navodi opravdana ograničenja te slobode – razlikuje poželjne od nepoželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u zajednici te navodi primjere – zaključuje o posljedicama koje zlouporaba slobode govora ima za dobrobit pojedinca i zajednice – koristi osnovne tehnike timskog rada i nenasilnog rješavanja sukoba, uključujući vještinu kontrole emocija i odgađanja odgovora, aktivnog slušanja, pregovaranja i posredovanja – analizira i izvodi zaključke poštujući mišljenje drugih – zaključuje o važnosti nenasilne komunikacije za osobni uspjeh u školi i kvalitetan život u zajednici – pretražuje i koristi više izvora informiranja o nekoj temi ili problemu – pokreće i sudjeluje u humanitarnim akcijama, volonterskim aktivnostima i manjim istraživačkim projektima koji su usmjereni na dobrobit pojedinca i zajednice – pokazuje otvorenost prema drukčijim mišljenjima i ustrajava na istinoljubivosti i dokazu 4. Međukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Osobni identitet, kulturni identiteti i međukulturni dijalog o Razvoj osobnog, zavičajnog, većinskog i manjinskih nacionalnih identiteta te hrvatskoga domovinskog identiteta o Interkulturna otvorenost i komunikacija Ključni pojmovi: osobni identitet, zavičajni identitet, hrvatski domovinski identitet, većinski i manjinski nacionalni identiteti, interkulturni dijalog. Obrazovni ishodi Učenik: – opisuje značajke zavičajnog i domovinskog identiteta – imenuje nacionalne manjine u svojoj sredini i opisuje njihove kulturne značajke – zna da školu i lokalnu zajednicu čini više kultura koje se nalaze u stalnoj interakciji – ima razvijene osnovne vještine interkulturne komunikacije – iskazuje privrženost očuvanju narodnih običaja i kulturnih znamenitosti domovine – navodi kulturne razlike koje postoje u domovini i povezuje ih sa zavičajnim, većinskim i manjinskim nacionalnim te hrvatskim domovinskim identitetom – predlaže i konstruktivno sudjeluje u aktivnostima kojima se obilježavaju datumi važni za lokalnu zajednicu u cjelini i osobito lokalne manjinske kulture 5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zaštita potrošača o Obilježja uspješnoga gospodarstva i poduzetnosti o Individualne sposobnosti i doprinos društvenom, kulturnom i gospodarskom razvoju o Odgovorno gospodarstvo o Upravljanje osobnim financijama o Prava potrošača i moć utjecanja na gospodarstvo potrošnjom Ključni pojmovi: individualne sposobnosti, gospodarstvo, konkurencija, tržište, financije, upravljanje novcem, poduzetnost, poduzetništvo, utjecaj na gospodarstvo potrošnjom. Obrazovni ishodi Učenik: – svojim riječima objašnjava što je poduzetnost i zašto je ona danas važna – svojim riječima opisuje važnost individualne sposobnosti za doprinos društvenom, kulturnom i gospodarskom razvoju – razlikuje društveno poželjne od nepoželjnih oblika poduzetnosti – tumači prednosti planirane (racionalne, odgovorne) potrošnje – navodi posljedice neodgovornog trošenja novca – pokreće i sudjeluje u manjim istraživačkim projektima koji su usmjereni na dobrobit školske i lokane zajednice – neovisno i otvoreno iznosi svoje ideje i stajališta – pokazuje privrženost načelima dostojanstva svake osobe, ravnopravnosti, pravde i uključenosti svih – pokazuje sklonost prema odgovornom upravljanju novcem 6. Ekološka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Zaštita okoliša i održivi razvoj o Aktivno sudjelovanje i suradnja u očuvanju okoliša i osiguranju održivog razvoja o Lokalne zajednice o Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada Ključni pojmovi: zdravi okoliš, održivi razvoj, odgovornost građana za održiv razvoj, akcije zaštite i očuvanja okoliša, razvrstavanje otpada, zbrinjavanje otpada. Obrazovni ishodi Učenik: – razlikuje pojmove »zdravi okoliš« i »održivi razvoj« – koristi odgovarajuće postupke zaštite okoliša u školi i zajednici – opisuje postupke kojima se pridonosi održivome razvoju – sudjeluje u volonterskim aktivnostima koje su usmjerene na očuvanje okoliša – iskazuje privrženost očuvanju živih bića te prirodnog i kulturnog okoliša škole i zavičaja – razumije značenje i važnost prava na zdrav okoliš – aktivno sudjeluje u istraživanju stanja okoliša – pokazuje odgovornost za vlastito zdravlje i zagovara zdrave stilove života – pokazuje privrženost očuvanju prirodnog bogatstva u svom zavičaju i domovini XXI. Izvanučioničke aktivnosti – primjeri u IV. razredu osnovne škole Ovisno o ishodu, izvanučionička aktivnost provodi se kao nadopuna pojedinoj međupredmetnoj tematskoj aktivnosti, a može se povezati i sa satom razrednika. → Primjeri: o Uključivanje u akciju čišćenja okoliša »Zelena čistka« o Susret sa saborskim zastupnikom – predstavnikom lokalne zajednice o Posjet uspješnom poduzetniku ili gospodarskoj tvrtki i razgovor s odgovornim osobama o Istraživanje i izrada priopćenja o inovatorima, pronalazačima ili zaslužnim građanima u svojem zavičaju ili šire. Plešemo plesove našega kraja – posjet KUD-u našega mjesta o Istraživanje i rješavanje problema u društvenoj zajednici – Projekt građanin, Radionica budućnosti i sl. XXII. Vrednovanje i samovrednovanje postignuća učenika u IV. razredu osnovne škole Vrednovanje postignuća, uključujući ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Građanskog odgoja i obrazovanja. Ostvaruje se na način da se s učenicima najprije rasprave ishodi, a zatim utvrde kriteriji vrednovanja. U mapu osobnog razvoja iz Građanskog odgoja i obrazovanja (bilježnici ili fasciklu) učenici upisuju u kojim su projektima i aktivnostima sudjelovali; zapisuju svoja zapažanja, bilješke, osvrte na naučeno; iskazuju nove ideje i rješenja do kojih su došli; bilježe teškoće na koje su naišli; prilažu potvrde, priznanja, zahvalnice, svoje radove itd. XXIII. Integracija i korelacija Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u IV. razredu osnovne škole Hrvatski jezik Nastavano područje: Književnost. Tema 1. Određivanje teme u poeziji i prozi; Tema 5. Odnosi među likovima. Obrazovna postignuća: oblikovati i izraziti sud o likovima prema njihovu ponašanju (govor i postupci); pratiti odnose među likovima i raspravljati o njima; Nastavno područje: Jezik. Tema 10. Književni jezik i zavičajni govor. Obrazovna postignuća: razlikovati književni jezik od zavičajnoga govora; odrediti svoj zavičajni govor u odnosu na jedno od triju narječja hrvatskoga jezika; usmeno i pisano komunicirati na svome zavičajnome govoru; Nastavno područje: Jezično izražavanje. Tema 3. Samostalno stvaranje priče; Tema 4. Opisivanje; Tema 5. Sporazumijevanje; Tema 6. Pisanje – pismo. Obrazovna postignuća: pisati pisma poštujući uljudbena pravila; Tema 8. Rasprava. Obrazovna postignuća: sudjelovati u raspravi poštujući uljudbena pravila; Nastavno područje: Medijska kultura. Tema 1. Dokumentarni film. Obrazovna postignuća: primanje primjerenih dokumentarnih filmova (ekološkoga sadržaja, zavičajna tematika) primjerenih učeniku; Tema 2. Računalo. Likovna kultura Nastavno područje: Prostorno oblikovanje – modeliranje i građenje. Tema 4. Volumen i masa u prostoru; Nastavno područje: Primijenjeno oblikovanje – dizajn; Tema 4. Boja. Glazbena kultura Nastavno područje: Pjevanje; Nastavno područje: Slušanje i upoznavanje glazbe; Izborna tema: Folklorna glazba. Strani jezici Engleski jezik kao prvi strani jezik – četvrta godina učenja Cjeline i teme: 1. Moja obitelj i prijatelji – opisivanje tjelesnih i karakternih osobina članova obitelji i prijatelja, zanimanja; 3. U školi – razumijevanje i izražavanje molbe, dopuštenja, zapovijedi. 4. U gradu/na selu – opisivanje svojega mjesta, davanje svoje adrese/adrese škole; 6. Dnevni obroci – nabavljanje hrane: trgovine, supermarket, cijene, izrada popisa namirnica za kupovinu; 10. Blagdani – opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i uspoređivanje običaja. Engleski kao drugi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 2. Ja i moja obitelj – predstavljanje članova uže obitelji, opisivanje njihovih osobina, izricanje osjećaja; 4. U učionici – usvajanje razrednoga govora – naredbi, naziva za pribor, mjesta, postavljanje pitanja o stvarima u razredu; 6. Ja i moji prijatelji – opisivanje osobe; 11. Svijet oko nas – imenovanje i opis nekih dijelova prirodnoga okoliša; 12. Blagdani – opisivanje aktivnosti vezanih uz blagdane i uspoređivanje običaja hrvatskoga naroda i naroda zemalja engleskoga govornog područja. Njemački jezik kao prvi strani jezik – četvrta godina učenja Cjeline i teme: 1. Ja i osobe oko mene: iznošenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama, ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima; 4. Slobodno vrijeme: izricanje stajališta o aktivnostima. 6. Kupovina namirnica: vođenje razgovora u trgovini i/ili na tržnici, izricanje količine i cijene. 7. Aktivnosti u kući: izricanje radnji i zaduženja u domu; 10. Prirodni okoliš i ponašanje u prirodi: ponašanje u prirodi; 12. Blagdani, običaji i tradicija. Njemački jezik kao drugi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini; 2. Obitelj: imenovanje i predstavljanje članova uže obitelji; 3. Prijatelji: imenovanje i predstavljanje; 4. Rođendan: slobodno vrijeme i druženje s prijateljima; 9. Prirodni okoliš: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliša; 11. Blagdani, običaji i tradicija: osnovni leksik uz blagdane, čestitanje. Francuski kao prvi strani jezik – četvrta godina učenja Cjeline i teme: 1. Ja i osobe u mojem okruženju – ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima, neka najčešća zanimanja; 2. Mjesto u kojem živim – kulturne, javne i zdravstvene ustanove u mjestu; 3. Život u školi; 4. Telefonski razgovor, pravila telefoniranja; 6. Slobodno vrijeme i izvanškolske aktivnosti; 7. Aktivnosti u kući; 8. Francuska; 9. Godišnji kalendar – blagdani/praznici i običaji vezani uz njih, pisanje čestitaka. Francuski kao drugi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 1. Susreti s vršnjacima i odraslima, pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini te osnovni priopćajni obrasci u uljudnom ophođenju; 2. Predstavljanje sebe i drugoga, izricanje narodnosti; 4. Moja obitelj, imenovanje i predstavljanje članova uže obitelji; 5. Ja i moja okolina, izricanje mjesta stanovanja (grad/mjesto, ulica/trg, zgrada/kuća/stan); 7. Druženje s prijateljima, proslava rođendana, pisanje pozivnica, čestitanje, izražavanje osobnih nazora, ukusa, odobravanja i negodovanja, zahvaljivanje; 8. Slobodno vrijeme i sportske aktivnosti; 12. Blagdani, imenovanje nekih blagdana i svetkovina, čestitanje i običaji. Talijanski kao prvi strani jezik – četvrta godina učenja Cjeline i teme: 1. Moja okolina i ja: iznošenje osobnih podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruženja; 2. Slobodno vrijeme: izvanškolske aktivnosti, sportovi; 5. Raspored dana: određivanje vremena i obroci; 6. Odlazak u kupovinu: određivanje cijena; 9. Blagdani i svetkovine: nazivi i čestitanje. Talijanski kao drugi strani jezik – prva godina učenja Cjeline i teme: 1. Predstavljanje i pozdravljanje: osnovni komunikacijski obrasci pri susretu; 2. Moja obitelj i moji prijatelji: predstavljanje članova uže obitelji i prijatelja; 5. Život u školi: opis prostora i osnovne aktivnosti u školi, određivanje pripadnosti, izvršavanje naredbi u školskom okruženju; 9. Proslava s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u školi, izražavanje osobnih stajališta; 11. Blagdani i svetkovine: nazivi, čestitanje, običaji. Matematika Napomena: Primjenjivati stečeno znanje u zadacima iz životnih situacija (izračunavanje potrošnje džeparca, izračunavanje cijene Škole u prirodi, izračunavanje i planiranje cijene školske užine, planiranje troškova provedbe projekta, npr. Pokret građanin), organiziranje pomoći učenicima koji imaju teškoća s matematikom. Priroda i društvo Nastavno područje: Priroda. Tema 1. Priroda; Tema 3. Voda – uvjet života. Obrazovna postignuća: razumjeti utjecaj čovjeka na onečišćenje, čuvanje i potrošnju vode; Tema 4. Zrak – uvjet života. Obrazovna postignuća: razumjeti važnost zraka za život, razumjeti važnost zaštite zraka od onečišćenja; Tema 5. Tlo – uvjet života; 10. More. Obrazovna postignuća: razumjeti važnost mora za RH (turizam, brodogradnja, ribarstvo); navesti uzroke onečišćenja mora i razumjeti važnost očuvanja čistoće mora; Tema 11. Prirodne posebnosti RH. Obrazovna postignuća: razumjeti važnost zaštite biljaka i životinja u RH; Tema 15. Hrvati i domovina; Tema 16. Hrvatska u europskom okruženju; Tema 17. Kulturno-povijesne znamenitosti RH; Tema 18. Samostalna RH; Tema 19. Simboli domovine; Tema 20. Zagreb – glavni grad RH. Obrazovna postignuća: imenovati glavni grad RH i odrediti mu smještaj na zemljovidu, objasniti da je Zagreb danas političko, kulturno, upravno, zdravstveno, prosvjetno, sportsko središte RH; Tema 21. Stanovništvo RH. Obrazovna postignuća: imenovati narod i nacionalne manjine koje čine stanovništvo RH, imenovati službeni jezik i pismo u RH, nabrojiti vjere u RH. Tjelesna i zdravstvena kultura Obrazovna postignuća: razvijati pozitivnu sliku o sebi, jačati samopouzdanje, ustrajnost i zadovoljstvo, shvatiti tjelovježbu kao sastavni dio osobne odgovornosti za svoje zdravlje, poštovati pravila igre, poštovati suigrača, razvijati vještinu kontrole emocija, surađivati u timu, prihvatiti različitosti, prihvaćanje pobjede i poraza, timski rad. Vjeronauk I. cjelina Zemlja je naša i Božja kuća. Tema 1. Zajedno stvarati i čuvati svijet. Ključni pojmovi: ekologija. Odgojno-obrazovan postignuća: poznavanje značenja pojma ekologija; razvijati osjećaj odgovornosti za zaštitu našega planeta Zemlje, doma i Domovine; usvojiti nekoliko pravila čuvanja okoliša. II. cjelina S Bogom na putu života. Tema 1. Božje zapovijedi – pravila života. Odgojno-obrazovna postignuća: uočiti posljedice kršenja pravila u svakodnevnom životu. Tema 2. Poštuj roditelje i čuvaj dar života! Odgojno-obrazovna postignuća: poznavati znakove i pravila poštovanja roditelja u svakodnevnom životu i naučiti im zahvaliti; upoznati neke načine pomaganja u svojoj obitelji (obiteljski poslovi); učiti i vježbati kako se s poštovanjem ophoditi prema starijim osobama; upoznati kako se u dječjoj dobi može riječima i djelima griješiti protiv pete Božje zapovijedi (tučnjava, nanošenje ozljeda, udariti slabije, vrijeđanje, osveta); naučiti pravila izbjegavanja nasilja i sukoba među svojim vršnjacima (strpljivost, razgovor, oproštenje). Tema 3. Pravedno živi – ne ukradi niti želi tuđe stvari! Ključni pojmovi: krađa, škrtost, zavist, pravednost, darežljivost. Odgojno-obrazovna postignuća: uočiti važnost poštivanja sedme zapovijedi »ne ukradi« u obitelji, školi, u trgovini i cijeloj zajednici; razumjeti pojmove zavist, škrtost i krađa u poveznici s konkretnim životnim pričama i iskustvima učenika; otkriti dobrotu i darežljivost kao blago koje donosi pravu sreću. Tema 5. Budi istinit u riječi i djelu! Ključni pojmovi: istina, iskrenost, laž, krivo prisegnuti, prijevara. Odgojno-obrazovna postignuća: otkriti i shvatiti da je važno i dobro uvijek govoriti istinu; uočiti i na životnim zgodama razumjeti kako laž dovodi raznih nevolja (laž roditeljima zbog loše ocjene u školi, laž zbog igre s prijateljima, zatajiti izostanak sa svete mise, krivo pričati o drugima, izmisliti nešto o nekome, prevariti drugoga); znati ispravno postupiti kada se pogriješi i nešto slaže; reći istinu, priznati pogrješku, ispričati se, iskreno se ispovijedati za laž i prijevaru. III. cjelina Božji glasnici nas zovu. Tema 1. Glas viče u pustinji: Poravnite put Gospodinu! Odgojno-obrazovna postignuća: rado drugima pomagati; ispraviti nepravdu, širiti mir, kajati se za grijehe i propuste, tražiti oproštenje. Tema 2. Posvuda je Betlehem – Isus je svjetlo naroda. Odgojno-obrazovna postignuća: povezati božićnu poruku s narodnim običajima slavljenja Badnjaka i Božića u svome zavičaju. IV. cjelina Isus je Sin Božji – njega slušajte! Tema 1. Isus u Nazaretu – Glasnik radosne vijesti. Odgojno-obrazovna postignuća: upoznati znakove Božje brige za siromašne, bolesne, grješne i sve potrebne ljude; pokazati kako su kršćani danas pozvani slijediti Isusovu brigu za siromašne i ugrožene Tema 2. Isus je važan čovjek. Ključni pojmovi: dječja prava. Odgojno-obrazovna postignuća: uočiti da u svijetu mnoga djeca trpe bolest, glad i razne nepravde i da im kršćani trebaju pomagati; nabrojiti neka temeljna dječja prava koja posebno treba poštovati. V. cjelina Na Isusovu putu – slijedimo njegovo djelo! Odgojno-obrazovna postignuća: prepoznati i navesti neka dječja iskustva patnje koja se događaju u svijetu i oko nas; razumjeti i doživjeti korizmu kao posebno vrijeme u kojem treba činiti djela ljubavi i milosrđa; upoznati i nabrojiti tjelesna djela milosrđa. Tema 1. Ići putem Kristova križa. Odgojno-obrazovna postignuća: razumjeti i prihvatiti poteškoće i kušnje trpljenja u vlastitom životu kao put nasljedovanja Isusa patnika; otkriti i objasniti značenje Isusove poruke: »Što god učiniste jednom od moje najmanje braće, meni učiniste« (Mt 25,40). Tema 2. Svjedočiti pobjedu uskrsnuloga Krista. Odgojno-obrazovna postignuća: znati protumačiti riječ šalom, prepoznati mir kao skladan život s Bogom i ljudima, osjetiti današnju potrebu za mirom, uvidjeti vlastite mogućnosti doprinosa miru. Izborne teme. Tema 3. Bog poziva ljude na put dobrote. Odgojno-obrazovna postignuća: razumjeti što za kršćane znači pomagati ljudima, osobito siromašnima i potrebnima; odlučiti u došašću pomoći potrebnomu i odabrati neko dobro djelo. Tema 3. Božja riječ i krštenje – hrvatski kršćanski korijeni. Odgojno-obrazovna postignuća: razumjeti simboliku riječi »korijen«; otkriti i doživjeti kako je lijepo imati miran dom i domovinu; upoznati kako su Hrvati kao narod primili krštenje i odlučili svoju domovinu graditi na Kristovu evanđelju i zakonu ljubavi; prepoznati Višeslavovu krstionicu i zavjetni križ kao hrvatske simbole primanja krštenja i vjernosti Kristu i Crkvi, upoznati i odlučiti moliti Zavjetnu molitvu Hrvata katolika. PROGRAM MEĐUPREDMETNIH I INTERDISCIPLINARNIH SADRŽAJA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA OD V. DO VIII. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE I. Cilj i zadaće integriranja Programa međupredmetnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti od V. do VIII. razreda osnovne škole U Ustavu Republike Hrvatske utvrđeno je da »U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana« (čl. 1. st. 2.) te da su »sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava«. Građanskim odgojem i obrazovanjem učenici/ce (dalje u tekstu koristimo muške imenice za označavanje oba roda) se pripremaju za oživotvorenje navedenih ustavnih odredbi. Sustavno uče o tome što je vlast, koja je uloga vlasti, koja su prava i odgovornosti građana u demokraciji, na koji ih način i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Takvim učenjem potrebno je osposobiti učenika za aktivnoga i odgovornoga građanina koji sudjeluje u razvoju demokratske građanske kulture ili etosa svoje škole, mjesta, države, Europe i svijeta odnosno za nositelja vlasti jer je ustavna demokracija takav model vlasti u kojoj su građani politički subjekti, a to znači – nositelji vlasti. Sudjelovanjem u izborima oni pristaju dio svoje suverenosti odvojiti od sebe odnosno povjeriti zastupnicima od kojih onda s pravom očekuju zaštitu svojih interesa i pridonošenje zajedničkom dobru. Kako bi se ta očekivanja i ostvarila, svi ustavi demokratskih zemalja, pa tako i Hrvatske, sadrže odredbe o ograničenju vlasti. Da bi se osiguralo poštovanje načela ograničenja vlasti i pravne države, potrebno je aktivno sudjelovanje građana s inkulturiranim građanskim znanjem, vještinama i vrijednostima. Time građani potvrđuju temelje demokratskog poretka – slobodu i ravnopravnost pojedinca, bez obzira na razlike u podrijetlu, sposobnostima ili sklonostima. Škola je dužna učenike poučiti da opstanak demokracije ovisi o znalačkom i aktivnom sudjelovanju građana u odlučivanju na svim razinama. No, da bi sudjelovanje bilo i učinkovito, građani trebaju usvojiti odgovarajuće znanje, vještine i stajališta za korištenje intelektualnih alata kojima se unaprjeđuju demokratske procedure kao što su procjena valjanosti načela, pravila i zakona te učinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja. Kako bi se u učenika potaknula spremnost za aktivno i odgovorno sudjelovanje od razredne, preko lokalne i nacionalne, do europske i međunarodne zajednice, oni u školi trebaju: stjecati znanje o svojim pravima, odgovornostima, mogućnostima i načinima djelovanja u zajednici; o načelima djelovanja demokratske vlasti i načelima pravne države, o mehanizmima zaštite ljudskih prava od lokalne do nacionalne, europske i međunarodne razine, razvijati vještine uočavanja problema u zajednici i njihova miroljubivog rješavanja, u suradnji s drugima jačati motivaciju za primjenom stečenog znanja i vještina u svakodnevnom životu. U skladu s tim, nastavni plan i program građanskog odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: građanski odgoj i obrazovanje) određuje očekivana postignuća učenika i sugerira načine na koje se do njih dolazi u školi bez obzira na to provodi li se građanski odgoj i obrazovanje kao poseban predmet ili međupredmetno. On time predstavlja konceptualni, didaktički i metodički okvir za razvoj građanske kompetencije u osnovnoj i srednjoj školi. No, za puni razvoj građanske kompetencije ključna je suradnja svih djelatnika u odgoju i obrazovanju kako bi škola postala mjesto poučavanja, učenja i življenja demokracije. II. Međupredmetni pristup u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja Međupredmetni pristup u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja temelji se na načelu racionalizacije, integracije i korelacije. Za očekivati je da će takav pristup pospješiti: – sustavniju primjenu pedagoškog načela integracije i korelacije odgojno-obrazovnih sadržaja koje je trajno bilo i jest prisutno u odgojno-obrazovnom procesu, – stvaranje normativnih i stručnih pretpostavki za osuvremenjivanje odgojno-obrazovnog procesa, – prevladavanje pristupa koji se temelji na zapamćivanju i reprodukciji disciplinarno odvojenih sadržaja, – upotrebu interaktivnih nastavnih metoda učenja i poučavanja usmjerenih na iskustveno, timsko, suradničko i radioničko učenje povezano s istraživanjem[5], analiziranjem, zaključivanjem, rješavanjem problema uz pomoć kojih se osim stjecanja znanja razvijaju vještine i vrijednosti, – da se učenje i poučavanje u različitim područjima povezuje i usmjeruje na razvoj cjelovite osobe učenika, – promjenu položaja učenika tako da postaje subjekt procesa učenja u kojem mu se osigurava prostor za samostalno propitivanje i zaključivanje o predmetu učenja, za analiziranje i iskušavanje mogućnosti primjene znanja, za iznošenje svojih spoznaja u suradnji s drugim učenicima, za dublje razumijevanje i trajnije pamćenje onoga što uči, za stjecanje provjerenog i iskušanog znanja koje može dalje unaprjeđivati, – osposobljavanje učenika za cjeloživotno učenje koje mu je danas, uslijed ubrzanih promjena u znanjima, tehnologijama i zanimanjima neophodno, – osiguravanje uvjeta učenja u kojima učenik propituje svoje snage i sposobnosti, otkriva u čemu je jak, stječe samopouzdanje, ovladava i upravlja procesom učenja te planira svoj daljnji razvoj, – osiguravanje uvjeta učenja u kojima se učeniku omogućava uspjeh preko onoga u čemu je talentiran umjesto ograničavanja razvoja prema onome u čemu je nemoćan. Takvi odgojno-obrazovni uvjeti su ujedno pretpostavka za osiguravanje temeljnog prava djeteta na razvoj svih njegovih potencijala. U skladu s tim, u nastavi je potrebno njegovati otvorenu i suradničku komunikaciju te stvaranje ozračja uzajamnog poštovanja među učenicima, kao i između učenika i učitelja, učitelja i roditelja. Važno je da učitelj u sklopu interaktivnog učenja i praktičnih aktivnosti i u suradnji s roditeljima otkrije u čemu je učenik dobar, kako bi uz pomoć učitelja, roditelja i drugih učenika ostao ili postao uspješan učenik. S tim ciljem u Građanskom odgoju i obrazovanju učenik vodi mapu osobnog razvoja u koju unosi podatke o svojim postignućima i budućim planovima razvoja svojih kompetencija (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, volontiranju, o završenim tečajevima, npr. pružanja prve pomoći, stranog jezika, umjetničkog izražavanja, znanstvenih i tehničkih inovacijskih projekata i sl.). Građanski odgoj i obrazovanje uvodi se na način obvezne međupredmetne provedbe kako bi se u odgoju i obrazovanju pridonijelo punom razvoju građanske kompetencije učenika. Pri tome se polazi od činjenice da su svi predmeti izravno povezani općim pravom na odgoj i obrazovanje ili nekim posebnim pravom koje se jamči svakom djetetu, u svakome od njih se traži razvoj određenih vještina i stajališta odnosno vrijednosti koje više ili manje pridonose ostvarivanju Građanskog odgoja i obrazovanja, primjerice: • Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja sa satovima razrednika moguće je uz pomoć sadržaja i aktivnosti kao što su: demokratsko donošenje razrednih pravila i njihovo pridržavanje; priprema učenika za kandidaturu i sudjelovanje u radu Vijeća učenika, izbor predsjednika/ce razreda i izbor predstavnika/ce za Vijeće učenika; informiranje svih učenika u razredu o radu Vijeća učenika; razvoj komunikacijskih vještina učenika, upravljanje emocijama (prepoznavanje i primjereno iskazivanje) i upravljanja sukobom (nenasilno rješavanje sukoba); upoznavanje učenika s propisima kojima se uređuju odnosi i obveze u školi (npr. Pravilnik o ocjenjivanju); obilježavanje posebnih dana u školi ili lokalnoj zajednici; provedba istraživačkih projekata učenika i volontiranje u lokalnoj zajednici. • Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Povijest i Geografija ostvaruje se uz pomoć tema kao što su: različita društvena uređenja i oblici vladavine, u sklopu kojih se raspravlja o položaju pojedinca, njegovim pravima i slobodama te o ulozi institucija vlasti u zaštiti prava pojedinca; međuljudski odnosi, pri čemu se osobito raspravlja o ravnopravnosti/ neravnopravnosti između muškarca i žene, među »rasama« ili među različitim nacionalnim, etničkim, religijskim i jezičnim grupama tijekom povijest ili u različitim društvima danas; ratovi i njihove posljedice, s posebnim osvrtom na pravo na mir i humanitarnu pomoć, prava izbjeglica, održivi razvoj, racionalno gospodarenje resursima, geografska raznolikost. • Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavom Hrvatskoga jezika utemeljena je na općem cilju i zadaćama nastave Hrvatskoga jezika. Primjerice, ostvarivanje prava na identitet i prava na izražavanje, povijesnoj borbi za uporabu hrvatskoga jezika, utjecajima na hrvatski jezik, izbor književnih djela u kojima se tematizira nepravda i diskriminacija povezna je s ciljem nastave Hrvatskoga jezika: razvoj jezično-komunikacijskih sposobnosti pri govorenoj i pisanoj uporabi jezika u svim funkcionalnim stilovima, razvoj literarnih sposobnosti, čitateljskih interesa i kulture, stvaranja zanimanja za sadržajima medijske kulture te upoznavanje i poštovanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura. • Povezivanje ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja i nastave stranih jezika ostvaruje se učenjem o pravima i odgovornostima građana te o funkcioniranju vlasti u zemlji čiji se jezik uči, njezinoj demokratskoj kulturi, odnosu većinske kulture i manjinskih kultura, sadržajima kojima se promiče građanstvo u sustavu odgoja i obrazovanja pojedine zemlje. • Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s predmetima Likovna kultura, Glazbena kultura te Tjelesna kultura/umjetnost moguća je u nizu sadržaja u kojima se kultura i stvaralaštvo povezuju sa slobodom sudjelovanja u kulturnom životu i uživanja u umjetnosti te umjetničkog izražavanja, kao i u raspravama o doprinosu različitih kultura svjetskoj kulturnoj baštini, o slobodi izbora i masovnoj kulturi, o ulozi umjetnika u ratu i miru itd. U Tjelesnoj kulturi pozornost se može usmjeriti na pravedno sportsko ponašanje i raspraviti o korištenju sporta u prevenciji nasilja. • Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavnim predmetom Vjeronaukom je višestruka. Obuhvaća pitanja kao što su: sloboda vjeroispovijesti i prava vjernika u demokraciji i nedemokratskim režimima, međureligijski i ekumenski dijalog, odnos između religioznih, agnostika i ateista. • Povezivanje Građanskog odgoja i obrazovanja s nastavom predmeta Priroda, Biologija, Kemija i Fizika također se može ostvarivati različitim temama koje su povezane sa zaštitom prava pojedinca i traže aktivni angažman građana u suvremenome svijetu, kao što su održivi razvoj, biološka raznolikost, efekt staklenika, GMO, istraživanja ljudskoga genoma. Možda nazivi tema u predmetima Prirodi, Biologiji i Kemiji ne upućuju na mogućnost korelacija, ali se u postignućima mogu uočiti mogućnosti za korelacije s Građanskim odgojem i obrazovanjem (npr.: pravila, zakoni, kršenje pravila; načela pravednosti, potrebe drugoga (glad u svijetu), izgradnja zajedničke domovinske kulture (očuvanje hrvatske prirodne baštine), štednja (energija); a sadržaji VI. razreda u većini se odnose na zaštitu okoliša i održivi razvoj. • Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja i nastave obrazovanja i nastave Matematike također se ostvaruje nizom sadržaja. Kvantifikacija je ključ za razumijevanje suvremenog svijeta, uključujući načine na koje rješavamo osobne i profesionalne probleme i zadovoljavamo svakodnevne potrebe. Pitanje upravljanja financijama, primjerice, jedna je od tema u kojoj se povezuju ova dva područja. • Povezanost Građanskog odgoja i obrazovanja i nastave Informatike prisutna je u sklopu obrade tema kao što su informacijsko društvo i nejednakost, kritička selekcija informacija i informiranje iz više izvora, sigurnost na Internetu itd. To su samo neki od primjera koji pokazuju da su znanje, vještine i vrijednosti, potrebni za aktivno uključivanje u društveni život i razvoj demokracije i općeg dobra društvene zajednice, Republike Hrvatske, Europe i svijeta, osim u posebnom predmetu zastupljeni u svim nastavnim predmetima. Takvo je povezivanje važno jer učenicima pomaže da školsko gradivo čvršće »smjeste« u vlastito iskustvo i zajednicu kojoj pripadaju, čime se cjelovitije pridonosi razvoju građanske kompetencije učenika. Stručni suradnici u školi Stručni suradnici u školi imaju također važnu ulogu u provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja, što je razvidno iz opisa programa rada stručnih suradnika. Nositelji razvojno-pedagoške djelatnosti su stručni suradnici u školi. To su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjižničar – potiču usvajanje vrijednosti, stajališta i navika koje omogućavaju cjelovit razvoj osobnosti učenika, profesionalno informiraju i usmjeravaju učenike u skladu s njihovim potrebama, interesima i sposobnostima, rade na povezivanju škole s lokalnom i širom zajednicom, zatim: – uvode i prate inovacije u svim sastavnicama odgojno-obrazovne djelatnosti/procesa; – prate nove spoznaje iz područja pedagogije/psihologije/defektologije i njihovu primjenu u nastavnom i školskom radu i slično. Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu sastoji se od sljedećih aktivnosti: – unaprjeđenje rada škole – sudjelovanje u suvremenim promjenama rada škole; poticanje uvođenja i primjene novih metoda i oblika nastavnoga i školskog rada; stručna pedagoško-psihološka i didaktičko-metodička pomoć u ostvarivanju nastavnih planova i programa; praćenje realizacije dopunskoga i dodatnog rada, izbornih predmeta, izvannastavnih i izvanučioničkih aktivnosti; predlaganje načina za unaprjeđivanje kvalitete rada škole, kulture škole i profesionalne kulture; sudjelovanje u međuškolskim, županijskim, regionalnim i međunarodnim projektima; profesionalno informiranje i usmjerivanje učenika – ispitivanje individualnih odgojno-obrazovnih potreba učenika, procjenjivanje njihovih sposobnosti i motivacije; upoznavanje učenika, roditelja, učitelja s mogućnostima nastavka školovanja djece/učenika s obzirom na potrebe svijeta rada; suradnja sa stručnim službama Zavoda za zapošljavanje i drugim relevantnim ustanovama; savjetodavni rad s učenicima s posebnim potrebama. Školska knjižnica Suvremena školska knjižnica informacijsko je, medijsko i komunikacijsko središte škole. Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici obuhvaća neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, stručno-knjižničnu, kulturnu i javnu djelatnost i slično. Suvremena djelatnost knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja. U današnjem društvu informacijska pismenost jedna je od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija, ne samo iz klasičnih izvora znanja, nego i onih posredovanih suvremenom tehnologijom. Upravo u osposobljavanju korištenja tog oblika pismenosti školska knjižnica dobiva veću ulogu jer poučava učenike samostalnome projektno-istraživačkom radu, potiče ih na stvaralačko i kritičko mišljenje pri pronalaženju, selektiranju, vrjednovanju i primjeni informacija. III. Metode uspješnog poučavanja i učenja Građanskog odgoja i obrazovanja Primjerene metode za ostvarivanje ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja su one koje polaze od iskustva učenika, potiču ih na sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima i suradnju u traženju i donošenju zajedničkih odluka, ali i u kritičkom propitivanju učinaka tih odluka u odnosu na svakog od njih i zajednicu kojoj pripadaju. Takav rad ne isključuje individualne metode učenja (primjerice, individualno čitanje, analiza teksta, analiza slikovnog materijala ili pisanje eseja), no bitno je da se one koriste kao polazište za provođenje zajedničkih aktivnosti. Nastava Građanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na učenike kao članove razredne i školske zajednice. U skladu s tim preporučuju se metode zajedničkog istraživanja nekog problema, traženja rješenja, pripreme izvještaja i prezentiranja; simuliranja (primjerice, rada pojedinih ogranaka vlasti i načina na koje oni donose odluke); igranja odgovarajućih uloga; rasprave i debate u sklopu kojih se vježba asertivnost, aktivno slušanje, argumentiranje, pregovaranje i zagovaranje, izvođenje zaključaka, dolazak do konsenzusa itd. Ovisno o nastavnoj temi, učenici rade u paru, manjoj ili većoj grupi ili pak plenarno. Učenici mogu u svrhu rješavanja nekog problema istraživati u knjižnici, pretraživati Internet, provoditi intervjue i ankete, tumačiti slike, izrađivati mentalne mape, stvarati plakate, održavati izložbe, planirati i održavati prezentacije, pripremati slajdove za powerpoint prezentacije, pisati novinske članke, izvoditi predstave, održavati debate. Isto tako, osim u učionici, učenici uče u izvanučioničkoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima te koriste različite medije i kontekste kao izvore učenja, osobito lokalnu zajednicu. Izlazak u zajednicu prijeko je potreban kako bi stečeno znanje i vještine o aktivnom građanstvu provjerili u stvarnom kontekstu. Provođenje istraživačkih projekata, u sklopu čega identificiraju neki društveni problem, traže podatke kako bi problem što bolje upoznali, analiziraju prikupljene podatke i predlažu rješenja, a zatim ih po mogućnosti i provjeravaju u praksi, najbolji su put do učenika kao aktivnoga i odgovornoga građanina. IV. Kompetencije učitelja za poučavanje Građanskog odgoja i obrazovanja Kompetencijama koje trebaju imati učitelji i nastavnici da bi razvijali ishode Građanskog odgoja i obrazovanja mogu se razvrstati u pet stručnih područja:[6] A) Opće profesionalno znanje i vještine (pedagoško, razvojno-psihološko, sociološko, normativno-pravno) B) Strukovno znanje i vještine u području Građanskog odgoja i obrazovanja C) Procesi učenja i poučavanja koji vode razvoju aktivnoga i odgovornoga građanstva (međupredmetno i predmetno planiranje, programiranje, učenje i poučavanje usmjereno na ishode i postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju) C) Metode učenja i poučavanja Građanskog odgoja i obrazovanja E) Metode vrednovanja i samo-vrednovanja u Građanskom odgoju i obrazovanju. Tijekom provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja provodit će se stručno usavršavanje prema odgovarajućem programu stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje kako bi učitelji usavršavali svoje kompetencije za provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja, uključujući znanje iz strukturnih i funkcionalnih dimenzija Građanskog odgoja i obrazovanja, predmetnog i međupredmetnog planiranja i programiranja nastave Građanskog odgoja i obrazovanja koje je usmjereno na ishode ili postignuća učenika te odgovarajuće metode poučavanja i učenja u Građanskom odgoju i obrazovanju. Od učitelja se također očekuje individualno usavršavanje proučavanjem literature te razmjenom pozitivnih iskustava stručnim usavršavanjem uz pomoć županijskih stručnih vijeća.[7] V. Način stručnog praćenja i vrednovanja međupredmetnog integriranja sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja prati uspješnost u razvoju ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja na uzorku od 30 osnovnih škola. Savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje prate uspješnost planiranja i programiranja usmjerenog na razvoj ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja (u razredu i izvannastavnim aktivnostima), te uspješnost korištenja interaktivnih metoda učenja i poučavanja. VI. Vođenje dokumentacije za praćenje i vrednovanje postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju Postignuća učenika upisuju se u odgovarajuću rubriku u imeniku – Građanski odgoj i obrazovanje, a u rubriku zapažanja i bilježaka upisuje se vrsta aktivnosti prema elementima ocjenjivanja. U rubriku bilježaka u imeniku upisuju se samo ona zapažanja koja su učitelju u praćenju napredovanja učenika uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju mogu pripomoći u konačnom vrednovanju postignuća učenika u Građanskom odgoju i obrazovanju. Razredna mapa za Građanski odgoj i obrazovanje – učitelji koji Građanski odgoj i obrazovanje ostvaruju međupredmetno unose izvedbene pripreme usmjerene na razvoj ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja i materijale u mapu o tome kako su ostvarili planirane aktivnosti s učenicima određenog razreda. Učenička mapa osobnog razvoja u Građanskom odgoju i obrazovanju – učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u sklopu nastave Građanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i na koje teškoće je nailazio. Unosi podatke o ostvarenim postignućima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o završenim tečajevima; tečaj pružanja prve pomoći, škola tehničke kulture, škola stranih jezika, škole u području umjetničkog izražavanja itd.). VII. Plan integriranja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti u V., VI., VII. i VIII. razredu osnovne škole Osnovna škola Obvezna provedba Godišnji broj sati Osnovna škola: V., VI., VII. i VIII. razred Međupredmetno – u sklopu svih predmeta: Hrvatski jezik, strani jezik, Matematika, Informatika, Tehnička kultura, Priroda, Biologija, Kemija, Fizika, Povijest, Geografija, Vjeronauk, Likovna kultura, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, programi stručnih suradnika. Navedeni broj sati ne znači povećanje broja sati, nego integriranje i koreliranje sadržaja s ciljem istodobnog razvijanja i predmetne i građanske kompetencije. 20 Sat razrednika – navedeni broj sati uključuje teme predviđene planom sata razrednika i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13) – izbori za predsjednika razreda i Vijeće učenika, donošenje razrednih pravila, komunikacijske vještine, razumijevanje razreda i škole kao zajednice učenika i nastavnika uređene na načelima poštovanja dostojanstva svake osobe i zajedničkog rada na dobrobit svih. 5 Izvanučioničke aktivnosti – ostvaruju se suradnjom škole i lokalne zajednice. U njih trebaju biti uključeni svi učenici prema njihovim interesima i mogućnostima škole. Oblici uključivanja mogu biti različiti: na razini cijele škole, pojedinog razreda ili skupine učenika. Obuhvaćaju istraživačke aktivnosti (npr. projekt građanin, zaštita potrošača), volonterske aktivnosti (npr. pomoć starijim mještanima, osobama s posebnim potrebama, djeci koja žive u siromaštvu), organizacijske aktivnosti (npr. obilježavanje posebnih tematskih dana), proizvodno-inovativne aktivnosti (npr. zaštita okoliša, rad u školskoj zadruzi i/ili zajednici tehničke kulture) i druge srodne projekte i aktivnosti. 10 Ukupno 35 VIII. Tematska područja Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja u V. razredu osnovne škole 1. Ljudsko-pravna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama o Želje i potrebe o Osnovne potrebe ljudskih bića koje se moraju zadovoljiti kako bi čovjekovo dostojanstvo bilo potpuno o Osnovne potrebe ljudskih bića temelj za nastanak ljudskih prava o Prava koja imamo jednako pripadaju svakom drugom čovjeku bez obzira na spol, rasu, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje o Koja su naša prava i kako ih štitimo u razredu, školi i u društvu o Koje vrste odgovornosti imamo Ključni pojmovi: želje, osnovne potrebe, prava, čovjekovo dostojanstvo, spol, rasa, nacionalna pripadnost, vjerska pripadnost, sposobnosti, imovinsko stanje, odgovornosti, ljudska prava. Obrazovni ishodi Učenik: – svojim riječima opisuje značenje čovjekova dostojanstva – opisuje osnovne potrebe ljudskih bića koje se moraju zadovoljiti kako bi mogli dostojanstveno živjeti – objašnjava što su osnovne potrebe ljudskih bića i zašto su one osnova na kojoj su nastala ljudska prava – objašnjava razliku između želje i osnovne potrebe – objašnjava zašto prava koja ima kao učenik jednako pripadaju svakome drugom učeniku bez obzira na spol, nacionalnu ili vjersku pripadnost, sposobnosti i imovinsko stanje 2. Politička dimenzija povezana s ostalim dimenzijama o Pravila i što bi se dogodilo da ih nema? o Koju vrstu pravila treba društvo? o Sudjelovanje u donošenju pravila o Stvaranje demokratske razredne zajednice o Odnos između vlasti i građana u demokraciji i nedemokratskim režimima Ključni pojmovi: pravila, odlučivanje, razred kao demokratska zajednica, demokracija, demokratski i nedemokratski odnosi. Obrazovni ishodi Učenik: – određuje razred i školu kao zajednicu učenika, školskih djelatnika i roditelja, koja djeluje po određenim pravilima kojima se štiti dobrobit svih – navodi da je učenik građanin razreda i škole po tome što ima pravo sudjelovati u donošenju pravila razreda, dijeli odgovornost za njihovo provođenje, ima pravo birati i biti biran za predsjednika razreda, zamjenika ili člana vijeća učenika – svojim riječima opisuje značenje pojma demokracije – objašnjava razliku između atenske demokracije i današnje – razlikuje demokratski od nedemokratskog oblika vlasti i navodi neke primjere iz povijesti 3. Društvena dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Socijalne vještine i društvena solidarnost o Stvaranje razrednog zajedništva upoznavanjem sličnosti i različitosti o Komunikacijske vještine: aktivno slušanje, parafraziranje, sažimanje, fokusiranje, ja-poruke, ti-poruke, oblici i pravila grupnog rada o Upravljanje emocijama u suočavanju s provokacijama i razvoj otpornosti na provokacije o Uloga i vrste medija; razumijevanje medija stvaranjem razrednih novina Ključni pojmovi: aktivno slušanje, parafraziranje, sažimanje, fokusiranje, ja-poruke, ti-poruke, oblici grupnog rada, pravila grupnog rada, provokacije, otpornost na provokacije, uloga medija, razredne novine. Obrazovni ishodi Učenik: – određuje što je aktivno slušanje, parafraziranje, što su neverbalne poruke, razlikuje ja-poruke i ti-poruke – aktivno sluša druge, parafrazira, tumači neverbalne poruke; ispravno reagira u osjetljivim situacijama kao što su okrivljavanje, uvreda, prijetnja – pokazuje otpornost na provokacije te društveno nepoželjno i rizično ponašanje – navodi oblike i pravila grupnog rada – opisuje ulogu medija i vrste medija – prikuplja materijale i podatke iz škole i lokalne zajednice i izrađuje razredne novine 4. Međukulturna dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Osobni identitet, kulturni identiteti i međukulturni dijalog o Razvoj osobnog identiteta o Obilježja većinskog identiteta i manjinskih nacionalnih identiteta te hrvatskoga domovinskog identiteta o Međukulturna otvorenost i komunikacija o Osvještavanje i uklanjanje stereotipa i predrasuda Ključni pojmovi: osobni identitet, kulturni identiteti, kulturne različitosti, manjinske kulture, većinska kultura, izgradnja zajedničkoga hrvatskoga domovinskog identiteta, predrasude, stereotipi. Obrazovni ishodi Učenik: – određuje svoj identitet i navodi neka od njegovih najvažnijih obilježja – navodi različite identitete koji postoje u školi i lokalnoj zajednici prema spolu, nacionalnoj, religijskoj i jezičnoj pripadnosti – objašnjava značenje kulturnog identiteta – opisuje obilježja hrvatskoga domovinskog identiteta – imenuje nacionalne manjine u Hrvatskoj – objašnjava što su stereotipi i predrasude 5. Gospodarska dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Gospodarstvo, poduzetnost, upravljanje financijama i zaštita potrošača o Prepoznavanje vlastitih sposobnosti važno za uspjeh u učenju o Proizvodnja i poduzetnost u stvaranju novih vrijednosti u novcu i zajedničkim društvenim dobrima Odgovorno upravljanje novcem o Prava potrošača i pravila za zaštitu potrošača o Uloga obavijesti o proizvodu (deklaracije) o Utjecaj reklame na potrošače Ključni pojmovi: individualne sposobnosti, poduzetnost, potrošač, prava potrošača, pravila za zaštitu potrošača, obavijest (deklaracija) o proizvodu, novac, upravljanje financijama, otpornost na reklame. Obrazovni ishodi Učenik: – prepoznaje svoje sposobnosti, opisuje u čemu se sastoje i potkrepljuje primjerima iz vlastitog iskustva u školi, obitelji i društvenoj zajednici – određuje što je za njega novac, kako se stječe i planira štedljiva potrošnja (džeparac, obiteljski proračun, proračun učeničke zadruge, razredna štednja i sl.) – navodi koja prava ima kao potrošač i na koje se načine može zaštititi – opisuje što je obavijest o proizvodu (deklaracija) i provjerava podatke o proizvodu – opisuje što je reklama i kako se reklamama pobuđuju i nameću potrošačke želje – razlikuje zadovoljavanje potreba od zadovoljavanja želja – opire se pomodnim nagovorima vršnjaka i reklamnim porukama 6. Ekološka dimenzija povezana s ostalim dimenzijama → Zaštita okoliša i održivi razvoj o Prirodna dobra i njihovo očuvanje, uvjet osiguranja dobrobiti pojedinca i razvoja demokratske zajednice o Zbrinjavanje otpada i smeća o Otpad kao sirovina o Izrada različitih predmeta od otpadnog materijala o Izrada plana štednje vode, struje i ostalih energenata Ključni pojmovi: prirodna dobra, otpad, smeće, štedljiva potrošnja, recikliranje, akcije zaštite i očuvanja okoliša. Obrazovni ishodi Učenik: – određuje razliku između otpada i smeća – navodi mogućnosti korištenja otpada kao sirovine – izrađuje različite predmete od otpadnog materijala i njihova recikliranja – sudjeluje u akcijama prikupljanja otpada kao sirovine – planira štedljivu potrošnju vode, struje i ostalih energenata u vlastitom kućanstvu, u suradnji s učiteljem i roditeljima IX. Izvanučioničke aktivnosti – primjeri u V. razredu osnovne škole Ovisno o ishodu, izvanučionička aktivnost provodi se kao nadopuna pojedine međupredmetne tematske aktivnosti, a može se povezati i sa satom razrednika. Primjeri: Obrada teme »Proizvodnja i sudjelovanje u stvaranju novih vrijednosti u novcu i zajedničkim društvenim dobrima« može se povezati s prepoznavanjem poduzetnika u lokalnoj zajednici, sudjelovanjem učenika u radu školske zadruge, prepoznavanjem i sudjelovanje u istraživanju i rješavanju manjih problema društvene zajednice, sudjelovanjem u volonterskim aktivnostima – Crveni križ, Caritas, u aktivnostima mladih tehničara i sl. Praktično upoznavanje s medijima može se pospješiti tako da učenici izrađuju razredne novine; uče o strukturi toga medija; prikupljaju i pišu o događajima iz škole i lokalne sredine itd. X. Vrednovanje i samovrednovanje postignuća učenika u V. razredu osnovne škole Vrednovanje postignuća, uključujući ocjenjivanje, sastavni je dio nastave Građanskog odgoja i obrazovanja. Ostvaruje se na način da se s učenicima najprije rasprave ishodi, a zatim utvrde kriteriji vrednovanja. U mapi osobnog razvoja učenik upisuje u kojim je projektima i aktivnostima sudjelovao, što je tijekom godine izradio u sklopu nastave Građanskog odgoja i obrazovanja: osobna zapažanja, bilješke, osvrti na naučeno, nove ideje i rješenja do kojih je došao, koje su mu vrijednosti važne i s kojim se teškoćama susretao. Unosi podatke o ostvarenim postignućima i planovima daljnjeg razvoja (potvrde o sudjelovanju u natjecanjima, smotrama, volontiranju, o završenim tečajevima; tečaj pružanja prve pomoći, škola tehničke kulture, škola stranih jezika, škole u području umjetničkog izražavanja itd.). XI. Integracija i korelacija Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja s predmetnim temama u V. razredu osnovne škole[8] Hrvatski jezik Nastavno područje: Jezik. Tema: Hrvatski jezik i dvojezičnost. Postignuća: razumjeti ulogu hrvatskoga jezika kao službenog jezika; razumjeti ulogu manjinskog jezika; Nastavno područje: Medijska kultura. Tema: Mediji i tisak; Nastavno područje: Književnost. Tema: Lik u književnome djelu. Likovna kultura Međupredmetnom provedbom i izvanučioničkim aktivnostima Likovne kulture i Građanskog odgoja i obrazovanja mogu se u učenika proširiti spoznaje o uređenju i strukturi svijeta u kojemu živi. Učenjem likovnoga jezika kao jednoga od oblika komunikacije te odgojem temeljenim na razvijanju pozitivnih emocija i iskustava, učenici će formirati obrasce ponašanja i mišljenja koji će utjecati na njihove buduće odluke. Odgojna vrijednost stvaralaštva učenika odrazit će se na formiranje i stjecanje novog znanja, vještina i stajališta. Učenici će postupno otkrivati sadržajne pojmove strukturnom korelacijom i uz to razvijati individualne načine izražavanja. Prevladavanjem konvencionalnih i stereotipnih ponašanja, a poticanjem i ovladavanjem pozitivnih, otvorenih i suradničkih, učenici će birati, mijenjati sebe i okolinu na temelju vlastitog iskustva. Uz razvoj likovne kreativnosti jačat će samopouzdanje u učenika (mogućnošću izbora, vrednovanjem i samovrednovanjem, izradom vlastite likovne mape, javnom izložbenom djelatnošću, sudjelovanjem u kulturnim događajima u školi i javnim prostorima muzeja i galerija, otkrivanjem povijesno i društveno-značajnih ostvarenja likovnih umjetnika, razvijanjem likovnoga govora, vlastitom likovnom kreacijom i intervencijama u prostoru itd.) s ciljem poticanja i očekivanih postignuća učenika kao ravnopravnih i aktivnih građana svijeta. Nastavno područje: Prostorno oblikovanje/3D. TEME: Masa/volumen i prostor – Osnovni trodimenzionalni oblici. Ključni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor-masa/volumen. Obrazovna postignuća: uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati. Primjeri likovno-umjetničkih djela: hrvatski likovni umjetnik/kipar Ivan Meštrović u kontekstu hrvatskoga kulturnog identiteta; keramička posuda Vučedolska golubica kao jedan od prepoznatljivih simbola grada Vukovara u kontekstu izgradnje zajedničke domovinske kulture. Izborne teme: Točka i crta – strukturne crte; Ključni pojmovi: kulturna baština. Obrazovna postignuća: uočiti, istražiti, izraziti, vrednovati i spoznati ritam strukturnih crta u tvorbi ornamenata u vlastitom radu i u likovno-umjetničkim djelima. Primjeri likovno-umjetničkih djela: Vunena torba iz Segeta kraj Trogira i artefakti iz Etnografskog muzeja u Zagre