Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita

(95), Međunarodnim kodeksom za načine protupožarnog ispitivanja (FTP Kodeks), usvojen Rezolucijom MSC.307

(88)i Međunarodnim kodeksom za protupožarne sigurnosne sustave (FSS Kodeks), usvojen Rezolucijom MSC.98

(73), kako je zadnje izmijenjen Rezolucijom MSC.367

(93).

1. Sastavni dio ovih Pravila su prilozi: – Prilog 1: »Opći zahtjevi«; – Prilog 2: »Ciljevi i funkcionalni zahtjevi protupožarne sigurnosti«; – Prilog 3: »Definicije i objašnjenja«; – Prilog 4: »Vjerojatnost zapaljenja«; – Prilog 5: »Potencijal za rast požara«; – Prilog 6: »Potencijal stvaranja dima i otrovnost«; – Prilog 7: »Otkrivanje požara i uzbunjivanje«; – Prilog 8: »Kontrola širenja dima«; – Prilog 9: »Zadržavanje požara«; – Prilog 10: »Gašenje požara«; – Prilog 11: »Strukturna cjelovitost«; – Prilog 12: »Obavještavanje putnika i posade«; – Prilog 13: »Putovi bijega«; – Prilog 14: »Operativna spremnost i održavanje«; – Prilog 15: »Upute, obuka na brodu i vježbe«; – Prilog 16: »Operativni rad«; – Prilog 17: »Alternativni projekti i izvedbe«; – Prilog 18: »Prihvat i opskrba helikoptera«; – Prilog 19: »Prijevoz opasnih tvari«; – Prilog 20: »Zaštita prostorija za vozila, prostorija posebne kategorije i ro-ro prostorija«; – Prilog 20-1: »Zahtjevi za brodove za prijevoz vozila koji kao teret prevoze motorna vozila sa stlačenim vodikom ili prirodnim plinom u njihovim spremnicima za njihov vlastiti pogon«; – Prilog 21: »Opseg udesa, siguran povratak u luku i sigurna područja«; – Prilog 22: »Kriteriji izvedbe sustava, da ostanu u funkciji nakon udesa od požara«; – Prilog 23: »Sigurnosni centar na putničkim brodovima«; – Prilog 24: »Sustavi protupožarne sigurnosti«; – Prilog 25: »Protupožarna oprema, pričuvni dijelovi i alati«; – Prilog 26: »Dodatak I – Materijali koji se koriste u nastambama«; – Prilog 27: »Dodatak II – Tereti pogodni za prijevoz tankerima (≤60ºC)«; – Prilog 28: »Dodatak III – Uljni tereti (>60 ºC)«. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
2. Ova Pravila se objavljuju u »Narodnim novinama«, a stupaju na snagu
3. siječnja
4. godine. Članak
5. Stupanjem na snagu ovih Pravila prestaju vrijediti Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita objavljena u »Narodnim novinama« br. 118/
6. Klasa: 011-01/16-02/111 Urbroj: 530-03-2-16-1 Zagreb,
7. prosinca
8. Ministar Oleg Butković, v. r. PRILOG 1 OPĆI ZAHTJEVI 1.1 PRIMJENA 1.1.1 Zahtjevi ovog dijela Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova (Pravila) primjenjuju se na konstrukcijsku protupožarnu zaštitu, sustave za gašenje požara, sustave dojave požara i požarnog uzbunjivanja, te protupožarnu opremu i alate na novim brodovima. O primjeni ovih zahtjeva na postojeće brodove, ako drugdje nije drugačije navedeno, vidi Pravila, Dio 1 – Opći propisi, Odjeljak 1, 1.
9. Vidi također i 1.1.
10. U svrhu ovog dijela Pravila: .1 izraz brodovi izgrađeni znači brodovi za koje je kobilica položena ili koji su u sličnom stadiju gradnje; .2 izraz svi brodovi znači brodovi, bez obzira na tip i datum gradnje; .3 teretni brod, bez obzira na datum gradnje, koji se preinačuje u putnički brod mora se tretirati kao putnički brod izgrađen na datum započinjanja preinake; .4 izraz sličan stadij gradnje znači stadij u kojem je započela gradnja poveziva s pojedinim brodom i montirano je najmanje 50 tona ili jedan posto mase svog strukturnog materijala, što je manje. Ovaj dio Pravila uključuje zahtjeve poglavlja II-2 Konvencije SOLAS 1974, sa svim dopunama, i rezolucije skupštine Međunarodne pomorske organizacije (IMO) navedene u tekstu; prilikom uključivanja gore navedenog teksta u ovaj dio Pravila izraz »Administracija«, gdje god je spomenut, zamijenjen je izrazom »Ministarstvo« ili »Priznata organizacija (u daljnjem tekstu RO)«, što je primjenjivo. Pojedina usuglašena tumačenja (UI), odnosno usuglašeni zahtjevi (UR) Međunarodnog udruženja klasifikacijskih društava (IACS) su uključeni u tekst Pravila. Pored udovoljavanja gore navedenim zahtjevima, na kraju odnosnog Priloga ili točke ili podtočke ovog dijela Pravila navedeni su dodatni zahtjevi, gdje je primjenjivo. 1.1.2 Pored zahtjeva navedenih u ovom dijelu Pravila, a u svrhu definiranja osnovnih protupožarnih svojstava pojedinih materijala i proizvoda, te njihovog ispitivanja i odobrenja, gdje je to primjenljivo, primjenjuju se i zahtjevi Kodeksa za načine protupožarnog ispitivanja (FTP Kodeks). 1.1.3 Zahtjevi protupožarne zaštite za strojeve i njihove dijelove, električnu opremu, pumpe i cjevovode, tankove goriva i maziva, kotlove, rashladna postrojenja itd. nalaze se u pravilima RO. 1.1.4 Zahtjevi ovog dijela Pravila primjenjuju se u cijelosti na putničke brodove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na veličinu, te teretne brodove u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže 500 i više, ako drugdje nije drugačije navedeno. 1.1.5 Zahtjevi ovog dijela Pravila mogu se, gdje je to izrijekom navedeno u ovom dijelu Pravila, primijeniti i na: .1 putničke brodove u nacionalnoj plovidbi (vidi 1.1.6); .2 teretne brodove bruto tonaže manje od 500 u međunarodnoj plovidbi (vidi 1.1.7); .3 teretne brodove bruto tonaže 500 i više koji nisu namijenjeni za međunarodna putovanja (vidi 1.1.7). O primjeni zahtjeva ovog dijela Pravila na brodove navedene u ovoj točki, RO razmatra i odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno. 1.1.6 Za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi primjenjuje se Direktiva 2009/45/EZ 98/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća – Sigurnosna pravila i norme za putničke brodove (u nacionalnoj plovidbi), kako je izmjenjena i dopunjena Direktivom 2010/36/EU Europske komisije. 1.1.7 Za teretne brodove bruto tonaže manje od 500 u međunarodnoj plovidbi i teretne brodove bruto tonaže 500 i više koji nisu namijenjeni za međunarodna putovanja RO može, uz suglasnost Ministarstva, umjesto zahtjeva navedenih u ovom dijelu Pravila primijeniti klasifikacijska pravila ili druga jednakovrijedna pravila. 1.1.8 RO može, uz suglasnost Ministarstva, pojedine brodove ili tipove brodova osloboditi od bilo kojeg zahtjeva ovog dijela Pravila koji se, u odnosu na područje plovidbe i uvjete putovanja, čini suvišnim i neprimjerenim, ako se brod tijekom svog putovanja ne udaljava više od 20 morskih milja od najbližeg kopna (vidi MSC/Circ.606). 1.1.9 O primjeni zahtjeva ovog dijela Pravila na: .1 plutajuće objekte; .2 tehničke plovne objekte; i .3 putničke brodove za posebne namjene pri kojima se prevozi velik broj posebnih putnika, kao što su npr. hodočasnici; RO razmatra i odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno. 1.1.10 Primjenjivost zahtjeva na postojeće brodove 1.1.10.1 Ako drugdje nije drugačije navedeno, brodovi izgrađeni prije stupanja na snagu ovog dijela Pravila moraju, najmanje, udovoljavati zahtjevima Pravila koja su bila na snazi u vrijeme kad je brod građen. Brodovi izgrađeni prije
11. srpnja
12. moraju također udovoljavati: .1 zahtjevima u 1.1.11, 1.1.13.5 i 1.1.13.7, što je primjenjivo; .2 zahtjevima u 13.3.4.2 do 13.3.4.5, 13.4.3 i Prilozima 14 do 16, osim 16.3.2.2 i 16.3.2.3, što je primjenjivo; .3 zahtjevima u 10.4.1.3 i 10.6.4 samo za novougrađene sustave; .4 zahtjevima u 10.5.6 za putničke brodove bruto tonaže 2,000 i više; .5 zahtjevima u 5.3.1.3.2 i 5.3.4 za putničke brodove, i .6 zahtjevima u 4.5.7.
13. Brodovi izgrađeni na i nakon
14. srpnja
15. i prije
16. srpnja
17. moraju udovoljavati zahtjevima u Solas, Pog.II-2, Pravilo 9, paragrafi 7.1.1, 7.4.4.2, 7.4.4.3 i 7.5.2.1.2, kako je usvojeno rezolucijom MSC.99

(73). 1.1.10.2 Sljedeći postojeći brodovi, sa prostorijama za teret namijenjenim za prijevoz pakiranih opasnih tereta, moraju udovoljavati zahtjevima u 19.3, osim kada prevoze opasne terete klase 6.2 i 7 i opasne terete u ograničenim količinama (vidi poglavlje 3.4 IMDG Kodeksa) i izuzete količine (vidi poglavlje 3.5 IMDG Kodeksa) u skladu s tablicama 19.1 i 19.3: .1 teretni brodovi bruto tonaže 500 ili više te putnički brodovi, izgrađeni

1. rujna 1984 ili kasnije, ali prije
2. siječnja 2011.; i .2 teretni brodovi bruto tonaže manje od 500 izgrađeni
3. veljače
4. ili kasnije, ali prije
5. siječnja 2011.; i bez obzira na navedeno u .1 i .2: .3 teretni brodovi bruto tonaže 500 ili više te putnički brodovi, izgrađeni
6. rujna
7. ili kasnije, ali prije
8. srpnja 1986., ne moraju udovoljavati zahtjevima u 19.3.3 pod uvjetom da udovoljavaju Solas, Ch.II-2, pravilo 54.2.3 (rezolucija MSC.1(XLV)); .4 teretni brodovi bruto tonaže 500 ili više te putnički brodovi, izgrađeni
9. srpnja
10. ili kasnije, ali prije
11. veljače 1992., ne moraju udovoljavati zahtjevima u 19.3.3 pod uvjetom da udovoljavaju Solas, Ch.II-2, pravilo 54.2.3 (rezolucija MSC.6

(48)); .5 teretni brodovi bruto tonaže 500 ili više te putnički brodovi, izgrađeni

1. rujna
2. ili kasnije, ali prije
3. srpnja 1998., ne moraju udovoljavati zahtjevima u 19.3.10.1 i 19.3.10.2; .6 teretni brodovi bruto tonaže manje od 500, izgrađeni
4. veljače
5. ili kasnije, ali prije
6. srpnja 1998., ne moraju udovoljavati zahtjevima u 19.3.10.1 and 19.3.10.2; .7 teretni brodovi bruto tonaže 500 ili više te putnički brodovi, izgrađeni
7. veljače
8. ili kasnije, ali prije
9. srpnja 2002., ne moraju udovoljavati zahtjevima u 19.3.3 pod uvjetom da udovoljavaju Solas, Ch.II-2, pravilo 54.2.3 (rezolucija MSC. 13

(57)); i .8 teretni brodovi bruto tonaže 500 ili više te putnički brodovi, izgrađeni

1. rujna
2. ili kasnije, ali prije
3. srpnja 2002., ne moraju udovoljavati zahtjevima u 19.3.1, 19.3.5, 19.3.6 i 19.3.9, pod uvjetom da udovoljavaju Solas, Ch.II-2, pravila 54.2.1, 54.2.5, 54.2.6 i 54.2.9 (rezolucija MSC.1(XLV)). 1.1.10.3 Brodovi izgrađeni prije
4. srpnja
5. moraju također udovoljavati i zahtjevima u 10.10.1.
6. 1.1.10.4 Brodovi za prijevoz vozila izgrađeni prije
7. siječnja
8. moraju udovoljavati zahtjevima u 20-1.2.
9. 1.1.10.5 Tankeri izgrađeni prije
10. siječnja
11. moraju udovoljavati zahtjevima u 16.3.3 osim 16.3.3.
12. 1.1.10.6 Zahtjevi u 4.5.5.1.1 i 4.5.5.1.3 primjenjuju se na brodove izgrađene
13. siječnja
14. ili kasnije, ali prije
15. siječnja 2016., a zahtjevi u 4.5.5.2.1 primjenjuju se na sve brodove izgrađene prije
16. siječnja
17. 1.1.11 Popravci, promjene, izmjene i opremanje 1.1.11.1 Svi postojeći brodovi na kojima se izvode popravci, promjene, izmjene i s tim povezano opremanje moraju najmanje nastaviti udovoljavati zahtjevima koji su prethodno bili primjenjivi za te brodove. Takvi brodovi, u pravilu, moraju udovoljavati zahtjevima za nove brodove najmanje u istoj mjeri kao i prije izvođenja tih popravaka, promjena, izmjena i opremanja. 1.1.11.2 Popravci, izmjene ili preinake koje znatno mijenjaju izmjere broda ili prostorija za smještaj putnika, ili znatno povećavaju predviđeni radni vijek broda, i s tim povezano opremanje, moraju udovoljiti zahtjevima za nove brodove u opsegu koliko to RO ocijeni razboritim i praktično izvedivim, o čemu RO razmatra i odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno. 1.1.11.3 Teretni brod, bez obzira kad je izgrađen, koji se preinačuje u putnički brod mora se tretirati kao putnički brod izgrađen na datum kada je započeta preinaka. 1.1.12 Zahtjevi čija primjena ovisi o tipu broda 1.1.12.1 Ako drugdje nije izrjekom navedeno drugačije: .1 zahtjevi koji se ne odnose na pojedini tip broda moraju se primijeniti na sve tipove brodova; i .2 zahtjevi koji se odnose na »tankere« moraju se primijeniti na tankere na koje se odnose zahtjevi navedeni u 1.1.
18. 1.1.13 Primjena zahtjeva za tankere 1.1.13.1 Zahtjevi za tankere u ovom dijelu Pravila moraju se primijeniti na tankere koji prevoze sirovo ulje ili uljne (naftne) produkte čije plamište nije više od 60 °C (pokus sa zatvorenom posudom), što se određuje pomoću aparata odobrene izvedbe, i čiji je Reid tlak para manji od atmosferskog tlaka ili druge tekuće proizvode koji imaju sličnu požarnu opasnost. 1.1.13.2 Za prijevoz tekućih tereta koji nisu navedeni u 1.1.13.1, koji imaju dodatnu požarnu opasnost, moraju se zahtijevati dodatne sigurnosne mjere i uzeti u obzir odredbe IBC Kodeksa i pravila RO. 1.1.13.2.1 Tekući teret čije je plamište manje od 60°C, za koji sustav za gašenje požara regularnom pjenom koji udovoljava zahtjevima FSS Kodeksa nije učinkovit, smatra se kao teret koji ima dodatnu požarnu opasnost. Zahtijevaju se sljedeće dodatne mjere: .1 pjena mora biti tipa otpornog na alkohol; .2 tip koncentrata pjene za korištenje na tankerima za kemikalije mora biti na zadovoljstvo RO uzimajući u obzir smjernice koje je razvio IMO, vidi MSC.1/Circ.1312 i MSC.1/Circ.1312/ Corr.1); i .3 kapacitet i primjenjene količine pjene sustava za gašenje požara moraju biti u skladu s pravilima RO i poglavljem 11 IBC Kodeksa, osim što se manje primijenjene količine mogu prihvatiti na temelju provedenih ispitivanja. Za tankere na kojima je ugrađen sustav inertnog plina, količina koncentrata pjene koja je dovoljna za 20 minuta generiranja pjene može se prihvatiti, vidi MSC/Circ.
19. 1.1.13.2.2 U svrhu zahtjeva u 1.1.13, tekući teret s apsolutnim tlakom para većim od 1.013 bara pri 37.8ºC smatra se kao teret koji ima dodatnu požarnu opasnost. Brodovi koji prevoze takve tvari moraju udovoljavati zahtjevima IBC Kodeksa, 15.
20. Brodove koji plove u ograničenom području i u ograničenim vremenima RO može osloboditi od zahtjeva za rashladnim sustavima u skladu s IBC Kodeksom, 15.4.
21. 1.1.13.3 Tekući tereti kojima plamište prelazi 60°C, koji nisu uljni (naftni) produkti ili tekući tereti na koje se primjenjuje IBC Kodeks, smatraju se kao tereti koji predstavljaju malu požarnu opasnost te se ne zahtijeva ugradnja fiksnog sustava za gašenje požara pjenom. 1.1.13.4 Tankeri koji prevoze uljne (naftne) produkte kojima plamište prelazi 60°C (pokus sa zatvorenom posudom), što se određuje pomoću aparata odobrene izvedbe, moraju udovoljavati zahtjevima navedenim u 10.2.1.4.4 i 10.10.2.3 i zahtjevima za teretne brodove koji nisu tankeri, osim što, umjesto fiksnog sustava za gašenje požara koji se zahtijeva u 10.7, moraju biti opremljeni fiksnim palubnim sustavom za gašenje požara koji mora udovoljavati odredbama Priloga
22. 1.1.13.5 Brodovi za mješovite terete ne smiju prevoziti druge terete osim ulja ako sve prostorije za teret nisu ispražnjene od ulja i otplinjene ili ako predviđeni smještaj nije u svakom pojedinom slučaju odobren od RO uzimajući u obzir smjernice razvijene od IMO-a, vidi MSC/Circ.353, uz izmjene i dopune u MSC/Circ.
23. 1.1.13.6 Tankeri za kemikalije moraju udovoljavati zahtjevima za tankere, osim gdje su predviđene alternativne i dodatne mjere na zadovoljstvo RO, uzimajući u obzir odredbe IBC Kodeksa i pravila RO. 1.1.13.7 Na tankerima izgrađenim prije
24. srpnja
25. zahtjevi u 4.5.10.1.1 i 4.5.10.1.4 i sustav za neprekidno praćenje koncentracije ugljikovodičnih plinova moraju se ugraditi najkasnije na prvom suhom dokovanju nakon
26. srpnja
27. Prikladan raspored mjesta uzorkovanja ili glava osjetnika mora omogućiti brzo otkrivanje mogućih mjesta curenja tereta. Pri tome se mora posvetiti pažnja usisnim otvorima ventilacije i donjim dijelovima pumpne postaje, iznad podnica. Kad koncentracija ugljikovodičnih plinova dosegne postavljenu razinu, koja ne smije biti viša od 10% donje granice zapaljivosti, mora se uključiti neprekidni svjetlosni i zvučni znak upozorenja u pumpnoj postaji i upravljačkoj prostoriji za teret, radi uzbunjivanja osoblja na moguću opasnost. Međutim, postojeći već ugrađeni sustavi za praćenje koncentracije ugljikovodičnih plinova koji imaju postavljenu razinu od najviše 30% donje granice zapaljivosti mogu se prihvatiti. 1.2 OPSEG NADZORA I TEHNIČKA DOKUMENTACIJA 1.2.1 Opći zahtjevi za nadzor broda tijekom gradnje, kao i zahtjevi za dokumentaciju koju se mora dostaviti RO na razmatranje i odobrenje navedeni su pravilima RO, vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 1 – Opći zahtjevi, Odjeljak 2, 1.2). 1.2.2 Nadzoru RO tijekom gradnje broda podliježu: strukturna protupožarna zaštita, protupožarna svojstva materijala za završno oblaganje interijera brodskih prostorija, sustavi za gašenje požara, sustavi za otkrivanje požara i požarno uzbunjivanje te naprave za gašenje požara, alati i pričuvni dijelovi navedeni u ovom dijelu Pravila. 1.2.3 Nadzoru RO tijekom izrade podliježu: .1 konstrukcije i proizvodi za strukturnu protupožarnu zaštitu (pregrade, obloge, stropovi, izolacija, vrata, prozori i okna); .2 materijali i proizvodi za završno oblaganje i opremanje brodskih prostorija (furniri, obloge poda, tekstilni i slični materijali za tapeciranje i zavjese); .3 materijali za osnovne palubne obloge; .4 uređaji i dijelovi sustava za gašenje požara: protupožarni ventili, protupožarne savitljive cijevi, spojke, protupožarne mlaznice, rasprskivači, raspršivači, zatim mješalice, generatori, topovi i mlaznice pjene i tankovi koncentrata pjene, te generatori i uređaji za hlađenje i pročišćavanje inertnog plina; .5 ostala protupožarne naprave i alati: aparati za gašenje požara, oprema za vatrogasca, koncentrat za pjenu itd. RO može zahtijevati tipno odobrenje i za druge materijale, opremu, sustave ili proizvode zahtijevane primjenjivim odredbama za brodove ili objekte posebnih tipova. 1.2.4 Radi odobrenja primjene novih aktivnih sredstava za gašenje požara i pasivnih sredstava konstrukcijske protupožarne zaštite, sljedeći nacrti i podaci se moraju dostaviti na odobrenje RO: .1 potvrde o tipnom odobrenju (ako postoje), izvještaji o ispitivanju i drugi neophodni dokumenti o protupožarnim ispitivanjima koje su obavile ovlaštene ispitne institucije, a kojima se potvrđuje usklađenost sredstva za gašenje požara s prihvatljivim normama o sastavu i intenzitetu dobave, te o uvjetima i trajanju uskladištenja; .2 potvrde o tipnom odobrenju (ako postoje), izvještaji o ispitivanju i druga tehnička dokumentacija o ispitivanju protupožarnih konstrukcija klase A i B, i sredstava za zatvaranje otvora u takvim konstrukcijama (uključivo vrata klase A i B); .3 nacrti protupožarnih konstrukcija klase A i B, uključivo detalji spojeva, gdje je to potrebno; .4 podaci o gorivosti materijala i odnosni dokumenti kojim se potvrđuje da su izvršena odgovarajuća ispitivanja tih materijala; .5 nacrti i proračuni pojedine opreme za gašenje požara, dojavu požara i požarno uzbunjivanje; .6 nacrti ventilacije nastambi, upravljačkih postaja, službenih prostorija, radionica, prostorija za teret i prostorija strojeva, značajni za protupožarnu sigurnost broda. PRILOG 2 CILJEVI I FUNKCIONALNI ZAHTJEVI PROTUPOŽARNE SIGURNOSTI 2.1 CILJEVI PROTUPOŽARNE SIGURNOSTI 2.1.1 Ciljevi protupožarne sigurnosti ovog dijela Pravila su: .1 spriječiti nastanak požara i eksplozije; .2 ograničiti opasnost po život nastalu požarom; .3 smanjiti rizik od štete uzrokovane požarom, za brod, njegov teret i okoliš; .4 zadržati, nadzirati i suzbiti požar i eksploziju u odjeljku u kojem je nastao; i .5 predvidjeti odgovarajuće i lako dostupne puteve bijega za putnike i posadu. 2.2 FUNKCIONALNI ZAHTJEVI 2.2.1 Da bi se ostvarili ciljevi protupožarne sigurnosti, postavljeni u 2.1, sljedeći funkcionalni zahtjevi su uključeni u ovaj dio Pravila, što je primjenjivo: .1 podjela broda u glavne vertikalne i horizontalne zone pomoću toplinskih i strukturnih pregrađivanja; .2 odvajanje prostorija nastambi od ostatka broda pomoću toplinskih i strukturnih pregrađivanja; .3 ograničena upotreba gorivih materijala; .4 otkrivanje bilo kojeg požara u području u kojem je nastao; .5 zadržavanje i gašenje bilo kojeg požara u prostoriji u kojoj je nastao; .6 zaštita puteva bijega i pristupa za gašenje požara; .7 spremnost i dostupnost opreme za gašenje požara; i .8 svođenje na najmanju mjeru mogućnosti zapaljenja zapaljivih para tereta. 2.3 POSTIZANJE CILJEVA PROTUPOŽARNE SIGURNOSTI 2.3.1 Ciljevi protupožarne sigurnosti, postavljeni u 2.1, moraju se postići usklađivanjem s propisanim zahtjevima postavljenim u Prilozima 3 do 16 i 18 do 25, što je primjenjivo, ili alternativnom izvedbom u skladu s navedenim u Prilogu
28. Smatra se da brod udovoljava funkcionalnim zahtjevima postavljenim u 2.2 i da su postignuti ciljevi protupožarne sigurnosti, postavljeni u 2.1, kada je: .1 projekt i izvedba broda, kao cjeline, u skladu s odgovarajućim propisanim zahtjevima postavljenim u prilozima 3 do 16 i 18 do 25, što je primjenjivo; ili .2 projekt i izvedba broda, kao cjeline, pregledan i odobren u skladu s navedenim u Prilogu 17; ili .3 dio (dijelovi) projekta i izvedbe broda pregledan i odobren u skladu s navedenim u Prilogu 17, a preostali dio broda je u skladu s odgovarajućim propisanim zahtjevima postavljenim u prilozima 3 do 16 i 18 do 25, što je primjenjivo. PRILOG 3 DEFINICIJE I OBJAŠNJENJA 3.1 DEFINICIJE 3.1.1 Definicije i objašnjenja izraza i pojmova koje se odnose na opće nazivlje Pravila navedena su u Pravilima, Dio 1 – Opći propisi, Odjeljak 1,
29. Za ostale definicije i objašnjenja vidi druge odnosne dijelove Pravila. 3.1.2 Za ovaj dio Pravila usvojene su sljedeće definicije (navedene redoslijedom kao u Solasu): .1 Nastambe – društvene prostorije, hodnici, sanitarne prostorije, kabine, uredi, bolnice, kino dvorane, prostorije za igru i zabavu, brijačnice, smočnice u kojima nema opreme za kuhanje i slične prostorije. Vidi MSC.1/Circ.
30. .2 Konstrukcije klase A – konstrukcije sastavljene od pregrada i paluba koje udovoljavaju sljedećim zahtjevima: .1 moraju biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala; .2 moraju biti dovoljno čvrste; .3 moraju biti otporne na prolaz dima i plamena do kraja 60 minuta standardnog ispitivanja vatrootpornosti (vidi FTP Kodeks); .4 moraju biti izolirane odobrenim negorivim materijalima, tako da srednja temperatura na strani koja nije izložena djelovanju vatre ne poraste više od 140oC u odnosu na početnu temperaturu. Pri tome se temperatura u bilo kojoj točki, uključivo i bilo koji spoj, ne smije povećati za više od 180oC u odnosu na početnu temperaturu. Ovisno o vremenu nakon kojeg se može utvrditi navedeni porast temperature pri standardnom ispitivanju vatrootpornosti, konstrukcijama se dodjeljuju sljedeće oznake protupožarne klase: .4.1 A–60 za vrijeme od 60 min; .4.2 A–30 za vrijeme od 30 min; .4.3 A–15 za vrijeme od 15 min; .4.4 A–0 za vrijeme od 0 min. RO mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade ili palube u skladu s FTP Kodeksom da se osigura da iste udovoljavaju gore navedenim zahtjevima za integritet i porast temperature. Izolirane brodske pregrade i palube klase A, uključivo sredstva za pričvršćenje izolacije na strukturne elemente klase A, moraju biti u skladu s materijalima i svim detaljima izvedbe s odnosnog tipnog ispitivanja protupožarne konstrukcije, navedenim u pripadnim izvješćima o ispitivanju (vidi MSC/Circ.1434). Vidi također i IACS UI SC
31. .3 Atriji – društvene prostorije unutar pojedine glavne vertikalne zone, koje se prostiru na tri ili više otvorenih paluba. .4 Konstrukcije klase »B« – konstrukcije koje čine pregrade, palube, stropovi ili obloge koje udovoljavaju sljedećim zahtjevima: .1 moraju biti izvedene od odobrenih negorivih materijala (dopuštena je upotreba gorivog furnira ako je u skladu s drugim primjenjivim zahtjevima ovog dijela Pravila); .2 moraju biti izvedene tako da spriječe prolaz plamena u trajanju od 30 minuta standardnog ispitivanja vatrootpornosti (vidi FTP Kodeks); .3 moraju biti opremljene izolacijom debljine dovoljne da se srednja temperatura na strani koja nije izložena djelovanju vatre ne povisi za više od 140oC u odnosu na početnu temperaturu, a u bilo kojoj točki, uključivo i bilo koji spoj, ne povisi više od 225oC u odnosu na početnu temperaturu. Ovisno o vremenu, nakon kojeg se može utvrditi navedeni porast temperature pri standardnom ispitivanju vatrootpornosti, konstrukcijama se dodjeljuju sljedeće oznake protupožarne klase: .3.1 B–15 – za vrijeme od 15 min; .3.2 B-0 – za vrijeme od 0 min. RO mora zahtijevati ispitivanje prototipa pregrade ili palube u skladu s FTP Kodeksom da se osigura da iste udovoljavaju gore navedenim zahtjevima za integritet i porast temperature. Konstrukcije klase B moraju biti u skladu s materijalima i svim detaljima izvedbe s odnosnog tipnog ispitivanja protupožarne konstrukcije, navedenim u pripadnim izvješćima o ispitivanju. Proces tipnog odobrenja za sve panele klase B za koje su pričvršćeni rukohvati na ro-ro putničkim brodovima mora uključiti odgovarajuće strukturno ispitivanje (vidi MSC/Circ.910). Vidi također i IACS UI SC 125 Rev.2/Corr.
32. .5 Pregradna paluba – najgornja paluba do koje se prostiru poprečne vodonepropusne pregrade. .6 Područje tereta – dio broda gdje se nalaze tankovi tereta, sabirni tankovi i pumpne postaje tereta, pumpne postaje, pregradci, balastni tankovi i prazne prostorije susjedne tankovima tereta, te dijelovi palube po cijeloj duljini i širini dijela broda iznad prethodno navedenih prostorija. Vidi IACS UI SC 211/Corr.
33. .7 Teretni brod – bilo koji brod koji nije putnički brod. .8 Prostori za teret – prostori koje se koriste za teret (kao što su ro-ro prostorije, prostorije za vozila, prostori za kontejnere, prostorije za opći teret, rasuti teret i rashlađeni teret i slično), tankovi za uljne terete, tankovi za tekuće terete, osim ulja, i grotlišta tih prostorija. .9 Središnja upravljačka postaja – upravljačka postaja koja objedinjuje službe upravljanja i nadzora za (što je predviđeno): .1 ugrađene sustave za otkrivanje požara i požarnu uzbunu; .2 automatske sustave rasprskivanja, otkrivanja požara i požarne uzbune; .3 pokazne panele protupožarnih vrata; .4 zatvaranje protupožarnih vrata; .5 pokazne panele vodonepropusnih vrata; .6 zatvaranje vodonepropusnih vrata; .7 ventilatore sustava ventilacije; .8 opću/požarnu uzbunu; .9 sustave veze, uključivo telefone; i .10 mikrofone sustava javnog razglasa. .10 Konstrukcije klase C – vatrootporne konstrukcije napravljene iz odobrenih negorivih materijala. Za njih se ne traži ni udovoljenje zahtjevima koji se odnose na prolaz dima i plamena niti zahtjevima za porast temperature. Upotreba gorivih laminata je dopuštena, ako je udovoljeno ostalim zahtjevima ovog dijela Pravila. Vidi IACS UI SC 125 Rev.2/Corr.
34. .11 Tanker za kemikalije – teretni brod izgrađen ili preinačen koji se koristi za prijevoz razlivenih tekućih proizvoda zapaljive prirode koji su navedeni u poglavlju 17 IBC Kodeksa. .12 Zatvorene ro-ro prostorije – ro-ro prostorije koje nisu ni otvorene ro-ro prostorije niti otkrivene palube. .13 Zatvorene prostorije za vozila – prostorije za vozila koje nisu ni otvorene prostorije za vozila niti otkrivene palube. .14 Brod za mješovite terete – teretni brod namijenjen za prijevoz ulja (nafte) i krutih rasutih tereta. .15 Gorivi materijal – materijal koji nije negoriv. .16 Neprekinuti stropovi ili obloge klase B – stropovi ili obloge klase B koji završavaju na konstrukcijama klase A ili B. .17 Središnja upravljačka postaja sa stalnom stražom – središnja upravljačka postaja koja ima stalnu stražu koju obnaša odgovorni član posade. .18 Upravljačke postaje – prostorije u kojima se nalaze brodska radio postaja ili glavni navigacijski uređaji ili izvor energije u nuždi, ili u kojima je sjedinjena oprema za otkrivanje i suzbijanje požara. Prostorije u kojima je sjedinjena oprema za otkrivanje i suzbijanje požara se također smatraju protupožarnim upravljačkim postajama. U upravljačke prostorije spadaju i: – Sigurnosni centar za upravljanje situacijama u nuždi. – Upravljačka prostorija za porivne strojeve, ako je smještena izvan prostorije strojeva. – Prostorije u kojima se nalaze sljedeće akumulatorske baterije, bez obzira na njihov kapacitet: .1 baterije u nuždi za kratkotrajni izvor energije od nestanka napajanja do upućivanja generatora u nuždi; .2 baterije u nuždi za radiotelegrafski uređaj; .3 baterije za upućivanje generatora u nuždi; i .4 sve ostale baterije u nuždi zahtijevane Pravilima. Vidi IACS UI SC 17 Rev.2 i IACS UI SC 260 Rev.
35. .19 Sirovo ulje – ulje (nafta) koja se u prirodnom stanju dobiva iz zemlje, neovisno o tome je li prerađena ili ne u svrhu prijevoza, i uključuje sirovo ulje iz kojeg su izvučene, ili kojem su dodane određene destilacijske frakcije. .20 Opasni tereti – u svrhe prijevoza morem, tvari, materijali i predmeti navedeni i svrstani u IMDG Kodeksu, uz dopune, koji se prevoze zapakirani ili u krutom rasutom stanju. Opasni tereti su razvrstani u sljedeće klase: Klasa 1: Eksplozivi; Klasa 2: Plinovi stlačeni, ukapljeni ili otopljeni pod tlakom; Klasa 3: Zapaljive tekućine; Klasa 4: Zapaljive krute tvari; samozapaljive tvari; i tvari koje u dodiru s vodom izlučuju zapaljive plinove; Klasa 5: Oksidirajuće tvari i organski peroksidi; Klasa 6: Otrovne tvari i zarazne tvari; Klasa 7: Radioaktivne tvari; Klasa 8: Korozivne tvari; Klasa 9: Ostale opasne tvari i predmeti (za koje je iskustvo pokazalo, ili može pokazati, da se zbog njihovih opasnih svojstava moraju primijeniti zahtjevi ovog dijela Pravila). .21 Nosivost – razlika, u tonama, između istisnine broda (u vodi specifične mase 1,025 t/m3 na teretnoj vodnoj liniji koja odgovara dodijeljenom ljetnom nadvođu) i mase praznog opremljenog broda. .22 Kodeks za protupožarne sigurnosne sustave – Međunarodni kodeks za protupožarne sigurnosne sustave (FSS Kodeks) usvojen rezolucijom MSC.98

(73), kako je izmjenjeno i dopunjeno rezolucijama MSC.206

(81), MSC.217

(82), MSC. 292

(87), MSC.311

(88), MSC.327

(90), MSC.339

(91)i MSC.367

(93). FSS Kodeks je uključen u ovaj dio Pravila u Prilogu 24. .23 Kodeks za načine protupožarnog ispitivanja (FTP Kodeks) – Međunarodni kodeks za primjenu načina protupožarnog ispitivanja (2010 FTP Kodeks) usvojen rezolucijom MSC.307

(88), uzimajući u obzir IMO tumačenja (MSC.1/Circ.1435, MSC.1/Circ.1456 i MSC.1/Circ.1488) te IMO preporuke (MSC.1/Circ. 1435). .24 Plamište – temperatura u stupnjevima Celziusa (pokus sa zatvorenom posudom) kod koje proizvod daje dovoljno zapaljivih para za upaljenje, što se određuje pomoću aparata odobrene izvedbe. .25 Brod za prijevoz plina – teretni brod izgrađen ili preinačen koji se koristi za prijevoz u rasutom stanju bilo kojeg ukapljenog plina ili drugih proizvoda zapaljive prirode koji su navedeni u poglavlju 19 IGC Kodeksa. .26 Heliplatforma – namjenski izgrađena površina za slijetanje helikoptera smještena na brodu, uključivo sva pripadna struktura, oprema za gašenje požara i druga oprema potrebna za siguran rad helikoptera. .27 Helikopterski objekt – heliplatforma, uključivo bilo koji objekt za dopunu goriva i hangar. .28 Masa praznog opremljenog broda – istisnina broda, u tonama, bez tereta, goriva, mazivog ulja, balastnih voda, slatke vode i napojne vode u tankovima, potrošnih zaliha te posade i putnika i njihovih efektiva. Vidi IACS UI SC

1. .29 Sporo širenje plamena – znači da se navedena površina odgovarajuće opire širenju plamena, što se određuje u skladu s FTP Kodeksom. .30 Prostorije strojeva – prostorije strojeva A kategorije i druge prostorije u kojima se nalaze porivni strojevi, kotlovi, uređaji tekućeg goriva, parni strojevi i strojevi s unutarnjim izgaranjem, električni generatori i drugi glavni električni uređaji, pumpne postaje goriva, rashladni, stabilizacijski, ventilacijski i klimatizacijski uređaji, i druge slične prostorije, i pripadna grotlišta tih prostorija. .31 Prostorije strojeva A kategorije – prostorije i pripadna grotlišta tih prostorija u kojima se nalaze: .1 strojevi s unutarnjim izgaranjem koji služe kao porivni strojevi; ili .2 strojevi s unutarnjim izgaranjem koji ne služe kao porivni strojevi nego služe za druge svrhe i kojima ukupna snaga nije manja od 375 kW; ili .3 kotlovi s loženjem na tekuće gorivo ili uređaji tekućeg goriva ili drugi uređaji s loženjem na tekuće gorivo kao što su generatori inertnog plina, spaljivači otpadaka itd. .32 Glavne vertikalne zone – prostori na koje je, vatrootpornim konstrukcijama klase A, podijeljen trup, nadgrađe i palubne kućice kojih srednja duljina i širina na bilo kojoj palubi općenito ne premašuje 40 m. .33 Negorivi materijali – materijali koji ne gore niti ispuštaju zapaljive pare u dovoljnoj količini za samozapaljenje kada se ugriju na približno 750oC, što se određuje u skladu s FTP Kodeksom. .34 Uređaj tekućeg goriva sva oprema koja se koristi za pripremu i dobavu tekućeg goriva, zagrijanog ili nezagrijanog, u kotlove (uključivo generatore inertnog plina) i strojeve (uključivo plinske turbine) pri tlaku većem od 0,18 N/mm
2. Pumpe za prebacivanje tekućeg goriva se ne smatraju uređajima tekućeg goriva (vidi MSC.1/Circ. 1203). Vidi također i IACS UI SC 16 Rev.
3. .35 Otvorene ro-ro prostorije – ro-ro prostorije koje su ili otvorene na oba kraja, ili otvorene na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom djelotvornom duž čitave njihove duljine, kroz trajne otvore raspoređene na bočnoj oplati ili na stropu ili odozgo, kojima je ukupna površina najmanje 10% ukupne površine bočnih strana prostorije. .36 Otvorene prostorije za vozila – prostorije za vozila koje su ili otvorene na oba kraja, ili otvorene na jednom kraju, s odgovarajućom prirodnom ventilacijom djelotvornom duž čitave njihove duljine, kroz trajne otvore raspoređene na bočnoj oplati ili na stropu ili odozgo, kojima je ukupna površina najmanje 10% ukupne površine bočnih strana prostorije. .37 Putnički brod – brod koji je namijenjen za prijevoz više od 12 putnika. .38 Propisani zahtjevi – konstrukcijske značajke, dimenzijska ograničenja, ili protupožarni sigurnosni sustavi navedeni u ovom dijelu Pravila, osim u Prilogu
4. .39 Društvene prostorije – dijelovi nastambi koji se koriste za predvorja, blagovaonice, salone i slične stalno zatvorene prostorije. .40 Prostorije s namještajem i opremom ograničene opasnosti od požara – u svrhu Priloga 9, prostorije koje sadrže namještaj i opremu ograničene opasnosti od požara (bilo da se radi o kabinama, društvenim prostorijama, uredima ili drugoj vrsti nastambi) u kojima su: .1 pisaći stolovi, ormari za odjeću i njima slično pokućstvo, te okviri ostalog pokućstva (fotelja, divana, stolova) u cijelosti izrađeni od odobrenih negorivih materijala. Za oblaganje izloženih površina takvog namještaja mogu se koristiti gorivi materijali debljine do, uključivo, 2 mm; .2 slobodno stojeći namještaj, kao što su stolice, sofe, ili stolovi izrađeni s okvirima od negorivih materijala; .3 zavjese, zastori i druga zavješena oprema izrađena od tkanine ograničene požarne opasnosti čija otpornost širenju plamena nije manja od vune mase 0,8 kg/m2, što se određuje u skladu s FTP Kodeksom; .4 obloge podova koje imaju svojstvo sporog širenja plamena; .5 izložene površine pregrada, obloga i stropova koje imaju svojstvo sporog širenja plamena; .6 tapecirani namještaj otporan na zapaljenje i širenje plamena, što se određuje u skladu s FTP Kodeksom; i .7 posteljna oprema otporna na zapaljenje i širenje plamena, što se određuje u skladu s FTP Kodeksom. .41 Ro-ro prostorije – prostorije za teret koje obično nisu podijeljene na odjeljke i zauzimaju znatan dio ili čitavu duljinu broda, u kojima se motorna vozila s gorivom u svojim spremnicima za vlastiti pogon i/ili teret (zapakiran ili u rasutom stanju, u ili na željezničkim vagonima ili cestovnim vozilima, uključivo cestovne ili željezničke cisterne, šleperima, kontejnerima, paletama, skidljivim tankovima ili slično) mogu vodoravno ukrcati i iskrcati. .42 Ro-ro putnički brod – putnički brod s ro-ro prostorijama ili prostorijama posebne kategorije. .43 Materijal jednakovrijedan čeliku – negorivi materijal koji zbog svojih svojstava ili postavljene izolacije, u pogledu konstrukcijske otpornosti i cjelovitosti, ima svojstva jednakovrijedna čeliku na kraju primjenjive izloženosti vatri prema standardnom ispitivanju vatrootpornosti (npr. aluminijska legura s odgovarajućom izolacijom). .44 Sauna – vruća prostorija s temperaturama koje se obično kreću između 80oC i 120 oC, a toplina se dovodi preko vrućih površina (npr. električnom peći). Vruća prostorija može također uključivati prostor u kojem je smještena peć i susjedna kupatila. .45 Službene prostorije – prostorije koje se koriste za kuhinje, smočnice s opremom za kuhanje, poštanski i drugi uredi, spremišta, radionice osim onih u prostorijama strojeva, i slične prostorije i njihova grotlišta. Za dodatno pojašnjenje razlike između kuhinja i smočnica, u smislu primjenjivosti zahtjeva za protupožarnu zaštitu, vidi MSC.1/Circ.
5. .46 Prostorije posebne kategorije – zatvorene prostorije za vozila, iznad i ispod pregradne palube, u koje i iz kojih vozila mogu ulaziti i izlaziti vlastitim pogonom i u nju imaju pristup putnici. Prostorija posebne kategorije može se smjestiti na više od jedne palube, uz uvjet da sveukupna čista visina za vozila ne prelazi 10 m. .47 Standardno ispitivanje vatrootpornosti – ispitivanje uzoraka odnosnih pregrada ili paluba izlaganjem u ispitnoj peći do temperatura koje približno odgovaraju standardnoj krivulji vrijeme-temperatura u skladu s ispitnom metodom navedenom u FTP Kodeksu. .48 Tanker – teretni brod izgrađen ili preinačen za prijevoz zapaljivih tekućih tereta u razlivenom stanju. Tankeri za ulje moraju se smatrati (IACS UR F6 Rev.1) kao brodovi koji mogu prevoziti ulje kojemu plamište ne prelazi 60 oC (pokus sa zatvorenom posudom). .49 Prostorije za vozila – prostorije za teret namijenjene za prijevoz motornih vozila s gorivom u njihovim spremnicima za njihov vlastiti pogon. .50 Otkrivena paluba – paluba koja je u cijelosti izložena vremenskim prilikama odozgo i s najmanje dvije strane. .51 Sigurno područje – u smislu udesa i sa stanovišta boravka, svako područje (područja) koje nije naplavljeno ili koje je izvan glavne vertikalne zone (zona) u kojoj je izbio požar, koje može sigurno prihvatiti sve osobe na brodu radi zaštite njihovih života ili zdravlja i omogućiti im osnovne usluge. .52 Sigurnosni centar – upravljačka postaja za upravljanje situacijama u nuždi. Rad sigurnosnih sustava, upravljanje i/ili nadzor su sastavni dio sigurnosnog centra. .53 Balkon kabine – prostor na otvorenoj palubi namijenjen isključivo korisnicima kabine iz koje ima izravan pristup. .54 Požarna zaklopka (u svrhu primjene poglavlja 9.7) – naprava ugrađena u ventilacijski kanal, koja u normalnim uvjetima ostaje otvorena i dopušta protok kroz kanal, a u slučaju požara se zatvara i spriječava protok kroz kanal da se ograniči širenje požara. S ovom definicijom povezani su sljedeći pojmovi: .1 automatska požarna zaklopka je požarna zaklopka koja se sama zatvara kad je izložena djelovanju požara; .2 ručna požarna zaklopka je požarna zaklopka koja se otvara i zatvara ručno od strane posade na samoj zaklopki; i .3 daljinski upravljana požarna zaklopka je požarna zaklopka koja se zatvara od strane posade s pozicije koja je udaljena od upravljane zaklopke. .55 Dimna zaklopka (u svrhu primjene poglavlja 9.7) – naprava ugrađena u ventilacijski kanal, koja u normalnim uvjetima ostaje otvorena i dopušta protok kroz kanal, a u slučaju požara se zatvara i spriječava protok kroz kanal da se ograniči prolaz dima i vrućih plinova. Od dimne zaklopke se ne očekuje doprinos protupožarnoj cjelovitosti konstrukcije kroz koju prolazi ventilacijski kanal. S ovom definicijom povezani su sljedeći pojmovi: .1 automatska dimna zaklopka je dimna zaklopka koja se sama zatvara kad je izložena dimu ili vrućim plinovima; .2 ručna dimna zaklopka je dimna zaklopka koja se otvara i zatvara ručno od strane posade na samoj zaklopki; i .3 daljinski upravljana dimna zaklopka je dimna zaklopka koja se zatvara od strane posade s pozicije koja je udaljena od upravljane zaklopke. .56 Brod za prijevoz vozila – teretni brod sa ro-ro prostorijama na više paluba namijenjen za prijevoz praznih automobila i kamiona kao tereta. 3.1.3 U svrhu ovog dijela Pravila primjenjuje se sljedeća dodatna definicija: .1 ventilator ne-iskreće izvedbe – ventilator koji udovoljava zahtjevima IACS UR F 29 Rev.
6. PRILOG 4 VJEROJATNOST ZAPALJENJA 4.1 OPĆI ZAHTJEVI 4.1.1 Svrha ovog Priloga je sprječavanje zapaljenja gorivih materijala ili zapaljivih tekućina. U tu svrhu, mora se udovoljiti sljedećim funkcionalnim zahtjevima: .1 moraju se predvidjeti sredstva za kontrolu curenja zapaljivih tekućina; .2 moraju se predvidjeti sredstva za ograničavanje akumulacije zapaljivih para; .3 mogućnost zapaljenja gorivih materijala mora se ograničiti; .4 izvori zapaljenja moraju se ograničiti; .5 izvori zapaljenja moraju se odvojiti od gorivih materijala i zapaljivih tekućina; i .6 atmosfera u tankovima tereta mora se održavati izvan eksplozivnog raspona. Za primjenu materijala koji nije čelik za postrojenja motora, turbina i reduktora vidi MSC.1/Circ.
7. 4.2 SMJEŠTAJ TEKUĆEG GORIVA, ULJA ZA PODMAZIVANJE I DRUGIH ZAPALJIVIH ULJA 4.2.1 Ograničenja u upotrebi ulja kao goriva Sljedeća ograničenja u upotrebi ulja kao goriva se moraju primijeniti: .1 ne smije se koristiti tekuće gorivo s plamištem manjim od 60°C, osim kako je navedeno u ovoj točki, vidi i IMO rezoluciju A.565

(14); .2 za generatore u nuždi može se koristiti tekuće gorivo čije plamište nije manje od 43°C; .3 korištenje tekućeg goriva s plamištem manjim od 60°C, ali ne manjim od 43°C, može se dopustiti (npr. za pogon motora protupožarne pumpe u nuždi i pomoćnih strojeva koji nisu smješteni u prostoriji strojeva A kategorije) pod sljedećim uvjetima: .3.1 tankovi tekućeg goriva, koji nisu smješteni u dvodnu, moraju se smjestiti izvan prostorije strojeva A kategorije; .3.2 na usisnoj cijevi pumpe tekućeg goriva predvidjeti sredstvo za mjerenje temperature goriva; .3.3 zaporne ventile i/ili pipce predvidjeti na ulazu i izlazu iz filtera goriva; i .3.4 cijevne spojeve zavarene izvedbe ili tipa kružnog stošca ili sferičnog tipa primjenjivati što je više moguće; .4 na teretnim brodovima, na koje se ne primjenjuje dio G Solas Poglavlja II-1, korištenje goriva koje ima niže plamište od drukčije navedenog u 4.2.1.1, na primjer sirovo ulje (nafta), može se dopustiti pod uvjetom da se to gorivo ne skladišti ni u jednoj prostoriji strojeva te se čitav sustav mora odobriti od RO; i .5 na brodovima, na koje se primjenjuje dio G Solas Poglavlja II-1, dopušteno je korištenje goriva koje ima niže plamište od drukčije navedenog u 4.2.1.

1. Dodatno, mora se udovoljiti zahtjevima navedenim u pravilima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 7 – Strojni uređaj, 1.1; Dio 8 – Cjevovodi, 8; i Dio 9 – Strojevi, 2.6). 4.2.2 Smještaj tekućeg goriva Na brodovima koji koriste tekuće gorivo, skladištenje, distribucija i korištenje tekućeg goriva mora osigurati sigurnost broda i osoba na brodu te mora udovoljavati najmanje sljedećim odredbama. Sljedeći dodatni zahtjevi (IACS UR F 35 Rev. 8) se primjenjuju: Tekuće gorivo u skladišnim tankovima ne smije se grijati na temperature koje su unutar 10°C ispod plamišta tekućeg goriva, osim što se tekuće gorivo u servisnim tankovima, taložnim tankovima i drugim tankovima u sustavu dobave goriva smije grijati pod sljedećim uvjetima: .1 duljina odušnih cijevi iz takvih tankova i/ili rashladnog uređaja su dovoljni za hlađenje para ispod 60°C, ili se izlaz iz odušnih cijevi mora smjestiti 3 m udaljen od izvora zapaljenja; .2 odušne cijevi se moraju opremiti protupožarnim mrežicama; .3 ne smije biti otvora iz prostora para tankova goriva u prostorije strojeva (provlake na vijke su prihvatljive); .4 zatvorene prostorije ne smiju se smjestiti izravno iznad tih tankova goriva, osim ventiliranih pregradaka; .5 električna oprema ne smije se smjestiti u prostor para tankova, osim ako nije certificirane sigurnosne izvedbe. 4.2.2.1 Smještaj sustava tekućeg goriva Dijelovi sustava tekućeg goriva koji sadrže grijano gorivo pod tlakom koji je veći od 0,18 N/mm2 ne smiju biti smješteni na skrivenim pozicijama na kojima se kvarovi i curenje ne mogu odmah uočiti, u mjeri u kojoj je to praktično izvedivo. Prostorije strojeva u kojima su takvi dijelovi sustava tekućeg goriva, moraju biti odgovarajuće osvijetljene. 4.2.2.2 Ventilacija prostorija strojeva Ventilacija prostorija strojeva mora biti dovoljna da, pod normalnim uvjetima, spriječi akumuliranje para goriva. 4.2.2.3 Tankovi tekućeg goriva .1 Tekuće gorivo, ulje za podmazivanje i druga zapaljiva ulja ne smiju se držati u tankovima u pramčanom piku. .2 U mjeri u kojoj je to praktično izvedivo, tankovi tekućeg goriva moraju biti dio brodske strukture i moraju biti smješteni izvan prostorija strojeva A kategorije. Kada se tankovi tekućeg goriva, koji nisu tankovi u dvodnu, nužno moraju smjestiti neposredno uz ili unutar prostorija strojeva A kategorije, najmanje jedna od njihovih vertikalnih stijenki mora biti zajednička s omeđenjem prostorije strojeva i, po mogućnosti, mora imati zajedničko omeđenje s tankovima u dvodnu, a površina omeđenja tanka i prostorije strojeva mora biti najmanja moguća, vidi MSC.1/Circ.
2. Ako su ti tankovi smješteni unutar omeđenja prostorija strojeva A kategorije, ne smiju sadržavati tekuće gorivo kojemu je plamište manje od 60°C. Općenito, korištenje samostojećih tankova tekućeg goriva mora se izbjegavati, a ako su ugrađeni njihovo korištenje se zabranjuje u prostorijama strojeva A kategorije na putničkim brodovima. Gdje su dopušteni, moraju se smjestiti na uljno-nepropusnu tavu dovoljne veličine koja je opremljena odgovarajućom izljevnom cijevi koja vodi u odgovarajuće dimenzioniran tank izlivenog ulja. .3 Tank tekućeg goriva ne smije biti smješten gdje izljevanje ili curenje iz tanka na zagrijane površine može predstavljati opasnost od požara ili eksplozije. .4 Cijevi tekućeg goriva, čije bi oštećenje moglo uzrokovati izljevanje goriva iz skladišnih, taložnih ili dnevnih tankova goriva kapaciteta 500 litara i više i smještenih iznad dvodna, moraju se opremiti pipcem ili ventilom smještenim izravno na tanku, koji se mora moći zatvoriti sa sigurnog mjesta izvan prostorije u kojoj je tank, u slučaju da je požar izbio u prostoriji u kojoj je smješten tank. U posebnom slučaju dubokih tankova smještenih u bilo kojem tunelu osovinskog voda ili cjevovoda ili sličnom prostoru, ventili se moraju ugraditi na tanku, ali upravljanje u slučaju požara može se izvesti preko dodatnog ventila na cijevi ili cijevima izvan tunela ili sličnog prostora. Ako je taj dodatni ventil smješten u prostoriji strojeva, mora biti upravljan s mjesta izvan te prostorije. Daljinsko upravljanje ventila za tank goriva za generator u nuždi mora biti na odvojenoj lokaciji od daljinskog upravljanja drugih ventila za tankove smještene u prostorijama strojeva, vidi MSC/Circ.
3. .5 Mora se predvidjeti sigurno i efikasno sredstvo za utvrđivanje količine tekućeg goriva sadržanog u bilo kojem tanku goriva. .6 Ako se koriste cijevi za sondiranje, one ne smiju završavati u bilo kojem prostoru gdje postoji rizik od zapaljenja izlivenog goriva iz cijevi za sondiranje. Posebno, one ne smiju završavati u prostorijama za putnike ili posadu. Općenito pravilo je da one ne smiju završavati u prostorijama strojeva. Međutim, ako RO smatra ove zadnje zahtjeve nepraktičnim, može dopustiti završavanje cijevi za sondiranje u prostorijama strojeva, uz uvjet da su svi sljedeći zahtjevi ispunjeni:

(1)predviđen je razinomjer tekućeg goriva u skladu s zahtjevima u 4.2.2.3.5.2;

(2)cijevi za sondiranje završavaju na mjestima na kojima ne postoji rizik od zapaljenja, osim ako su poduzete mjere predostrožnosti, kao što je ugradnja djelotvorne mehaničke zaštite za prevenciju da tekuće gorivo u slučaju izljevanja kroz završetke cijevi za sondiranje dođe u kontakt s izvorom zapaljenja; i

(3)završeci cijevi za sondiranje su opremljeni sa samozatvarajućim napravama za zatvaranje i sa samozatvarajućim kontrolnim pipcem malog promjera smještenim ispod naprave za zatvaranje čija je svrha utvrđivanje da nema goriva prije nego se otvori naprava za zatvaranje. Mora se osigurati da bilo kakvo izljevanje tekućeg goriva kroz kontrolni pipac ne uključuje opasnost od zapaljenja. Sljedeći dodatni zahtjev (IACS UR F 35 Rev. 8) se primjenjuje: Kratke cijevi za sondiranje bez zatvorenog razinomjera mogu se koristiti za tankove koji nisu smješteni u dvodnu pod uvjetom da je ugrađen sustav preljeva. .6.1 Drugi razinomjeri goriva mogu se koristiti umjesto cijevi za sondiranje uz udovoljavanje sljedećim uvjetima:

(1)na putničkim brodovima, ti razinomjeri ne smiju imati prolaze ispod pokrova tanka i njihov kvar ili prepunjavanje tankova ne smiju omogućiti istjecanje goriva; i

(2)na teretnim brodovima, kvar tih razinomjera ili prepunjavanje tanka ne smije omogućiti istjecanje goriva u prostor. Korištenje cilindričnih staklenih razinomjera je zabranjeno. RO može dopustiti korištenje razinomjera goriva s ravnim staklima i samozatvarajućim ventilima između razinomjera i tankova goriva. .6.2 Sredstva propisana u 4.2.2.3.5.2 koja su prihvaćena od RO moraju se održavati u ispravnom stanju da se osigura njihovo trajno točno funkcioniranje u službi. Sljedeći dodatni zahtjev (IACS UR F 35 Rev. 8) se primjenjuje: Prekidači razine se mogu koristiti ispod pokrova tanka uz uvjet da se nalaze u čeličnom kučištu ili drugom kučištu koje ne može biti uništeno požarom. 4.2.2.4 Prevencija prekomjernog tlaka Moraju se predvidjeti mjere za prevenciju prekomjernog tlaka u bilo kojem tanku tekućeg goriva ili bilo kojem dijelu sustava tekućeg goriva, uključivo i cijevi za punjenje koje su posluživane od brodskih pumpi. Odušne i preljevne cijevi i odušni ventili moraju ispuštati na mjestu na kojem nema rizika od požara ili eksplozije uslijed ispuštanja goriva i para i ne smiju voditi u prostorije za posadu ili putnike, ni u prostorije posebne kategorije, zatvorene ro-ro prostorije, prostorije strojeva ili slične prostorije. Sljedeći dodatni zahtjevi (IACS UR F 35 Rev. 8) se primjenjuju: .1 Odušne cijevi tankova tekućeg goriva moraju se voditi do sigurne pozicije na otvorenoj palubi. Odušne cijevi iz skladišnih tankova ulja za podmazivanje smiju završavati u prostoriji strojeva, uz uvjet da su otvoreni krajevi smješteni tako da ulje ne može doći u kontakt s električnom opremom ili grijanim površinama. .2 Svaka preljevna cijev mora imati površinu poprečnog presjeka od najmanje 1,25 puta površina naljevne cijevi i mora se voditi u preljevni tank odgovarajućeg kapaciteta ili u skladišni tank koji ima predviđen prostor za svrhe preljeva. .3 Mora se predvidjeti alarmni uređaj za davanje upozorenja kada ulje dostigne pred-određenu razinu u tanku, ili alternativno, predvidjeti stakleni nivokaz u preljevnoj cijevi za indiciranje kada se bilo koji tank prelijeva. Ti stakleni nivokazi smiju se postaviti samo na vertikalnim cijevima i na lako vidljivim mjestima. 4.2.2.5 Cjevovod tekućeg goriva .1 Cijevi tekućeg goriva i njihovi ventili i spojevi moraju biti od čelika ili drugog odobrenog materijala, osim što se može dopustiti ograničena upotreba fleksibilnih cijevi na pozicijama na kojima ih RO dopusti kao neophodne, vidjeti preporuke Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), posebno publikacije ISO 15540:1999, Požarna otpornost savitljivih cijevi – Ispitne metode i ISO 15541:1999, Požarna otpornost savitljivih cijevi – zahtjevi za ispitni stol. Te fleksibilne cijevi i njihove spojnice moraju biti od odobrenih vatrootpornih materijala odgovarajuće čvrstoće i moraju biti izvedene na zadovoljstvo RO. Za ventile smještene na tankovima tekućeg goriva i pod statičkim tlakom, čelik ili kuglasto-grafitni željezni lijev mogu se prihvatiti. Međutim, ventili od običnog željeznog lijeva mogu se koristiti u sustavima cjevovoda gdje je projektni tlak manji od 7 bara i projektna temperatura manja od 60oC. Sljedeći dodatni zahtjev (IACS UR F 35 Rev. 8) se primjenjuje: Obujmice i slični tipovi spojnica za fleksibilne cijevi nisu dopušteni. .2 Vanjske visokotlačne dobavne linije goriva između visokotlačnih pumpi goriva i injektora goriva moraju se štititi sustavom cjevovoda dvostruke stijenke koji je u stanju zadržati gorivo u slučaju puknuća visokotlačne linije. Cijev dvostruke stijenke uključuje vanjsku cijev u kojoj je smještena visokotlačna cijev goriva na način da tvore trajni sklop. Sustav cjevovoda dvostruke stijenke mora uključiti sredstva za sakupljanje iscurenog goriva i mora se predvidjeti uzbunjivanje u slučaju puknuća cijevi goriva. .3 Cjevovod tekućeg goriva ne smije biti smješten neposredno iznad ili u blizini jedinica visoke temperature, uključivo kotlovi, cjevovodi pare, ispušni kolektori, prigušivači i druga oprema za koju se u 4.2.2.6 zahtijeva izoliranje. U mjeri u kojoj je to praktično izvedivo, cjevovodi tekućeg goriva moraju se smjestiti što dalje od vrućih površina, električnih instalacija i drugih izvora zapaljenja i moraju biti zaklonjeni ili na drugi način odgovarajuće zaštićeni da se izbjegne prskanje ili curenje goriva na izvore zapaljenja. Broj spojeva u takvim sustavima cjevovoda mora se držati na minimumu. .4 Komponente sustava goriva diesel motora moraju se projektirati uzimajući u obzir maksimalni vršni tlak koji se može pojaviti u službi, uključujući bilo koje visokotlačno pulsiranje koje se generira i šalje nazad u dobavne i izljevne cijevi djelovanjem pumpi za ubrizgavanje goriva. Spojevi unutar cijevi dobave i izljeva goriva moraju biti izvedeni da spriječe curenje tekućeg goriva pod tlakom u službi i nakon održavanja. .5 Kod višemotornih instalacija koje se napajaju iz istog izvora goriva, mora se predvidjeti izoliranje cjevovoda dobave i izlijevanja goriva do svakog pojedinog motora. Sredstvo za izolaciju ne smije utjecati na rad drugih motora i mora biti operabilno s mjesta koje neće biti nepristupačno u slučaju požara na bilo kojem motoru. .6 Gdje RO dopusti vođenje goriva i zapaljivih tekućina kroz nastambe i službene prostorije, cijevi za vođenje goriva i zapaljivih tekućina moraju biti od materijala odobrenog od RO uzimajući u obzir rizik od požara. 4.2.2.6 Zaštita površina visoke temperature .1 Površine kojima je temperatura iznad 220°C na koje može, uslijed kvara sustava goriva, dospjeti gorivo moraju se prikladno izolirati. .2 Mjere predostrožnosti se moraju poduzeti kako bi se spriječilo da gorivo, koje može pod tlakom izaći iz bilo koje pumpe, filtera ili grijača, dođe u kontakt s grijanim površinama. 4.2.2.7 Dodatno, mora se udovoljiti zahtjevima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 7. – Strojni uređaji, 1.11 i 1.12 i Dio 9. – Strojevi, 2.6). 4.2.3 Smještaj ulja za podmazivanje 4.2.3.1 Sredstva za skladištenje, distribuciju i korištenje ulja koja se koriste u sustavima za podmazivanje pod tlakom moraju biti takva da osiguraju sigurnost broda i ljudi na brodu. Sredstva smještena u prostorijama strojeva kategorije A, i gdjegod je praktično u drugim prostorijama strojeva, moraju, najmanje, udovoljavati zahtjevima navedenim u 4.2.2.1, 4.2.2.3.3, 4.2.2.3.4, 4.2.2.3.5, 4.2.2.4, 4.2.2.5.1, 4.2.2.5.3 i 4.2.2.6, osim što: .1 to ne isključuje upotrebu staklenih pokazivača protoka u sustavima ulja za podmazivanje, uz uvjet da je ispitivanjem potvrđen odgovarajući stupanj vatrootpornosti; i .2 cijevi za sondiranje mogu se dopustiti u prostorijama strojeva; međutim, zahtjevi u 4.2.2.3.5.1

(1)i 4.2.2.3.5.1

(3)ne moraju se primijeniti, uz uvjet da su cijevi za sondiranje opremljene odgovarajućim sredstvima za zatvaranje. 4.2.3.2 Zahtjevi u 4.2.2.3.4 moraju se također primijeniti za tankove ulja za podmazivanje, osim onih kojima je kapacitet manji od 500 litara, skladišne tankove na kojima su ventili zatvoreni tijekom normalnog operativnog moda broda, ili gdje je utvrđeno da bi nenamjerni rad brzozatvarajućeg ventila na tanku ulja za podmazivanje ugrozio siguran rad glavne propulzije i neophodnih pomoćnih strojeva. 4.2.3.3 Dodatno, mora se udovoljiti zahtjevima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio

1. – Cjevovodi, 9 i Dio
2. – Strojevi, 2.7). 4.2.4 Smještaj drugih zapaljivih ulja 4.2.4.1 Skladištenje, distribucija i korištenje drugih zapaljivih ulja pod tlakom u sustavima prijenosa snage, upravljačkim i aktivirajućim sustavima i sustavima za grijanje mora biti takvo da osigura sigurnost broda i osoba na brodu. Uređaji za sakupljanje iscurenog ulja moraju se postaviti ispod hidrauličnih ventila i cilindara. Na mjestima na kojima ima izvora zapaljenja, ti uređaji moraju, najmanje, udovoljavati zahtjevima u 4.2.2.3.3, 4.2.2.3.5, 4.2.2.5.3 i 4.2.2.6 te zahtjevima za čvrstoću i konstrukciju u 4.2.2.4 i 4.2.2.5.1, vidi MSC/Circ.
3. 4.2.4.2 Dodatno, mora se udovoljiti zahtjevima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio
4. – Strojni uređaji, 1.12). 4.2.5 Smještaj tekućeg goriva u prostorijama strojeva bez stalne straže Dodatno zahtjevima u 4.2.1 do 4.2.4, sustavi tekućeg goriva i ulja za podmazivanje u prostorijama strojeva bez stalne straže moraju udovoljavati sljedećem: .1 gdje se dnevni servisni tankovi tekućeg goriva pune automatski, ili daljinskim upravljanjem, moraju se predvidjeti sredstva za sprječavanje preljevnih izljevanja. Druga oprema koja automatski tretira zapaljive tekućine (npr. pročistači tekućeg goriva) koja, kad god je to praktično, mora biti ugrađena u posebnom prostoru rezerviranom za pročistače i njihove grijače, mora biti izvedena na način da spriječi preljevna izljevanja; i .2 gdje su dnevni servisni tankovi tekućeg goriva ili taložni tankovi opremljeni grijačima, mora se predvidjeti alarm visoke temperature ako se može prekoračiti plamište tekuće goriva. Sljedeći dodatni zahtjev (IACS UR F 35 Rev. 8) se primjenjuje: Tekuće gorivo u skladišnim tankovima ne smije se grijati na temperature koje su unutar 10°C ispod plamišta tekućeg goriva, osim što se tekuće gorivo u servisnim tankovima, taložnim tankovima i drugim tankovima u sustavu dobave goriva smije grijati pod sljedećim uvjetima: .1 duljina odušnih cijevi iz takvih tankova i/ili rashladnih uređaja su dovoljni za hlađenje para ispod 60°C, ili se izlaz iz odušnih cijevi mora smjestiti 3 m udaljen od izvora zapaljenja; .2 odušne cijevi se moraju opremiti protupožarnim mrežicama; .3 ne smije biti otvora iz prostora para tankova goriva u prostorije strojeva (provlake na vijke su prihvatljive); .4 zatvorene prostorije ne smiju se smjestiti izravno iznad tih tankova goriva, osim ventiliranih pregradaka; .5 električna oprema ne smije se smjestiti u prostor para tankova, osim ako nije certificirane sigurnosne izvedbe. Dodatno, mora se udovoljiti zahtjevima navedenim u drugim odnosnim dijelovima Pravila. 4.2.6 Fleksibilne cijevi Fleksibilne cijevi, ako se koriste, moraju biti u skladu s zahtjevima RO. Dodatni zahtjevi za ispitivanje su (IACS UR F42): .1 Fleksibilne cijevi s krajnjim spojnicama, za koje se zahtijeva da budu od vatrootpornih materijala, moraju se izložiti djelovanju vatre na 800oC u trajanju od 30 minuta, a za to vrijeme voda na maksimalnom radnom tlaku cirkulira unutar cijevi. Temperatura vode na izlazu ne smije biti manja od 80oC. Ne smije biti curenja za vrijeme ispitivanja, kao ni nakon ispitivanja. .2 Alternativa je požarno ispitivanje fleksibilne cijevi s vodom koja teče pri tlaku najmanje 5 bara i slijedno tome ispitivanje tlačenjem na dvostruki projektni tlak. 4.3 SUSTAV STLAČENOG PLINA ZA DOMAĆINSKE POTREBE 4.3.1 Zahtjevi ovog poglavlja moraju se primijeniti na brodove navedene u 1.1.4 i također na: teretne brodove manje od 500 BRT namijenjene za međunarodna putovanja i teretne brodove od 500 BRT i više koji nisu namijenjeni za međunarodna putovanja. Sustavi stlačenog plina za domaćinske potrebe moraju biti odobreni od RO. RO može dopustiti korištenje plina za domaćinske potrebe ako plin i sve komponente sustava stlačenog plina (boce plina, trošila, ventili i sl.) udovoljavaju zahtjevima priznatih normi. O korištenju stlačenog plina za domaćinske potrebe na putničkim brodovima i tankerima, RO razmatra i odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno. 4.3.2 Stlačeni plin se smije koristiti za kuhinjske štednjake, za protočne grijače vode i za hladnjake za hranu, koji troše najviše 1 kg stlačenog plina na sat. 4.3.3 Trošila stlačenog plina moraju imati automatski uređaj za prekid dovoda plina ako se plamen gorionika ugasi. Za protočne grijače vode dodatno se zahtijeva kontrolni plamen. 4.3.4 Spremište boca plina u zasebnoj zatvorenoj prostoriji mora imati djelotvornu ventilaciju. Prostorija i ulaz u prostoriju moraju biti na otkrivenoj palubi. Vrata prostorije moraju se otvarati prema vani, imati bravu i na njima moraju biti istaknute oznake upozorenja: »Opasnost od eksplozije«; »Zabranjeno pušenje«. 4.3.5 Spremište na otvorenoj palubi, za najviše dvije boce, mora biti na mjestu gdje ne postoji opasnost od mehaničkog oštećenja boca, i udaljeno najmanje 2 m od nastambi i upravljačkih postaja te ne smije graničiti sa spremištem zapaljivih tekućina. Takvo mjesto mora također biti na sigurnoj udaljenosti od opreme za spašavanje. Boce se moraju zaštititi od izravnog djelovanja sunčevih zraka i od pristupa neovlaštenih osoba rešetkastim stijenkama i vratima. U blizini spremišta se moraju nalaziti odgovarajući oznake upozorenja (vidi 4.3.4). Dubina udubljenja u palubnu strukturu, isključivo radi skladištenja boca, ne smije biti veća od 1 m (vidi MSC/Circ.1276). Vidi također IACS UI SC
5. Kuhinje opremljene s opremom koja koristi plinske plamenike ne smiju graničiti sa spremištem zapaljivih tekućina i gorivih materijala. 4.3.6 Električna oprema u spremištu mora udovoljavati zahtjevima navedenim u pravilima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12 – Električna oprema, 19). 4.3.7 Smještaj boca plina mora udovoljavati sljedećim zahtjevima: .1 Boce moraju biti postavljene uspravno, s zapornim ventilima na vrhu, i pričvrćene trakama ili sličnim napravama za brzo otpuštanje; .2 Između boce plina i cjevovoda mora se postaviti redukcijski ventil; .3 Ako se predviđa priključenje skupine boca na kolektor, može se predvidjeti samo jedan redukcijski ventil postavljen na kolektoru. U tom slučaju boce se moraju spojiti s kolektorom bakrenim cijevima; .4 Između svake boce i kolektora se mora postaviti zaporni ventil ili pipac, a u prostoriji, u neposrednoj blizini, mora postojati natpis kojim se zabranjuje istovremena upotreba više od jedne boce. 4.3.8 Prostorije u kojima se nalaze plinska trošila mora udovoljavati sljedećem: .1 prostorija ne smije biti smještena ispod otvorene palube; .2 protočni plinski bojleri moraju imati posebne kanale za odvod produkata izgaranja. 4.3.9 Distribucijski cjevovod stlačenog plina mora biti od bešavnih čeličnih ili bakrenih cijevi. Čelične cijevi moraju biti zaštićene od korozije. 4.3.10 Debljina stijenki cjevovoda mora biti u skladu sa zahtjevima navedenim u pravilima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 8 – Cjevovodi, 1.3). 4.3.11 Cjevovod od boca plina do trošila mora biti položen na otkrivenoj palubi i zaštićen od mehaničkih oštećenja. 4.3.12 Spojevi cjevovoda moraju biti zavareni. Spojevi s navojem ili prirubnicom dopuštaju se samo na mjestima priključaka kontrolno-mjernih instrumenata, plinskih trošila i armature. 4.3.13 Na izlazu cjevovoda iz spremišta boca plina mora se postaviti zaporni pipac ili ventil kojim se upravlja izvan prostorije. Zaporni pipac ili ventil mora imati pokazivač položaja »Otvoreno« – »Zatvoreno«. 4.3.14 Ako se na brodu predviđa postavljanje više od jednog plinskog trošila, na odvojcima od glavnog cjevovoda do svakog pojedinog trošila mora se postaviti zaporni pipac ili ventil s pokazivačem položaja »Otvoreno« – »Zatvoreno«. Ako se ovi pipci ili ventili nalaze u spremištu boca plina, mora postojati mogućnost rukovanja tim pipcima, odnosno ventilima, izvan prostorije. U tom slučaju se ne zahtijeva postavljanje pipca ili ventila na glavni cjevovod (vidi 4.3.13). 4.3.15 Redukcijski ventil mora osiguravati tlak u cjevovodu ne veći od 5 kPa. 4.3.16 Na cjevovodu neposredno iza redukcijskog ventila se mora postaviti sigurnosni ventil podešen na tlak do 7 kPa, s odvodom plina na bezopasno mjesto na otvorenoj palubi. Ako je redukcijski ventil izrađen tako da se pri pucanju ili oštećenju membrane zatvori prolaz plina na stranu nižeg tlaka, ne zahtijeva se postavljanje sigurnosnog ventila. 4.3.17 Armatura cjevovoda mora biti od bronce, mjedi ili nekog drugog neiskrećeg i nekorodirajućeg materijala. 4.3.18 Cjevovod plina, od boca do redukcijskog ventila, se mora ispitati: .1 u radionici, hidrauličkim tlakom od 2,5 MPa; .2 nakon ugradnje na brodu, zrakom tlaka 1,7 MPa. Cjevovod od redukcijskog ventila do trošila, nakon ugradnje na brodu, mora se ispitati na nepropusnost, zrakom tlaka 0,02 MPa. 4.3.19 Kanali za odvod produkata izgaranja iz kuhinjskih plinskih trošila, kada prolaze kroz i/ili graniče s prostorijama nastambi, službenim prostorijama i upravljačkim postajama, moraju udovoljavati i zahtjevima za konstrukciju i protupožarnu izolaciju kako se zahtijeva za ispušne kanale iz kuhinjskih štednjaka i moraju biti opremljeni s automatskom požarnom zaklopkom u neposrednoj blizini protupožarnih konstrukcija kroz koje prolaze (vidi MSC/Circ.1276). 4.3.20 Osim drvenog panja za meso, ne dopuštaju se gorivi materijali u kuhinjama s plinskim trošilima. 4.3.21 Odobrenje olakšica u primjeni zahtjeva točke 4.3.5 za brodove ograničenog područja plovidbe, RO posebno razmatra i odlučuje za svaki pojedinačni slučaj. 4.4 RAZNE STAVKE IZVORA ZAPALJENJA I ZAPALJIVOSTI 4.4.1 Električni radijatori 4.4.1.1 Električni radijatori, ako se koriste, moraju biti fiksirani i tako izvedeni da se rizik od požara reducira na minimum. Ne smiju imati dijelove koji su tako izloženi da bi mogli svojom toplinom zapaliti odjeću, zavjese i slične materijale. 4.4.1.2 Električno grijanje mora udovoljavati zahtjevima navedenim u pravilima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12 – Električna oprema, 15.1 i 15.2). 4.4.1.3 Parni i električni radijatori moraju biti udaljeni najmanje 50 mm od pregrada ili obloga. Ako su pregrade i obloge od gorivog materijala, dijelovi smješteni do grijačih elemenata moraju se obložiti toplinskim štitom od negorivog materijala, ili udaljenost od gorivih pregrada ili obloga do grijačih elemenata ne smije biti manja od 150 mm. 4.4.2 Spremnici za otpatke Spremnici za otpatke moraju biti od negorivih materijala i ne smiju imati otvore na bočnim stranicama ili na dnu. Vidi IACS UI SC 166 Rev.
6. 4.4.3 Izolirane površine zaštićene od prodora ulja U prostorijama u kojima je moguć prodor uljnih proizvoda, površina izolacije mora biti nepropusna za ulje i uljne pare. 4.4.4 Osnovne palubne obloge Osnovne palubne obloge, ako su ugrađene u nastambama, službenim prostorijama i upravljačkim postajama, moraju biti od odobrenog materijala koji je slabo zapaljiv i ne smiju povećavati opasnosti od dima, trovanja ili eksplozije pri povišenoj temperaturi, što se određuje u skladu s FTP Kodeksom. Na putničkim brodovima, osnovne palubne obloge na balkonima kabina ne smiju povećavati opasnosti od dima, trovanja ili eksplozije pri povišenoj temperaturi, što se određuje u skladu s FTP Kodeksom. 4.5 PODRUČJE TERETA NA TANKERIMA 4.5.1 Odvajanje tankova tereta Vidi IACS UI SC 54 Rev.
7. 4.5.1.1 Pumpne postaje tereta, tankovi tereta, sabirni tankovi i pregradci moraju biti smješteni ispred prostorija strojeva. Međutim, skladišni tankovi goriva ne moraju biti smješteni ispred prostorija strojeva. Tankovi tereta i sabirni tankovi moraju biti odvojeni od prostorija strojeva pregradcima, pumpnim postajama tereta, skladišnim tankovima goriva ili tankovima balasta. Pumpne postaje u kojima su smještene pumpe i njihova oprema za balastiranje prostorija koje graniče s tankovima tereta i sabirnim tankovima, te pumpe za prebacivanje goriva, mogu se koristiti za odvajanje prostorija strojeva od tankova tereta i sabirnih tankova, ako udovoljavaju istim zahtjevima u pogledu bezopasnosti kao i pumpne postaje tereta. Međutim, pumpne postaje namijenjene isključivo za prebacivanje balasta ili goriva ne moraju udovoljavati zahtjevima poglavlja 10.
8. Pumpna postaja u donjem dijelu može imati upuštenje u prostoriju strojeva A kategorije koje služi kao niša za smještaj pumpi, s tim da udaljenost pokrova upuštenja od kobilice ne smije biti veća od 1/3 visine broda. Na brodovima nosivosti do, uključivo, 25.000 t, RO može dopustiti povećanje ove udaljenosti na najviše 1/2 visine broda, ako je to neophodno zbog smještaja cjevovoda i pristupa. Vidi IACS UI SC 188 Rev.3 i IACS UI SC 211/Corr.
9. Vidi također MSC/Circ.
10. 4.5.1.2 Glavne upravljačke postaje tereta, upravljačke postaje, nastambe i službene prostorije (osim izdvojenih spremišta inventara za rukovanje teretom) moraju se nalaziti na krmi iza svih tankova tereta, sabirnih tankova i prostora koji razdvajaju tankove tereta ili sabirne tankove od prostorija strojeva, no ne i nužno iza skladišnih tankova goriva i tankova balasta, te moraju biti tako postavljene da samo jedno oštećenje palube ili pregrade ne omogući ulazak plinova ili para iz tankova tereta u glavne upravljačke postaje tereta, upravljačke postaje ili nastambe i službene prostorije. Upuštenje predviđeno u skladu s 4.5.1.1, pri određivanju razmještaja ovih prostorija se ne uzima u obzir. Vidi IACS UI SC 201 Rev.
11. 4.5.1.3 Ako je to neophodno, RO može dopustiti smještaj glavnih upravljačkih postaja tereta, upravljačkih postaja, nastambi i službenih prostorija ispred tankova tereta, sabirnih tankova i prostorija koje odvajaju tankove tereta i sabirne tankove od prostorije strojeva, ali ne i obvezatno ispred skladišnih tankova goriva ili tankova balasta. Prostorije strojeva, osim prostorija strojeva A kategorije, mogu biti smještene ispred tankova tereta i sabirnih tankova, ako su od njih odvojene pregradcima, pumpnim postajama tereta, skladišnim tankovima goriva ili tankovima balasta, i ako imaju najmanje jedan prenosivi aparat za gašenje požara. Ako su u njima smješteni strojevi s unutarnjim izgaranjem, pored prenosivih aparata za gašenje požara mora se, dodatno, predvidjeti jedna naprava za gašenje požara pjenom odobrenog tipa, kapaciteta najmanje 45 l ili jednakovrijedno. Ako je korištenje te naprave nepraktično, može se zamijeniti s dva dodatna prenosiva aparata za gašenje požara. Glavne upravljačke postaja tereta, upravljačke postaje, nastambe i službene prostorije moraju se tako smjestiti da samo jedno oštećenje palube ili pregrade ne omogući ulazak plinova ili para iz tankova tereta u te prostorije. RO može dopustiti, gdje je to neophodno za sigurnu plovidbu broda, smještaj prostorije strojeva sa strojevima s unutarnjim izgaranjem snage veće od 375 kW (koji nisu glavni porivni strojevi), na pramcu, ispred područja tereta, ako je osigurana jednakovrijedna razina sigurnosti i odgovarajuća raspoloživost sredstava za gašenje požara na zadovoljstvo RO. Vidi IACS UI SC 201 Rev.
12. 4.5.1.4 Samo za brodove za mješovite terete primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi: .1 Sabirni tankovi moraju se ograditi pregradcima, osim ako graničnu konstrukciju čini dio bočne oplate, glavna paluba tereta, pregrade pumpne postaje tereta ili skladišni tank goriva. Ovi pregradci ne smiju biti otvoreni prema dvodnu, tunelu za cijevi, pumpnoj postaji ili nekoj drugoj zatvorenoj prostoriji, niti se smiju koristiti za teret ili balast te ne smiju imati priključak na sustave cjevovoda tereta ili balasta. Pregradci moraju biti opremljeni za punjenje vodom i pražnjenje. Ako sabirni tank graniči s pumpnom postajom tereta, ona ne smije biti otvorena prema dvodnu, tunelu za cijevi ili nekoj drugoj zatvorenoj prostoriji. Međutim, dopušteni su otvori s plinonepropusnim poklopcima na vijke. .2 Moraju se predvidjeti sredstva za odvajanje cjevovoda koji spaja pumpnu postaju sa sabirnim tankovima na koje se odnosi 4.5.1.4.
13. Sredstva za odvajanje moraju se sastojati od ventila nakon kojeg je ugrađena slijepo/prolazna prirubnica ili skidljiva cijev i odgovarajuće slijepe prirubnice. Ova izvedba mora biti smještena na sabirnim tankovima, ali gdje je to nerazumno ili nepraktično, može biti smještena unutar pumpne postaje neposredno uz prodor cijevi kroz pregradu. Poseban trajno instalirani sustav pumpi i cjevovoda koji uključuje kolektor, opremljen s zapornim ventilom i slijepom prirubnicom, biti će predviđen za pražnjenje sadržaja sabirnih tankova izravno na otvorenu palubu za odlaganje u kopnene prijemne uređaje kada je brod u modu prijevoza suhog tereta. Kada se transferni sustav koristi za transfer sabirnog ulja u modu suhog tereta, ne smije biti spojen na druge sustave. Odvajanje od drugih sustava pomoću uklanjanja skidljivih cijevi može se prihvatiti. .3 Grotla i otvori za čišćenje sabirnih tankova moraju biti na otvorenoj palubi i imati odgovarajuće poklopce. Ta sredstva za zatvaranje moraju se moći zaključati, osim u slučaju vodonepropusnog sredstva s vijčanim spojem, a zaključavanje se provodi pod nadzorom odgovornog brodskog časnika. .4 Gdje su ugrađeni gornji bočni tankovi tereta, cjevovod tereta ispod palube mora biti ugrađen unutar tih tankova. Međutim, RO može dopustiti smještaj cjevovoda tereta u posebne kanale uz uvjet da se mogu odgovarajuće čistiti i ventilirati, na zadovoljstvo RO. Gdje nisu ugrađeni gornji bočni tankovi tereta, cjevovod tereta ispod palube mora se smjestiti u posebne kanale. .5 Prostorije za teret i sve njima susjedne zatvorene prostorije moraju se moći mehanički ventilirati, za što se mogu predvidjeti i prenosivi ventilatori. .6 U tunelima za cijevi i pregradcima, uz sabirne tankove, na koje se odnosi navedeno u paragrafu .1, mora se predvidjeti fiksni sustav otkrivanja zapaljivih para i uzbunjivanja, odobrene izvedbe. Za tankove tereta i sve ostale prostorije koje se nalaze u području tereta moraju se predvidjeti odgovarajuća sredstva koja omogućuju mjerenje koncentracije zapaljivih para. Mjerenje mora biti moguće s otvorene palube ili s nekog drugog lako pristupačnog mjesta. .7 Sredstva za odvajanje sabirnih tankova koji sadrže teret ili ostatke tereta od drugih tankova tereta moraju se sastojati od slijepih prirubnica koje će ostati na mjestu sve vrijeme dok se prevoze tereti drugačiji od tekućih tereta na koje se odnosi navedeno u 9.2.4.1.
14. .8 Na brodu se mora nalaziti Priručnik s uputama za mjere predostrožnosti, kojih se treba pridržavati kod promjene tereta i kod prijevoza suhog tereta istodobno s ostacima nafte i naftnih proizvoda u sabirnim tankovima. 4.5.1.5 Ako je neophodno da se upravljačka postaja u kojoj su smješteni glavni navigacijski uređaji i oprema nalazi iznad područja tereta, ona mora služiti samo u tu svrhu i mora se od njega odvojiti otvorenim prostorom visine ne manje od 2 m, a zahtjevi za njenu protupožarnu zaštitu moraju biti u skladu s 9.2.4.2 za upravljačke postaje, i drugih odredbi za tankere, što je primjenjivo. 4.5.1.6 Moraju se predvidjeti mjere da se izlijevanje tereta po palubi zadrži izvan područja nastambi i službenih prostorija. To se može postići pomoću trajne neprekinute pražnice visine ne manje od 300 mm, koja se proteže od boka do boka. Za slučaj krcanja tereta na krmi, smještaju pražnice se mora posvetiti posebna pozornost. 4.5.1.7 Zabrana prijevoza ulja ili drugih zapaljivih tekućina u tankovima pramčanog pika (IACS UR F 33) Na brodovima bruto tonaže 400 i više, odjeljci ispred sudarne pregrade ne smiju se koristiti za prijevoz ulja ili drugih zapaljivih tekućina. 4.5.2 Ograničenja glede otvora u vanjskim stijenkama 4.5.2.1 Osim kako je dopušteno u 4.5.2.2, pristupna vrata, ventilacijski i drugi otvori koji vode u nastambe, službene prostorije, upravljačke postaje i prostorije strojeva ne smiju se nalaziti na stijenci okrenutoj području tereta. Oni se moraju smjestiti na poprečnoj stijenci koja nije okrenuta području tereta ili na bočnim stijenkama nadgrađa ili palubne kućice, na udaljenosti koja iznosi najmanje 4% duljine broda, ali ne manje od 3 m od kraja nadgrađa ili palubne kućice okrenutog području tereta. Ova udaljenost ne treba biti veća od 5 m. Vidi IACS UI SC 120 Rev.
15. Vidi također MSC.1/Circ.
16. 4.5.2.2 Vrata koja vode u glavne upravljačke postaje tereta i službene prostorije kao što su spremišta hrane i druga razna spremišta smiju se nalaziti na stijenkama okrenutim području tereta, i unutar granice od 5 m određene u 4.5.2.1, uz odobrenje RO, ako ove prostorije nisu izravno ili neizravno povezane s nastambama, upravljačkim postajama ili službenim prostorijama kao što su kuhinje, smočnice ili radionice, ili slične prostorije u kojima se nalaze izvori zapaljenja para tereta. Pregrade koje okružuju ove prostorije, osim pregrada okrenutih području tereta, moraju biti klase A-
17. Na omeđenjima u području unutar granice određene u 4.5.2.1 smiju se nalaziti tehnološki otvori za unošenje skidljive opreme, ako imaju poklopce na vijke odobrene izvedbe. Vrata i prozori kormilarnice mogu biti smješteni u području unutar granice određene u 4.5.2.1 uz uvjet da imaju mogućnost brzog i učinkovitog plinonepropusnog i paronepropusnog zatvaranja. Vidi IACS UI SC 55 Rev.2 i IACS UI SC 120 Rev.
18. Vidi također MSC.1/Circ.
19. 4.5.2.3 Prozori i okna okrenuti području tereta, te na bočnim stijenkama nadgrađa i palubnih kućica unutar granica navedenih u 4.5.2.1, moraju biti neotvorive izvedbe. Ti prozori i okna, osim prozora kormilarnice, moraju biti klase A-60, osim prozora i okana izvan granica navedenih u 9.2.4.2.5, za koje se dopušta klasa A-
20. 4.5.2.4 Ako postoji stalni pristup iz tunela za cijevi u pumpnu postaju tereta, moraju se predvidjeti vodonepropusna vrata u skladu sa zahtjevima navedenim u pravilima RO (vidi Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 3 – Oprema trupa, 7.12) i, dodatno, u skladu sa sljedećim zahtjevima: .1 dodatno upravljanju s mosta, vodonepropusna vrata moraju se moći ručno zatvoriti s vanjske strane ulaza u pumpnu postaju; i .2 vodonepropusna vrata se moraju držati zatvorena za vrijeme normalnog korištenja broda, osim kada je potrebno pristupiti u tunel za cijevi. Vidi također 4.5.2.
21. 4.5.2.5 Stalno ugrađeni plinonepropusni rovovi za osvjetljenje pumpnih postaja tereta, odgovarajuće čvrstoće, mogu se dopustiti u pregradama i palubama koje odvajaju pumpne postaje tereta od drugih prostorija, ako je sačuvana protupožarna cjelovitost i plinonepropusnost pregrada i paluba. 4.5.2.6 Smještaj ventilacijskih ulaznih i izlaznih otvora i drugih otvora na vanjskim stijenkama nadgrađa i palubnih kućica mora biti u skladu sa zahtjevima navedenim u 4.5.3 i 11.
22. Ti otvori se moraju smjestiti što više po krmi, naročito za prostorije strojeva, a posebna pozornost se mora posvetiti ako je brod opremljen za ukrcaj ili iskrcaj po krmi. Izvori zapaljenja, kao što je električna oprema, moraju se tako smjestiti da se izbjegne opasnost od eksplozije. 4.5.2.7 Ako ispunjenje zahtjeva koji se odnose na vrata za pristup, ulaze zraka ili druge otvore u nadgrađima i/ili palubnim kućicama nije, zbog izvedbe broda, praktično izvedivo ili razumno, RO može dopustiti alternativnu izvedbu, pod uvjetom da izvori zapaljenja nisu smješteni u opasnim zonama definiranim u publikaciji IEC 60092-502, osim za električne instalacije koje imaju zahtijevanu zaštitu i koje su certificirane sigurnosne izvedbe po tom standardu. Vidi MSC.1/Circ.
23. 4.5.2.8 Sigurnosni aspekti dvodna i tunelskih kobilica ispod tankova tereta (IACS UR F 26 Rev. 3) Na svim brodovima, bez obzira na područje plovidbe, tuneli za cijevi u dvodnu moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima: .1 Ne smiju imati otvore za komunikaciju sa strojarnicom. .2 Mora se predvidjeti najmanje dva izlaza na otvorenu palubu, smještena na što većoj međusobnoj udaljenosti. Jedan od tih izlaza, opremljen sredstvom za vodonepropusno zatvaranje, može voditi u pumpnu postaju tereta. .3 U kanalu se mora predvidjeti odgovarajuća mehanička ventilacija. 4.5.2.9 Otvori za teret na dnu gornjih bočnih tankova na brodovima za prijevoz ulja i alternativno suhih tereta (žito itd.) (IACS UR F 27) Na brodovima predviđenima za prijevoz ulja čije plamište ne prelazi 60°C (pokus sa zatvorenom posudom) i alternativno suhih tereta nisu dopušteni otvori, u pregradama i palubama koje odvajaju prostorije za uljni teret od drugih prostorija koje nisu izvedene i opremljene za prijevoz uljnih tereta, koji bi se mogli koristiti pri operacijama s teretom, osim u slučaju kada su predviđena odobrena sredstva koja osiguravaju jednakovrijednu cjelovitost. 4.5.3 Odušivanje tankova tereta 4.5.3.1 Opći zahtjevi Sustavi odušivanja tankova tereta moraju biti u potpunosti odvojeni od odušnih cijevi drugih brodskih odjeljaka. Izvedba i smještaj otvora na palubi tankova tereta iz kojih može doći do izbijanja zapaljivih para mora biti takav da se na najmanju moguću mjeru svede mogućnost prodora zapaljivih para u zatvorene prostorije koje sadržavaju izvore zapaljenja, ili sakupljanja zapaljivih para u blizini palubnih strojeva i opreme što može predstavljati opasnost od zapaljenja. U skladu s ovim općim principom, kriteriji u 4.5.3.2 do 4.5.3.5 i 11.6 se primjenjuju. 4.5.3.2 Uređaji za odušivanje 4.5.3.2.1 Uređaji za odušivanje na svakom tanku tereta mogu biti nezavisni ili kombinirani s drugim tankovima tereta i mogu biti uključeni u cjevovod inertnog plina. 4.5.3.2.2 Gdje su uređaji kombinirani s drugim tankovima tereta, zaporni ventili ili druga prihvatljiva sredstva se moraju predvidjeti za odvajanje svakog tanka tereta. Gdje su ugrađeni zaporni ventili, moraju se opremiti sredstvima za zaključavanje, koja moraju biti pod nadzorom odgovornog brodskog časnika. Mora postojati jasna vizualna indikacija operativnog statusa ventila ili drugih prihvatljivih sredstava. Gdje su tankovi odvojeni, mora se osigurati da se odnosni izolirajući ventili otvore prije nego započne ukrcaj ili balastiranje ili pražnjenje tih tankova. Bilo koje odvajanje mora nastaviti omogućavanje protoka uzrokovanog toplinskim varijacijama u tanku tereta u skladu 11.6.1.
24. Na tankerima izgrađenim
25. siječnja
26. ili kasnije, bilo koje odvajanje mora također nastaviti omogućavati prolaz velikih volumena smjesa para, zraka ili inertnog plina za vrijeme ukrcaja tereta i balastiranja, ili za vrijeme iskrcaja u skladu s 11.6.1.
27. Vidi IACS UI SC 140 Rev.
28. 4.5.3.2.3 Ako se namjerava krcati ili balastirati ili prazniti tank tereta ili grupu tankova tereta koji je odvojen od zajedničkog sustava odušivanja, taj tank tereta ili grupa tankova tereta mora biti opremljen sredstvom za zaštitu od pretlaka ili potlaka kako se zahtijeva u 11.6.3.
29. 4.5.3.2.4 Uređaji za odušivanje moraju biti spojeni na pokrov svakog tanka tereta i moraju biti samodrenirajući u tankove tereta u svim normalnim uvjetima trima i nagiba broda. Gdje nije moguće predvidjeti cjevovod za samodreniranje, moraju se predvidjeti trajna sredstva za dreniranje odušnih cjevovoda u tank tereta. 4.5.3.3 Sigurnosni uređaji u odušnim sustavima Odušni sustav mora biti opremljen uređajima koji sprječavaju prolaz plamena u tankove tereta. Izvedba, ispitivanje i smještaj tih uređaja mora biti u skladu sa zahtjevima RO koji su utemeljeni na smjernicama koje je razvio IMO, vidi Revidirane smjernice za izvedbu, ispitivanje i smještaj uređaja za sprječavanje prolaza plamena u tankove tereta na tankerima (MSC/Circ.677, uz izmjene i dopune) i Revidirani faktori koje je potrebno uzeti u obzir pri projektiranju uređaja i opreme za odušivanje i otplinjavanje tankova tereta (MSC/Circ.731). Otvori za određivanje visine praznog dijela tanka ne smiju se koristiti za izjednačavanje tlaka, te moraju biti opremljeni sa samozatvarajućim poklopcima koji čvrsto brtve. Hvatači plamena i mrežice na tim otvorima nisu dopušteni. Vidi IACS UI SC
30. 4.5.3.4 Izlazi odušnika za rukovanje s teretom i balastiranje 4.5.3.4.1 Izlazi odušnika za ukrcaj tereta, pražnjenje i balastiranje zahtijevani u 11.6.1.2 moraju: .1

(1)dopustiti slobodan protok mješavine para; ili .1

(2)dopustiti izbacivanje mješavine para brzinom ne manjom od 30 m/s; .2 biti tako izvedeni da se mješavina para prazni okomito prema gore; .3 gdje se koristi način slobodnog protoka mješavina para, biti tako izvedeni da se ispuštaju ne manje od 6 m iznad palube tanka tereta ili pramčanog i krmenog povišenog izloženog prolaza za posadu ako se nalaze unutar 4 m od tih prolaza i smješteni ne manje od 10 m horizontalno udaljeni od najbližih ulaza zraka i otvora na zatvorenim prostorima koji sadrže izvor zapaljenja i od palubnih strojeva, koji mogu uključiti sidreno vitlo i otvore lančanika, i opreme koja može predstavljati opasnost od zapaljenja; (vidi IACS UI SC 70 Rev.3) i .4 gdje se koristi način pražnjenja velikom brzinom, biti smješteni na visini od najmanje 2 m iznad palube tanka tereta i ne manje od 10 m horizontalno udaljeni od najbližih ulaza zraka i otvora na zatvorenim prostorima koji sadrže izvor zapaljenja i od palubnih strojeva, koji mogu uključiti sidreno vitlo i otvore lančanika, i opreme koja može predstavljati opasnost od zapaljenja. Ti izlazni otvori moraju biti opremljeni uređajima za veliku brzinu pražnjenja odobrenog tipa. Vidi IACS UI SC 57 Rev.

1. Vidi također MSC.1/Circ.
2. 4.5.3.4.2 Uređaji i oprema za odušivanje para iz tankova tereta za vrijeme krcanja ili balastiranja moraju biti u skladu s 4.5.3 i 11.6 i moraju se sastojati ili od jednog ili više uzlaznih jarbolnih kanala, ili od potrebnog broja odušnika za odušivanje velikom brzinom. Dobavni cjevovod inertnog plina može se koristiti za takvo odušivanje. 4.5.3.5 Odvajanje sabirnih tankova na brodovima za mješovite terete 4.5.3.5.1 Na brodovima za mješovite terete, za odvajanje sabirnih tankova koji sadrže ulje ili ostatke ulja, od ostalih tankova tereta, moraju se koristiti slijepe prirubnice, koje moraju biti postavljene cijelo vrijeme dok se prevozi drugi tereti koji nisu tekući (vidi 3.1.2.48). 4.5.4 Ventilacija 4.5.4.1 Ventilacijski sustavi u pumpnim postajama tereta Pumpne postaje tereta moraju se mehanički ventilirati, a izlazni otvori moraju biti na sigurnom mjestu na otvorenoj palubi. Kapacitet ventilacije tih prostorija mora biti dovoljan da se mogućnost nakupljanja zapaljivih para svede na najmanju mjeru. Broj izmjena zraka mora biti najmanje 20 na sat, u odnosu na ukupni volumen prostorije. Ventilacijski vodovi moraju biti tako izvedeni da se čitava prostorija može djelotvorno ventilirati. Ventilacija mora biti odsisnog tipa, uz korištenje ventilatora neiskreće izvedbe. Vidi također 4.5.4.
3. 4.5.4.2 Ventilacijski sustavi na brodovima za mješovite terete Na brodovima za mješovite terete, prostorije za teret i sve njima susjedne prostorije moraju se moći mehanički ventilirati, za što se mogu predvidjeti i prenosivi ventilatori. U pumpnim postajama tereta, tunelima za cijevi i pregradcima, kako je navedeno u 4.5.1.4, koji graniče sa sabirnim tankovima, mora se predvidjeti fiksni sustav otkrivanja zapaljivih para i uzbunjivanja, odobrene izvedbe. Za sve ostale prostore koje se nalaze u području tereta moraju se predvidjeti odgovarajuća sredstva koja omogućuju mjerenje koncentracije zapaljivih para. Mjerenje mora biti moguće s otvorene palube ili s nekog drugog lako pristupačnog mjesta. 4.5.4.3 Ventilacija pumpne postaje tereta (IACS UR F21) Broj izmjena zraka u pumpnoj postaji tereta mora biti najmanje 20 na sat, u odnosu na ukupni volumen prostorije, a odsisni kanali moraju biti izvedeni: .1 U kaljuži u pumpnoj postaji tereta, neposredno iznad poprečnih podnica na uzdužnim nosačima dna, tako da zrak iz susjednih prostora može strujati iznad. .2 Usis u nuždi smješten oko 2 m iznad donje rešetke pumpne postaje. Ovaj usis u nuždi se koristi kada su donji usisi zatvoreni uslijed naplavljene kaljuže. Usis u nuždi mora imati ugrađenu zaklopku koja se mora moći otvoriti ili zatvoriti s izložene glavne palube i s razine donje rešetke. .3 Prethodno navedeni odsisni sustav zajedno s otvorenim rešetkastim podnicama omogućuje slobodan protok zraka. .4 Razmještaj koji uključuje specifičan omjer površina gornjih ventilacijskih otvora u nuždi i donjih glavnih ventilacijskih otvora, za koji se dokazano postiže najmanje zahtijevanih 20 izmjena zraka na sat kroz donje ulazne otvore, može se usvojiti bez korištenja zaklopki. Kada su donji ulazni otvori zatvoreni, mora se postići najmanje 15 izmjena zraka na sat kroz gornje ulazne otvore. 4.5.5 Sustavi inertnog plina 4.5.5.1 Primjena 4.5.5.1.1 Na tankerima nosivosti 20.000 tona i više (izgrađenima
4. srpnja
5. ili kasnije, ali prije
6. siječnja 2016.) zaštita tankova tereta mora se postići ugrađenim sustavom inertnog plina u skladu sa zahtjevima Kodeksa za protupožarne sigurnosne sustave, kako je usvojeno IMO rezolucijom MSC.98

(73), osim što RO može prihvatiti druge jednakovrijedne sustave ili uređaje, kako je opisano u 4.5.5.

1. 4.5.5.1.2 Na tankerima nosivosti 8.000 tona i više, izgrađenima
2. siječnja
3. ili kasnije, kada prevoze terete navedene u 1.1.13.1 ili 1.1.13.2, zaštita tankova tereta mora se postići ugrađenim sustavom inertnog plina u skladu sa zahtjevima Priloga 24, osim što RO može prihvatiti druge jednakovrijedne sustave ili uređaje, kako je opisano u 4.5.5.
4. 4.5.5.1.3 Tankeri koji za pranje tankova tereta koriste sirovu naftu moraju se opremiti sustavom inertnog plina koji mora biti u skladu sa zahtjevima Priloga
5. Uređaji za pranje moraju biti ugrađeni. Međutim, sustavi inertnog plina ugrađeni na tankerima koji su izgrađeni
6. srpnja
7. ili kasnije, ali prije
8. siječnja
9. moraju biti u skladu sa zahtjevima Kodeksa za protupožarne sigurnosne sustave, kako je usvojeno IMO rezolucijom MSC.98

(73). 4.5.5.1.4 Tankeri za koje se zahtijeva opremanje sustavima inertnog plina moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima: .1 prostori u dvodnu moraju se opremiti prikladnim spojevima za dobavu inertnog plina. Vidi IACS UI SC 272; .2 gdje su prostori u trupu spojeni na trajno ugrađeni distribucijski sustav inertnog plina, moraju se predvidjeti sredstva za sprječavanje ulaska ugljikovodičnih plinova iz tankova tereta u prostore u dvodnu kroz sustav; i .3 gdje ti prostori nisu trajno spojeni na distribucijski sustav inertnog plina, mora se predvidjeti odgovarajuća sredstva za spajanje na glavni cjevovod inertnog plina. 4.5.5.2 Sustavi inertnog plina na tankerima za kemikalije 4.5.5.2.1 Zahtjevi za sustave inertnog plina sadržani u Prilogu 24 ne moraju se primijeniti na tankere za kemikalije izgrađene prije 1. siječnja 2016. uključivo i one izgrađene prije 1. srpnja 2012. u sljedećim slučajevima: .1 kada prevoze terete opisane u 1.1.13.1, pod uvjetom da ti brodovi udovoljavaju zahtjevima RO za sustave inertnog plina na tankerima za kemikalije, koji su utemeljeni na smjernicama koje je razvio IMO, vidi Pravilo za sustave inertnog plina na tankerima za kemikalije, usvojeno od IMO-a rezolucijom A.567

(14), i Corr.1.; ili .2 kada prevoze zapaljive terete koji nisu sirovo ulje ili uljni proizvodi kao što su tereti nabrojeni u poglavljima 17 i 18 Međunarodnog kodeksa za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, pod uvjetom da kapacitet tankova koji se koriste za njihov prijevoz ne prelazi 3,000 m3 i kapaciteti pojedinačnih mlaznica uređaja za pranje tankova ne prelaze 17.5 m3/h i ukupna kombinirana propusnost broja uređaja koji se koriste u tanku tereta u bilo kojem trenutku ne prelazi 110 m3/h. 4.5.5.3 Opći zahtjevi za sustave inertnog plina 4.5.5.3.1 Sustav inertnog plina mora omogućiti inertiranje, propuhivanje i otplinjavanje praznih tankova i održavanje atmosfere sa zahtijevanim sadržajem kisika u tankovima tereta. 4.5.5.3.2 Tankeri opremljeni ugrađenim sustavom inertnog plina moraju imati zatvoreni sustav određivanja razine u tanku. 4.5.5.4 Zahtjevi za jednakovrijedne sustave 4.5.5.4.1 RO može, nakon razmatranja brodskog razmještaja i opreme, prihvatiti druge ugrađene uređaje, u skladu sa Solas pravilom I/5 i 4.5.5.4.

1. 4.5.5.4.2 Za tankere od 8.000 tona nosivosti i više, ali manje od 20.000 tona nosivosti, izgrađenima
2. siječnja
3. ili kasnije, umjesto ugrađenih uređaja kako se zahtijeva u 4.5.5.4.1, RO može prihvatiti druge jednakovrijedne uređaje ili sredstva zaštite u skladu sa Solas pravilom I/5 i 4.5.5.4.
4. 4.5.5.4.3 Jednakovrijedni sustavi ili uređaji moraju: .1 omogućiti sprječavanje opasnog nakupljanja eksplozivnih mješavina u netaknutim tankovima tereta za vrijeme normalne službe tijekom putovanja u balastu i neophodnih operacija u tanku; i .2 biti tako izvedeni sa svedu na najmanju moguću mjeru rizik od zapaljenja od generiranja statičkog elektriciteta od samog sustava. 4.5.6 Inertiranje, propuhivanje i otplinjavanje 4.5.6.1 Uređaji za propuhivanje i/ili otplinjavanje moraju biti takve izvedbe da svedu na najmanju mjeru opasnosti od raspršenja zapaljivih para u atmosferu i od zapaljivih smjesa u tanku tereta. 4.5.6.2 Postupak za propuhivanje i/ili otplinjavanje tanka tereta mora se provesti u skladu s 16.3.
5. 4.5.6.3 Uređaji za inertiranje, propuhivanje ili otplinjavanje praznih tankova, kako se zahtijeva u 4.5.5.3.1, moraju biti na zadovoljstvo RO i moraju biti takve izvedbe da se svede na najmanju mjeru sakupljanje para ugljikovodika u džepovima koje tvore unutarnji strukturni elementi u tanku i: .1 na pojedinačnim tankovima tereta, cijev za odvod plina, ako je ugrađena, mora biti smještena na što većoj udaljenosti od ulaznih otvora inertnog plina/zraka i u skladu s 4.5.3 i 11.
6. Ulaz u te odvodne cijevi može biti smješten ili u razini palube ili na visini ne većoj od 1 m iznad dna tanka; .2 površina poprečnog presjeka te odvodne cijevi plina navedene u 4.5.6.3.1 mora biti takva da se može održavati izlazna brzina od najmanje 20 m/s kada se bilo koja tri tanka istovremeno opskrbljuju inertnim plinom. Njihovi odvodi moraju se protezati najmanje 2 m iznad razine palube; i .3 svaki odvod plina naveden u 4.5.6.3.2 mora se opremiti odgovarajućom slijepom prirubnicom. Vidi IACS UI SC 58 Rev.
7. 4.5.7 Mjerenje i otkrivanje plina 4.5.7.1 Prenosiva naprava Tankeri se moraju opremiti s najmanje jednom prenosivom napravom za mjerenje koncentracije kisika i jednom za mjerenje koncentracije zapaljivih para, zajedno sa setom dovoljnih pričuvnih dijelova. Moraju se predvidjeti odgovarajuća sredstva za umjeravanje tih naprava. Vidi IACS UI SC 149 Rev.
8. Vidi također MSC.1/Circ.
9. Dodatno, prenosive naprave za mjerenje koncentracije kisika i zapaljivih para na tankerima za ulje moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima (IACS UR F7 Rev.2): .1 Svaki tanker za ulje mora se opremiti s najmanje dva prenosiva osjetnika plina koji mogu mjeriti koncentracije zapaljivih para u zraku i s najmanje dva prenosiva analizatora kisika. .2 Dodatno, na tankerima koji su opremljeni sustavima inertnog plina, najmanje dva prenosiva osjetnika plina moraju moći mjeriti koncentracije zapaljivih para u inertiranoj atmosferi. 4.5.7.2 Uređaji i oprema za mjerenje plina u prostorima dvoboka i dvodna 4.5.7.2.1 Za mjerenje koncentracije kisika i zapaljivih para u dvoboku i dvodnu moraju se predvidjeti odgovarajuće prenosive naprave. Pri odabiru tih naprava, posebna se pozornost mora posvetiti njihovom korištenju u kombinaciji s ugrađenim sustavima cjevovoda za uzorkovanje na koje se odnosi navedeno u 4.5.7.2.
10. 4.5.7.2.2 Ako se atmosfera u prostorima dvoboka ne može pouzdano izmjeriti koristeći savitljive cijevi za uzorkovanje, mora se predvidjeti stalni ugrađeni cjevovod za uzorkovanje plinova, prilagođen i izveden za te prostore. 4.5.7.2.3 Materijal, izrada i dimenzije ugrađenog cjevovoda za uzorkovanje plina mora onemogućiti začepljenje sustava. Gdje se koriste plastični materijali, oni moraju biti električki vodljivi. 4.5.7.3 Uređaji i oprema za ugrađene sustave otkrivanja ugljikovodičnih plinova u prostorima dvoboka i dvodna tankera za ulje 4.5.7.3.1 Dodatno zahtjevima u 4.5.7.1 i 4.5.7.2, tankeri za ulje nosivosti 20.000 tona i više, izgrađeni
11. siječnja
12. ili kasnije, moraju se opremiti fiksnim sustavom otkrivanja ugljikovodičnih plinova u skladu sa zahtjevima Priloga 24 za mjerenje koncentracije ugljikovodičnih plinova u svim tankovima balasta i praznim prostorima u dvoboku i dvodnu koji graniče s tankovima tereta, uključivo tank pramčanog pika i svaki drugi tank ili prostoriju ispod pregradne palube koji graniče s tankovima tereta. Vidi MSC.1/Circ.
13. Vidi također IACS Rec. No. 123, IACS UI SC 268, IACS UI SC 272 i Rec. No.
14. 4.5.7.3.2 Tankeri opremljeni neprekidno operativnim sustavima za inertizaciju takvih prostora ne moraju se opremiti fiksnim sustavom otkrivanja ugljikovodičnih plinova. Vidi IACS Rec.No.
15. 4.5.7.3.3 Bez obzira na gore navedeno, pumpne postaje tereta koje podliježu odredbama 4.5.10 ne moraju udovoljavati ovom zahtjevu. 4.5.7.4 Ugradbeni zahtjevi za jedinice za analizu za kontinuirani nadzor zapaljivih para (IACS UR F43 Rev. 2) Ovi zahtjevi primjenjuju se na jedinice za analizu uzorkovnog tipa koje su smještene izvan plinoopasnih zona i ugrađene na uljnim tankerima/tankerima za kemikalije. Jedinice za praćenje koncentracije plinova uzorkovanjem zraka, s opremom koja nije protueksplozijske izvedbe, mogu biti smještene izvan područja tereta, tj. u upravljačkoj postaji tereta, zapovjedničkom mostu ili strojarnici kada su montirane na pramčanoj pregradi, uz udovoljenje sljedećim uvjetima:
16. Cjevovod za uzorkovanje plinova ne smije prolaziti kroz prostorije koje su sigurne od plinova, osim ako je dopušteno u 4.5.7.4.
18. Cjevovod za uzorkovanje plinova mora biti opremljen hvatačima plamena. Uzorci plina moraju se voditi u atmosferu kroz izlaze koji su smješteni na sigurnom mjestu.
19. Prolazi cjevovoda za uzorkovanje kroz pregrade između sigurnih i opasnih područja moraju biti odobrenog tipa i moraju imati protupožarnu cjelovitost kao i konstrukcija kroz koju prolaze. Ručni odjelni ventil mora biti ugrađen na svakom ogranku cjevovoda za uzorkovanje na pregradi, i to na strani koja je sigurna od plinova.
20. Oprema za otkrivanje plinova, uključivo cjevovod za uzorkovanje, pumpe za uzorkovanje, solenoide, analizatore itd. mora se smjestiti u razumno plinonepropusnom zatvorenom prostoru (npr. potpuno zatvoreni čelični kabinet sa vratima sa brtvom) koji mora biti nadziran preko svoje vlastite točke za uzorkovanje. Pri koncentracijama plina iznad 30% LFL u tom zatvorenom prostoru čitava jedinica se mora automatski isključiti.
21. Ako se taj zatvoreni prostor ne može smjestiti izravno na pregradi, cjevovod za uzorkovanje mora biti od čelika ili drugog jednakovrijednog materijala i bez rastavljivih spojeva, osim spojeva odjelnih ventila na pregradi i jedinica analizatora, i mora se voditi najkraćim putevima. 4.5.8 Dobava zraka u prostore u dvoboku i dvodnu 4.5.8.1 Prostori u dvoboku i dvodnu moraju biti opremljeni odgovarajućim priključcima za dobavu zraka. 4.5.9 Zaštita područja tereta 4.5.9.1 U području za ukrcaj/iskrcaj tereta, ispod priključaka cjevovoda tereta i savitljivih cijevi za teret, moraju se predvidjeti tave za sakupljanje iscurenih ostataka tereta. Savitljive cijevi za teret i pranje tankova tereta moraju imati električni kontinuitet preko čitave svoje duljine, uključivo spojki i prirubnica (osim priključaka na kopno), i moraju biti uzemljene radi pražnjenja statičkog elektriciteta. 4.5.9.2 Uređaji i oprema za pramčani i krmeni ukrcaj i iskrcaj na tankerima za ulje (IACS UR F16 Rev.1) Gdje je priključak savitljive cijevi za teret izveden izvan područja tereta, cijev koja vodi do takvih priključaka mora biti opremljena sa sredstvom za odvajanje kao što je slijepo/prolazna prirubnica, skidljiva cijev ili jednakovrijedno (vidi MSC/Circ. 474) koje je smješteno u području tereta. Prostor unutar 3 m od kolektora se mora smatrati opasnim područjem s obzirom na električnu opremu ili opremu koja stvara iskru. 4.5.9.3 Balastiranje pramčanog pika na tankerima za ulje (IACS UR F44 Rev.2). Pramčani pik se može balastirati sustavom koji poslužuje druge tankove balasta unutar područja tereta, ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti: .1 Pramčani pik se smatra opasnom zonom; .2 Otvori odušne cijevi su smješteni na otvorenoj palubi na prikladnoj udaljenosti od izvora zapaljenja. U ovom smislu, udaljenosti u opasnim zonama se definiraju u skladu s normom IEC 60092-502: »Električne instalacije na brodovima – Tankeri – Specijalne značajke«; .3 Moraju se predvidjeti sredstva, na otvorenoj palubi, za mjerenje koncentracija zapaljivih plinova u pramčanom piku pomoću odgovarajućeg prenosivog instrumenta; .4 Sondiranje pramčanog pika je izravno sa otvorene palube; .5 Pristup u pramčani pik je izravno sa otvorene palube. Alternativno, neizravan pristup sa otvorene palube u pramčani pik kroz zatvoreni prostor može se prihvatiti, ako je udovoljeno sljedećem: .5.1 U slučaju kad je zatvoreni prostor odijeljen pregradcima od tankova tereta, pristup je kroz plinonepropusnu provlaku na vijke smještenu u zatvorenom prostoru i mora se predvidjeti natpis upozorenja uz provlaku koji dopušta otvaranje tanka tek nakon što se provjeri da u njemu nema opasnih plinova ili nakon što se električna oprema u zatvorenom prostoru koja nije sigurnosne izvedbe isključi. .5.2 U slučaju kad zatvoreni prostor graniči sa tankovima tereta i stoga je opasna zona, zatvoreni prostor mora biti odgovarajuće ventiliran. Klasifikacija opasnih zona mora se definirati u skladu s normom IEC 60092-502: »Električne instalacije na brodovima – Tankeri – Specijalne značajke«. 4.5.10 Zaštita pumpnih postaja tereta 4.5.10.1 Na tankerima: .1 pumpe tereta, balastne pumpe i pumpe za posušivanje, smještene u pumpnim postajama tereta i pokretane vratilnim vodovima koji prolaze kroz pregrade pumpne postaje, moraju biti opremljene osjetnicima topline za brtve i ležaje prolaza vratila kroz pregradu, i kučišta pumpi. Neprekidni zvučni i svjetlosni znak upozorenja o povišenju temperature se mora davati u upravljačkoj postaji tereta ili upravljačkoj postaji pumpi; .2 rasvjeta u pumpnim postajama tereta, osim rasvjete u nuždi, mora se povezati s ventilacijom, na način da se ventilacija upućuje uključivanjem rasvjete. Kvar na ventilaciji ne smije uzrokovati gašenje rasvjete, vidi MSC/Circ.1037; .3 u pumpnim postajama tereta se mora ugraditi sustav za neprekidni nadzor koncentracije ugljikovodičnih plinova. Raspored mjesta uzorkovanja ili glava osjetnika mora omogućiti brzo otkrivanje potencijalno opasnih curenja tereta. Kad koncentracija ugljikovodičnih plinova dosegne postavljenu razinu, koja ne smije biti viša od 10% donje granice zapaljivosti, mora se uključiti neprekidni svjetlosni i zvučni znak upozorenja u pumpnoj postaji, kontrolnoj kabini strojarnice, upravljačkoj prostoriji za teret i na zapovjedničkom mostu, radi uzbunjivanja osoblja na moguću opasnost, vidi IACS UI SC 172 Rev.1; i .4 sve pumpne postaje se moraju opremiti uređajima za nadzor razine kaljuže, sa zvučnim i svjetlosnim znakom upozorenja odgovarajuće smještenim. Vidi MSC/Circ.
22. 4.5.10.2 Vidi 1.1.13.
23. 4.5.10.3 Pumpne postaje tereta moraju biti smještene u zasebnim prostorima i ograđene plinonepropusnim pregradama i palubama koje moraju biti od čelika i ne smiju imati izravan pristup u druge prostorije, osim kako je dopušteno u 4.5.2.
24. 4.5.10.4 Brtvljenje prolaza u pregradama pumpne postaje tereta (IACS UR F13 Rev.1) Gdje pogonska vratila prolaze kroz pregradu ili palubu pumpne postaje, mora se ugraditi plinonepropusno brtvljenje. Brtvila prolaza se moraju učinkovito podmazivati od izvan pumpne postaje. Brtveni dijelovi prolaza moraju biti od materijala koji neće inicirati iskre. Prolazi moraju biti izvedeni i ugrađeni u skladu sa zahtjevima Pravila za prolaze kroz vodonepropusne pregrade, a ako je valoviti dio uključen u izvedbu, isti se mora tlačno ispitati prije ugradnje. 4.5.10.5 Kroz pregrade i palube koje odvajaju pumpne postaje tereta od prostorija strojeva A kategorije smiju prolaziti vratila pumpi tereta, električni kabeli i slični prolazi, ako se na pregradama i palubama koriste plinonepropusni prolazi s učinkovitim podmazivanjem ili druga sredstva za osiguranje trajnosti plinonepropusnog brtvljenja, odobreni od RO. 4.5.11 Razne stavke 4.5.11.1 Grotlašca za pristup i nadzor, otvori za čišćenje tankova tereta i sabirnih tankova i drugi slični otvori smiju se dopustiti samo na otkrivenoj palubi i moraju biti opremljeni sredstvima za zatvaranje koja moraju biti odobrena od RO. 4.5.11.2 U tankovima tereta i prostorijama strojeva ne smiju se postavljati provlake za pristup u tankove goriva koji se nalaze u dvodnu neposredno ispod tankova tereta. 4.5.11.3 Tuneli za cijevi, koji prolaze kroz prostore u dvoboku i dvodnu, moraju imati najmanje dva odvojena izlaza, na suprotnim stranama tunela, na udaljenosti koja ne prelazi 60 m, koji vode na otvorenu palubu. Uz suglasnost RO, ti izlazi iz tunela mogu voditi i u pumpnu postaju tereta, pumpnu postaju ili u prazne prostore u području tereta, pod uvjetom da imaju uređaj za zatvaranje odobren od RO (vidi 4.5.2.4). Tunel za cijevi ne smije biti povezan s prostorijama strojeva. 4.5.11.4 Dimenzije i konstrukcija tunela za cijevi moraju biti takvi da omogućuju potpuni pregled i popravak cjevovoda te iznošenje ozlijeđene osobe. 4.5.11.5 Tuneli za cijevi se moraju odgovarajuće ventilirati i moraju udovoljavati zahtjevima navedenim u 4.5.10.1.2 i 4.5.10.1.
25. Ako je zatvoreni tunel za cijevi smješten u području palube tankova tereta, mora se udovoljiti zahtjevima navedenim u MSC/Circ.
26. 4.5.11.6 Uređaji za punjenje i pražnjenje stalnih tankova balasta smještenih neposredno uz tankove tereta moraju biti u području tereta i moraju biti odvojeni od cjevovoda koji služi za prostorije ispred i iza pregradaka. 4.5.11.7 Na tankerima za koje se zahtijeva ugradnja sustava inertnog plina (vidi 4.5.5) moraju se predvidjeti odgovarajuća sredstva za inertiranje prostora u dvoboku i dvodnu i, gdje je primjenjivo i neophodno, pregradaka. O primjeni zahtjeva podtočki 4.5.11.7 do 4.5.11.13, RO razmatra i odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno. 4.5.11.8 Inertiranje prostorija navedenih u 4.5.11.7 može biti korištenjem prenosivih priključaka ili ugrađenog priključnog cjevovoda na sustav inertnog plina za tankove tereta. Gdje je to potrebno, mora se predvidjeti i ugrađeni cjevovod za propuhivanje, prilagođen obliku i rasporedu tih prostorija (vidi MSC/Circ.730). 4.5.11.9 Ako se koristi ugrađeni cjevovod, sredstva za inertiranje moraju imati odvojenu palubnu vodenu brtvu i nepovratni ventil, da bi se spriječio ulaz ugljikovodičnih plinova kroz sustav, iz tankova tereta u prostore u dvoboku, dvodnu i u pregradke. Ako ti prostori nisu stalno priključeni na sustav inertnog plina, moraju se predvidjeti odgovarajuća sredstva za njihovo priključenje na cjevovod sustava inertnog plina. 4.5.11.10 Dvobok, dvodno i pregradci se mogu inertirati ili svo vrijeme dok su prazni, ili samo kad se otkriju ugljikovodični plinovi, što ukazuje na propuštanje između tankova tereta i tih prostora, pa se za takav slučaj mora predvidjeti ugrađeni priključni cjevovod. 4.5.11.11 Prostori u dvoboku, dvodnu i, gdje je primjenjivo, pregradci moraju biti opremljeni odgovarajućim priključcima za dobavu zraka. 4.5.11.12 Ventilacijski sustavi moraju omogućiti otplinjavanje: .1 inertiranih prostora; ili .2 prostora u kojima ima para tereta zbog curenja tereta ili para tereta; i osigurati odgovarajuću ventilaciju cijelo vrijeme dok u tim prostorima boravi osoblje. 4.5.11.13 Za alternativne načine ventiliranja mogu se koristiti prenosivi ventilatori za otplinjavanje ili puhala sustava inertnog plina te cjevovod balastnog sustava ili cijevi sustava za propuhivanje (vidi MSC/Circ. 730). 4.6 RADOVI S POVEĆANOM OPASNOSTI OD POŽARA, OPREMA ZA PLINSKO ZAVARIVANJE I SPREMIŠTA BOCA PLINA 4.6.1 Radovima s povećanom opasnosti od požara se moraju smatrati svi radovi koji zahtijevaju upotrebu opreme za elektrolučno ili plinsko zavarivanje, opreme za plinsko rezanje ili druge oblike otvorenog plamena, kao i alata za grijanje ili iskrećih alata, bez obzira gdje se na brodu izvode. 4.6.2 Izvođenje bilo kojih radova s povećanom opasnosti od požara mora biti u skladu s odgovarajućim principima koji moraju biti navedeni u Knjižici operativnih uputa protupožarne sigurnosti (vidi 16.2) i, kada se izvode izvan predviđenih prostorija, moraju biti upravljani Sustavom upravljanja sigurnošću (SMS) na brodu kroz odgovarajuće upute-dozvolu za način rada. 4.6.3 Za izvođenje radova s povećanom opasnosti od požara se, kada je god to moguće, mora predvidjeti prostorija kao što je radionica u strojarnici ili se mora odrediti zasebna prostorija. 4.6.4 Prostorija koja je određena za izvođenje radova s povećanom opasnosti od požara se mora vrednovati s obzirom na moguće rizike i mora se omogućiti odgovarajuće uvjete za izvođenje radova s povećanom opasnosti od požara u toj prostoriji (ventilacija, oprema za zaštitu od požara i gašenje požara itd.) na zadovoljstvo RO. 4.6.5 Zahtjevi u ovom poglavlju za opremu za plinsko zavarivanje i spremišta boca plina moraju se primijeniti na ugrađeno centralno postrojenje za plinsko zavarivanje za radove na brodu, koje se sastoji od spremišta boca plina, dobavnog cjevovoda i priključnih mjesta, gdje je ukupni broj boca kisika i acetilena veći od četiri. 4.6.6 Spremište u kojem se nalaze boce kisika i acetilena, a može također sadržavati i sabirni cjevovod, nepovratne i zaporne ventile, naprave za smanjenje tlaka i priključci za dobavni cjevovod, mora udovoljavati sljedećim zahtjevima: .1 Boce s kisikom i acetilenom moraju biti u uspravnom položaju na stalcima s gnijezdima i remenjem ili drugim uređajem za sigurno pričvršćenje i brzo otpuštanje boca; .2 Spremište boca u zasebnoj zatvorenoj prostoriji mora imati djelotvornu izolaciju i ventilaciju, što je primjenjivo, da se osigura da temperatura u prostoriji ne prijeđe 45°C. Boce kisika i boce acetilena moraju biti smještena u odvojenim zatvorenim prostorijama, ako je ukupni broj boca kisika i acetilena, uključivo i moguće boce u pričuvi koje nisu priključene na sustav, veći od 8; inače mogu biti u istoj zatvorenoj prostoriji. Prostorija i vrata za ulaz u prostoriju moraju biti na otkrivenoj palubi. Vrata se moraju otvarati prema vani, imati bravu i na njima se moraju nalaziti vidljivi natpisi: »Opasnost od eksplozije«; »Zabranjeno pušenje«. Prostorija ne smije imati zajedničku pregradu ili palubu s nastambama i upravljačkim postajama ili služiti u druge svrhe; .3 O čuvanju boca plina na otkrivenoj palubi razmatra i odlučuje RO u svakom pojedinom slučaju posebno. Spremište na otkrivenoj palubi mora biti na mjestu gdje ne postoji opasnost od mehaničkog oštećenja boca, i udaljeno najmanje 2 m od nastambi i upravljačkih postaja te ne smije graničiti sa spremištem zapaljivih tekućina. Također, spremište mora biti na sigurnoj udaljenosti od opreme za spašavanje. Boce se moraju zaštititi od pristupa neovlaštenih osoba i izravnog djelovanja sunčevih zraka. U blizini spremišta moraju se nalaziti odgovarajući natpisi upozorenja opasnosti (vidi .2 gore). 4.6.7 Općenito, ne dopušta se više od dva priključna mjesta na brodu. Priključna mjesta, koja mogu biti odgovarajuće zaštićena područja ili prostorije opremljena s zapornim ventilima, napravama za reguliranje tlaka, manometrima, nepovratnim ventilima i priključcima za savitljive cijevi kisika i acetilena plamenika za zavarivanje, moraju se nalaziti u za to određenoj prostoriji, kao što je radionica u prostoriji strojeva ili u odvojenoj zatvorenoj prostoriji, na dobro ventiliranom mjestu i zaštićena od mogućih mehaničkih oštećenja. PRILOG 5 POTENCIJAL ZA RAZVOJ POŽARA 5.1 OPĆI ZAHTJEVI 5.1.1 Svrha ovog Priloga je ograničiti potencijal za razvoj požara u svakom prostoru na brodu. U tu svrhu, mora se udovoljiti sljedećim funkcionalnim zahtjevima: .1 moraju se predvidjeti sredstva za kontrolu dobave zraka u prostor; .2 moraju se predvidjeti sredstva za kontrolu zapaljivih tekućina u prostoru; i .3 korištenje gorivih materijala mora se ograničiti. 5.2 KONTROLA DOBAVE ZRAKA I ZAPALJIVIH TEKUĆINA U PROSTOR 5.2.1 Sredstva za zatvaranje i naprave za zaustavljanje ventilacije 5.2.1.1 Glavni otvori za dovod i odvod zraka svih sustava ventilacije moraju imati sigurna sredstva za zatvaranje kojima se upravlja s mjesta izvan prostorija koje su priključene na odnosni sustav ventilacije. Naprave za zatvaranje moraju biti lako pristupačne i istaknuto i trajno označene i moraju pokazivati da li je sredstvo za zatvaranje otvoreno ili zatvoreno. Vidi IACS UI SC 100 Rev.2/Corr.1 i IACS UI SC 240/Corr.
27. Vidi također MSC.1/Circ.
28. 5.2.1.2 Mora se predvidjeti mogućnost zaustavljanja mehaničkih sustava ventilacije nastambi, službenih prostorija, prostorija za teret, upravljačkih postaja i prostorija strojeva s lako pristupačnog mjesta izvan prostorija koje su priključene na odnosni sustav ventilacije. Ovo mjesto ne smije lako postati nedostupno uslijed požara u prostorijama koje poslužuje. Vidi IACS UI SC 148 Rev.
29. 5.2.1.3 Na putničkim brodovima koji prevoze više od 36 putnika, upravljanje mehaničkom ventilacijom, osim ventilacije prostorija strojeva i prostorija za teret i bilo kojeg alternativnog sustava koji može biti zahtijevan u 8.2, mora biti tako grupirano da se svi ventilatori mogu zaustaviti s bilo kojeg od dva odvojena mjesta, koja moraju biti što je moguće više udaljena. Ventilatori koji poslužuju sustave mehaničke ventilacije za prostorije za teret moraju se moći zaustaviti sa sigurnog mjesta izvan tih prostorija. Vidi IACS UI SC 148 Rev.
30. 5.2.2 Sredstva za upravljanje u prostorijama strojeva 5.2.2.1 Za otvaranje i zatvaranje vidnika, zatvaranje otvora na dimnjacima koji normalno omogućuju rad odsisne ventilacije i zatvaranje ventilacijskih zaklopki moraju se predvidjeti odnosna sredstva za upravljanje. 5.2.2.2 Moraju se predvidjeti odnosna sredstva za upravljanje zaustavljanjem rada ventilatora. Upravljanje mehaničkom ventilacijom prostorija strojeva mora biti tako grupirano da se može upravljati s dva mjesta, od kojih je jedno izvan tih prostorija. Sredstva predviđena za zaustavljanje mehaničke ventilacije prostorija strojeva moraju biti potpuno odvojena od sredstava za zaustavljanje ventilacije drugih prostorija. 5.2.2.3 Moraju se predvidjeti sredstva za upravljanje zaustavljanjem rada ventilatora, pumpi za prebacivanje tekućeg goriva, pumpi za dobavu goriva, pumpi ulja za podmazivanje, pumpi za cirkuliranje termičkih ulja i pročišćivaća goriva. Međutim, zahtjevi navedeni u 5.2.2.4 i 5.2.2.5 se ne moraju primijeniti na odvajače zauljene vode. Sljedeći dodatni zahtjev (IACS UR F 35 Rev. 8) se primjenjuje: Upravljanje zahtijevano točkom 5.2.2 se mora također predvidjeti i iz odnosne prostorije strojeva. 5.2.2.4 Upravljanja zahtijevana u 5.2.2.1 do 5.2.2.3 i u 4.2.2.3.4 moraju biti smještena izvan odnosne prostorije tako da ne mogu postati nedostupna uslijed požara u prostoriji koju poslužuju. 5.2.2.5 Na putničkim brodovima, sredstva za upravljanja koja se zahtijevaju u 5.2.2.1 do 5.2.2.4 i u 8.3.3 i 9.5.2.3 i sredstva za upravljanje za bilo koji zahtijevani sustav za gašenje požara moraju se smjestiti na jednom upravljačkom mjestu ili grupirati na što je moguće manje mjesta na zadovoljstvo RO. Takva mjesta moraju imati siguran pristup s otvorene palube. 5.2.3 Dodatni zahtjevi za sredstva za upravljanje u prostorijama strojeva bez stalne straže 5.2.3.1 Za prostorije strojeva bez stalne straže, RO mora posebno razmotriti održavanje protupožarne cjelovitosti prostorija strojeva, smještaj i centralizaciju upravljanja sustava za gašenje požara, zahtijevanih uređaja za zaustavljanje (npr. ventilacija, pumpe goriva itd.). U tom smislu, RO može zahtijevati dodatne naprave za gašenje požara i drugu protupožarnu opremu i aparate za disanje. 5.2.3.2 Na putničkim brodovima ovi zahtjevi moraju biti najmanje ekvivalentni zahtjevima za prostorije strojeva sa stalnom stražom. 5.3 MATERIJALI PROTUPOŽARNE ZAŠTITE Vidi IACS UI SC 126 Rev.
31. 5.3.1 Korištenje negorivih materijala 5.3.1.1 Izolacijski materijali Izolacijski materijali moraju biti negorivi, osim u prostorijama za teret, poštanskim prostorijama, prostorijama za prtljagu i hlađenim odjeljcima službenih prostorija. Veziva i zaštita izolacije od upijanja para, ako se koriste, ne moraju biti negorivi, ali se moraju svesti na najmanju moguću količinu, a njihova izložena površina mora imati svojstvo sporog širenja plamena. Ovo također vrijedi i za izolaciju cijevnih priključaka rashladnih sustava. Vidi IACS UI SC 102 Rev.
32. 5.3.1.2 Stropovi i obloge 5.3.1.2.1 Na putničkim brodovima, osim u prostorijama za teret, sve obloge, temeljenja, brane protiv propuha i stropovi moraju biti od negorivog materijala, osim u prostorijama za poštu, prostorijama za prtljagu, saunama i hlađenim odjeljcima službenih prostorija (vidi Prilog 26). 5.3.1.2.2 Na teretnim brodovima bruto tonaže 500 i više, sve obloge, stropovi, brane protiv propuha i njihova temeljenja moraju biti od negorivog materijala u sljedećim prostorijama: .1 u nastambama i službenim prostorijama i upravljačkim postajama, na brodovima na kojima je primijenjena metoda IC (vidi 9.2.3.1); i .2 u hodnicima i rovovima stubišta koji služe nastambama, službenim prostorijama i upravljačkim postajama, na brodovima na kojima je primijenjena metoda IIC ili IIIC (vidi 9.2.3.1). 5.3.1.3 Parcijalne pregrade i palube na putničkim brodovima 5.3.1.3.1 Parcijalne pregrade i palube koje se koriste za dijeljenje prostora ili ukrasna pregrađivanja moraju biti od negorivih materijala. 5.3.1.3.2 Obloge, stropovi i pregrađivanja za paravane ili odvajanje susjednih balkona kabina moraju biti od negorivih materijala. Vidi 5.3.4.
33. Balkoni kabina na putničkim brodovima koji su izgrađeni prije
34. srpnja
35. moraju biti u skladu sa zahtjevima ove točke na prvom pregledu nakon
36. srpnja
37. Dodatni zahtjevi 5.3.1.4 U prostorijama strojeva, kontrolnoj prostoriji za propulzijske strojeve, tunelu vratila brodskog vijka i prostorijama u kojima se nalaze tankovi goriva, podovi, obloge pregrada, stropovi i sl. moraju biti od negorivog materijala koji ne upija ulje. 5.3.1.5 Na teretnim brodovima bruto tonaže manje od 500, ali ne manje od 300, u hodnicima i rovovima stubišta koji služe nastambama, službenim prostorijama i upravljačkim postajama, sve obloge, stropovi, brane protiv propuha i njihova temeljenja moraju biti od negorivih materijala. 5.3.1.6 Pod u kuhinji mora biti prekriven keramičkim pločicama ili nekim drugim jednakovrijednim negorivim materijalom. 5.3.2 Korištenje gorivih materijala 5.3.2.1 Općenito 5.3.2.1.1 Na putničkim brodovima, konstrukcije klase A, B ili C u nastambama, službenim prostorijama i balkonima kabina, koja imaju završne obloge, ukrase i sl. od gorivog materijala, moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim u 5.3.2.2 do 5.3.2.4 i Priloga
38. Međutim, tradicionalne drvene klupe i drvene obloge pregrada i stropova su dopuštene u saunama, te takvi materijali ne podliježu zahtjevima navedenim u 5.3.2.2 i 5.3.2.
39. Također, zahtjevi navedeni u 5.3.2.3 se ne moraju primijeniti na balkone kabina. 5.3.2.1.2 Na teretnim brodovima bruto tonaže 500 i više, negorive pregrade, stropovi i obloge u nastambama i službenim prostorijama mogu imati završne obloge, ukrase i sl. od gorivog materijala, ako su te prostorije omeđene negorivim pregradama, stropovima i oblogama u skladu sa zahtjevima navedenim u 5.3.2.2 do 5.3.2.4 i Priloga
40. 5.3.2.2 Maksimalna toplinska vrijednost gorivih materijala Gorivi materijali koji se koriste za površine i obloge navedene 5.3.2.1 moraju imati toplinsku vrijednost (određenu u skladu s priznatim normama, kao što su preporuke izdane od Međunarodne organizacije za standardizaciju, posebno vidi ISO 1716 Određivanje toplinske moći) manju ili jednaku 45 MJ/m2 površine za odgovarajuću upotrijebljenu debljinu. Ovi zahtjevi se ne moraju