(1)Ovim Zakonom utvrđuju se pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj, ili drugi subjekt u slučajevima određenim ovim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja.

(2)Javna nabava u smislu ovoga Zakona je nabava putem ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga koje nabavlja jedan ili više naručitelja od gospodarskih subjekata koje su ti naručitelji odabrali, bez obzira na to jesu ili roba, radovi ili usluge namijenjene javnoj svrsi.

(3)Sastavni su dio ovoga Zakona:

1. Prilog I. Popis državnih tijela i tijela središnje državne uprave
2. Prilog II. Popis djelatnosti u graditeljstvu
3. Prilog III. Popis vojne opreme (A) i popis proizvoda koje nabavljaju javni naručitelji u području obrane (B)
4. Prilog IV. Zahtjevi vezani uz alate i uređaje za elektroničko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata u projektnim natječajima
5. Prilog V. Sadržaj obavijesti javne nabave
6. Prilog VI. Sadržaj dokumentacije o nabavi u vezi s elektroničkom dražbom
7. Prilog VII. Tehničke specifikacije
8. Prilog VIII. Obilježja objava
9. Prilog IX. Sadržaj poziva na dostavu ponude, na sudjelovanje u dijalogu ili na potvrdu interesa sposobnim natjecateljima
10. Prilog X. Društvene i druge posebne usluge
11. Prilog XI. Popis međunarodnih društvenih konvencija i konvencija o zaštiti okoliša
12. Prilog XII. Registri.

(4)Skraćeni naziv ovoga Zakona je ZJN

1. Pravni akti Europske unije Članak
2. Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
3. Direktivom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
4. veljače
5. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94,
7. 2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2170 оd
8. studenoga
9. o izmjeni Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 307,
11. 2015.)
12. Direktivom 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
13. veljače
14. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94,
16. 2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2171 оd
17. studenoga
18. o izmjeni Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 307,
20. 2015.)
21. Direktivom Vijeća 89/665/EEZ od
22. prosinca
23. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395,
25. 1989.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
26. veljače
27. o dodjeli ugovorā o koncesiji (SL L 94,
29. 2014.)
30. Direktivom Vijeća 92/13/EEZ od
31. veljače
32. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76,
34. 1992.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
35. veljače
36. o dodjeli ugovorā o koncesiji (SL L 94,
38. 2014.)
39. člancima 2.,
40. i
41. Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
42. srpnja
43. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji te izmjenama i dopunama Direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216,
45. 2009.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2015/2340 оd
46. prosinca
47. o izmjeni Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 330,
49. 2015.). Pojmovi Članak
50. Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
51. aktivnosti središnje nabave su aktivnosti koje se kontinuirano provode u jednom od sljedećih oblika: a. stjecanje robe ili usluga namijenjenih naručiteljima, ili b. sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma za radove, robu ili usluge namijenjene naručiteljima
52. dinamički sustav nabave je sustav koji se uspostavlja i vodi kao potpuno elektronički proces, a koristi se za nabavu uobičajenih predmeta nabave koji su opće dostupni na tržištu te je otvoren svim gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije za kvalitativni odabir tijekom cijelog razdoblja njegova trajanja
53. dokumentacija o nabavi je bilo koji dokument koji je izradio naručitelj ili na koji naručitelj upućuje, a u kojemu se opisuju ili određuju elementi nabave ili postupka, uključujući poziv na nadmetanje, tehničke specifikacije, opisnu dokumentaciju, predložene uvjete ugovora, formate dokumenata koje podnose natjecatelji ili ponuditelji, informacije o općim primjenjivim obvezama te svu dodatnu dokumentaciju
54. država članica je država članica Europske unije
55. e-Certis je internetsko spremište potvrda, elektronički sustav Europske komisije koji sadržava bazu podataka o dokazima koji se dostavljaju u postupcima javne nabave te tijelima nadležnim za njihovo izdavanje u državama članicama
56. elektronička dražba je elektronički proces provedbe dijela postupka koji se ponavlja, u kojem se predstavljaju nove cijene, izmijenjene naniže, ili nove vrijednosti određenih elemenata ponude te koji omogućava rangiranje ponuda pomoću automatskih metoda ocjene, a odvija se nakon početne potpune ocjene ponuda
57. elektroničko sredstvo je elektronička oprema za obradu (uključujući digitalno sažimanje) i pohranu podataka koji se šalju, prenose i primaju žičanom vezom, radiovezom, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima
58. gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba, uključujući podružnicu, ili javno tijelo ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga
59. inovacija znači implementaciju novog ili značajno poboljšanog proizvoda, usluge ili procesa, uključujući, ali ne ograničavajući se na procese proizvodnje, građenja ili izgradnje, nova metoda stavljanja na tržište ili nova metoda organizacije u poslovnoj praksi, organizacije radnog mjesta ili vanjskih odnosa među ostalim s ciljem pomaganja rješavanja društvenih izazova ili kao potpora strategiji Europa
60. za pametan, održiv i uključiv rast
61. jedinstveni rječnik javne nabave (Common Procurement Vocabulary – CPV) je jedinstveni klasifikacijski sustav nomenklatura koji se primjenjuje u postupku javne nabave te koji osigurava istovjetnost s ostalim postojećim nomenklaturama, a utvrđen je Uredbom (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 596/
63. natjecatelj je gospodarski subjekt koji je zatražio poziv ili je pozvan na sudjelovanje u ograničenom postupku, u natjecateljskom postupku uz pregovore, u pregovaračkom postupku bez prethodne objave, natjecateljskom dijalogu ili partnerstvu za inovacije
64. nepravilna ponuda je svaka ponuda koja nije sukladna dokumentaciji o nabavi, ili je primljena izvan roka za dostavu ponuda, ili postoje dokazi o tajnom sporazumu ili korupciji, ili nije rezultat tržišnog natjecanja, ili je naručitelj utvrdio da je izuzetno niska, ili ponuda ponuditelja koji nije prihvatio ispravak računske pogreške
65. neprihvatljiva ponuda je svaka ponuda čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja za nabavu ili ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta
66. neprikladan zahtjev za sudjelovanje je svaki zahtjev za sudjelovanje koji je dostavio gospodarski subjekt kod kojeg postoje osnove za isključenje iz postupka javne nabave ili koji ne ispunjava kriterije za odabir gospodarskog subjekta propisane dokumentacijom o nabavi
67. neprikladna ponuda je svaka ponuda koja nije relevantna za ugovor o javnoj nabavi jer bez značajnih izmjena ne može zadovoljiti potrebe i zahtjeve naručitelja propisane dokumentacijom o nabavi
68. okvirni sporazum je sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata čija je svrha utvrđivanje uvjeta pod kojima se dodjeljuju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebno u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina
69. oznaka je svaki dokument, potvrda ili certifikat kojim se potvrđuje da određeni radovi, proizvodi, usluge, procesi ili postupci zadovoljavaju određene zahtjeve
70. pomoćne aktivnosti nabave su aktivnosti koje obuhvaćaju pružanje podrške aktivnostima nabave, pogotovo u obliku: a. tehničke infrastrukture koja naručiteljima omogućuje dodjelu ugovora o javnoj nabavi ili sklapanje okvirnih sporazuma za radove, robu ili usluge, ili b. savjeta o pripremi ili provođenju postupaka javne nabave, ili c. pripreme i upravljanja postupcima javne nabave u ime i za račun određenog naručitelja
71. Portal javne nabave je internetska stranica središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave
72. pisan iskaz je svaki iskaz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu čitati, umnožavati i naknadno slati, uključujući informacije koje se prenose i pohranjuju elektroničkim sredstvima
73. podugovaratelj je gospodarski subjekt koji za ugovaratelja isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom nabave
74. ponuditelj je gospodarski subjekt koji je dostavio ponudu
75. posao znači rezultat visokogradnje ili niskogradnje uzet u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju
76. profesionalni propust je postupanje gospodarskog subjekta protivno propisima iz područja prava koje uređuje obavljanje njegove djelatnosti, prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, prava tržišnog natjecanja, prava intelektualnog vlasništva te postupanje protivno pravilima struke
77. projektni natječaj je postupak koji omogućava naručitelju stjecanje, uglavnom u području prostornog planiranja, arhitekture, inženjerstva ili obrade podataka, plana ili projekta koji je odabrao ocjenjivački sud nakon provedenog natjecanja s dodjelom nagrada ili bez dodjele nagrada
78. pružatelj usluga nabave je gospodarski subjekt koji nudi pomoćne aktivnosti nabave na tržištu
79. sigurnosno osjetljiva oprema, sigurnosno osjetljivi radovi i sigurnosno osjetljive usluge jesu oprema, radovi i usluge za sigurnosne potrebe, koje uključuju, zahtijevaju ili sadržavaju klasificirane podatke
80. sektorske djelatnosti su djelatnosti iz dijela trećeg glave I. poglavlja
81. ovoga Zakona
82. središnje tijelo za nabavu je naručitelj koji obavlja aktivnosti središnje nabave, a može obavljati i pomoćne aktivnosti nabave
83. treća država je svaka država koja nije država članica Europske unije
84. ugovaratelj je gospodarski subjekt s kojim je naručitelj sklopio ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum
85. ugovor o javnoj nabavi je naplatni ugovor, sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više naručitelja, čiji je predmet izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga
86. ugovor o javnoj nabavi radova je ugovor čiji je predmet: a. izvođenje ili projektiranje i izvođenje radova vezanih uz jednu ili više djelatnosti u smislu Priloga II. ovoga Zakona, ili b. izvođenje ili projektiranje i izvođenje posla, ili c. realizacija posla u skladu sa zahtjevima koje je odredio javni naručitelj koji ima odlučan utjecaj na vrstu ili projektiranje posla
87. ugovor o javnoj nabavi robe je ugovor čiji je predmet kupnja, leasing, najam, zakup ili kupnja na otplatu, s mogućnošću ili bez mogućnosti kupnje robe, a koji može obuhvaćati postavljanje i instalaciju robe kao sporedni predmet
88. ugovor o javnoj nabavi usluga je ugovor čiji je predmet pružanje usluga osim onih iz točke
89. ovoga članka
90. valjana ponuda je svaka ponuda koju je pravodobno podnio ponuditelj koji nije isključen iz postupka javne nabave i ispunjava kriterije za odabir gospodarskog subjekta te koja nije nepravilna, neprihvatljiva ili neprikladna
91. vojna oprema je oprema posebno izrađena ili prilagođena za vojne potrebe i namijenjena za upotrebu kao oružje, streljivo ili vojni materijal, uključujući bilo koji njezin dio, sastavnicu ili sklop, a osobito oprema koja je navedena u Prilogu III. A ovoga Zakona
92. zahtjevi za oznaku su zahtjevi koje određeni radovi, proizvodi, usluge, procesi ili procedure moraju ispuniti da bi dobili dotičnu oznaku
93. životni vijek znači sve uzastopne ili međusobno povezane faze, uključujući potrebno istraživanje i razvoj, proizvodnju, trgovinu i njezine uvjete, prijevoz, korištenje i održavanje tijekom postojanja proizvoda ili radova ili pružanja usluge, od stjecanja sirovina ili generiranja resursa do odlaganja, uklanjanja i završetka usluge ili upotrebe. Načela javne nabave Članak 4.

(1)Naručitelj je u primjeni ovoga Zakona u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezan poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.

(2)Javna nabava ne smije biti osmišljena s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili izbjegavanja primjene pravila o javnoj nabavi male, odnosno velike vrijednosti ili s namjerom da se određenim gospodarskim subjektima neopravdano da prednost ili ih se stavi u nepovoljan položaj.

(3)Naručitelj je obvezan primjenjivati odredbe ovoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava.

(4)Gospodarski subjekt je obvezan tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi pridržavati se primjenjivih obveza u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredaba međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona. POGLAVLJE 2. NARUČITELJI Članak 5. Naručitelji su javni i sektorski naručitelji. Članak 6.

(1)Javni naručitelji su:

1. Republika Hrvatska, odnosno državna tijela Republike Hrvatske
2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
3. tijela javnog prava i
4. udruženja koje je osnovalo jedno ili više tijela iz točaka 1.,
5. ili
6. ovoga stavka.

(2)Državna tijela Republike Hrvatske su javni naručitelji navedeni u Prilogu I. ovoga Zakona, kao i druga središnja tijela državne uprave te njihovi pravni sljednici.

(3)Decentralizirani javni naručitelji su javni naručitelji iz stavka

1. točaka
2. i
3. ovoga članka ili njihova udruženja.

(4)Tijela javnog prava su subjekti koji ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

1. imaju pravnu osobnost
2. osnovani su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, i
3. u iznosu većem od 50 % financira ih javni naručitelj ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane javnog naručitelja ili je više od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih ili nadzornih tijela imenovao javni naručitelj.

(5)Indikativan popis javnih naručitelja u Republici Hrvatskoj središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave objavljuje na Portalu javne nabave i ažurira prema potrebi. Članak 7.

(1)Sektorski naručitelji su:

1. javni naručitelji koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti
2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ima ili može imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva, financijskog udjela ili na temelju pravila kojima je društvo uređeno i koja obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti
3. drugi subjekti koji obavljaju jednu od sektorskih djelatnosti na temelju posebnih ili isključivih prava koja im je dodijelilo nadležno tijelo.

(2)Smatra se da javni naručitelj ima prevladavajući utjecaj u smislu stavka

1. točke
2. ovoga članka ako, izravno ili neizravno:
3. ima većinu upisanog kapitala društva, ili
4. kontrolira većinu glasova koji se odnose na dionice koje je društvo izdalo, ili
5. može imenovati više od polovine članova nadzornog, upravnog ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova društva.

(3)Posebna ili isključiva prava u smislu ovoga članka su prava koja dodjeljuje nadležno tijelo na temelju zakona, podzakonskog propisa ili akta uprave čiji učinak je ograničavanje obavljanja sektorske djelatnosti na jednog ili više subjekata te koje značajno utječu na mogućnost drugih subjekata da obavljaju takvu djelatnost.

(4)Prava koja su dodijeljena putem javno objavljenog postupka, u kojem su bili određeni objektivni kriteriji za dodjelu tih prava, ne smatraju se posebnim ili isključivim pravima u smislu stavka 3. ovoga članka.

(5)Postupci iz stavka 4. ovoga članka uključuju: 1. postupke provedene sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa kojim se uređuje javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti ili propisa kojim se uređuje dodjela koncesija ako je prethodno objavljen poziv na nadmetanje, ili 2. postupke kojima se osigurava odgovarajuća prethodna transparentnost za dodjelu ovlaštenja na temelju objektivnih kriterija za:

1. a)izdavanje odobrenja za rad na postrojenjima za prirodni plin u skladu s postupcima utvrđenim u posebnim propisima kojima se uređuje područje tržišta plina
2. b)odobrenje ili poziv na nadmetanje za izgradnju novih postrojenja za proizvodnju električne energije u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje područje tržišta električne energije
3. c)izdavanje odobrenja o poštanskoj usluzi koja nije ili ne smije biti rezervirana, u skladu s postupcima utvrđenima u posebnim propisima kojima se uređuje pružanje poštanskih usluga
4. d)za izdavanje odobrenja za nastavak aktivnosti na iskorištavanju ugljikovodika u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje područje iskorištavanja ugljikovodika
5. e)za dodjelu ugovora o javnim uslugama u smislu Uredbe (EZ) br. 1370/2007 o uslugama javnog prijevoza putnika autobusom, tramvajem, željeznicom ili podzemnom željeznicom koji su dodijeljeni na temelju konkurentnog postupka nadmetanja u skladu s njezinim člankom 5. stavkom 3., ako je njegovo trajanje sukladno članku 4. stavku 3. ili 4. te Uredbe. POGLAVLJE 3. MJEŠOVITA NABAVA Članak 8.

(1)Ovim se poglavljem uređuje dodjela ugovora čiji su predmet različite vrste nabave (u daljnjem tekstu: mješoviti ugovori).

(2)Odredbe ovoga poglavlja ne smiju se primjenjivati s ciljem izbjegavanja primjene odredaba ovoga Zakona ili propisa kojima se uređuje područje koncesija. Članak 9.

(1)Ovim se člankom uređuje dodjela mješovitih ugovora čiji su predmet dvije ili više vrsta nabave (radovi, usluge ili roba) ako se na sve vrste nabava primjenjuju samo odredbe dijela drugog ovoga Zakona ili samo odredbe dijela trećeg ovoga Zakona.

(2)Mješoviti ugovori čiji su predmet dvije ili više vrsta nabave dodjeljuju se u skladu s odredbama ovoga Zakona primjenjivim na vrstu nabave koja je glavni predmet tog ugovora.

(3)U slučaju mješovitih ugovora čiji su predmet:

1. djelomično usluge, a djelomično roba, ili
2. djelomično usluge, a djelomično društvene i druge posebne usluge glavni je predmet ugovora onaj koji ima veću procijenjenu vrijednost.

(4)Ako oba predmeta imaju jednaku procijenjenu vrijednost, u slučaju iz stavka

1. točke
2. ovoga članka smatra se da je glavni predmet roba, a u slučaju iz stavka
3. točke
4. ovoga članka smatra se da je glavni predmet usluga. Članak 10.

(1)Ovim se člankom uređuje dodjela mješovitih ugovora čiji su predmet dvije ili više vrsta nabave na koje se primjenjuju dva ili više različitih pravnih režima propisana ovim Zakonom ili drugim propisom.

(2)Ako su različiti dijelovi mješovitog ugovora objektivno odvojivi, naručitelj može odlučiti dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove ili dodijeliti jedinstveni ugovor.

(3)Ako naručitelj odluči dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove, pravni režim koji se primjenjuje na svaki od zasebnih ugovora određuje se na temelju značajki svakog zasebnog dijela.

(4)Ako naručitelj odluči dodijeliti jedinstveni ugovor, primjenjuju se odredbe dijela drugog ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(5)Mješoviti ugovori koji sadržavaju elemente ugovora o javnoj nabavi i ugovora o koncesiji dodjeljuju se sukladno odredbama ovoga Zakona, ako je procijenjena vrijednost nabave robe, radova ili usluga jednaka ili veća od vrijednosti pragova za primjenu ovoga Zakona.

(6)Ako se različiti dijelovi određenog ugovora objektivno ne mogu razdvojiti, pravni režim koji se primjenjuje određuje se na temelju glavnog predmeta toga ugovora. Članak

1. Iznimno od odredaba članaka
2. i
3. ovoga Zakona, ako je dio određenog ugovora obuhvaćen primjenom članka
4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili primjenom glave II. poglavlja
5. odjeljka B ovoga dijela Zakona, primjenjivi pravni režim određuje se sukladno glavi II. poglavlju
6. odjeljku C ovoga dijela Zakona. POGLAVLJE
7. PRAGOVI Pragovi za primjenu Zakona Članak 12.

(1)Ovaj Zakon ne primjenjuje se: 1. na nabavu

1. a)robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna
2. b)radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna 2. na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu
3. a)robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 950.000,00 kuna
4. b)radova procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000,00 kuna.

(2)Naručitelj je obvezan primijeniti odredbe ovoga Zakona za nabavu robe, radova ili usluga te provedbu projektnih natječaja čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od pragova iz stavka 1. ovoga članka. Nabava velike vrijednosti Članak 13.

(1)Nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka

1. Direktive 2014/24/EU i članka
2. Direktive 2014/25/EU ovisno o vrsti naručitelja i vrsti ugovora, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag).

(2)U slučaju iz nabave robe iz Priloga III. A ovoga Zakona, nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 8. Direktive 2009/81/EZ, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag).

(3)U slučaju nabave robe iz Priloga III. B ovoga Zakona od strane javnog naručitelja koji djeluje u području obrane i sigurnosti, nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 4. stavka 1. točke (

1. b)Direktive 2014/24/EU, dok u slučaju nabave proizvoda koji nisu na tom popisu od strane javnih naručitelja iz Priloga I. ovoga Zakona koji djeluje u području obrane i sigurnosti, nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 4. stavka 1. točke (
2. c)Direktive 2014/24/EU, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag).

(4)Obavijest o važećim vrijednostima europskih pragova središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave objavljuje na Portalu javne nabave. Nabava male vrijednosti Članak

1. Nabava male vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti pragova iz članka
2. ovoga Zakona, a manja od vrijednosti iz članka
3. ovoga Zakona. Jednostavna nabava Članak 15.

(1)Jednostavna nabava je nabava do vrijednosti pragova iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

(2)Pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije.

(3)Naručitelj je obvezan opći akt iz stavka 2. ovoga članka te sve njegove kasnije promjene objaviti na internetskim stranicama.

(4)Iznimno od odredbi stavaka

1. i
2. ovoga članka, pravila, postupke i način provedbe jednostavne nabave u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu do pragova iz članka
3. stavka
4. točke
5. ovoga Zakona propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove, pravilnikom. POGLAVLJE
6. PROCIJENJENA VRIJEDNOST NABAVE ODJELJAK A OPĆE ODREDBE Članak 16.

(1)Procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave.

(2)Način izračunavanja procijenjene vrijednosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili odredaba ovoga Zakona koje se primjenjuju na nabavu male, odnosno velike vrijednosti.

(3)Nabava se ne smije dijeliti s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili odredaba ovoga Zakona koje se primjenjuju na nabavu male, odnosno velike vrijednosti.

(4)Naručitelj je obvezan u obavijesti javne nabave navesti procijenjenu vrijednost nabave. Članak

1. Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi. Članak
2. Ako naručitelj predviđa nagrade ili isplate za natjecatelje ili ponuditelje, mora ih uzeti u obzir pri izračunavanju procijenjene vrijednosti nabave. Članak 19.

(1)Ako je naručitelj ustrojen od zasebnih operativnih jedinica, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost nabave za sve operativne jedinice.

(2)Iznimno od odredbe stavka

1. ovoga članka, ako je zasebna operativna jedinica samostalno nadležna za svoju nabavu ili njezine određene kategorije, procijenjena vrijednost nabave može se odrediti na razini te jedinice. ODJELJAK B POSEBNE ODREDBE Članak
2. Kod okvirnog sporazuma i dinamičkog sustava nabave izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na maksimalnoj procijenjenoj vrijednosti bez PDV-a svih ugovora koji se predviđaju sklopiti na temelju tog okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava nabave tijekom njihova ukupnog trajanja. Članak
3. Kod partnerstva za inovacije izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na maksimalnoj procijenjenoj vrijednosti bez PDV-a aktivnosti istraživanja i razvoja koje će se provoditi tijekom svih faza predviđenog partnerstva te robe, usluga ili radova koji će biti razvijeni i nabavljeni nakon završetka predviđenog partnerstva. Članak
4. Pri izračunavanju procijenjene vrijednosti nabave za ugovore o javnim radovima uzimaju se u obzir troškovi radova i ukupna procijenjena vrijednost robe ili usluga nužnih za izvođenje radova koje naručitelj stavlja na raspolaganje izvođaču radova pod uvjetom da su one potrebne za izvođenje radova. Članak 23.

(1)Ako je predmet nabave podijeljen na više grupa, izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnoj procijenjenoj vrijednosti svih grupa predmeta nabave.

(2)Na odvojenu nabavu pojedine grupe predmeta nabave primjenjuju se pravila koja vrijede za ukupnu procijenjenu vrijednost predmeta nabave.

(3)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, ako je predmet nabave velike vrijednosti podijeljen na više grupa, na odvojenu nabavu pojedine grupe ili grupa predmeta nabave, ako zbrojena procijenjena vrijednost tih grupa ne prelazi 20 % ukupne procijenjene vrijednosti svih grupa predmeta nabave, mogu se primijeniti pravila koja vrijede za:
2. nabavu male vrijednosti, ako je procijenjena vrijednost pojedine grupe ili grupa za robu ili usluge manja od 80.000,00 eura, odnosno za radove manja od 1 milijun eura, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije, ili
3. jednostavnu nabavu, ako je procijenjena vrijednost pojedine grupe ili grupa predmeta nabave manja od pragova za primjenu ovoga Zakona.

(4)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, ako je predmet nabave male vrijednosti podijeljen na više grupa, na odvojenu nabavu pojedine grupe ili grupa predmeta nabave mogu se primijeniti pravila koja vrijede za jednostavnu nabavu:
2. ako je procijenjena vrijednost pojedine grupe ili grupa predmeta nabave manja od pragova za primjenu ovoga Zakona, i
3. ako zbrojena procijenjena vrijednost tih grupa ne prelazi 20% ukupne procijenjene vrijednosti svih grupa predmeta nabave. Članak
4. Kod ugovora o javnoj nabavi robe ili usluga koji su uobičajene naravi ili koji se planiraju obnoviti u određenom razdoblju, izračunavanje procijenjene vrijednosti temelji se na:
5. ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora istoga tipa sklopljenih tijekom prethodnih 12 mjeseci ili tijekom financijske godine usklađenoj, ako je moguće, s izmjenama u količini ili vrijednosti koje će nastati tijekom 12 mjeseci nakon početnog ugovora, ili
6. ukupnoj procijenjenoj vrijednosti uzastopnih ugovora sklopljenih tijekom 12 mjeseci nakon prve isporuke ili tijekom financijske godine ako je to duže od 12 mjeseci. Članak
7. Kod ugovora o javnoj nabavi robe čiji je predmet leasing, zakup, najam ili kupnja na otplatu, izračunavanje procijenjene vrijednosti temelji se na:
8. ukupnoj procijenjenoj vrijednosti za vrijeme trajanja ugovora, ako se ugovor sklapa na određeno vrijeme do 12 mjeseci, ili ukupnoj procijenjenoj vrijednosti za vrijeme trajanja ugovora uključujući i procijenjenu preostalu vrijednost, ako se ugovor sklapa na određeno vrijeme duže od 12 mjeseci
9. mjesečnoj vrijednosti pomnoženoj s 48, kod ugovora koji nemaju određeno trajanje ili se njihovo trajanje ne može odrediti. Članak
10. Kod ugovora o javnoj nabavi usluga izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na:
11. premijama i drugim naknadama za usluge osiguranja
12. naknadama, provizijama, kamatama i drugim naknadama za bankarske i druge financijske usluge
13. nagradama, isplatama i drugim naknadama za projektantske usluge. Članak
14. Kod ugovora o javnoj nabavi usluga u kojima nije naznačena ukupna cijena, izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na:
15. ukupnoj vrijednosti za vrijeme trajanja ugovora, ako se ugovor sklapa na određeno vrijeme do 48 mjeseci
16. mjesečnoj vrijednosti pomnoženoj s 48, kod ugovora koji nemaju određeno trajanje ili s trajanjem dužim od 48 mjeseci. POGLAVLJE
17. PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA Članak 28.

(1)Naručitelj je obvezan donijeti plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu te ga ažurirati prema potrebi.

(2)Naručitelj je obvezan ažurno voditi registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma.

(3)Plan nabave i sve njegove kasnije promjene javni naručitelj obvezan je objaviti na internetskim stranicama.

(4)Registar ugovora i sve njegove kasnije promjene naručitelj je obvezan objaviti na internetskim stranicama.

(5)U planu nabave i registru ugovora navode se svi predmeti nabave čija je vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna.

(6)Ovaj se članak ne primjenjuje na ugovore koji se sklapaju sukladno propisu kojim se uređuje javno-privatno partnerstvo i koncesije te na ugovore koji sadržavaju klasificirane podatke.

(7)Sadržaj, rok donošenja, način i rokove objavljivanja, način promjene te druga pitanja u vezi s planom nabave i registrom ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom. GLAVA II. IZUZEĆA POGLAVLJE 1. OPĆA IZUZEĆA Dodjela ugovora o javnoj nabavi i projektnih natječaja prema međunarodnim pravilima Članak 29.

(1)Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje naručitelj mora dodijeliti ili provesti u skladu s postupcima nabave koji se razlikuju od postupaka propisanih ovim Zakonom, a koji su propisani na jedan od sljedećih načina:

1. pravnim instrumentom koji stvara međunarodne pravne obveze, poput međunarodnog sporazuma sklopljenog u skladu s osnivačkim Ugovorima, između Republike Hrvatske i jedne ili više trećih država ili njihovih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica
2. u okviru međunarodne organizacije.

(2)Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje naručitelj dodjeljuje ili provodi u skladu s pravilima o nabavi koje određuje međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ako ta organizacija ili institucija u cijelosti financira dotične ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje.

(3)U slučaju ugovora o javnoj nabavi i projektnog natječaja iz stavka 2. ovoga članka koje u iznosu većem od 50 % sufinancira međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ugovorne strane sporazumijevaju se o primjenjivim postupcima nabave.

(4)Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o svim pravnim instrumentima iz stavka

1. točke
2. ovoga članka. Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi Članak 30.

(1)Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi za: 1. stjecanje, najam ili zakup zemljišta, postojećih građevina ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču 2. stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizualne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje sklapaju pružatelji audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga 3. termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga 4. usluge arbitraže i mirenja 5. usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u:

1. a)arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred međunarodnom instancijom arbitraže ili mirenja, ili
2. b)postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama 6. usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža tijekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz točke 5. ovoga stavka ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi postati predmet takvih postupaka 7. usluge ovjeravanja i potvrđivanja dokumenata koje pružaju javni bilježnici 8. pravne usluge koje pružaju skrbnici ili imenovani zakonski zastupnici maloljetnika ili druge pravne usluge čije je pružatelje imenovao sud ili tribunal dotične države članice ili su određeni zakonom za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom tih sudova 9. druge pravne usluge koje su povezane, čak i povremeno, s izvršavanjem službenih ovlasti 10. financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata u smislu posebnog zakona kojim se uređuje tržište kapitala, usluge središnje banke i operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za financijsku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma 11. zajmove i kredite, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata 12. ugovore o radu 13. civilnu obranu, civilnu zaštitu i usluge sprječavanja opasnosti koje pružaju neprofitne organizacije ili udruženja, obuhvaćene CPV oznakama 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1, 75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8, 98113100-9 i 85143000-3, osim usluga prijevoza pacijenata vozilom hitne pomoći 14. usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom 15. usluge koje javni naručitelj ili udruženje javnih naručitelja pružaju na osnovi isključivog prava utemeljenog na zakonu, podzakonskom propisu ili drugom objavljenom aktu uprave koji su u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije 16. usluge središnjeg tijela za nabavu u vezi s obavljanjem aktivnosti središnje nabave, uključujući i obavljanje pomoćnih aktivnosti nabave 17. usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga.

(2)Za potrebe stavka

1. točaka
2. i
3. ovoga članka pojam »program«, kako je definiran posebnim zakonom kojim se uređuje područje elektroničkih medija, uključuje i radijske programe te materijale za radijske programe, a pojam »programski materijal« ima isto značenje kao i pojam »program«. POGLAVLJE
4. POSEBNA IZUZEĆA ZA JAVNE NARUČITELJE ODJELJAK A POSEBNA IZUZEĆA U PODRUČJU POŠTANSKIH USLUGA Članak
5. Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje dodjeljuje ili provodi javni naručitelj koji pruža poštanske usluge iz članka
6. stavka
7. točke
8. ovoga Zakona za obavljanje sljedećih djelatnosti:
9. usluga dodane vrijednosti vezanih uz elektronička sredstva i koje se u cijelosti pružaju elektroničkim sredstvima (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektroničke pošte)
10. financijskih usluga obuhvaćenih CPV oznakama od 66100000-1 do 66720000-3 i člankom
11. stavkom
12. točkom
13. ovoga Zakona, uključujući poštanske novčane naloge i poštanske žirodoznake
14. filatelističkih usluga, ili
15. logističkih usluga (usluge koje su kombinacija fizičke dostave ili skladištenja i drugih nepoštanskih funkcija). ODJELJAK B POSEBNA IZUZEĆA U PODRUČJU ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA Članak
16. Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje čija je glavna svrha omogućiti javnom naručitelju pružanje ili iskorištavanje javne komunikacijske mreže, ili pružanje javnosti jedne ili više elektroničkih komunikacijskih usluga, kako su definirane u posebnom zakonu kojim se uređuje područje elektroničkih komunikacija. ODJELJAK C UGOVORI IZMEĐU SUBJEKATA U JAVNOM SEKTORU Članak 33.

(1)Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi koje javni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ako:

1. nad tom pravnom osobom javni naručitelj samostalno ili zajedno s drugim javnim naručiteljima obavlja kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svojim poslovnim jedinicama
2. pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80 % svojih djelatnosti u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njome provode kontrolu ili koje su joj povjerile druge pravne osobe nad kojima jedan ili više tih javnih naručitelja provode kontrolu, i
3. nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu.

(2)Smatra se da javni naručitelj provodi samostalno kontrolu nad pravnom osobom u smislu stavka

1. točke
2. ovoga članka ako ima presudan utjecaj na strateške ciljeve i na važne odluke dotične pravne osobe, s time da takvu kontrolu može provoditi i drugi subjekt nad kojim javni naručitelj na isti način provodi kontrolu.

(3)Smatra se da javni naručitelji provode zajedničku kontrolu nad pravnom osobom u smislu stavka

1. točke
2. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
3. tijela nadležna za odlučivanje u toj pravnoj osobi čine predstavnici svih sudjelujućih javnih naručitelja, s time da pojedinačni predstavnici mogu predstavljati nekoliko sudjelujućih javnih naručitelja ili sve njih
4. ti javni naručitelji mogu zajedno imati presudan utjecaj na strateške ciljeve i važne odluke u toj pravnoj osobi, i
5. ta pravna osoba nema interese različite od interesa javnih naručitelja koji nad njom provode kontrolu.

(4)Odredba stavka

1. ovoga članka primjenjuje se također i ako pravna osoba pod kontrolom koja je javni naručitelj dodijeli ugovor javnom naručitelju koji nad njom provodi kontrolu ili drugoj pravnoj osobi nad kojom isti javni naručitelj provodi kontrolu, pod uvjetom da u pravnoj osobi kojoj se dodjeljuje ugovor nema izravnog udjela privatnog kapitala, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu. Članak
2. Ovaj Zakon ne primjenjuje se na sklapanje ugovora isključivo između dva ili više javnih naručitelja ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
3. ugovor utvrđuje ili provodi suradnju između tih javnih naručitelja s ciljem osiguravanja da javne usluge koje oni trebaju pružiti ostvaruju njihove zajedničke ciljeve
4. ta je suradnja uspostavljena isključivo na temelju potreba vezanih uz javne interese, i
5. ti javni naručitelji ostvaruju na otvorenom tržištu manje od 20 % djelatnosti na koje se odnosi suradnja. Članak 35.

(1)Za utvrđivanje postotnog udjela djelatnosti iz članka

1. stavka
2. točke
3. i članka
4. stavka
5. točke
6. ovoga Zakona u obzir se uzima prosjek sveukupnog prometa, ili odgovarajuće alternativno mjerilo vezano uz djelatnosti poput troškova nastalih relevantnoj pravnoj osobi ili javnom naručitelju u odnosu na usluge, robu ili radove tijekom tri godine koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje ugovor.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, za utvrđivanje postotnog udjela djelatnosti dovoljno je da ta pravna osoba poslovnim projekcijama dokaže da je alternativno mjerilo vezano uz djelatnosti vjerodostojno, ako podaci o prometu ili drugom mjerilu vezanom uz djelatnosti, poput troškova, nisu dostupni za prethodne tri godine ili više nisu relevantni, zbog datuma osnivanja ili datuma početka obavljanja djelatnosti relevantne pravne osobe ili javnog naručitelja ili zbog reorganizacije njihove djelatnosti. POGLAVLJE
2. POSEBNA IZUZEĆA ZA SEKTORSKE NARUČITELJE Ugovori sklopljeni u svrhu daljnje prodaje ili iznajmljivanja trećim osobama Članak 36.

(1)Dio treći ovoga Zakona ne primjenjuje se na ugovore sklopljene u svrhu daljnje prodaje ili iznajmljivanja trećim osobama:

1. ako sektorski naručitelj ne uživa nikakvo posebno ili isključivo pravo na prodaju ili iznajmljivanje predmeta takvih ugovora, i
2. drugi ih subjekti mogu slobodno prodati ili iznajmiti pod istim uvjetima kao i sektorski naručitelj.

(2)Sektorski naručitelj obvezan je na zahtjev obavijestiti Europsku komisiju o svim kategorijama proizvoda ili djelatnosti koje smatra izuzetima sukladno stavku 1. ovoga članka. Sklapanje ugovora i provedba projektnih natječaja u svrhe koje ne uključuju obavljanje sektorske djelatnosti ili u svrhu obavljanja takve djelatnosti u trećoj zemlji Članak 37.

(1)Dio treći ovoga Zakona ne primjenjuje se na ugovore koje sektorski naručitelji sklapaju u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih sektorskih djelatnosti, ili radi obavljanja sektorskih djelatnosti u trećoj zemlji u uvjetima koji ne uključuju fizičku uporabu mreže ili zemljopisnog područja unutar Europske unije, niti se primjenjuje na projektne natječaje koji se provode u takve svrhe.

(2)Sektorski naručitelj obvezan je na zahtjev obavijestiti Europsku komisiju o svim djelatnostima koje smatra izuzetima sukladno stavku

1. ovoga članka. Ugovori koje sklapaju određeni sektorski naručitelji u svrhu kupnje vode i u svrhu nabave energije ili goriva za proizvodnju energije Članak
2. Dio treći ovoga Zakona ne primjenjuje se:
3. na ugovore za nabavu vode koje sklapa sektorski naručitelj koji obavlja djelatnost iz članka
4. stavka
5. ovoga Zakona
6. na ugovore za nabavu energije ili goriva za proizvodnju energije koje dodjeljuje sektorski naručitelj koji obavlja djelatnost iz članka
7. stavka 1., članka
8. stavka
9. ili članka
10. ovoga Zakona. POGLAVLJE
11. POSEBNE SITUACIJE Ugovori koje subvencioniraju ili sufinanciraju javni naručitelji Članak 39.

(1)Ovaj Zakon primjenjuje fizička ili pravna osoba ili tijelo koja nije ni javni ni sektorski naručitelj (drugi subjekt) za sklapanje ugovora za nabavu:

1. radova koje izravno subvencionira ili sufinancira jedan ili više javnih naručitelja s više od 50 % i čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od vrijednosti europskog praga za nabavu radova, ako ti ugovori uključuju radove niskogradnje iz Priloga II. ovoga Zakona ili radove visokogradnje za bolnice, građevine namijenjene za sport, rekreaciju i odmor, školske i zgrade visokih učilišta te zgrade koje se koriste u administrativne svrhe
2. usluga koje izravno subvencionira ili sufinancira jedan ili više javnih naručitelja s više od 50 % i čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od vrijednosti europskog praga za nabavu usluga za decentralizirane javne naručitelje i koje su u vezi s ugovorima o radovima u smislu točke
3. ovoga stavka.

(2)Javni naručitelj koji subvencionira ili sufinancira ugovore iz stavka

1. ovoga članka obvezan je osigurati primjenu ovoga Zakona, ako on sam ne dodjeljuje takav ugovor ili ako dodjeljuje taj ugovor u ime i za račun drugog subjekta. POGLAVLJE
2. OBRANA I SIGURNOST ODJELJAK A ZAJEDNIČKE ODREDBE Članak 40.

(1)Ovaj Zakon primjenjuje se na sklapanje ugovora o javnoj nabavi i provedbu projektnih natječaja u području obrane i sigurnosti, osim ako je drukčije propisano člancima 41. do 47. ovoga Zakona.

(2)Odredbe ovoga poglavlja ne smiju se primjenjivati s ciljem izbjegavanja primjene odredaba ovoga Zakona ili propisa kojim se uređuje javna nabava u području obrane i sigurnosti. ODJELJAK B NABAVA KOJA UKLJUČUJE OBRAMBENE ILI SIGURNOSNE ZNAČAJKE Članak 41.

(1)Ovaj se Zakon ne primjenjuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi koji uključuju obrambene ili sigurnosne značajke:

1. na koje se primjenjuju posebna pravila nabave u skladu s međunarodnim sporazumom ili dogovorom, sklopljenim u skladu s osnivačkim Ugovorima, između Republike Hrvatske i jedne ili više trećih država ili njihovih dijelova, a koji mogu obuhvaćati radove, robu ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica
2. na koje se primjenjuju posebna pravila nabave u skladu s međunarodnim sporazumom ili dogovorom koji se odnosi na razmještaj postrojbi i tiče se pothvata Republike Hrvatske, države članice ili treće države
3. u okviru međunarodne organizacije
4. na koje se primjenjuju posebna pravila nabave međunarodne organizacije kada ona nabavlja za svoje potrebe, ili ugovori koje Republika Hrvatska mora sklopiti u skladu s tim pravilima
5. koji se dodjeljuju u skladu s pravilima o nabavi koje određuje međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ako ta organizacija ili institucija u cijelosti financira dotične ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje
6. kod kojih bi primjena odredaba ovoga Zakona ili propisa kojim se uređuje javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti obvezala Republiku Hrvatsku da otkrije podatke čije otkrivanje je u suprotnosti s bitnim interesima njezine sigurnosti
7. za potrebe tijela sigurnosno-obavještajnog sustava
8. u okviru programa suradnje koji se temelji na istraživanju i razvoju, koji zajednički provode Republika Hrvatska i najmanje jedna država članica za razvoj novog proizvoda i, ako je primjenjivo, za iduće faze cijelog ili dijelove životnog vijeka toga proizvoda. Nakon završetka programa suradnje države članice će Europskoj komisiji naznačiti udio rashoda istraživanja i razvoja u odnosu na ukupni trošak programa, sporazum o podjeli troškova, kao i namjeravani udio nabave po državi, ako postoji
9. koji se sklapaju u trećoj državi, uključujući i za civilne potrebe, kada su snage razmještene izvan teritorija Europske unije ako operativne potrebe zahtijevaju da ti ugovori budu sklopljeni s gospodarskim subjektima smještenima u području aktivnosti
10. koje sklapaju državna tijela ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske s državnim tijelima ili tijelima regionalne ili lokalne vlasti države članice ili treće države, a odnose se na: a) nabavu vojne opreme ili sigurnosno osjetljive opreme b) radove i usluge izravno povezane s takvom opremom, ili c) radove i usluge za izričito vojne namjene, ili sigurnosno osjetljive radove i sigurnosno osjetljive usluge.

(2)U slučaju ugovora o javnoj nabavi i projektnih natječaja iz stavka

1. točke
2. ovoga članka koje u iznosu većem od 50 % sufinancira međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ugovorne strane se sporazumijevaju o primjenjivim postupcima nabave.

(3)Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o svim sporazumima ili dogovorima iz stavka

1. točaka
2. i
3. ovoga članka. Članak
4. Ovaj Zakon ne primjenjuje se na sklapanje ugovora o javnoj nabavi i provedbu projektnih natječaja koji nisu izuzeti sukladno članku
5. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj se zaštita bitnih sigurnosnih interesa Republike Hrvatske ne može jamčiti s manje drastičnim mjerama, primjerice određivanjem zahtjeva s ciljem zaštite tajnosti podataka koje naručitelj stavlja na raspolaganje u postupku javne nabave kako je predviđeno ovim Zakonom. Članak
6. Ovaj Zakon ne primjenjuje se, u skladu s člankom
7. stavkom
8. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na sklapanje ugovora o javnoj nabavi i provedbu projektnih natječaja koji nisu izuzeti sukladno članku
9. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj bi Republika Hrvatska primjenom ovoga Zakona bila obvezna pružiti informacije za koje smatra da bi njihovo otkrivanje štetilo bitnim interesima njezine sigurnosti. Članak
10. Ovaj Zakon ne primjenjuje se ako su sklapanje i izvršenje ugovora o javnoj nabavi ili provedba projektnih natječaja proglašeni tajnima ili moraju biti popraćeni posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonima, podzakonskim propisima ili aktima uprave koji su na snazi, pod uvjetom da je Republika Hrvatska utvrdila da bitne sigurnosne interese nije moguće zaštititi manje drastičnim mjerama, poput onih iz članka
11. ovoga Zakona. Članak
12. Pravila, postupke i način provedbe javne nabave u području obrane i sigurnosti za nabavu:
13. vojne opreme, uključujući bilo koji njezin dio, sastavnicu ili sklop
14. sigurnosno osjetljive opreme, uključujući bilo koji njezin dio, sastavnicu ili sklop
15. radova, robe i usluga izravno povezanih s opremom iz točaka
16. i
17. ovoga stavka za bilo koji i za sve elemente njezina životnog vijeka
18. radova i usluga za izričito vojne namjene
19. sigurnosno osjetljivih radova i sigurnosno osjetljivih usluga, čija je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od pragova iz članka
20. stavka
21. točke
22. ovoga Zakona, propisuje Vlada Republike Hrvatske, uredbom. ODJELJAK C MJEŠOVITA NABAVA KOJA UKLJUČUJE SIGURNOSNE ILI OBRAMBENE ZNAČAJKE Članak
23. Ovim se odjeljkom uređuje dodjela mješovitih ugovora čiji je predmet nabava obuhvaćena ovim Zakonom te nabava obuhvaćena člankom
24. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili propisom kojim se uređuje javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti. Članak 47.

(1)Ako je objektivno moguće razdijeliti različite dijelove određenog ugovora o javnoj nabavi, naručitelj može odlučiti dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove ili dodijeliti jedinstveni ugovor.

(2)Ako naručitelj odluči dodijeliti zasebne ugovore za zasebne dijelove, pravni režim koji se primjenjuje na svaki od zasebnih ugovora određuje se na temelju značajki određenog zasebnog dijela.

(3)Ako naručitelj odluči dodijeliti jedinstveni ugovor, pravni režim koji se primjenjuje određuje se prema sljedećim pravilima:

1. ako je dio tog ugovora obuhvaćen člankom
2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ugovor se može dodijeliti bez primjene ovoga Zakona, pod uvjetom da je dodjela jedinstvenog ugovora opravdana objektivnim razlozima
3. ako je dio tog ugovora obuhvaćen propisom kojim se uređuje javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti, ugovor se može dodijeliti u skladu s tim propisom, pod uvjetom da je dodjela jedinstvenog ugovora opravdana objektivnim razlozima
4. ako je dio tog ugovora obuhvaćen člankom
5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a dio propisom kojim se uređuje javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti, ugovor se može dodijeliti bez primjene ovoga Zakona i tog propisa, pod uvjetom da je dodjela jedinstvenog ugovora opravdana objektivnim razlozima.

(4)Ako različite dijelove pojedinog ugovora objektivno nije moguće razdijeliti, ugovor se može dodijeliti bez primjene ovoga Zakona kada uključuje elemente na koje se odnosi članak

1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a u suprotnome se može dodijeliti u skladu s propisom kojim se uređuje javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti. GLAVA III. OPĆA PRAVILA POGLAVLJE
2. GOSPODARSKI SUBJEKTI Članak
3. Gospodarski subjekt koji ima pravo pružati odgovarajuće usluge prema pravu države članice u kojoj ima poslovni nastan ne smije biti odbijen iz postupka javne nabave ako bi prema pravu Republike Hrvatske morao biti ili fizička ili pravna osoba. Članak
4. Naručitelj može od pravnih osoba tražiti da u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje naznače imena i odgovarajuće stručne kvalifikacije osoblja koje bi trebalo biti odgovorno za izvršenje ugovora o javnoj nabavi usluga ili radova ili ugovora o javnoj nabavi robe koji uključuje usluge ili poslove postavljanja i ugradnje. Članak
5. Naručitelj ne smije zahtijevati da zajednica gospodarskih subjekata ima određeni pravni oblik u trenutku dostave ponude ili zahtjeva za sudjelovanje, ali može zahtijevati da ima određeni pravni oblik nakon sklapanja ugovora u mjeri u kojoj je to nužno za uredno izvršenje tog ugovora. POGLAVLJE
6. REZERVIRANI UGOVORI Članak 51.

(1)Naručitelj može rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima javne nabave za:

1. zaštitne radionice
2. gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom
3. gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba u nepovoljnom položaju, ili
4. može odrediti za takve ugovore da se izvršavaju u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, najmanje 51 % zaposlenih osoba u tim radionicama, gospodarskim subjektima ili programima predstavljaju radnici koji su osobe s invaliditetom ili radnici u nepovoljnom položaju.

(3)Naručitelj mora u pozivu na nadmetanje naznačiti da se dodjeljuje rezervirani ugovor sukladno ovome članku.

(4)Subjekt iz stavka

1. ovoga članka mora dokazati naručitelju da udovoljava uvjetima iz stavka
2. ovoga članka upisom u odgovarajući registar, potvrdom nadležnog tijela ili na drugi prikladan način.

(5)Iznimno, subjekti iz stavka

1. ovoga članka za koje je rezervirano pravo sudjelovanja u postupcima javne nabave mogu najviše 20 % vrijednosti rezerviranog ugovora dati podugovarateljima koji ne ispunjavaju uvjete propisane istim stavkom. POGLAVLJE
2. TAJNOST PODATAKA Članak 52.

(1)Gospodarski subjekt u postupku javne nabave smije na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta određene podatke označiti tajnom, uključujući tehničke ili trgovinske tajne te povjerljive značajke ponuda i zahtjeva za sudjelovanje.

(2)Ako je gospodarski subjekt neke podatke označio tajnima, obvezan je navesti pravnu osnovu na temelju koje su ti podaci označeni tajnima.

(3)Gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili se ne smiju označiti tajnom. Članak 53.

(1)Naručitelj ne smije otkriti podatke dobivene od gospodarskih subjekata koje su oni na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta označili tajnom, uključujući tehničke ili trgovinske tajne te povjerljive značajke ponuda i zahtjeva za sudjelovanje.

(2)Naručitelj ne smije drugim sudionicima u natjecateljskom postupku uz pregovore, odnosno pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natjecateljskom dijalogu ili partnerstvu za inovacije otkriti povjerljive podatke ili rješenja koje mu je priopćio natjecatelj ili ponuditelj koji sudjeluje u pregovorima ili dijalogu bez njegove pisane izjave kojom daje suglasnost.

(3)Izjava iz stavka 2. ovoga članka ne može se dati kao opća zabrana pristupa svim informacijama, već se mora odnositi samo na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija.

(4)Naručitelj smije otkriti podatke iz članka

1. stavka
2. ovoga Zakona dobivene od gospodarskih subjekata koje su oni označili tajnom. Članak
3. Naručitelj može odrediti gospodarskim subjektima zahtjeve s ciljem zaštite tajnosti podataka koje stavlja na raspolaganje u postupku javne nabave. Članak
4. Odredbe ovoga poglavlja ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba ovoga Zakona, posebice onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama. POGLAVLJE
5. RAČUNANJE ROKOVA Članak
6. Rokovi u postupcima javne nabave računaju se na način propisan ovim poglavljem, ako nije drukčije određeno ovim Zakonom. Članak 57.

(1)Rokovi se određuju na sate, dane, mjesece i godine.

(2)Kada se rok počinje računati od trenutka nastupa događaja ili poduzimanja radnje, sat odnosno dan u kojemu je nastupio događaj ili je poduzeta radnja ne uračunava se u taj rok, već se početak roka računa od prvoga sljedećeg sata, odnosno dana.

(3)Rok izražen u:

1. satima počinje teći početkom prvoga sata i završava istekom posljednjeg sata toga roka
2. danima počinje teći početkom prvoga sata prvoga dana i završava istekom posljednjeg sata zadnjeg dana toga roka
3. mjesecima ili godinama počinje teći početkom prvoga sata prvoga dana roka i završava istekom posljednjeg sata onoga dana u mjesecu ili godini koji je istoga datuma kao i dan od kojega je taj rok počeo teći.

(4)Ako u roku koji se izražava u mjesecima ili godinama nema dana u posljednjem mjesecu tijekom kojeg taj rok istječe, on istječe protekom posljednjeg sata zadnjeg dana toga mjeseca.

(5)Ako rok uključuje dijelove mjeseca, uzima se da radi izračunavanja takvih dijelova mjesec ima trideset dana. Članak 58.

(1)Državni blagdani, subote i nedjelje ne utječu na početak i tijek roka, osim ako su izrijekom izuzeti ili su rokovi izraženi u radnim danima.

(2)Pojam »radni dani« znači sve dane osim državnog blagdana, subote i nedjelje.

(3)Ako posljednji dan roka pada na državni blagdan, subotu ili nedjelju, rok istječe protekom posljednjeg sata sljedećeg radnog dana.

(4)Odredba stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na rokove koji se od određenog dana računaju unatrag.

(5)Svaki rok koji se sastoji od najmanje dva dana mora obuhvaćati dva radna dana. POGLAVLJE 5. KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA Članak 59.

(1)Naručitelj i gospodarski subjekti komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sredstvima komunikacije.

(2)Alati i uređaji za komunikaciju elektroničkim sredstvima, kao i njihova tehnička obilježja, moraju biti nediskriminirajuća, općedostupna i interoperabilna s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi i ne smiju ograničavati pristup gospodarskim subjektima postupku javne nabave.

(3)Komunikacija, razmjena i pohrana informacija obavlja se na način da se očuva integritet podataka i tajnost ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata.

(4)Sadržaj ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata smije se razmatrati tek nakon isteka roka za njihovu dostavu. Članak 60.

(1)Iznimno od odredbe članka

1. stavka
2. ovoga Zakona, elektronička sredstva komunikacije nisu obvezna ako:
3. bi zbog specijalizirane prirode nabave korištenje elektroničkih sredstava komunikacije zahtijevalo posebne alate, opremu ili formate datoteka koji nisu općedostupni ili nisu podržani kroz općedostupne aplikacije
4. aplikacije koje podržavaju formate datoteka prikladne za opis ponuda koriste formate datoteka koji se ne mogu obraditi bilo kojom drugom otvorenom ili općedostupnom aplikacijom ili se na njih primjenjuje sustav zaštite vlasničke licencije te ih naručitelj ne može preuzimati niti ih koristiti na daljinu
5. bi korištenje elektroničkih sredstava komunikacije zahtijevalo specijaliziranu uredsku opremu koja nije široko dostupna naručiteljima
6. se određeni predmeti kao što su uzorci, makete i slično ne mogu dostaviti elektroničkim sredstvima komunikacije
7. izvornike dokumenata ili dokaza nije moguće dostaviti elektroničkim sredstvima komunikacije
8. se na nabavu primjenjuje propis kojim se uređuje javna nabava za potrebe obrane i sigurnosti ili propis kojim se uređuje javna nabava za potrebe diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

(2)Komunikacija u slučaju iz stavka

1. ovoga članka odvija se putem ovlaštenog pružatelja poštanskih usluga ili druge odgovarajuće kurirske službe, telefaksom ili njihovim kombiniranjem s elektroničkim sredstvima. Članak
2. Naručitelj nije obvezan zahtijevati elektronička sredstva komunikacije pri dostavi u onoj mjeri u kojoj je potrebno korištenje drugih sredstava komunikacije osim elektroničkih, zbog povrede sigurnosti elektroničkih sredstava komunikacije ili zbog zaštite osobito osjetljivih informacija koje zahtijevaju tako visoku razinu zaštite koja ne može biti u dovoljnoj mjeri osigurana elektroničkim alatima i uređajima koji su ili općedostupni gospodarskim subjektima ili im mogu biti dostupni na drugi način, alternativnim sredstvom pristupa. Članak
3. Naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi i u izvješću o postupku javne nabave obrazložiti razloge primjene sredstava komunikacije koja nisu elektronička sukladno člancima
4. i
5. ovoga Zakona. Članak 63.

(1)Iznimno, naručitelj i gospodarski subjekti mogu komunicirati usmenim putem ako se ta komunikacija ne odnosi na ključne elemente postupka javne nabave, pod uvjetom da je njezin sadržaj u zadovoljavajućoj mjeri dokumentiran.

(2)Ključni elementi postupka javne nabave uključuju dokumentaciju o nabavi, zahtjeve za sudjelovanje, potvrde interesa i ponude.

(3)Usmena komunikacija s ponuditeljima koja bi mogla znatno utjecati na sadržaj i ocjenu ponuda mora biti u zadovoljavajućoj mjeri i na prikladan način dokumentirana, primjerice sastavljanjem pisanih bilješki ili zapisnika, audiosnimki ili sažetaka glavnih elemenata komunikacije i slično. Članak 64.

(1)Ako je prijeko potrebno, naručitelj može zahtijevati korištenje alata i uređaja koji nisu široko dostupni, pod uvjetom da ponudi alternativno sredstvo pristupa.

(2)Smatra se da naručitelj nudi prikladno alternativno sredstvo pristupa ako:

1. omogući neograničen, potpun i besplatan izravan pristup elektroničkim putem tim alatima i uređajima od dana objave obavijesti u skladu s Prilogom VIII. ovoga Zakona ili od dana kad je poslan poziv za potvrdu interesa i ako u tekstu obavijesti ili poziva na potvrdu interesa navede internetsku adresu na kojoj su dostupni ti alati i uređaji
2. osigura da ponuditelji koji nemaju pristup dotičnim alatima i uređajima ili koji nemaju mogućnost da ih u zadanom vremenskom roku pribave, pod uvjetom da za pomanjkanje pristupa nije odgovoran dotični ponuditelj, mogu pristupiti postupku nabave korištenjem privremenih tokena besplatno dostupnih putem interneta, ili
3. podrži alternativni kanal za elektroničko podnošenje ponuda. Članak
4. Naručitelj može u slučaju ugovora o javnoj nabavi radova ili provedbe projektnog natječaja zahtijevati korištenje posebnih elektroničkih alata poput virtualnih prikaza modela zgrade ili slično, s time da tada mora omogućiti alternativno sredstvo pristupa, dok takvi alati ne postanu općedostupni. Članak
5. Zahtjevi vezani uz alate i uređaje za elektronički prijenos i dostavu ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, planova i projekata moraju biti u skladu s Prilogom IV. ovoga Zakona. POGLAVLJE
6. ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE REPUBLIKE HRVATSKE Članak 67.

(1)Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN RH) je usluga od općeg negospodarskog interesa.

(2)Javnu ovlast za pružanje usluge iz stavka 1. ovoga članka imaju Narodne novine d.d. Članak 68.

(1)EOJN RH je usluga koja elektroničkim sredstvima komunikacije:

1. omogućava naručiteljima sastavljanje, uređivanje, slanje na objavu ili povlačenje s objave obavijesti javne nabave na standardnim obrascima te stavljanje na raspolaganje pripadajuće dokumentacije o nabavi, bez naknade najkasnije do 18:00 sati na dan koji je određen kao dan slanja objave na objavljivanje
2. dostavlja standardne obrasce Uredu za publikacije Europske unije radi objave u Službenom listu Europske unije
3. objavljuje obavijesti javne nabave na standardnim obrascima, uz naknadu, zajedno s pripadajućom dokumentacijom o nabavi na internetskim stranicama
4. omogućava svim zainteresiranim subjektima neograničen i neposredan pristup, pretraživanje, pregledavanje i preuzimanje objavljenih obavijesti javne nabave i pripadajuće dokumentacije o nabavi, bez naknade
5. omogućava gospodarskim subjektima sastavljanje i slanje zahtjeva za sudjelovanje i ponuda te planova i projekata, bez naknade
6. vodi evidenciju registriranih subjekata
7. upravlja cjelokupnom bazom podataka objavljenih obavijesti javne nabave te javno objavljuje te podatke u strojno čitljivom formatu u tekućem mjesecu za prethodni
8. omogućava pristup bazi podataka središnjem tijelu državne uprave nadležnom za politiku javne nabave, Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave i nadležnom Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za potrebe obavljanja poslova iz njihove nadležnosti.

(2)Elektronički prijenos i objava obavijesti javne nabave, dokumentacije o nabavi te elektronički prijenos i dostava ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata provodi se putem EOJN RH.

(3)Naručitelji i gospodarski subjekti mogu komunicirati i razmjenjivati podatke elektroničkim sredstvima sukladno odredbama poglavlja 5. ove glave Zakona putem EOJN RH. Članak 69.

(1)Narodne novine d.d. obvezne su uspostaviti, voditi, održavati i unaprjeđivati EOJN RH u skladu s odredbama ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te prava Europske unije u području javne nabave.

(2)Narodne novine d.d. obvezne su osigurati dostupnost EOJN RH svim korisnicima najmanje 20 sati tijekom radnog dana.

(3)Narodne novine d.d. obvezne su uvjete poslovanja, upute za korištenje te cjenik objava obavijesti javne nabave javno objaviti na internetskim stranicama.

(4)Narodne novine d.d. obvezne su godišnji izvještaj o radu EOJN RH dostaviti do 31. ožujka tekuće za prethodnu godinu središnjem tijelu državne uprave nadležnom za politiku javne nabave. Članak 70.

(1)Prethodnu suglasnost na cjenik objava obavijesti javne nabave u EOJN RH te njegove izmjene i dopune daje Vlada Republike Hrvatske odlukom.

(2)Naknada za objavu obavijesti javne nabave namjenski je prihod Narodnih novina d.d.

(3)Narodne novine d.d. obvezne su najmanje 10 % prihoda koje ostvaruju od naknada za objavu obavijesti javne nabave godišnje uložiti u istraživanje i razvoj te unaprjeđenje sustava EOJN RH. Članak 71.

(1)Javna tijela koja vode evidencije ili registre u elektroničkom obliku dužna su omogućiti pristup elektroničkim sredstvima komunikacije odgovarajućim podacima iz evidencije ili registra za potrebe EOJN RH.

(2)Narodne novine d.d. tijelo je javnog sektora u smislu posebnog propisa kojim se uređuje područje državne informacijske infrastrukture. Članak

1. Korisnici su obvezni upotrebljavati EOJN RH u skladu s odredbama ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te uvjetima poslovanja i uputama za korištenje te su isključivo odgovorni za istinitost unesenih podataka. Članak
2. Narodne novine d.d. imaju pravo odbiti objavu obavijesti javne nabave ako je protivna članku
3. ovoga Zakona. POGLAVLJE
4. JEDINSTVENI RJEČNIK JAVNE NABAVE (CPV) Članak
5. Naručitelj je obvezan pri upućivanju na nomenklature u obavijestima javne nabave kod opisa predmeta nabave koristiti se brojčanim oznakama iz Uredbe (EZ) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 596/
6. POGLAVLJE
7. SUKOB INTERESA Članak
8. Naručitelj je obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima. Članak 76.

(1)Sukob interesa između naručitelja i gospodarskog subjekta obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime naručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka, imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito: 1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili 2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

(2)Predstavnikom naručitelja u smislu ovoga članka smatra se:

1. čelnik te član upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja
2. član stručnog povjerenstva za javnu nabavu
3. druga osoba koja je uključena u provedbu ili koja može utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave, i
4. osobe iz točaka 1.,
5. i
6. ovoga stavka kod pružatelja usluga nabave koji djeluju u ime naručitelja.

(3)Gospodarskim subjektom iz stavka 1. ovoga članka smatra se ponuditelj, član zajednice i podugovaratelj. Članak 77.

(1)Odredba članka

1. stavka
2. ovoga Zakona primjenjuje se na odgovarajući način na srodnike po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili izvanbračnog druga, bez obzira na to je li brak prestao, te posvojitelje i posvojenike (u daljnjem tekstu: povezane osobe) predstavnika naručitelja iz članka
3. stavka
4. točke
5. ovoga Zakona.

(2)Iznimno, sukob interesa ne postoji ako je povezana osoba predstavnika naručitelja poslovne udjele, dionice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta s više od 0,5 % stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana. Članak

1. Prijenos udjela u vlasništvu na drugu osobu ili posebno tijelo (povjerenika) sukladno posebnim propisima o sprječavanju sukoba interesa ne utječe na sukob interesa u smislu članka
2. ovoga Zakona. Članak
3. Iznimno od odredbi članaka
4. i
5. ovoga Zakona, sukob interesa ne postoji ako predstavnik naručitelja iz članka
6. stavka
7. točke
8. ovoga Zakona ili s njim povezana osoba iz članka
9. stavka
10. ovoga Zakona obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu po položaju, odnosno kao službeni predstavnik nekog naručitelja, a ne kao privatna osoba. Članak 80.

(1)Predstavnici naručitelja obvezni su potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa te je ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene.

(2)Naručitelj je obvezan na temelju izjava svojih predstavnika:

1. na svojim internetskim stranicama objaviti popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Zakona ili s njim povezane osobe u sukobu interesa ili obavijest da takvi subjekti ne postoje te ih ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene, i
5. u dokumentaciji o nabavi za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja iz članka
6. stavka
7. u sukobu interesa ili navesti da takvi subjekti ne postoje.

(3)Ako naručitelj nema vlastite internetske stranice, popis je obvezan objaviti na oglasnoj ploči, u službenom glasilu ili ga na drugi način učiniti stalno dostupnim zainteresiranoj javnosti. Članak

1. Predstavnik naručitelja iz članka
2. stavka
3. točaka 2.,
4. i
5. ovoga Zakona obvezan je odmah po saznanju o postojanju sukoba interesa izuzeti se iz postupka javne nabave i o tome obavijestiti čelnika naručitelja. Članak
6. Ugovor o javnoj nabavi sklopljen protivno odredbama ovoga poglavlja je ništetan. Članak
7. Odredbe ovoga poglavlja na odgovarajući se način primjenjuju na projektne natječaje i okvirne sporazume. POGLAVLJE
8. UVJETI POVEZANI SA SPORAZUMOM O JAVNOJ NABAVI (GPA) TE DRUGIM MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA Članak
9. Naručitelj u postupcima javne nabave ne smije postupati nepovoljnije prema gospodarskim subjektima iz država potpisnica Sporazuma o javnoj nabavi (Agreement on Government Procurement – GPA) te drugih međunarodnih sporazuma koji su obvezujući za Europsku uniju nego prema gospodarskim subjektima iz država članica. DIO DRUGI SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ZA JAVNE NARUČITELJE GLAVA I. POSTUPCI JAVNE NABAVE POGLAVLJE
10. VRSTE, ODABIR I POČETAK POSTUPAKA JAVNE NABAVE Članak
11. Postupci javne nabave u smislu ovoga dijela Zakona su:
12. otvoreni postupak
13. ograničeni postupak
14. natjecateljski postupak uz pregovore
15. natjecateljski dijalog
16. partnerstvo za inovacije
17. pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Članak 86.

(1)Javni naručitelj slobodno bira između otvorenog i ograničenog postupka.

(2)Javni naručitelj može koristiti partnerstvo za inovacije ako ima potrebu za inovativnom robom, uslugama ili radovima koju ne može zadovoljiti nabavom robe, usluga ili radova već dostupnih na tržištu.

(3)Javni naručitelj smije koristiti natjecateljski postupak uz pregovore u situacijama iz članka 94. ovoga Zakona.

(4)Javni naručitelj smije koristiti natjecateljski dijalog u situacijama iz članka 104. ovoga Zakona.

(5)Javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave samo u posebnim slučajevima i okolnostima iz članaka 131. – 134. ovoga Zakona.

(6)Javni naručitelj kao sredstvo poziva na nadmetanje koristi obavijest o nadmetanju u svim postupcima javne nabave, osim u slučaju pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave. Članak 87.

(1)Otvoreni i ograničeni postupak te partnerstvo za inovacije započinju od dana slanja poziva na nadmetanje.

(2)Natjecateljski postupak uz pregovore započinje od dana slanja poziva na nadmetanje ili dana slanja poziva na dostavu inicijalnih ponuda u slučaju iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

(3)Natjecateljski dijalog započinje od dana slanja poziva na nadmetanje ili dana slanja poziva na dijalog u slučaju iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona.

(4)Pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje započinje od dana slanja poziva na dostavu inicijalne ponude. POGLAVLJE

1. OTVORENI POSTUPAK Članak
2. Javni naručitelj koji namjerava dodijeliti ugovor o javnoj nabavi u otvorenom postupku obvezan je objaviti poziv na nadmetanje. Članak
3. U otvorenom postupku svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti ponudu u roku za dostavu ponuda. POGLAVLJE
4. OGRANIČENI POSTUPAK Članak
5. Javni naručitelj koji namjerava dodijeliti ugovor o javnoj nabavi u ograničenom postupku obvezan je objaviti poziv na nadmetanje. Članak
6. U ograničenom postupku svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje u roku za dostavu zahtjeva. Članak 92.

(1)Javni naručitelj na temelju uvjeta iz dokumentacije o nabavi ocjenjuje pravodobno dostavljene zahtjeve za sudjelovanje te o tome sastavlja zapisnik.

(2)Javni naručitelj može ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na dostavu ponuda.

(3)Javni naručitelj obvezan je natjecateljima koji neće biti pozvani na dostavu ponude dostaviti odluku o nedopustivosti sudjelovanja.

(4)Sadržaj, način izrade i dostave zapisnika o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom. Članak

1. Ponudu mogu dostaviti samo oni natjecatelji koje javni naručitelj pozove na dostavu ponude. POGLAVLJE
2. NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE Članak
3. Javni naručitelj smije koristiti natjecateljski postupak uz pregovore za nabavu radova, robe ili usluga ako:
4. se potrebama javnog naručitelja ne može udovoljiti bez prilagodbe lako dostupnih rješenja, ili
5. uključuju projektiranje ili inovativna rješenja, ili
6. se ugovor ne može dodijeliti bez prethodnih pregovora zbog specifičnih okolnosti koje se odnose na prirodu, složenost ili na pravne i financijske uvjete ili s njima povezanih rizika, ili
7. javni naručitelj ne može s dovoljnom preciznošću utvrditi tehničke specifikacije s obzirom na norme, Europsku tehničku ocjenu, zajedničku tehničku specifikaciju ili tehničku referenciju u smislu točaka od
8. do
9. Priloga VII. ovoga Zakona, ili
10. su u prethodno provedenom otvorenom ili ograničenom postupku sve ponude bile nepravilne ili neprihvatljive. Članak 95.

(1)Javni naručitelj koji namjerava dodijeliti ugovor o javnoj nabavi u natjecateljskom postupku uz pregovore obvezan je objaviti poziv na nadmetanje.

(2)Iznimno, u slučaju iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Zakona javni naručitelj nije obvezan objaviti poziv na nadmetanje ako u taj postupak pozove samo ponuditelje koji su prethodno sudjelovali u otvorenom ili ograničenom postupku i koji zadovoljavaju kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta te koji su tijekom prethodnog postupka dostavili ponude u skladu s formalnim zahtjevima postupka javne nabave. Članak 96.

(1)Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi, uz kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, odrediti:

1. predmet nabave opisujući svoje potrebe i tražene značajke robe, radova ili usluga
2. kriterije za odabir ponude, i
3. koji elementi iz opisa čine minimalne zahtjeve koje sve ponude trebaju zadovoljiti.

(2)Informacije u dokumentaciji o nabavi moraju biti dovoljno jasne i precizne kako bi gospodarski subjekti mogli prepoznati prirodu i opseg nabave te odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za sudjelovanje. Članak 97. U natjecateljskom postupku uz pregovore svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje u roku za dostavu zahtjeva. Članak 98.

(1)Javni naručitelj na temelju uvjeta iz dokumentacije o nabavi ocjenjuje pravodobno dostavljene zahtjeve za sudjelovanje te o tome sastavlja zapisnik.

(2)Javni naručitelj može ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na dostavu inicijalnih ponuda.

(3)Javni naručitelj obvezan je natjecateljima koji neće biti pozvani na dostavu inicijalne ponude dostaviti odluku o nedopustivosti sudjelovanja. Članak 99. Inicijalnu ponudu mogu dostaviti samo oni natjecatelji koje javni naručitelj pozove na dostavu inicijalne ponude. Članak 100.

(1)Javni naručitelj pregovara o inicijalnim i svim sljedećim ponudama s ponuditeljima kako bi poboljšali njihov sadržaj, osim u slučaju konačne ponude, te o tome sastavlja zapisnik.

(2)O minimalnim zahtjevima i kriterijima za odabir ponude iz dokumentacije o nabavi nije dopušteno pregovarati.

(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj može dodijeliti ugovor o javnoj nabavi na temelju inicijalnih ponuda, bez vođenja pregovora, ako je takvu mogućnost predvidio u pozivu na nadmetanje.

(4)Sadržaj, način izrade i dostave zapisnika o vođenju pregovora propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom. Članak 101. Javni naručitelj obvezan je osigurati jednako postupanje prema svim ponuditeljima tijekom pregovora te ne smije pružati informacije na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodovati pojedinim ponuditeljima na štetu drugih. Članak 102.

(1)Javni naručitelj može pregovore provoditi u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati, primjenjujući kriterije za odabir ponude navedene u pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji o nabavi.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, javni je naručitelj obvezan u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi odrediti hoće li koristiti tu mogućnost.

(3)Javni naručitelj obvezan je ponuditeljima koji neće biti pozvani u sljedeću fazu postupka dostaviti odluku o odbijanju ponude.

(4)Javni naručitelj obvezan je u pisanom obliku istodobno obavijestiti sve ponuditelje čije ponude nisu odbijene o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili druge dokumentacije o nabavi, osim onih koje predstavljaju minimalne zahtjeve, te omogućiti da ponuditelji imaju dovoljno vremena za pripremu i ponovno podnošenje izmijenjenih ponuda, ako je potrebno. Članak 103.

(1)Javni naručitelj obvezan je preostale ponuditelje obavijestiti o zaključenju pregovora te odrediti jedinstveni rok za podnošenje konačnih ponuda.

(2)Javni naručitelj obvezan je provjeriti jesu li konačne ponude u skladu s minimalnim zahtjevima iz dokumentacije o nabavi, ocijeniti konačne ponude te na temelju kriterija za odabir ponude dodijeliti ugovor. POGLAVLJE

1. NATJECATELJSKI DIJALOG Članak
2. Javni naručitelj smije koristiti natjecateljski dijalog za nabavu radova, robe ili usluga pod uvjetima iz članka
3. ovoga Zakona. Članak 105.

(1)Javni naručitelj koji namjerava dodijeliti ugovor o javnoj nabavi u natjecateljskom dijalogu obvezan je objaviti poziv na nadmetanje.

(2)Iznimno, u slučaju iz članka

1. stavka
2. točke
3. javni naručitelj nije obvezan objaviti poziv na nadmetanje ako u taj postupak pozove samo ponuditelje koji su prethodno sudjelovali u otvorenom ili ograničenom postupku i koji zadovoljavaju kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta te koji su tijekom prethodnog postupka dostavili ponude u skladu s formalnim zahtjevima postupka javne nabave. Članak
4. Javni naručitelj obvezan je u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji navesti svoje potrebe i zahtjeve, odrediti kriterije za odabir ponude te indikativni vremenski okvir. Članak
5. U natjecateljskom dijalogu svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje u roku za dostavu zahtjeva. Članak 108.

(1)Javni naručitelj na temelju uvjeta iz dokumentacije o nabavi ocjenjuje pravodobno dostavljene zahtjeve za sudjelovanje te o tome sastavlja zapisnik.

(2)Javni naručitelj može ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na sudjelovanje u dijalogu.

(3)Javni naručitelj obvezan je natjecateljima koji neće biti pozvani na sudjelovanje u dijalogu dostaviti odluku o nedopustivosti sudjelovanja. Članak 109. U dijalogu mogu sudjelovati samo oni natjecatelji koje javni naručitelj pozove na dijalog. Članak 110.

(1)Javni naručitelj s odabranim natjecateljima započinje dijalog s ciljem pronalaženja i utvrđivanja jednog ili više rješenja koja najbolje udovoljavaju njegovim potrebama te o tome sastavlja zapisnik.

(2)Tijekom dijaloga javni naručitelj može s odabranim natjecateljima razmotriti sve značajke nabave, s time da mora osigurati jednako postupanje prema svim sudionicima, a posebice ne smije davati informacije na diskriminirajući način kojima bi se moglo pogodovati pojedinim sudionicima u odnosu na druge.

(3)Sadržaj, način izrade i dostave zapisnika o vođenju dijaloga propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom. Članak 111.

(1)Javni naručitelj može dijalog provoditi u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se raspravlja tijekom faze dijaloga, primjenjujući kriterije za odabir ponude navedene u pozivu na nadmetanje ili u opisnoj dokumentaciji.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi odrediti hoće li koristiti tu mogućnost. Članak 112.

(1)Javni naručitelj nastavlja dijalog sve dok ne utvrdi jedno ili više rješenja koja mogu zadovoljiti njegove potrebe.

(2)Javni naručitelj obvezan je sudionicima koji neće biti pozvani u sljedeću fazu dijaloga dostaviti odluku o odbijanju rješenja.

(3)Javni naručitelj obvezan je preostale sudionike obavijestiti o zaključenju dijaloga te ih istodobno pozvati da dostave konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja predstavljenih i pobliže objašnjenih tijekom dijaloga. Članak 113.

(1)Konačne ponude moraju sadržavati sve zahtijevane elemente nužne za izvršenje projekta.

(2)Javni naručitelj može tražiti od ponuditelja da razjasne, preciziraju i prilagode konačne ponude ili pruže dodatne podatke, ali to ne smije uključivati izmjene osnovnih značajki konačne ponude ili dokumentacije o nabavi na temelju koje je dostavljena konačna ponuda, ako bi takve izmjene mogle dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja ili imati diskriminirajući učinak.

(3)Javni naručitelj obvezan je ocijeniti konačne ponude na temelju kriterija za odabir ponude navedenih u pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji. Članak

1. U natjecateljskom dijalogu kriterij za odabir ponude je isključivo najbolji omjer cijene i kvalitete. Članak
2. Nakon ocjene konačnih ponuda javni naručitelj može voditi pregovore s ponuditeljem za kojeg je utvrdio da je podnio ponudu koja predstavlja najbolji omjer cijene i kvalitete, kako bi se potvrdile financijske obveze ili drugi uvjeti sadržani u ponudi utanačivanjem uvjeta ugovora, pod uvjetom da to nema učinak materijalne izmjene osnovnih značajki ponude ili javne nabave, uključujući potrebe i zahtjeve utvrđene u pozivu na nadmetanje ili u opisnoj dokumentaciji te da se ne narušava tržišno natjecanje niti uzrokuje diskriminaciju. Članak
3. Javni naručitelji mogu predvidjeti nagrade ili isplate za sudionike u dijalogu. POGLAVLJE
4. PARTNERSTVO ZA INOVACIJE Članak
5. Partnerstvo za inovacije teži razvoju inovativne robe, usluga ili radova te njihovoj naknadnoj nabavi, pod uvjetom da su u skladu s razinama izvedbe i maksimalnim troškovima dogovorenima između javnog naručitelja i sudionikā. Članak
6. Javni naručitelj koji namjerava dodijeliti ugovor o javnoj nabavi u partnerstvu za inovacije obvezan je objaviti poziv na nadmetanje. Članak 119.

(1)Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi odrediti potrebe za inovativnom robom, uslugom ili radovima i navesti koji elementi iz opisa čine minimalne zahtjeve koje sve ponude trebaju zadovoljiti.

(2)Podaci u dokumentaciji o nabavi moraju biti dovoljno jasni i precizni kako bi gospodarski subjekti mogli prepoznati prirodu i opseg traženog rješenja te odlučiti hoće li podnijeti zahtjev za sudjelovanje.

(3)Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi odrediti na koji će se način urediti prava intelektualnog vlasništva.

(4)Javni naručitelj može uspostaviti partnerstvo za inovacije s jednim ili više partnera, provodeći odvojene aktivnosti istraživanja i razvoja. Članak 120. U partnerstvu za inovacije svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje u roku za dostavu zahtjeva. Članak 121.

(1)Javni naručitelj na temelju uvjeta iz dokumentacije o nabavi ocjenjuje pravodobno dostavljene zahtjeve za sudjelovanje te o tome sastavlja zapisnik.

(2)Javni naručitelj može ograničiti broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na sudjelovanje u partnerstvu.

(3)Javni naručitelj obvezan je natjecateljima koji neće biti pozvani na sudjelovanje u partnerstvu dostaviti odluku o nedopustivosti sudjelovanja. Članak 122.

(1)Partnerstvo za inovacije strukturirano je u uzastopnim fazama, poštujući redoslijed koraka u procesu istraživanja i inovacija koji mogu uključiti proizvodnju robe, pružanje usluga ili dovršenje radova.

(2)U postupku partnerstva za inovacije utvrđuju se privremeni ciljevi koje partneri trebaju ostvariti u pojedinoj fazi te plaćanje naknade u odgovarajućim obrocima.

(3)Na osnovi tih ciljeva javni naručitelj nakon svake faze može raskinuti partnerstvo za inovacije ili, u slučaju partnerstva za inovacije s nekoliko partnera, smanjiti broj partnera raskidanjem pojedinačnih ugovora, pod uvjetom da je to naveo u dokumentaciji o nabavi, kao i uvjete za njihovo korištenje. Članak 123. Inicijalnu ponudu mogu dostaviti samo oni natjecatelji koje javni naručitelj pozove na dostavu inicijalne ponude. Članak 124.

(1)Osim ako je drukčije određeno ovim poglavljem, javni naručitelj pregovara o inicijalnim i svim sljedećim ponudama s ponuditeljima kako bi poboljšali njihov sadržaj, osim u slučaju konačne ponude, te o tome sastavlja zapisnik.

(2)O minimalnim zahtjevima i kriterijima za odabir ponude iz dokumentacije o nabavi nije dopušteno pregovarati.

(3)Sadržaj, način izrade i dostave zapisnika o vođenju pregovora propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom. Članak 125. Javni naručitelj obvezan je osigurati jednako postupanje prema svim ponuditeljima tijekom pregovora te ne smije pružati informacije na diskriminirajući način kojima bi se moglo pogodovati pojedinim ponuditeljima na štetu drugih. Članak 126.

(1)Javni naručitelj može pregovore provoditi u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati, primjenjujući kriterije za odabir ponude navedene u pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji o nabavi.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi odrediti hoće li koristiti tu mogućnost.

(3)Javni naručitelj obvezan je ponuditeljima koji neće biti pozvani u sljedeću fazu postupka dostaviti odluku o odbijanju ponude.

(4)Javni naručitelj obvezan je u pisanom obliku istodobno obavijestiti sve ponuditelje čije ponude nisu odbijene o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili druge dokumentacije o nabavi, osim onih koje predstavljaju minimalne zahtjeve, te omogućiti da ponuditelji imaju dovoljno vremena za pripremu i ponovno podnošenje izmijenjenih ponuda, ako je potrebno. Članak 127. Javni naručitelj obvezan je preostale ponuditelje obavijestiti o zaključenju pregovora te odrediti jedinstveni rok za podnošenje bilo kakvih novih ili revidiranih ponuda. Članak 128.

(1)Javni naručitelj pri odabiru natjecatelja posebno primjenjuje kriterije koji se odnose na sposobnost natjecatelja u području istraživanja i razvoja te razvoju i provedbi inovativnih rješenja.

(2)Samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove slijedom svoje ocjene zatraženih informacija mogu dostaviti istraživačke i inovativne projekte kojima je cilj udovoljiti potrebama koje je naveo javni naručitelj, a koja postojeća rješenja ne zadovoljavaju. Članak 129.

(1)Javni naručitelj obvezan je osigurati da struktura partnerstva, a posebno trajanje i vrijednost pojedinih faza, odražava razinu inovacije ponuđenog rješenja, kao i tijek aktivnosti istraživanja i razvoja koje su potrebne za razvoj inovativnog rješenja koje još nije dostupno na tržištu.

(2)Procijenjena vrijednost robe, usluga ili radova ne smije biti nerazmjerna u odnosu na ulaganja koja su potrebna za njihov razvoj. Članak

1. U partnerstvu za inovacije kriterij za odabir ponude je isključivo najbolji omjer cijene i kvalitete. POGLAVLJE
2. PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE Članak 131.

(1)Javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi: 1. ako nije podnesena nijedna ponuda ili nijedna prikladna ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku, ili nijedan zahtjev za sudjelovanje, ili nijedan prikladan zahtjev za sudjelovanje u ograničenom postupku, pod uvjetom da početni ugovorni uvjeti iz otvorenog ili ograničenog postupka nisu bitno izmijenjeni 2. ako samo određeni gospodarski subjekt može izvoditi radove, isporučiti robu ili pružiti usluge iz bilo kojeg od sljedećih razloga:

1. a)cilj nabave je stvaranje ili stjecanje jedinstvenog umjetničkog djela ili umjetničke izvedbe
2. b)nepostojanje tržišnog natjecanja iz tehničkih razloga, ili
3. c)zbog zaštite isključivih prava, uključujući prava intelektualnog vlasništva 3. u onoj mjeri u kojoj je to prijeko potrebno ako, iz razloga iznimne žurnosti izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti, nije moguće pridržavati se rokova propisanih za otvorene ili ograničene postupke ili natjecateljske postupke uz pregovore, s time da okolnosti na koje se poziva javni naručitelj za opravdanje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti uzrokovane njegovim postupanjem.

(2)Razlozi iz stavka 1. točke 2. podtočaka

1. b)i
2. c)ovoga članka mogu se primijeniti samo ako ne postoji razumna alternativa ili zamjena, a nepostojanje tržišnog natjecanja nije rezultat namjere da se određenom gospodarskom subjektu neopravdano da prednost ili ga se stavi u nepovoljan položaj.

(3)U slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, javni naručitelj je obvezan Europskoj komisiji poslati izvješće o postupku javne nabave ako ga zatraži. Članak 132. Javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi robe: 1. ako se proizvodi proizvode isključivo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja, pod uvjetom da se proizvedenom količinom proizvoda ne ostvaruje tržišna isplativost ili pokriće troškova istraživanja i razvoja 2. za dodatne isporuke od strane isporučitelja iz osnovnog ugovora koje su namijenjene ili kao djelomična zamjena robe ili instalacija, ili kao proširenje postojeće robe ili instalacija, ako bi promjena isporučitelja obvezala javnog naručitelja da nabavi robu koja ima drukčije tehničke značajke, što bi rezultiralo neusklađenošću ili nerazmjernim tehničkim poteškoćama u radu i održavanju, s time da trajanje takvih ugovora, kao i ugovora koji se ponavljaju ne smije biti duže od tri godine 3. za robu koja kotira i koja se nabavlja na burzi robe 4. za kupnju robe ili usluga po posebno povoljnim uvjetima, bilo od isporučitelja koji trajno obustavlja ili je obustavio poslovne djelatnosti bilo od stečajnog upravitelja ili likvidatora u okviru odgovarajućeg postupka, nagodbe s vjerovnicima ili drugog sličnog postupka prema propisima države poslovnog nastana gospodarskog subjekta. Članak 133. Javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi usluga: 1. ako predmetni ugovor slijedi projektni natječaj proveden u skladu s odredbama ovoga Zakona i dodjeljuje se, u skladu s pravilima predviđenima u projektnom natječaju, pobjedniku ili jednom od pobjednika toga natječaja; u potonjem slučaju svi se pobjednici pozivaju na pregovaranje 2. za nove usluge koje se sastoje od ponavljanja sličnih usluga koje se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim je javni naručitelj već sklopio izvorni ugovor, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. a)takve su usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen izvorni ugovor
2. b)izvorni ugovor je sklopljen na temelju postupka javne nabave sukladno ovom Zakonu
3. c)u dokumentaciji o nabavi za izvorni ugovor bio je naveden opseg mogućih usluga koje će se ponavljati te uvjeti pod kojima se one dodjeljuju
4. d)u pozivu na nadmetanje za izvorni ugovor bila je predviđena mogućnost primjene ovoga postupka
5. e)pri određivanju procijenjene vrijednosti nabave za izvorni ugovor uračunana je ukupna procijenjena vrijednosti novih usluga koje će se ponavljati, te
6. f)ovaj se postupak odvija u roku od tri godine od sklapanja izvornog ugovora. Članak 134. Javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnim radovima za nove radove koji se sastoje od ponavljanja sličnih radova koji se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim je javni naručitelj već sklopio izvorni ugovor, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: 1. takvi su radovi u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen izvorni ugovor 2. izvorni ugovor je sklopljen na temelju postupka javne nabave sukladno ovom Zakonu 3. u dokumentaciji o nabavi za izvorni ugovor bio je naveden opseg mogućih radova koji će se ponavljati te uvjeti pod kojima se oni dodjeljuju 4. u pozivu na nadmetanje za izvorni ugovor bila je predviđena mogućnost primjene ovoga postupka 5. pri određivanju procijenjene vrijednosti nabave za izvorni ugovor uračunana je ukupna procijenjena vrijednosti novih radova koji će se ponavljati, te 6. ovaj se postupak odvija u roku od tri godine od sklapanja izvornog ugovora. Članak 135.

(1)Javni naručitelj koji namjerava dodijeliti ugovor o javnoj nabavi u pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje obvezan je u pisanom obliku pozvati jednog ili, ako je moguće, više gospodarskih subjekata na dostavu inicijalne ponude.

(2)Pozivu na dostavu inicijalne ponude prilaže se dokumentacija o nabavi. Članak 136. Inicijalnu ponudu mogu dostaviti samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove na dostavu inicijalne ponude. Članak 137.

(1)Javni naručitelj pregovara o inicijalnim i svim sljedećim ponudama s ponuditeljima kako bi poboljšali njihov sadržaj, osim u slučaju konačne ponude, te o tome sastavlja zapisnik.

(2)O minimalnim zahtjevima i kriterijima za odabir ponude iz dokumentacije o nabavi nije dopušteno pregovarati.

(3)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj može dodijeliti ugovor o javnoj nabavi na temelju inicijalnih ponuda, bez vođenja pregovora, ako je takvu mogućnost predvidio u dokumentaciji o nabavi.

(4)Sadržaj, način izrade i dostave zapisnika o vođenju pregovora propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom. Članak 138. Javni naručitelj obvezan je osigurati jednako postupanje prema svim ponuditeljima tijekom pregovora te ne smije pružati informacije na diskriminirajući način kojim bi se moglo pogodovati pojedinim ponuditeljima na štetu drugih. Članak 139.

(1)Javni naručitelj može pregovore provoditi u uzastopnim fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati, primjenjujući kriterije za odabir ponude navedene u dokumentaciji o nabavi.

(2)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi odrediti hoće li koristiti tu mogućnost.

(3)Javni naručitelj obvezan je ponuditeljima koji neće biti pozvani u sljedeću fazu postupka dostaviti odluku o odbijanju ponude.

(4)Javni naručitelj obvezan je u pisanom obliku istodobno obavijestiti sve ponuditelje čije ponude nisu odbijene o svim izmjenama tehničkih specifikacija ili druge dokumentacije o nabavi, osim onih koje predstavljaju minimalne zahtjeve, te omogućiti da ponuditelji imaju dovoljno vremena za pripremu i ponovno podnošenje izmijenjenih ponuda, ako je potrebno. Članak 140.

(1)Javni naručitelj obvezan je preostale ponuditelje obavijestiti o zaključenju pregovora te odrediti jedinstveni rok za podnošenje konačnih ponuda.

(2)Javni naručitelj obvezan je provjeriti jesu li konačne ponude u skladu s minimalnim zahtjevima iz dokumentacije o nabavi, ocijeniti konačne ponude te na temelju kriterija za odabir ponude donijeti odluku o odabiru. Članak 141.

(1)Nakon donošenja odluke o odabiru javni naručitelj može poslati obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost na objavu.

(2)Objava obavijesti za dobrovoljnu ex ante transparentnost ima učinak dostave odluke o odabiru.

(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odluka se smatra dostavljenom istekom dana objave.

(4)Ako javni naručitelj ne pošalje na objavu obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost, obvezan je odluku o odabiru dostaviti ponuditeljima. Članak

1. Javni naručitelj obvezan je, sukladno članku
2. ovoga Zakona, za svaki pojedini ugovor čuvati svu potrebnu dokumentaciju i informacije kojima se obrazlažu posebni slučajevi i okolnosti za primjenu pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje. POGLAVLJE
3. SMANJENJE BROJA SPOSOBNIH NATJECATELJA, PONUDA I RJEŠENJA ODJELJAK A SMANJENJE BROJA SPOSOBNIH NATJECATELJA Članak 143.

(1)Javni naručitelj može u ograničenom postupku, natjecateljskom postupku uz pregovore, natjecateljskom dijalogu i partnerstvu za inovacije ograničiti broj sposobnih natjecatelja koji udovoljavaju kriterijima za odabir gospodarskog subjekta koje će pozvati na dostavu ponude ili na sudjelovanje u dijalogu, pod uvjetom da na raspolaganju ima dovoljan broj sposobnih natjecatelja.

(2)Ako koristi mogućnost iz stavka

1. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je u pozivu na nadmetanje navesti objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koje namjerava primijeniti za smanjivanje broja sposobnih natjecatelja, minimalan broj sposobnih natjecatelja sukladno stavku
2. ovoga članka koje namjerava pozvati te, po potrebi, maksimalan broj.

(3)Javni naručitelj obvezan je pozvati minimalno pet sposobnih natjecatelja u ograničenom postupku, odnosno minimalno tri sposobna natjecatelja u natjecateljskom postupku uz pregovore, natjecateljskom dijalogu i partnerstvu za inovacije, s time da broj pozvanih sposobnih natjecatelja mora biti dovoljan da se osigura istinsko natjecanje.

(4)Iznimno od stavka 3. ovoga članaka, ako je broj natjecatelja koji zadovoljavaju minimalne razine sposobnosti kriterija za odabir gospodarskog subjekta manji od minimalnog broja koji je naveden u obavijesti o nadmetanju, javni naručitelj može nastaviti postupak pozivanjem sposobnih natjecatelja, ako je u dokumentaciji o nabavi bila predviđena takva mogućnost.

(5)Javni naručitelj ne smije pozvati druge gospodarske subjekte koji nisu dostavili zahtjev za sudjelovanje ili natjecatelje koji nemaju tražene sposobnosti. ODJELJAK B POZIV ODABRANIM NATJECATELJIMA Članak 144.

(1)Javni naručitelj obvezan je istodobno u pisanom obliku pozvati sve odabrane natjecatelje u ograničenom postupku, natjecateljskom postupku uz pregovore, partnerstvu za inovacije i pregovaračkom postupku bez prethodne objave poziva na nadmetanje da dostave svoje ponude ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, da sudjeluju u dijalogu.

(2)Poziv se dostavlja svakom pojedinom natjecatelju zasebno na način da nema uvid u podatke o ostalim odabranim natjecateljima, a sadržava informacije iz Priloga IX. točke 1. ovoga Zakona te elektroničku adresu na kojoj je dokumentacija o nabavi izravno dostupna elektroničkim sredstvima.

(3)U slučaju iz članka 233. ovoga Zakona pozivu se prilaže dokumentacija o nabavi, osim ako nije već na neki drugi način bila dostupna odabranim natjecateljima. ODJELJAK C SMANJENJE BROJA PONUDA I RJEŠENJA Članak 145.

(1)Ako javni naručitelj u natjecateljskom postupku uz pregovore koristi mogućnost smanjenja broja ponuda o kojima se treba pregovarati ili mogućnost smanjenja broja rješenja koja se trebaju razmotriti u natjecateljskom dijalogu, čini to primjenjujući kriterije za odabir ponude koji su navedeni u dokumentaciji o nabavi.

(2)Broj ponuda, rješenja ili sposobnih natjecatelja u završnoj fazi mora biti dovoljan da se osigura istinsko natjecanje, pod uvjetom da postoji dovoljan broj ponuda, rješenja ili sposobnih natjecatelja.

(3)Ako na osnovi smanjenja broja ponuda ili rješenja preostane samo jedan sposoban natjecatelj, u zaključnoj fazi dopušteno je pregovarati, odnosno voditi dijalog i samo s jednim natjecateljem. GLAVA II. TEHNIKE I INSTRUMENTI ZA ELEKTRONIČKU I ZBIRNU NABAVU POGLAVLJE 1. OKVIRNI SPORAZUM Članak 146.

(1)Javni naručitelj može sklapati okvirne sporazume primjenjujući postupke propisane ovim Zakonom, osim pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje na temelju uvjeta iz članka

1. stavka
2. točke
3. podtočaka a) i b), članka
4. stavka
5. točke 3., članka
6. stavka
7. točaka
8. i 4., članaka
9. i
10. ovoga Zakona.

(2)Okvirni sporazum ne smije se zlorabiti ili primjenjivati na način kako bi se spriječilo, ograničilo ili narušilo tržišno natjecanje. Članak 147.

(1)Okvirni sporazum ne smije se sklopiti na rok dulji od četiri godine, osim u iznimnim, valjano opravdanim slučajevima vezanim uz predmet nabave koje javni naručitelj mora obrazložiti.

(2)Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopiti prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje pojedinog ugovora ne smije biti dulje od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen. Članak 148.

(1)Okvirni sporazum može se sklopiti s jednim ili više gospodarskih subjekata.

(2)Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata ne obvezuje stranke na sklapanje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma, a okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom obvezuje stranke na izvršenje okvirnog sporazuma ako je tako javni naručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi. Članak

1. Javni naručitelj obvezan je u pozivu na nadmetanje navesti da će sklopiti okvirni sporazum te navesti broj gospodarskih subjekata s kojima namjerava sklopiti okvirni sporazum. Članak
2. Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi navesti obvezuje li okvirni sporazum stranke na izvršenje okvirnog sporazuma, postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te, u slučaju središnje ili zajedničke nabave, naznačiti koji su sve javni naručitelji obuhvaćeni okvirnim sporazumom. Članak
3. Ugovori na temelju okvirnog sporazuma smiju se sklapati samo između onih javnih naručitelja u čije je ime okvirni sporazum sklopljen i koji su u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi bili jasno naznačeni te gospodarskih subjekata koje su stranke sklopljenog okvirnog sporazuma. Članak 152.

(1)Javni naručitelj koji namjerava sklopiti okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata smije sklopiti okvirni sporazum i s manjim brojem gospodarskih subjekata, odnosno s jednim gospodarskim subjektom, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. u postupku javne nabave nije postignut unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata ili valjanih ponuda
2. u dokumentaciji o nabavi bila je predviđena takva mogućnost te određen postupak za dodjelu ugovora na temelju okvirnog sporazuma u tom slučaju.

(2)Pri sklapanju ugovora na temelju okvirnog sporazuma stranke ne smiju mijenjati bitne uvjete okvirnog sporazuma. Članak 153.

(1)Ugovori na temelju okvirnog sporazuma za ukupni ili dio predmeta nabave dodjeljuju se u skladu s odredbama ovoga članka.

(2)Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjeljuju se prema uvjetima utvrđenim u okvirnom sporazumu.

(3)Javni naručitelj u slučaju iz stavka 2. ovoga članka može u pisanom obliku od gospodarskog subjekta koji je stranka okvirnog sporazuma zatražiti da dopuni svoju ponudu, ako je to nužno.

(4)Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjeljuju se na jedan od sljedećih načina:

1. bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvjetima utvrđenima u okvirnom sporazumu, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objektivni uvjeti za odabir gospodarskog subjekta iz okvirnog sporazuma koji će izvršavati ugovor, a koji uvjeti su bili navedeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum
2. djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja sukladno točki
3. ovoga stavka, a djelomično s ponovnom provedbom nadmetanja sukladno točki
4. ovoga stavka, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum predvidio korištenje ovakve mogućnosti, odredio objektivne kriterije za izbor hoće li se provoditi ponovno nadmetanje ili će se ugovor dodijeliti bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvjeti mogu biti predmet ponovne provedbe nadmetanja
5. ponovnom provedbom nadmetanja između gospodarskih subjekata stranaka okvirnog sporazuma, ako u okvirnom sporazumu nisu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe.

(5)Odredba stavka

1. točke
2. ovoga članka može se primijeniti na bilo koju grupu okvirnog sporazuma za koju su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe, neovisno o tome jesu li svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe utvrđeni za druge grupe.

(6)Javni naručitelj provodi nadmetanja iz stavka

1. točaka
2. i
3. ovoga članka na temelju istih uvjeta primijenjenih za dodjelu okvirnog sporazuma te ako je nužno na temelju preciznije definiranih uvjeta, kao i na temelju drugih uvjeta iz dokumentacije o nabavi za okvirni sporazum ako je prikladno, u skladu sa sljedećim postupkom:
4. javni naručitelj obvezan je za svaki ugovor koji dodjeljuje pozvati u pisanom obliku sve gospodarske subjekte iz okvirnog sporazuma
5. javni naručitelj obvezan je za svaki ugovor koji dodjeljuje odrediti dovoljno dugi rok za dostavu ponuda, uzimajući u obzir čimbenike poput složenosti predmeta nabave te vremena potrebnog za pripremu i izradu ponude
6. ponude se dostavljaju u pisanom obliku, a njihov sadržaj mora biti tajan sve dok ne istekne rok za dostavu ponuda
7. javni naručitelj dodjeljuje pojedinačni ugovor ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum
8. javni naručitelj obvezan je odluku o odabiru ili poništenju dostaviti svim gospodarskim subjektima koji su stranke okvirnog sporazuma. POGLAVLJE
9. DINAMIČKI SUSTAV NABAVE Članak
10. Javni naručitelj može za uobičajene predmete nabave koji su općedostupni na tržištu koristiti dinamički sustav nabave. Članak 155.

(1)Javni naručitelj uspostavlja i vodi dinamički sustav nabave kao potpuno elektronički proces koji je tijekom cijelog razdoblja trajanja sustava otvoren svim gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije za odabir gospodarskog subjekta, bez naknade.

(2)Sva komunikacija u okviru dinamičkog sustava nabave provodi se isključivo elektroničkim sredstvima.

(3)Dinamički sustav nabave može se podijeliti u kategorije robe, radova ili usluga koje su objektivno definirane na temelju značajki nabave koja će se provoditi u okviru dotične kategorije, u kojem slučaju je javni naručitelj obvezan odrediti kriterije za odabir gospodarskog subjekta za svaku kategoriju.

(4)Značajke nabave mogu se odnositi na najveći dozvoljeni opseg ugovora koji će se sklapati tijekom trajanja dinamičkog sustava nabave ili na posebna zemljopisna područja u kojima će se dotični ugovori izvršavati. Članak 156. Javni naručitelj pri nabavi u okviru dinamičkog sustava nabave primjenjuje pravila ograničenog postupka javne nabave na odgovarajući način, ako nije drukčije propisano ovim poglavljem. Članak 157.

(1)U dinamičkom sustavu nabave svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje tijekom čitavog razdoblja njegova trajanja, a svi natjecatelji koji udovoljavaju kriterijima za odabir gospodarskog subjekta imaju pristup sustavu tijekom čitavog razdoblja njegova trajanja.

(2)Javni naručitelj u dinamičkom sustavu nabave ne smije ograničiti broj sposobnih natjecatelja. Članak

1. Javni naručitelj radi dodjele ugovora o javnoj nabavi u okviru dinamičkog sustava nabave obvezan je:
2. objaviti poziv na nadmetanje u kojem navodi da uspostavlja dinamički sustav nabave te razdoblje njegova trajanja
3. u dokumentaciji o nabavi navesti najmanje informacije o prirodi i procijenjenoj količini predviđenih zasebnih nabava te sve potrebne informacije u vezi s dinamičkim sustavom nabave, uključujući informacije kako se dinamički sustav nabave vodi, elektroničku opremu koja se koristi te tehničke priključke i specifikacije
4. navesti podjelu na kategorije robe, radova ili usluga te značajke koje ih definiraju, ako je primjenjivo
5. osigurati neograničen, potpun i izravan pristup dokumentaciji o nabavi elektroničkim sredstvima komunikacije tijekom čitavog razdoblja trajanja dinamičkog sustava nabave. Članak 159.

(1)Javni naručitelj obvezan je ocijeniti pristigle zahtjeve za sudjelovanje u sustavu u skladu s kriterijima za odabir gospodarskog subjekta u roku od deset radnih dana od dana njihova zaprimanja.

(2)Iznimno, rok za ocjenu zahtjeva može se produljiti na 15 radnih dana ako je to opravdano u konkretnom slučaju, posebice radi potrebe proučavanja dodatne dokumentacije ili radi provjere jesu li ispunjeni kriteriji za odabir gospodarskog subjekta.

(3)Neovisno o stavcima

1. i
2. ovoga članka, dokle god se ne pošalje poziv na dostavu ponuda za prvu zasebnu nabavu u okviru dinamičkog sustava nabave, javni naručitelj može produljiti rok za ocjenu zahtjeva za sudjelovanje pod uvjetom da nije poslao niti jedan poziv na dostavu ponuda te da je u dokumentaciji o nabavi odredio za koliko će produljiti rok za ocjenu zahtjeva koji namjerava primijeniti. Članak
3. Nakon ocjene zahtjeva za sudjelovanje, javni naručitelj obvezan je gospodarskom subjektu bez odgode dostaviti obavijest o pristupu dinamičkom sustavu nabavi ili odluku o nedopustivosti sudjelovanja. Članak 161.

(1)Javni naručitelj obvezan je istodobno, elektroničkim sredstvima komunikacije, pozvati sve odabrane natjecatelje koji imaju pristup dinamičkom sustavu nabave da dostave ponudu za svaku zasebnu nabavu u okviru sustava u skladu s člankom 144. ovoga Zakona.

(2)Ako je dinamički sustav nabave podijeljen na kategorije robe, radova ili usluga, javni naručitelj obvezan je pozvati sve odabrane natjecatelje koji imaju pristup kategoriji koja odgovara dotičnoj zasebnoj nabavi da dostave ponudu. Članak

1. Javni naručitelj dodjeljuje ugovor o javnoj nabavi u okviru dinamičkog sustava nabave ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu na temelju kriterija za odabir ponude koji su navedeni u pozivu na nadmetanje, s time da se ti kriteriji mogu preciznije odrediti u pozivu na dostavu ponuda. Članak
2. Javni naručitelj može u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja trajanja dinamičkog sustava nabave od odabranih natjecatelja koji imaju pristup sustavu zahtijevati dostavu obnovljene i ažurirane europske jedinstvene dokumentacije o nabavi u roku od pet radnih dana od dana dostave zahtjeva natjecatelju. Članak
3. Odredbe članka
4. ovoga Zakona primjenjuju se tijekom čitavog razdoblja trajanja dinamičkog sustava nabave. Članak
5. Ako javni naručitelj tijekom trajanja dinamičkog sustava nabave izmijeni razdoblje trajanja sustava, obvezan je objaviti ispravak poziva na nadmetanje. Članak
6. Nakon okončanja dinamičkog sustava nabave javni naručitelj je obvezan objaviti obavijest o dodjeli ugovora. POGLAVLJE
7. ELEKTRONIČKA DRAŽBA Članak 167.

(1)Javni naručitelj može u otvorenom, ograničenom ili natjecateljskom postupku uz pregovore te u ponovljenoj provedbi nadmetanja za stranke okvirnog sporazuma iz članka

1. stavka
2. točaka
3. ili
4. ovoga Zakona, kao i za dodjelu ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave odrediti da sklapanju ugovora o javnoj nabavi prethodi elektronička dražba ako se sadržaj dokumentacije o nabavi, a posebno tehničke specifikacije predmeta nabave mogu precizno utvrditi.

(2)Određeni ugovori o javnoj nabavi usluga ili radova predmet kojih je intelektualni rad, poput projektiranja radova, a koji se ne mogu rangirati pomoću automatskih metoda ocjene, ne mogu biti predmetom elektroničke dražbe. Članak

1. Javni naručitelj koji namjerava provesti elektroničku dražbu obvezan je to navesti u pozivu na nadmetanje te u dokumentaciji o nabavi navesti najmanje informacije iz Priloga VI. ovoga Zakona. Članak
2. Javni naručitelj obvezan je prije započinjanja elektroničke dražbe izvršiti punu početnu ocjenu ponuda u skladu s uvjetima iz dokumentacije o nabavi vezanim uz tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta te kriterije za odabir ponude, o čemu sastavlja zapisnik. Članak 170.

(1)Elektronička dražba provodi se nakon početne potpune ocjene ponuda, kao elektronički proces koji se ponavlja, u kojemu se predstavljaju nove cijene, izmijenjene naniže, ili nove vrijednosti određenih elemenata ponude te omogućava rangiranje ponuda pomoću automatskih metoda ocjene.

(2)Elektronička dražba temelji se na jednom od sljedećih elemenata ponude:

1. isključivo na cijenama ako se ugovor dodjeljuje samo na temelju cijene, ili
2. na cijenama ili na novim vrijednostima značajki ponuda navedenim u dokumentaciji o nabavi ako se ugovor dodjeljuje na temelju najboljeg omjera između cijene i kvalitete ili na temelju najnižeg troška primjenom pristupa isplativosti. Članak
3. Javni naručitelj obvezan je istodobno, elektroničkim sredstvima komunikacije, pozvati sve ponuditelje koji su predali valjane ponude na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi koristeći, na određeni datum i u određeno vrijeme, poveznice u skladu s uputama navedenima u pozivu. Članak
4. Elektronička dražba može se provoditi u više uzastopnih faza. Članak
5. Elektronička dražba ne smije započeti prije isteka dva radna dana od dana slanja poziva na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi. Članak 174.

(1)Javni naručitelj obvezan je uz poziv na elektroničku dražbu priložiti rezultat pune početne ocjene relevantne ponude pojedinog ponuditelja.

(2)Poziv sadržava matematičku formulu koja se koristi u elektroničkoj dražbi kako bi se odredile automatske promjene u rangiranju na osnovi ponuđenih novih cijena ili novih vrijednosti.

(3)Matematička formula sadržava ponder svih kriterija ekonomski najpovoljnije ponude utvrđenih u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi, osim ako je cijena jedini kriterij, pri čemu se svi rasponi unaprijed svode na određenu vrijednost.

(4)Ako je dopušteno podnošenje varijanti ponude, za svaku se varijantu određuje zasebna matematička formula. Članak 175.

(1)Javni naručitelj obvezan je tijekom svake pojedine faze elektroničke dražbe svim ponuditeljima trenutačno slati najmanje onoliko podataka koliko je potrebno da im omogući određivanje njihova relativnog ranga u odnosu na druge ponuditelje u bilo kojem trenutku.

(2)Javni naručitelj može ponuditeljima slati i druge informacije u vezi s drugim ponuđenim cijenama ili vrijednostima ako je takvu mogućnost odredio u dokumentaciji o nabavi.

(3)Javni naručitelj može u bilo kojem trenutku objaviti broj ponuditelja u pojedinoj fazi dražbe.

(4)Javni naručitelj ne smije otkriti identitet ponuditelja do završetka elektroničke dražbe. Članak 176.

(1)Javni naručitelj obvezan je završiti elektroničku dražbu na jedan od sljedećih načina:

1. u prethodno određenom vremenskom trenutku (datum i vrijeme)
2. kada više nema dostavljenih novih cijena ili novih vrijednosti koje ispunjavaju uvjete koji se odnose na minimalne razlike, pod uvjetom da je proteklo prethodno određeno vrijeme koje mora proteći nakon zaprimanja posljednje ponude prije nego što će se završiti elektronička dražba
3. ako su provedene sve faze elektroničke dražbe.

(2)Ako javni naručitelj namjerava završiti elektroničku dražbu na način iz stavka

1. točke
2. ovoga članka u kombinaciji s načinom završetka iz stavka
3. točke
4. ovoga članka, obvezan je u pozivu na nadmetanje odrediti za svaku pojedinu fazu elektroničke dražbe vrijeme koje mora proteći nakon zaprimanja posljednje ponude prije nego što će završiti elektroničku dražbu. Članak
5. Nakon završetka elektroničke dražbe javni naručitelj bez odgode objavljuje naziv i rang svih ponuditelja koji su sudjelovali u dražbi te na temelju kriterija za odabir ponude i rezultata elektroničke dražbe dodjeljuje ugovor o javnoj nabavi. Članak
6. Ako se elektronička dražba iz bilo ko