Pravilnik o trošarinama

(1)Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine iz članaka

1. i
2. Zakona dozvoljeno je samo uz primjenu elektroničkog trošarinskog dokumenta (u daljnjem tekstu: e-TD) u Sustavu kontrole kretanja trošarinskih proizvoda (EMCS sustavu – engl. Excise Movement and Control System).

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, u slučaju iz članka
2. stavka
3. točke
4. Zakona kretanje trošarinskih proizvoda koje se u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske dozvoljeno je uz papirnati prateći trošarinski dokument iz članka
5. stavka
6. Zakona, odnosno u slučaju iz članka
7. stavka
8. Zakona uz primjerak papirnatog ispisa uvozne carinske deklaracije po kojoj su trošarinski proizvodi pušteni u slobodan promet – podnesene elektroničkom razmjenom podataka ili temeljem knjigovodstvenog zapisa kada se primjenjuje pojednostavnjeni postupak puštanja robe u slobodan promet iz carinskog skladišta tipa »D« ili privatnog carinskog skladišta uz uvjet da je korisnik odobrenja za primjenu pojednostavnjenog postupka ujedno i ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, odnosno oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda.

(3)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, u slučaju iz članka
2. stavka
3. Zakona kada se kretanje odvija između trošarinskih skladišta istog ovlaštenog držatelja trošarinskog uz odobrenje nadležnog carinskog ureda za pojednostavnjenje postupka, kretanje se dokumentira uobičajenim trgovačkim ispravama.

(4)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, kretanje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo za namjene iz članka
2. stavka
3. točaka
4. i
5. Zakona, a koje se u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske na način da se energenti otpremaju iz trošarinskog skladišta neposredno u zrakoplov, odnosno plovni objekt ili plovilo dozvoljeno je bez primjene e-TD-a. e-TD se neće zahtijevati niti u situacijama kada se energenti koji se koriste kao pogonsko gorivo za namjene iz članka
6. stavka
7. točke
8. Zakona isporučuju javnim tijelima za potrebe tih tijela (odnosno radi obavljanja djelatnosti koja nije komercijalna), neovisno o tome otpremaju li se energenti iz trošarinskog skladišta neposredno u zrakoplov koji je registriran za potrebe javnih tijela ili se otprema vrši prijevoznim sredstvima iz trošarinskog skladišta do mjesta opskrbe.

(5)Neovisno o odredbama stavka

1. ovoga članka, ako se opskrba plovnih objekata ili plovila energentima koji se koriste kao pogonsko gorivo za namjene iz članka
2. stavka
3. točke
4. Zakona ne vrši neposredno u plovni objekt ili plovilo, nego prijevoznim sredstvima iz trošarinskog skladišta do mjesta opskrbe, kretanje se u skladu sa stavkom
5. ovoga članka mora odvijati uz primjenu e-TD-a. Trošarinski obveznici koji vrše opskrbu su u tom slučaju dužni podnijeti e-TD za svaku isporuku pogonskog goriva te carinskom uredu nadležnom prema mjestu opskrbe dostaviti najkasnije petog radnog dana od dana završetka kretanja, odnosno isporuke energenata dokumentaciju potrebnu za pravilan završetak kretanja radi unošenja u računalni sustav.

(6)U smislu stavaka

1. i
2. ovoga članka smatra se da se energenti otpremaju iz trošarinskog skladišta neposredno u zrakoplov, odnosno plovni objekt ili plovilo ako se isporuka energenata obavlja iz trošarinskog skladišta koje je smješteno na području (unutar) zračne luke ili luke cjevovodima ili internim prijevozom u okviru te zračne luke, odnosno luke bez napuštanja tog područja. U svim drugim slučajevima se smatra da se energenti ne otpremaju iz trošarinskog skladišta neposredno u zrakoplov, odnosno plovni objekt ili plovilo (npr. isporuka energenata koja se obavlja iz trošarinskog skladišta koje se nalazi izvan područja luke prijevoznim sredstvima – autocisternama do luke u kojoj se vrši opskrba).

(7)Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kretanje duhanskih prerađevina te alkohola i alkoholnih pića koje se odvija na teritoriju Republike Hrvatske iz trošarinskog skladišta do carinskog skladišta dozvoljeno je uz uobičajenu komercijalnu ispravu. Kretanje duhanskih prerađevina te alkohola i alkoholnih pića koja su prodana u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama putnicima koji putuju u treću državu ili treći teritorij dozvoljeno je bez primjene e-TD-a. Elektronički trošarinski dokument Članak 3.

(1)Pošiljatelj – ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta iz članka

1. stavka
2. i članka
3. stavka
4. Zakona, odnosno registrirani pošiljatelj iz članka
5. stavka
6. Zakona podnose nacrt e-TD-a sustavu Carinske uprave najranije sedam dana prije datuma otpreme trošarinskih proizvoda naznačenog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme, koristeći Sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda.

(2)Računalni sustav Carinske uprave vrši elektroničku provjeru podataka u nacrtu e-TD-a i ako su podaci ispravni dokumentu dodjeljuje jedinstvenu referentnu oznaku (u daljnjem tekstu: JRO).

(3)e-TD koji sadrži JRO iz stavka 2. ovoga članka je dokument kojim se dokazuje da se u njemu navedene vrste i količine trošarinskih proizvoda kreću u sustavu odgode plaćanje trošarine.

(4)U odnosu na strukturu i sadržaj elektroničkih poruka koje se razmjenjuju putem Sustava kontrole kretanja trošarinskih proizvoda te pravila i postupaka kojih se treba pridržavati prilikom razmjene tih poruka, kao i u odnosu na strukturu papirnatih dokumenata koji se koriste u slučaju nedostupnosti računalnog sustava iz članka

1. i
2. Zakona primjenjuju se odredbe Uredbe Komisije (EZ-a) br. 684/2009 od
3. srpnja
4. o provedbi Direktive Vijeća 2008/118/EZ s obzirom na računalnu obradu postupaka za kretanje trošarinske robe u sustavu odgode plaćanja trošarine (SL L 197, 29.7.2009., str. 24.), u daljnjem tekstu: Uredba Komisije br. 684/2009, koja je izmijenjena i dopunjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1221/2012 od
5. prosinca
6. kojom se mijenja i dopunjuje Uredba (EZ) br. 684/2009 s obzirom na podatke podnesene putem računalnih postupaka za kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine (SL L 349,
8. 2012., str. 9.), Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 76/2014 od
9. siječnja
10. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 684/2009 u pogledu podataka koje je potrebno podnijeti u okviru računalne obrade postupka za kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine (SL L 26,
12. 2014., str. 4.) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/379 od
13. ožujka
14. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 684/2009 u pogledu podataka koje je potrebno podnijeti u okviru računalne obrade postupka za kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine (SL L 72,
16. 2016., str. 13.). E-kretanje – razmjena elektroničkih poruka Članak 4.

(1)U slučaju iz članka

1. stavka
2. i članka
3. stavka
4. Zakona računalni sustav Carinske uprave vrši elektroničku provjeru podataka u nacrtu e-TD-a. Ako podaci nisu ispravni računalni sustav Carinske uprave o tome šalje elektroničku poruku sustavu pošiljatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta, odnosno registriranom pošiljatelju. Ako su podaci ispravni računalni sustav Carinske uprave dokumentu dodjeljuje JRO te šalje:
5. elektroničku poruku validacije podataka sustavu pošiljatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta i sustavu primatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta, kada se kretanje odvija u skladu s člankom
6. Zakona ili
7. elektroničku poruku validacije podataka sustavu pošiljatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta, odnosno registriranom pošiljatelju i računalnom sustavu nadležnog tijela države članice odredišta koji istu šalje sustavu primatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta ili registriranom primatelju ili povremeno registriranom primatelju, kada se kretanje odvija u skladu s člankom
8. Zakona.

(2)Kada se trošarinski proizvodi otpremaju do mjesta na kojem trošarinski proizvodi napuštaju teritorij Europske unije, računalni sustav Carinske uprave, ako su podaci ispravni, dokumentu dodjeljuje JRO te šalje:

1. elektroničku poruku validacije podataka sustavu pošiljatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta, kada se trošarinski proizvodi otpremaju u skladu s člankom
2. stavkom
3. točkom
4. Zakona ili
5. e-TD računalnom sustavu nadležnog tijela države članice Europske unije (u daljnjem tekstu: država članica) kojoj će biti podnesena izvozna carinska deklaracija u skladu s člankom
6. stavkom
7. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 – država članica izvoza, kada se trošarinski proizvodi otpremaju u skladu s člankom
8. stavkom
9. točkom
10. alinejom
11. Zakona.

(3)U slučaju kada primatelj u Republici Hrvatskoj šalje računalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku u skladu s člankom

1. stavkom 6., odnosno člankom
2. stavkom
3. Zakona, računalni sustav Carinske uprave vrši elektroničku provjeru podataka u potvrdi o primitku. Ako podaci nisu ispravni računalni sustav Carinske uprave o tome šalje elektroničku poruku sustavu primatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta, odnosno registriranom primatelju ili povremeno registriranom primatelju. Ako su podaci ispravni računalni sustav Carinske uprave sustavu primatelja potvrđuje da je potvrda o primitku obrađena i evidentirana u Sustavu kontrole kretanja trošarinskih proizvoda i o tome šalje:
4. elektroničku poruku sustavu pošiljatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta, kada se kretanje odvija u skladu s člankom
5. Zakona ili
6. elektroničku poruku računalnom sustavu nadležnog tijela države članice otpreme koji istu šalje sustavu pošiljatelja – ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta ili registriranom pošiljatelju, kada se kretanje odvija u skladu s člankom
7. Zakona.

(4)Povremeno registrirani primatelj u Republici Hrvatskoj koji prima trošarinske proizvode iz druge države članice šalje računalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku u skladu sa stavkom 3. ovoga članka. Iznimno, samo u posebno opravdanim slučajevima, nadležni carinski ured može potvrditi završetak kretanja koristeći računalni sustav ako od povremeno registriranog primatelja prihvati dokaz o završetku kretanja.

(5)U situacijama iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika nadležni carinski ured prema mjestu isporuke potvrđuje završetak kretanja koristeći računalni sustav, temeljem dokumentacije koju su trošarinski obveznici koji vrše opskrbu plovnih objekata ili plovila dužni dostaviti najkasnije petog radnog dana od dana završetka kretanja, odnosno isporuke energenata. Dokumentacija potrebna za pravilan završetak kretanja mora biti u skladu sa dokumentacijom propisanom posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti i način oslobođenja od plaćanja trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu. Mjesto direktne isporuke Članak 5.

(1)Mjesto direktne isporuke odobrava nadležni carinski ured ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta i registriranom primatelju na temelju pisanog zahtjeva sa naznačenim mjestima direktne isporuke i njihovim identifikacijskim oznakama (maksimalno 10 alfanumeričkih znakova). U odobrenje se upisuje adresa mjesta direktne isporuke i pripadajuća identifikacijska oznaka.

(2)Mjestom direktne isporuke u Republici Hrvatskoj iz članka 14.a Zakona smatra se mjesto različito od lokacije trošarinskog skladišta te mjesta primitka trošarinskih proizvoda određenog odobrenjem za registriranog primatelja.

(3)Za mjesto direktne isporuke može se odobriti prostor koji udovoljava sljedećim kriterijima:

1. odgovarajući prostor na teritoriju Republike Hrvatske sa prostorno-operativnim kapacitetima i logističkim svojstvima mjesta primitka, uključujući odgovarajući sustav mjerenja za trošarinske proizvode koji se zaprimaju (skladišni i/ili proizvođački prostor)
2. prostor koji je u vlasništvu, odnosno zakupu/najmu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta ili registriranog primatelja, a koje je različito od mjesta primitka navedenog u trošarinskom odobrenju, odnosno odobrenju za registriranog primatelja (npr. benzinske postaje, pogon oslobođenog korisnika trošarinskih proizvoda i sl.) i/ili prostor koji nije u vlasništvu ili stvarnom posjedu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta ili registriranog primatelja (lokacija krajnjeg kupca)
3. prostor koji posjeduje sustav računovodstvenog praćenja poslovanja i vođenja evidencija i
4. prostor u kojem se može osigurati provedba nadzora. Rezervni postupak (fallback) Članak 6.

(1)U slučaju kada je računalni sustav nedostupan, pošiljatelj u Republici Hrvatskoj može započeti kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine uz primjenu rezervnog postupka u skladu s člankom

1. stavkom
2. i
3. Zakona. Papirnati dokument iz članka
4. stavka
5. točke
6. Zakona mora nositi oznaku »Rezervni postupak – Prateći dokument za kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine«.

(2)Obrazac A dokumenta iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 1 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)U slučaju kada je računalni sustav nedostupan, a pošiljatelj tijekom kretanja trošarinskih proizvoda mijenja mjesto odredišta, pošiljatelj može izmijeniti mjesto odredišta uz primjenu rezervnog postupka u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona. Pošiljatelj dostavlja presliku papirnatog dokumenta koji mora nositi oznaku »Rezervni postupak – Prateći dokument za promjenu odredišta«.

(4)Obrazac B dokumenta iz stavka 3. ovoga članka tiskan je u Prilogu 2 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(5)U slučaju nemogućnosti podnošenja potvrde o primitku, odnosno potvrde o izvozu iz razloga nedostupnosti računalnog sustava, primatelj, odnosno carinsko tijelo kod kojeg su obavljene izvozne formalnosti postupa u skladu s člankom 16. Zakona. Papirnati dokument iz članka 16. stavka 1. i 4. Zakona mora nositi oznaku »Rezervni postupak – Potvrda o primitku/Potvrda o izvozu«.

(6)Obrazac C dokumenta iz stavka 5. ovoga članka tiskan je u Prilogu 3 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Papirnati prateći trošarinski dokument Članak 7.

(1)Papirnati prateći trošarinski dokument (u daljnjem tekstu: PTD) iz članka

1. stavka
2. Zakona ispostavlja pošiljatelj – ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta prije otpreme trošarinskih proizvoda iz svog trošarinskog skladišta u pogon oslobođenog korisnika trošarinskih proizvoda (u daljnjem tekstu: oslobođeni korisnik) i podnosi ga na propisanom obrascu u četiri primjerka, i to:
3. prvi primjerak pošiljatelj – ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta zadržava za sebe i svoju evidenciju
4. drugi, treći i četvrti primjerak prate pošiljku trošarinskih proizvoda do primatelja – oslobođenog korisnika koji provjerava pošiljku i ovjerava prijem pošiljke na svim primjercima te drugi primjerak zadržava za sebe i svoju evidenciju
5. treći primjerak primatelj vraća pošiljatelju
6. četvrti primjerak primatelj – oslobođeni korisnik bez odlaganja dostavlja nadležnom odredišnom carinskom uredu.

(2)Iznimno, kada se trošarinski proizvodi otpremaju iz pogona oslobođenog korisnika u trošarinsko skladište uz prethodnu suglasnost nadležnog carinskog ureda na odgovarajući način se primjenjuje stavak 1. ovoga članka.

(3)PTD mora biti ispisan tiskanim slovima tako da upisane podatke nije moguće brisati niti ispravljati. Svako prazno polje ili polje koje se ne mora popuniti mora biti precrtano tako da nije moguće ništa dopisivati. Brisanje ili prepravljanje napisanog nije dopušteno.

(4)Za sve primjerke papir mora biti bijele boje, formata 210 mm x 297 mm (A4) s najvećim odstupanjem od pet mm manje ili osam mm više u pogledu dužine.

(5)Na PTD-u se mogu upisati tri zasebna opisa trošarinskih proizvoda koji moraju pripadati istoj kategoriji trošarinskih proizvoda.

(6)Obrazac PTD s uputama za popunjavanje tiskan je u Prilogu 4 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Pojednostavnjeni postupak Članak 8.

(1)Za kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine na području Republike Hrvatske između trošarinskih skladišta istog ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta nadležni carinski ured može u skladu s člankom 18. stavkom 1. Zakona odobriti pojednostavnjenje postupka.

(2)Pojednostavnjeni postupak je postupak u kojem se kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine dokumentira uobičajenim trgovačkim ispravama u skladu s člankom 2. stavkom 3. ovoga Pravilnika.

(3)Pojednostavnjeni postupak se može provoditi samo uz prethodno odobrenje nadležnog carinskog ureda navedeno u trošarinskom odobrenju za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište.

(4)Prilikom kretanja trošarinskih proizvoda u pojednostavnjenom postupku trošarinske proizvode prati trgovačka isprava koja mora sadržavati:

1. oznaku »Pojednostavnjeni postupak kretanja trošarinskih proizvoda«
2. broj isprave
3. mjesto i datum otpreme
4. trošarinski broj skladišta otpreme i skladišta odredišta
5. vrstu i registracijsku oznaku prijevoznog sredstva
6. evidencijski broj instrumenta osiguranja i
7. količinu, vrstu i trgovački naziv trošarinskih proizvoda prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife.

(5)Trgovačka isprava iz stavka

1. ovoga članka izdaje se u tri primjerka, i to:
2. prvi primjerak trošarinsko skladište otpreme zadržava za sebe i svoju evidenciju
3. drugi i treći primjerak prate pošiljku do trošarinskog skladišta odredišta koje provjerava pošiljku i ovjerava prijem te drugi primjerak zadržava za sebe
4. treći primjerak trošarinsko skladište odredišta vraća trošarinskom skladištu otpreme.

(6)Nadležni carinski ured može u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona odobriti pojednostavnjenje postupka i u drugim opravdanim slučajevima kada se kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske. Ne dovodeći u pitanje odredbe iz stavka 2.,
3. i
4. ovoga članka, kretanje se može dokumentirati i drugim ispravama koje nadležni carinski ured odobri u skladu sa stavkom
5. ovoga članka. Primitak vina od strane malog proizvođača vina iz druge države članice u sustavu odgode plaćanja trošarine Članak
6. Primatelj u Republici Hrvatskoj, koji je prethodno ishodio odobrenje za primitak vina u sustavu odgode plaćanja trošarine, a koji prima vino iz druge države članice od strane malog proizvođača vina koji je sukladno propisima nadležnog tijela te države članice izuzet od obvezujućih zahtjeva vezanih uz proizvodnju, skladištenje i kretanje vina u sustavu odgode plaćanja trošarine, u obvezi je obavijestiti nadležni carinski ured o primljenim količinama vina u roku od pet radnih dana od dana primitka putem obavijesti o primitku vina u sustavu odgode plaćanja trošarine s vinskim dokumentom od malog proizvođača vina iz druge države članice na Obrascu O-PMPV koji je tiskan u Prilogu 5 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. III. KRETANJE TROŠARINSKIH PROIZVODA PUŠTENIH U POTROŠNJU (IZMEĐU DRŽAVA ČLANICA) Pojednostavnjeni papirnati prateći trošarinski dokument Članak 10.

(1)Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj, a koji se otpremaju u komercijalne svrhe u drugu državu članicu, dozvoljeno je uz pojednostavnjeni papirnati prateći trošarinski dokument (u daljnjem tekstu: PPTD), odnosno komercijalni dokument sukladno članku 19. Zakona.

(2)Primjerak Obrasca PPTD s uputama za popunjavanje, koji se može koristiti kao pojednostavnjeni papirnati prateći trošarinski dokument, tiskan je u Prilogu 6 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)PPTD mora biti ispisan tiskanim slovima tako da upisane podatke nije moguće brisati niti ispravljati. Svako prazno polje ili polje koje se ne mora popuniti mora biti precrtano tako da nije moguće ništa dopisivati. Brisanje ili prepravljanje napisanog nije dopušteno.

(4)Za sve primjerke papir mora biti bijele boje, formata 210 mm x 297 mm (A4) s najvećim odstupanjem od pet mm manje ili osam mm više u pogledu dužine. Obavijest o namjeravanom primitku/otpremi trošarinskih proizvoda Članak 11.

(1)Primatelj koji u skladu s člankom

1. stavkom
2. i
3. Zakona prima trošarinske proizvode puštene u potrošnju u drugoj državi članici, kao i prodavatelj ili njegov porezni zastupnik iz članka
4. stavka
5. Zakona podnose nadležnom carinskom uredu obavijest o namjeravanom primitku trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u drugoj državi članici na Obrascu O-PP koji je tiskan u Prilogu 7 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(2)Pošiljatelj koji u skladu s člankom

1. stavkom
2. i
3. Zakona otprema trošarinske proizvode puštene u potrošnju u Republici Hrvatskoj, kao i prodavatelj iz članka
4. stavka
5. Zakona podnose nadležnom carinskom uredu obavijest o namjeravanoj otpremi trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj na Obrascu O-OP koji je tiskan u Prilogu 8 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Primitak vina od strane malog proizvođača vina iz druge države članice izvan sustava odgode Članak
6. U slučaju kada primatelj u Republici Hrvatskoj, koji je ishodio odobrenje za primitak vina u statusu primatelja iz članka
7. stavka
8. točke
9. Zakona, prima vino iz druge države članice od strane malog proizvođača vina koji posluje izvan sustava odgode plaćanja trošarine u obvezi je obavijestiti nadležni carinski ured o namjeravanom primitku vina na Obrascu O-PP koji je tiskan u Prilogu 7 ovoga Pravilnika. IV. POSEBNOSTI KRETANJA VINA PROIZVEDENOG OD STRANE MALOG PROIZVOĐAČA VINA Članak 13.

(1)Kretanje vina proizvedenog od strane malog proizvođača vina iz članka 67. Zakona na teritoriju Republike Hrvatske dozvoljeno je uz prateću dokumentaciju propisanu posebnim propisima ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

(2)Kretanje vina proizvedenog od strane malog proizvođača vina iz članka

1. Zakona, a koje se otprema u sustavu odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu primatelju koji u skladu sa zakonodavstvom te države može primiti vino u sustavu odgode plaćanja trošarine ili do mjesta u drugoj državi članici na kojem vino napušta teritorij Europske unije, dozvoljeno je uz prateći dokument iz Uredbe Komisije (EZ) br. 436/2009 od
2. svibnja
3. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu vinogradarskog registra, obveznih izjava te prikupljanja informacija za praćenje tržišta vina, dokumenata koji prate pošiljke proizvoda od grožđa i vina i evidencija koje se vode u sektoru vina (SL L 128,
5. 2009., str. 15.), kako je zadnje izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 314/2012 od
6. travnja
7. o izmjeni uredaba Komisije (EZ) br. 555/2008 i (EZ) br. 436/2009 u pogledu dokumenta koji prate pošiljke proizvoda od grožđa i vina i evidencija koje se vode u sektoru vina (SL L 103,
9. 2012., str. 21.), odnosno uz vinski dokument.

(3)Mali proizvođač vina koji u skladu sa stavkom 2. ovoga članka otprema vino u drugu državu članicu podnosi nadležnom carinskom uredu prije otpreme vina obavijest o namjeravanoj otpremi vina u sustavu odgode plaćanja trošarine s vinskim dokumentom iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu na Obrascu O-OMPV-vinski dokument koji je tiskan u Prilogu 9 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(4)Neovisno o odredbi iz stavka

1. ovoga članka, a u skladu s odredbama članka
2. stavka
3. Zakona, mali proizvođač vina može ishoditi odobrenje nadležnog carinskog ureda za otpremu vina u sustavu odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu ili do mjesta u drugoj državi članici na kojem vino napušta teritorij Europske unije s e-TD-om uz primjenu računalnog sustava iz članka
4. Zakona, odnosno odobrenje da nadležni carinski ured može, u ime i za račun malog proizvođača vina podnijeti nacrt e-TD-a koristeći računalni sustav iz članka
5. Zakona.

(5)Odobrenje iz stavka

1. ovoga članka može zatražiti osoba koja u smislu članka
2. stavka
3. ovoga Pravilnika ima ovlaštenje za rad u statusu malog proizvođača vina, odnosno osoba koja ispunjava uvjete za malog proizvođača vina iz članka
4. stavka
5. i
6. Zakona te članka
7. stavka
8. i
9. ovoga Pravilnika. Zahtjev za izdavanje odobrenja za otpremu vina u sustavu odgode plaćanja trošarine s e-TD-om podnosi se najkasnije sedam dana prije planirane otpreme vina u sustavu odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu, odnosno zajedno sa prijavom za upis u registar trošarinskih obveznika. Zahtjev za izdavanje odobrenja malom proizvođaču vina za otpremu vina u sustavu odgode plaćanja trošarine s elektroničkim trošarinskim dokumentom na temelju članka
10. stavka
11. Zakona o trošarinama se podnosi na Obrascu Z e-TD-MPV koji je tiskan u Prilogu 10 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(6)Zahtjev za izdavanje odobrenja za otpremu vina u sustavu odgode plaćanja trošarine s e-TD-om ovjeren od strane nadležnog carinskog ureda smatra se odobrenjem za otpremu vina u sustavu odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu ili do mjesta u drugoj državi članici na kojem vino napušta teritorij Europske unije s e-TD-om. Odobrenje se izdaje osobi koja je već ishodila status malog proizvođača vina u smislu članka 75. stavka 5. ovoga Pravilnika.

(7)Odobrenje iz stavka 6. ovoga članka prestaje vrijediti na zahtjev nositelja odobrenja ili ako nadležni carinski ured ukine odobrenje.

(8)Nadležni carinski ured ukida odobrenje iz stavka

1. ovoga članka ako nositelj prestane ispunjavati uvjete za malog proizvođača vina iz članka
2. Zakona te ako je odobrenje bilo izdano na temelju netočnih podataka.

(9)Mali proizvođač vina – nositelj odobrenja iz stavka

1. ovoga članka mora najkasnije sedam dana prije otpreme o svakoj otpremi vina na mjesto odredišta iz članka
2. stavka
3. Zakona, odnosno stavka
4. ovoga članka podnijeti nadležnom carinskom uredu obavijest o namjeravanoj otpremi vina u sustavu odgode plaćanja trošarine s elektroničkim trošarinskim dokumentom iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu na Obrascu O-OMPV-e-TD koji je tiskan u Prilogu 11 ovoga Pravilnika, kao i dostaviti podatke u skladu s Uredbom Komisije br. 684/2009.

(10)Na temelju podataka iz stavka

1. ovoga članka nadležni carinski ured podnosi nacrt e-TD-a u ime i za račun malog proizvođača vina – nositelja odobrenja iz stavka
2. ovoga članka. Nadležni carinski ured dostavlja malom proizvođaču vina – nositelju odobrenja podatak o JRO e-TD-a, kao i ispis e-TD-a za otpremu pošiljke vina za koju su dostavljeni podaci u skladu sa stavkom
3. ovoga članka.

(11)Iznimno, nadležni carinski ured može malom proizvođaču vina posebno odobriti da koristi računalni sustav iz članka

1. Zakona za otpreme vina u sustavu odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu ili do mjesta u drugoj državi članici na kojem vino napušta teritorij Europske unije. Mali proizvođač vina je dužan naznačiti u zahtjevu iz stavka
2. ovoga članka namjeru korištenja računalnog sustava iz članka
3. Zakona za otpreme vina na navedena odredišta.

(12)Mali proizvođač vina koji otprema vino u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika temeljem odobrenja nadležnog carinskog ureda, mora prije otpreme vina ispuniti uvjete za elektroničku razmjenu podataka o kretanju trošarinskih proizvoda.

(13)Kretanje vina proizvedenog od strane malog proizvođača vina, a koje se otprema u drugu državu članicu primatelju koji posluje izvan sustava odgode plaćanja trošarine mora biti popraćeno PPTD-om iz članka

1. ovoga Pravilnika. Mali proizvođač vina mora prije otpreme vina o tome obavijestiti nadležni carinski ured na Obrascu O-OP koji je tiskan u Prilogu
2. ovoga Pravilnika. V. UTVRĐIVANJE GUBITAKA ILI MANJKOVA Članak 14.

(1)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda oslobođeni su plaćanja trošarine na trošarinske proizvode za utvrđene gubitke ili manjkove trošarinskih proizvoda za koje se dokaže da se mogu pripisati nepredviđenim slučajevima ili višoj sili, odnosno da su gubici ili manjkovi neodvojivo povezani sa svojstvima proizvoda nastalim tijekom proizvodnje, skladištenja i prijevoza i ako su priznati od strane nadležnog carinskog ureda.

(2)Gubici ili manjkovi trošarinskih proizvoda smatraju se porezno priznatim gubitkom ili manjkom koji su nastali:

1. u procesu proizvodnje (tehnološki manjak) tijekom poslovne godine i/ili
2. tijekom skladištenja i prijevoza proizvoda koji s obzirom na osobine proizvoda nastaju kaliranjem, lomom, kvarom ili rastepom, a porezna osnovica za priznavanje gubitaka ili manjkova je količina trošarinskih proizvoda smještena u trošarinskom skladištu tijekom poslovne godine.

(3)Gubici iz stavka

1. točke
2. ovoga članka mogu se utvrđivati:
3. neposredno nakon nastajanja ili
4. godišnjim popisom (inventurom) zaliha proizvoda ili u kraćim rokovima ako se provodi popis zaliha proizvoda i tijekom poslovne godine.

(4)Gubitke ili manjkove iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje trošarinski obveznik i o tome sastavlja zapisnik kojeg je obvezan dostaviti nadležnom carinskom uredu u roku od pet dana od sastavljanja te prikazati u mjesečnom izvješću za mjesec kada je utvrđen.

(5)Gubici ili manjkovi trošarinskih proizvoda iz stavka 2. ovoga članka smatraju se porezno priznatim gubitkom ili manjkom najviše do visine utvrđene posebnim propisima ili na temelju tehničkih propisa koji vrijede za pojedinu vrstu trošarinskih proizvoda ili drugih dokumenata sastavljenih temeljem jednog od europskih standarda.

(6)Gubici ili manjkovi trošarinskih proizvoda nastali uslijed nepredviđenog slučaja ili više sile, osim provalne krađe, priznaju se do visine utvrđene očevidnikom nadležnog tijela za procjenu šteta.

(7)Od plaćanja trošarine oslobođeni su trošarinski proizvodi koje ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i oslobođeni korisnik koriste kao uzorke za analizu za probnu proizvodnju, odnosno za kontrolu kvalitete proizvoda u svrhu utvrđivanja i provjere sastava, svojstava, kvalitete ili drugih karakteristika proizvoda te za znanstvene svrhe radi pridobivanja podataka bitnih za industrijska ili komercijalna istraživanja u količinama propisanim posebnim propisima. Središnji ured može na posebni zahtjev trošarinskom obvezniku i drugim pravnim i fizičkim osobama koje prodaju označena plinska ulja rješenjem odobriti korištenje označenog plinskog ulja uz oslobođenje od plaćanja trošarine u svrhu provedbe kontrole kvalitete prema posebnim propisima. To rješenje se dostavlja i osobi koja pruža usluge podrške sustavu za nadzor potrošnje označenog plinskog ulja radi usklađivanja evidencija o potrošnji.

(8)Od plaćanja trošarine oslobođeni su trošarinski proizvodi koje ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i oslobođeni korisnik unište pod carinskim nadzorom, a što se ne može izvršiti bez prisustvovanja ovlaštenog službenika nadležnog carinskog ureda.

(9)O namjeri uništenja trošarinskih proizvoda osobe iz stavka 8. ovoga članka dužne su nadležnom carinskom uredu najkasnije tri dana prije planiranog uništenja proizvoda podnijeti prijavu za uništenje u pisanom obliku. Nakon provedenog uništenja ovlašteni službenik nadležnog carinskog ureda mora sastaviti bilješku/zapisnik u dva primjerka u kojemu navodi razloge uništenja trošarinskih proizvoda, te jedan primjerak istoga uručuje ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta i oslobođenom korisniku, a izvornik pohranjuje u carinskom uredu. Članak 15.

(1)Obveza obračunavanja trošarine ne nastaje na trošarinske proizvode koji su u sustavu odgode plaćanja trošarine ili potpuno uništeni ili nepovratno izgubljeni zbog nepredviđenih slučajeva ili više sile ili zbog osobine proizvoda ili su uništeni pod carinskim nadzorom. Proizvodi se smatraju potpuno uništenim ili nepovratno izgubljenima kada ih više nije moguće koristiti kao trošarinske proizvode.

(2)Odredbe iz stavka

1. ovoga članka i članka
2. ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju i na registriranog primatelja, povremeno registriranog primatelja, registriranog pošiljatelja, primatelja u Republici Hrvatskoj koji prima trošarinske proizvode puštene u potrošnju u drugoj državi članici te kada trošarinski proizvodi stignu na teritorij Republike Hrvatske kod prodaje na daljinu. VI. OBRAČUN I PLAĆANJE TROŠARINE KOD NEPRAVILNOSTI Članak 16.

(1)U slučaju ako je trošarinski dug nastao zbog nezakonitog postupanja s trošarinskim proizvodima u prometu na teritoriju Republike Hrvatske obvezu obračunavanja i plaćanja trošarine osoba koja nije upisana u registar trošarinskih obveznika može izvršiti podnošenjem trošarinske obračunske prijave prema članku 25. stavku 16. Zakona.

(2)Trošarinska obračunska prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u dva primjerka, a dužni iznos trošarine plaća se u roku od pet dana od dana kada je proveden nadzor kojim je utvrđeno da se trošarinski proizvodi nalaze u okolnostima koje uvjetuju nastanak trošarinskog duga.

(3)Trošarinska obračunska prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na Obrascu TOP koji je tiskan u Prilogu 12 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. VII. POVRAT PLAĆENE TROŠARINE Članak 17.

(1)Osobe iz članka

1. stavka
2. Zakona podnose zahtjev za povrat plaćene trošarine carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu.

(2)Zahtjev za povrat se podnosi u pisanom obliku u dva primjerka i u istome moraju biti navedene sve potrebne činjenice i priloženi svi potrebni dokumenti kojima se dokazuje opravdanost zahtjeva za povrat trošarine, kao i drugi dokazi koje nadležni carinski ured s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata plaćene trošarine.

(3)Pravo na povrat plaćene trošarine iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona dokazuje se na osnovu evidencije proizvođača trošarinskih proizvoda o trošarinskim proizvodima na koje je plaćena trošarina, a upotrijebljenim u proizvodnji novih trošarinskih proizvoda uz dokaz da je na iste plaćena trošarina te na osnovu evidencija o vrsti i količini proizvedenih novih trošarinskih proizvoda.

(4)Pravo na povrat plaćene trošarine iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona dokazuje se potvrdom o izvozu koja je izrađena temeljem ovjere nadležnog izlaznog carinskog ureda o stvarnom istupu trošarinskih proizvoda iz carinskog područja Europske unije kako je propisano Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 te dokazom da je plaćena trošarina na trošarinske proizvode koji su izvezeni.

(5)Pravo na povrat plaćene trošarine iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona dokazuje se na osnovu evidencija o korištenju trošarinskih proizvoda za namjene iz članka
4. stavka
5. točke
6. do
7. i članka
8. stavka
9. i
10. Zakona, a sukladno odobrenju iz članka
11. Zakona, uz dokaz da je na iste plaćena trošarina.

(6)Pravo na povrat plaćene trošarine iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona dokazuje se zapisnikom o degradaciji energenata kojeg ovjerava odgovorna osoba na lokaciji nastanka degradacije i ovlašteni carinski službenik koji je po nastalom događaju, odnosno nakon laboratorijski utvrđene degradacije, a po pozivu odgovorne osobe izašao na lice mjesta i obavio očevid te izvršio plombiranje cisterne koja prevozi degradirane energente do trošarinskog skladišta proizvođača. U zapisniku o degradaciji i priloženoj dokumentaciji moraju biti vidljive količine i vrste zagađenih ili slučajno pomiješanih energenata. Zahtjevu za povrat plaćene trošarine potrebno je priložiti i dokaz trošarinskog skladišta proizvođača o zaprimanju cisterne s iskazanim količinama energenata izmjerenog propisanim mjerilima te dokazom da je skidanje plombe izvršeno uz prisutnost ovlaštenog carinskog službenika. Članak 18.

(1)Pravo na povrat plaćene trošarine iz članka

1. stavka
2. Zakona pošiljatelj iz Republike Hrvatske ostvaruje ako carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu podnese zahtjev za povrat plaćene trošarine.

(2)Zahtjev za povrat se podnosi u pisanom obliku u dva primjerka i u istome moraju biti navedene sve potrebne činjenice i priloženi dokazi iz kojih je vidljivo da je trošarina plaćena u Republici Hrvatskoj, kao i dokaz kojim se potvrđuje da je plaćanje trošarine osigurano u državi članici odredišta te druge dokaze koje nadležni carinski ured s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata plaćene trošarine. Uz zahtjev za povrat plaćene trošarine naknadno se prilaže treći primjerak PPTD ovjeren u skladu s važećim zakonodavstvom države članice odredišta. Članak

1. Pravo na povrat plaćene trošarine iz članka
2. stavka
3. Zakona ima prodavatelj iz Republike Hrvatske koji otprema trošarinske proizvode u drugu državu članicu uz uvjet da je postupio u skladu s postupkom utvrđenim člankom
4. stavkom
5. Zakona te da zahtjev za povrat plaćene trošarine podnese carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu u pisanom obliku u dva primjerka te dostavi i druge dokaze koje nadležni carinski ured s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata plaćene trošarine. Članak
6. Povrat plaćene trošarine iz članka 17.,
7. i
8. ovoga Pravilnika neće se izvršiti ako osoba na koju glasi rješenje ima nenamirenih javnih davanja, uključujući i novčane kazne izrečene pravomoćnim i izvršnim rješenjem o prekršaju iz nadležnosti poreznog tijela. Za povrat i dospjeli dug će se u tom slučaju izvršiti prijeboj po službenoj dužnosti. VIII. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA TROŠARINE Članak
9. Oslobođenja od plaćanja trošarine iz članka
10. Zakona detaljnije su propisana provedbenim propisom o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja trošarine za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne organizacije. Članak
11. Oslobođenje od plaćanja trošarine iz članka
12. stavka
13. točke
14. Zakona za trošarinske proizvode koje putnik unese u osobnoj prtljazi iz treće države ili trećeg teritorija detaljnije je uređeno provedbenim propisom o ostvarivanju oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine na uvoz robe za osobe koje putuju iz trećih zemalja. Članak 23.

(1)Oslobođenje od plaćanja trošarine iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona za trošarinske proizvode koje u malim pošiljkama besplatno šalju fizičke osobe iz trećih država ili trećih teritorija drugim fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da te pošiljke nisu komercijalne naravi, detaljnije je uređeno provedbenim propisom o ostvarivanju prava na oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja.

(2)Oslobođenje od plaćanja trošarine iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona za trošarinske proizvode koje u malim pošiljkama besplatno šalju fizičke osobe iz drugih država članica drugim fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da te pošiljke nisu komercijalne naravi, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe provedbenog propisa o ostvarivanju prava na oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja. IX. OPĆI UVJETI RADA TROŠARINSKIH SKLADIŠTA Proizvodnja trošarinskih proizvoda Članak 24.

(1)U trošarinskom skladištu se mogu proizvoditi, prerađivati i obrađivati samo trošarinski proizvodi, a drugi proizvodi samo ukoliko su nusproizvodi te djelatnosti. Zadržavanje tih drugih proizvoda u trošarinskom skladištu je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje carinskog ureda nadležnog prema sjedištu pravne osobe, sjedištu podružnice, odnosno prebivalištu fizičke osobe u Republici Hrvatskoj navedeno u trošarinskom odobrenju za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište.

(2)U trošarinskom skladištu dozvoljeno je izvoditi i druge radnje s trošarinskim proizvodima samo uz prethodno odobrenje nadležnog carinskog ureda navedeno u trošarinskom odobrenju za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište.

(3)U trošarinskom skladištu se mogu nalaziti samo one sirovine i poluproizvodi te drugi proizvodi koji su potrebni za proizvodnju, preradu i obradu trošarinskih proizvoda. Zadržavanje tih sirovina, odnosno poluproizvoda te drugih proizvoda u trošarinskom skladištu je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje nadležnog carinskog ureda navedeno u trošarinskom odobrenju za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište.

(4)U istom trošarinskom skladištu se može proizvoditi, prerađivati i obrađivati samo jedna kategorija trošarinskih proizvoda (alkohol i alkoholna pića ili duhanske prerađevine ili energenti).

(5)U trošarinskom skladištu se mogu skladištiti trošarinski proizvodi na koje je plaćena trošarina pod uvjetom da iste ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta:

1. upotrijebi za proizvodnju novih trošarinskih proizvoda, a nakon čega je moguće ostvariti povrat sukladno članku
2. stavku
3. točki
4. Zakona ili
5. podvrgne postupcima očuvanja ili poboljšanja uporabnih i trgovačkih svojstava trošarinskih proizvoda radi pripreme za prodaju, što uključuje pakiranje proizvoda u ambalažu ili prepakiravanje u drugu ambalažu. Skladištenje trošarinskih proizvoda Članak 25.

(1)U trošarinskom skladištu se može skladištiti više kategorija trošarinskih proizvoda uz uvjet da se skladište fizički odvojeno prema kategoriji, vrsti i po trgovačkom nazivu trošarinskih proizvoda prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife. Zadržavanje drugih proizvoda u trošarinskom skladištu je dozvoljeno samo uz prethodno odobrenje nadležnog carinskog ureda navedeno u trošarinskom odobrenju za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište.

(2)Na istoj lokaciji može više ovlaštenih držatelja trošarinskih skladišta skladištiti trošarinske proizvode pod uvjetom da svaki pojedini ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ishodi trošarinsko odobrenje za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište te da svako trošarinsko skladište bude odvojeno i vidno označeno.

(3)Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nadležni carinski ured može, kada to zahtijevaju tehničko-tehnološke posebnosti skladišta, odobriti da više ovlaštenih držatelja trošarinskih skladišta koji skladište energente, iste skladište zajedno na istom mjestu pod uvjetom da se radi o energentima iste vrste.

(4)Pod energentima iste vrste, u smislu odredbe stavka 3. ovoga članka, smatraju se energenti koji su razvrstani u istu tarifnu oznaku Kombinirane nomenklature carinske tarife s podbrojem od najmanje osam znamenki i iste su kvalitete i osobina.

(5)U slučaju iz stavka 3. ovoga članka ovlašteni držatelji trošarinskih skladišta koji skladište energente zajedno za plaćanje trošarine i ispunjavanje drugih obaveza iz trošarinskog odobrenja odgovaraju solidarno.

(6)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta može, uz posebno odobrenje nadležnog carinskog ureda, u svom trošarinskom skladištu skladištiti trošarinske proizvode u vlasništvu jedne ili više osoba koje nemaju trošarinsko odobrenje.

(7)Posebno odobrenje iz stavka 6. ovoga članka izdaje se ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta koji je odgovoran za ispunjavanje svih obveza iz trošarinskog odobrenja za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište, uključujući i plaćanje trošarine, a što mora biti navedeno u trošarinskom odobrenju za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište.

(8)Prilikom izdavanja posebnog odobrenja iz stavka 6. ovoga članka nadležni carinski ured određuje mjere trošarinskog nadzora.

(9)U trošarinskom skladištu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta koji vrši prodaju u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama putnicima koji putuju u drugu državu članicu, odnosno u treću državu ili treći teritorij, mogu se skladištiti alkohol i alkoholna pića te duhanske prerađevine na koje je plaćena trošarina, pod uvjetom da se takvi proizvodi smještaju odvojeno i vidno označeno. Članak 26.

(1)U trošarinskom skladištu može se nalaziti samo oprema koja je neophodna za obavljanje trošarinske djelatnosti.

(2)Trošarinsko skladište mora biti opremljeno mjernim sustavima za dinamičko i neprekidno mjerenje količina kapljevina različitih od vode i/ili mjernim posudama i spremnicima s odgovarajućom opremom kojom je moguće jednoznačno odrediti obujam medija u mjernoj posudi ili spremniku i/ili mjerilima mase, a ovisno o vrsti trošarinskih proizvoda za koju su namijenjena.

(3)Sva mjerila koja će se koristiti za ovu svrhu moraju biti zakonita mjerila koja propisuje i ovjerava državno tijelo nadležno za mjeriteljstvo. Mišljenje državnog tijela nadležnog za mjeriteljstvo o udovoljavanju mjeriteljskim zahtjevima može se prihvatiti kao isprava koja dokazuje ispunjenje propisanih uvjeta. Postupak izdavanja trošarinskog odobrenja za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište Članak 27.

(1)Fizička ili pravna osoba koja želi poslovati u sustavu odgode plaćanja trošarine kao ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta mora podnijeti zahtjev za izdavanje trošarinskog odobrenja za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište prema članku 32. stavku 1. Zakona carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu, odnosno sjedištu podružnice u Republici Hrvatskoj.

(2)Fizička ili pravna osoba koja želi u sustavu odgode plaćanja trošarine kao ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta primati trošarinske proizvode na mjestu direktne isporuke u Republici Hrvatskoj prema članku 14.a Zakona mora uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka istovremeno zatražiti i odobrenje za primanje trošarinskih proizvoda na mjestu direktne isporuke.

(3)Zahtjev za izdavanje trošarinskog odobrenja za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište mora sadržavati sljedeće:

1. podatke o podnositelju zahtjeva, i to: naziv tvrtke/obrta, sjedište, adresu i podatke za kontakt, mjesto vođenja glavnog knjigovodstva, osobni identifikacijski broj (OIB)
2. popis osoba s identifikacijskim podacima koje su odgovorne za potpisivanje trošarinskih dokumenata
3. ime i identifikacijski podaci osobe koja će biti odgovorna za rad trošarinskoga skladišta
4. podatke o lokaciji trošarinskog skladišta
5. kategoriju trošarinskih proizvoda za koju se zahtijeva trošarinsko odobrenje
6. opis računovodstvenog praćenja poslovanja trošarinskog skladišta
7. detaljniji opis trošarinske djelatnosti s navedenim vrstama postupaka i izvođenju drugih radnji s trošarinskim proizvodima (postupak denaturiranja, označavanje markicama, označavanje plinskih ulja i dr.), uključujući podatke o uređajima koji omogućuju mjerenje proizvedenih, skladištenih, primljenih i otpremljenih količina trošarinskih proizvoda
8. vrstu i trgovački naziv trošarinskih proizvoda prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife
9. predviđene, odnosno uobičajene količine godišnje proizvodnje te količine skladištenih proizvoda na zalihi prema pojedinim vrstama
10. podatke o opremi potrebnoj za obavljanje trošarinske djelatnosti
11. podatke o dokumentima iz kojih su razvidni normativi uporabe robe u proizvodnji trošarinskih proizvoda
12. podatke o dokumentima iz kojih su razvidni gubici ili manjkovi u proizvodnji, skladištenju i transportu, prema pojedinim vrstama trošarinskih proizvoda
13. način otpremanja trošarinskih proizvoda iz trošarinskoga skladišta, prema vrstama i količinama otpremljenih trošarinskih proizvoda i
14. podatke o adresi mjesta direktne isporuke i pripadajućim identifikacijskim oznakama ako se zahtjevom traži odobrenje i za primanje trošarinskih proizvoda na mjestu direktne isporuke u Republici Hrvatskoj, uz uvjete iz članka
15. ovoga Pravilnika.

(4)Uz zahtjev iz stavka

1. ovoga članka podnositelj prilaže sljedeće dokaze:
2. izjavu kojom se obvezuje položiti instrument osiguranja plaćanja trošarine prije izdavanja odobrenja
3. skicu i opis prostora koji je predviđen za trošarinsko skladište
4. potvrdu nadležnog tijela o zadovoljavanju minimalno tehničko-tehnoloških uvjeta za proizvodnju, skladištenje i obavljanje trgovine na veliko sukladno posebnim propisima, odnosno potvrdu ili drugi odgovarajući akt nadležnog tijela o zadovoljavanju minimalnih tehničkih ili drugih uvjeta sukladno posebnim propisima ako se traži izdavanje trošarinskog odobrenja za poslovanje s energentima i
5. potvrdu nadležnog tijela o redovnom podmirenju poreznih obveza, ne stariju od 15 dana.

(5)U zahtjevu za izdavanje trošarinskog odobrenja za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište podnositelj zahtjeva može istovremeno zatražiti i odobravanje pojednostavnjenja postupka kretanja trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine koje se u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske, i to između trošarinskih skladišta istog ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta iz članka 18. stavka 1. Zakona i članka 8. ovoga Pravilnika, kao i zatražiti odobravanje prema članku 25. stavku 6. ovoga Pravilnika.

(6)Na zahtjev nadležnog carinskog ureda podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti i druge potrebne podatke.

(7)Odobrenjem iz stavka

1. ovoga članka nadležni carinski ured može odrediti dodatne mjere trošarinskog nadzora. Članak
2. Ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta podnose pisani zahtjev nadležnom carinskom uredu za dobivanje odobrenja iz članka
3. (pojednostavljeni postupak), članka
4. stavka
5. (posebno odobrenje za skladištenje trošarinskih proizvoda u vlasništvu jedne ili više osoba koje nemaju trošarinsko odobrenje) i članka
6. stavka
7. (odobrenje za direktnu isporuku) ovoga Pravilnika. Članak 29.

(1)Trošarinsko odobrenje za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište izdaje se na neodređeno vrijeme.

(2)Nadležni carinski ured najmanje jednom godišnje provjerava je li ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ispunjava opće uvjete rada trošarinskih skladišta propisanih Zakonom.

(3)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta obvezan je nadležni carinski ured obavijestiti o svim izmjenama podataka u trošarinskom odobrenju, kao i statusnih promjena u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu. X. REGISTRIRANI PRIMATELJ, REGISTRIRANI POŠILJATELJ I POREZNI ZASTUPNIK ZA PRODAJU NA DALJINU Postupak izdavanja odobrenja za registriranog primatelja i povremeno registriranog primatelja Članak 30.

(1)Fizička ili pravna osoba koja želi poslovati u sustavu odgode plaćanja trošarine kao registrirani primatelj mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za primanje trošarinskih proizvoda iz druge države članice prema članku 40. stavku 2. Zakona carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu, odnosno sjedištu podružnice u Republici Hrvatskoj.

(2)Fizička ili pravna osoba koja želi u sustavu odgode plaćanja trošarine kao registrirani primatelj primati trošarinske proizvode na mjestu direktne isporuke u Republici Hrvatskoj prema članku 14.a Zakona mora uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka istovremeno zatražiti i odobrenje za primanje trošarinskih proizvoda na mjestu direktne isporuke.

(3)Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka

1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:
2. podatke o podnositelju zahtjeva, i to: naziv tvrtke/obrta, sjedište, adresu i podatke za kontakt, osobni identifikacijski broj (OIB)
3. popis osoba s identifikacijskim podacima koje su odgovorne za potpisivanje trošarinskih dokumenata
4. ime i identifikacijski podaci osobe koja će biti odgovorna za poslovanje
5. opis računovodstvenog praćenja poslovanja
6. kategoriju i vrstu trošarinskih proizvoda prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife koje će primati u okviru obavljanja svoje djelatnosti za koju zahtjeva odobrenje
7. podatke o predviđenoj količini trošarinskih proizvoda prema pojedinim vrstama koje će primiti u razdoblju od 12 mjeseci
8. podatke o dokumentima iz kojih su razvidni gubici ili manjkovi u transportu, prema pojedinim vrstama trošarinskih proizvoda
9. podatke o mjestu na kojem će primati trošarinske proizvode (odgovarajući prostor sa prostorno-operativnim kapacitetima i logističkim svojstvima mjesta primitka, uključujući odgovarajući sustav mjerenja za trošarinske proizvode koji se zaprimaju) i
10. podatke o adresi mjesta direktne isporuke i pripadajućim identifikacijskim oznakama ako se zahtjevom traži i odobrenje za primanje trošarinskih proizvoda na mjestu direktne isporuke u Republici Hrvatskoj, uz uvjete iz članka
11. ovoga Pravilnika.

(4)Uz zahtjev iz stavka

1. ovoga članka podnositelj prilaže sljedeće dokaze:
2. izjavu da nad tvrtkom podnositelja zahtjeva nije započet stečajni postupak
3. izjavu kojom se obvezuje priložiti instrument osiguranja plaćanja trošarine prije nego počne primati trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja trošarine iz druge države članice i
4. potvrdu nadležnog tijela o redovnom podmirenju poreznih obveza, ne stariju od 15 dana.

(5)Na zahtjev nadležnog carinskog ureda podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti i druge potrebne podatke. Članak 31.

(1)Odobrenje za registriranog primatelja izdaje se na neodređeno vrijeme.

(2)Odobrenjem iz članka

1. stavka
2. ovoga članka nadležni carinski ured može odrediti dodatne mjere trošarinskog nadzora.

(3)Nadležni carinski ured najmanje jednom godišnje provjerava da li registrirani primatelj ispunjava uvjete poslovanja propisane Zakonom.

(4)Registrirani primatelj obvezan je nadležni carinski ured obavijestiti o svim izmjenama podataka u odobrenju kao i statusnih promjena u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu.

(5)Registrirani primatelj podnosi pisani zahtjev nadležnom carinskom uredu za dobivanje odobrenja iz članka 30. stavka 2. ovoga Pravilnika. Članak 32.

(1)Fizička ili pravna osoba koja želi u okviru obavljanja svoje registrirane djelatnosti samo povremeno primati trošarinske proizvode iz druge države članice u sustavu odgode plaćanja trošarine mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja prema članku 41. stavku 3. Zakona nadležnom carinskom uredu prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu, odnosno sjedištu podružnice u Republici Hrvatskoj.

(2)Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka

1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:
2. podatke o podnositelju zahtjeva, i to: naziv tvrtke/obrta, sjedište, adresu i podatke za kontakt, osobni identifikacijski broj (OIB)
3. ime i identifikacijski podaci odgovorne osobe
4. podatke o pošiljatelju: naziv, adresa i trošarinski broj
5. datum otpreme i datum primitka trošarinskih proizvoda
6. kategoriju i vrstu trošarinskih proizvoda prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife, količinu te iznos trošarine za trošarinske proizvode za koje traži odobrenje
7. podatke o mjestu primitka trošarinskih proizvoda (odgovarajući prostor sa prostorno-operativnim kapacitetima i logističkim svojstvima mjesta primitka, uključujući odgovarajući sustav mjerenja za trošarinske proizvode koji se zaprimaju) i
8. opis računovodstvenog praćenja poslovanja.

(3)Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnositelj prilaže instrument osiguranja plaćanja trošarine i izjavu o ispunjavanju uvjeta za elektroničku razmjenu podataka o kretanju trošarinskih proizvoda. Članak 33.

(1)Odobrenje za registriranog primatelja koji samo povremeno prima trošarinske proizvode iz druge države članice u sustavu odgode plaćanja trošarine izdaje se posebno za svaku pojedinu pošiljku, odnosno određenu količinu trošarinskih proizvoda koja se unosi iz druge države članice od određenog pošiljatelja i za određeno vremensko trajanje.

(2)Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za registriranog primatelja koji posluje s duhanskim prerađevinama donosi se za vremensko trajanje od najdulje 60 dana.

(3)Zahtjev prema članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika dopušteno je podnijeti do tri puta u jednoj kalendarskoj godini. Postupak izdavanja odobrenja za registriranog pošiljatelja Članak 34.

(1)Fizička ili pravna osoba koja želi poslovati kao registrirani pošiljatelj mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za otpremanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine nakon njihovog puštanja u slobodan promet prema članku 42. stavku 2. Zakona carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu, odnosno sjedištu podružnice u Republici Hrvatskoj.

(2)Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka

1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:
2. podatke o podnositelju zahtjeva, i to: naziv tvrtke/obrta, sjedište, adresu i podatke za kontakt, osobni identifikacijski broj (OIB)
3. popis osoba s identifikacijskim podacima koje su odgovorne za potpisivanje trošarinskih dokumenata
4. ime i identifikacijski podaci odgovorne osobe
5. opis računovodstvenog praćenja poslovanja i
6. kategoriju i vrstu trošarinskih proizvoda prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife i način otpreme (cestovni, željeznički, morski ili zračni prijevoz).

(3)Uz zahtjev iz stavka

1. ovoga članka podnositelj prilaže sljedeće dokaze:
2. izjavu da nad tvrtkom podnositelja zahtjeva nije započet stečajni postupak
3. izjavu kojom se obvezuje da će prije nego počne otpremati trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja trošarine priložiti instrument osiguranja plaćanja trošarine u visini moguće nastalog trošarinskog duga za proizvode koje otprema u sustavu odgode plaćanja trošarine i
4. potvrdu nadležnog tijela o redovnom podmirenju poreznih obveza, ne stariju od 15 dana. Članak 35.

(1)Odobrenje za registriranog pošiljatelja izdaje se na neodređeno vrijeme.

(2)Nadležni carinski ured najmanje jednom godišnje provjerava da li registrirani pošiljatelj ispunjava uvjete poslovanja propisane Zakonom.

(3)Registrirani pošiljatelj obvezan je nadležni carinski ured obavijestiti o svim izmjenama podataka u odobrenju u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu. Postupak izdavanja odobrenja za poreznog zastupnika za prodaju na daljinu Članak 36.

(1)Porezni zastupnik iz članka

1. Zakona za svoje poslovanje mora ishoditi odobrenje carinskog ureda nadležnog prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu, odnosno sjedištu podružnice u Republici Hrvatskoj temeljem zahtjeva koji sadrži sljedeće:
2. podatke o podnositelju zahtjeva, i to: naziv tvrtke/obrta, sjedište, adresu i podatke za kontakt, osobni identifikacijski broj (OIB)
3. ime i identifikacijski podaci odgovorne osobe
4. podatke o prodavatelju iz druge države članice u čije ime posluje
5. kategoriju i vrstu trošarinskih proizvoda i
6. opis računovodstvenog praćenja poslovanja.

(2)Uz zahtjev iz stavka

1. ovoga članka podnositelj prilaže sljedeće dokaze:
2. ovlaštenje inozemnog prodavatelja za zastupanje
3. izjavu da nad tvrtkom podnositelja zahtjeva nije započet stečajni postupak
4. izjavu kojom se obvezuje priložiti instrument osiguranja plaćanja trošarine prije nego počne primati trošarinske proizvode koji su u drugoj državi članici pušteni u potrošnju i
5. potvrdu nadležnog tijela o redovnom podmirenju poreznih obveza, ne stariju od 15 dana. Članak 37.

(1)Odobrenje za poreznog zastupnika za prodaju na daljinu izdaje se na neodređeno vrijeme.

(2)Nadležni carinski ured najmanje jednom godišnje provjerava da li porezni zastupnik za prodaju na daljinu ispunjava uvjete poslovanja propisane Zakonom.

(3)Porezni zastupnik za prodaju na daljinu obvezan je nadležni carinski ured obavijestiti o svim izmjenama podataka u odobrenju u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu. XI. EVIDENCIJE KOJE VODI TROŠARINSKI OBVEZNIK Sadržaj i način vođenja evidencija ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta Članak 38.

(1)U evidencijama ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona za svako trošarinsko skladište moraju se voditi podaci o:
4. stanju zaliha trošarinskih proizvoda
5. proizvedenim količinama trošarinskih proizvoda
6. nabavljenim količinama trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom
7. primljenim količinama trošarinskih proizvoda iz drugih trošarinskih skladišta, odnosno pogona oslobođenog korisnika te iz uvoza (uključujući količine trošarinskih proizvoda ponovno uvezenih nakon završenog postupka vanjske proizvodnje)
8. otpremljenim količinama trošarinskih proizvoda drugom trošarinskomu skladištu, odnosno u pogon oslobođenom korisniku za namjene iz članka
9. stavka
10. točke
11. do
12. i članka
13. stavka
14. Zakona te u izvoz (uključujući izvoz trošarinskih proizvoda radi vanjske proizvodnje)
15. otpremljenim količinama trošarinskih proizvoda koji su oslobođeni plaćanja trošarine u skladu s člankom
16. stavkom
17. Zakona
18. otpremljenim količinama trošarinskih proizvoda iz trošarinskog skladišta koji su oslobođeni plaćanja trošarine u skladu s člankom
19. stavkom
20. točkom
21. i
22. Zakona
23. količinama trošarinskih proizvoda koji su oslobođeni plaćanja trošarine u skladu s člankom
24. stavkom
25. Zakona
26. količinama trošarinskih proizvoda koji su oslobođeni plaćanja trošarine u skladu s člankom
27. stavkom
28. Zakona
29. količinama trošarinskih proizvoda utrošenih kao osnovni materijal za proizvodnju drugih trošarinskih proizvoda u trošarinskom skladištu
30. denaturiranju alkohola u skladu s člankom
31. stavkom
32. Zakona
33. označavanju i bojanju plinskih ulja
34. količini trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju, uključujući količine za vlastitu potrošnju
35. iznosima obračunate i plaćene trošarine
36. trošarinskim dokumentima iz članka
37. i članka
38. Zakona
39. brojevima trgovačkih isprava iz članka
40. ovoga Pravilnika za svaku otpremu i primitak trošarinskih proizvoda
41. otpremljenim/primljenim količinama trošarinskih proizvoda po svakoj adresi mjesta direktne isporuke u Republici Hrvatskoj te broj dokumenta i
42. unesenim/otpremljenim količinama energenata te broj dokumenta.

(2)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta mora voditi evidencije iz stavka 1. ovoga članka na način da u svakom trenutku može iskazati stanje zaliha trošarinskih proizvoda prema trgovačkom nazivu, odnosno tarifnoj oznaci trošarinskog proizvoda iz Kombinirane nomenklature carinske tarife te zbirne podatke po kategorijama i vrstama trošarinskih proizvoda.

(3)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta može sam izabrati oblik i način vođenja evidencije ako takav oblik i način osigurava podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta mora voditi i čuvati evidencije iz stavka 1. ovoga članka u trošarinskom skladištu.

(5)Nadležni carinski ured može u bilo kojem trenutku zatražiti od ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta uvid u evidenciju te popis zaliha trošarinskih proizvoda u trošarinskom skladištu. Sadržaj i način vođenja evidencija registriranog primatelja, registriranog pošiljatelja i poreznog zastupnika za prodaju na daljinu Članak 39.

(1)U evidencijama registriranog primatelja u skladu s člankom

1. stavkom
2. alinejom
3. Zakona moraju se voditi podaci o:
4. primljenim količinama trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine, i to prema kategoriji i vrsti trošarinskog proizvoda, trgovačkom nazivu i tarifnoj oznaci iz Kombinirane nomenklature carinske tarife, datumu primitka, pošiljatelju te JRO e-TD-a
5. trošarinskim proizvodima korištenima za svrhu trošarinskog nadzora tijekom kretanja
6. utvrđenim gubicima ili manjkovima trošarinskih proizvoda za koje se dokaže da se mogu pripisati nepredviđenim slučajevima ili višoj sili (osim krađe) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza
7. otpremljenim/primljenim količinama trošarinskih proizvoda po svakoj adresi mjesta direktne isporuke u Republici Hrvatskoj te broj dokumenta i
8. iznosima obračunate i plaćene trošarine.

(2)U evidencijama registriranog pošiljatelja u skladu s člankom

1. stavkom
2. alinejom
3. Zakona moraju se voditi podaci o:
4. uvezenim i otpremljenim količinama trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine, i to prema kategoriji i vrsti trošarinskog proizvoda, trgovačkom nazivu, mjestu i datumu otpreme, primatelju te JRO e-TD-a
5. carinskim dokumentima na temelju kojih su trošarinski proizvodi koje registrirani pošiljatelj otprema u sustavu odgode plaćanja trošarine pušteni u slobodan promet
6. trošarinskim proizvodima korištenima za svrhu trošarinskog nadzora tijekom kretanja i
7. utvrđenim gubitcima ili manjkovima trošarinskih proizvoda za koje se dokaže da se mogu pripisati nepredviđenim slučajevima ili višoj sili (osim krađe) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza.

(3)U evidencijama poreznog zastupnika za prodaju na daljinu u skladu s člankom

1. stavkom
2. alinejom
3. Zakona moraju se voditi podaci o:
4. količinama trošarinskih proizvoda po kategoriji i vrsti trošarinskog proizvoda, trgovačkom nazivu te mjestu i datumu otpreme od strane inozemnog prodavatelja u Republiku Hrvatsku
5. primateljima trošarinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj
6. kategoriji i vrsti te trgovačkom nazivu trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju na području Republike Hrvatske
7. utvrđenim gubicima ili manjkovima trošarinskih proizvoda za koje se dokaže da se mogu pripisati nepredviđenim slučajevima ili višoj sili (osim krađe) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza i
8. iznosima obračunate i plaćene trošarine.

(4)Registrirani primatelj, registrirani pošiljatelj i porezni zastupnik za prodaju na daljinu mogu sami izabrati oblik i način vođenja evidencije iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ukoliko takav oblik i način osigurava tražene podatke.

(5)Nadležni carinski ured može u bilo kojem trenutku zatražiti od registriranog primatelja, registriranog pošiljatelja i poreznog zastupnika za prodaju na daljinu uvid u evidenciju koju isti vodi. XII. INSTRUMENT OSIGURANJA PLAĆANJA TROŠARINE Temeljne odredbe Članak 40.

(1)Instrumentom osiguranja plaćanja trošarine garantira se namirenje nastalog trošarinskog duga ili trošarinskog duga koji bi mogao nastati za alkohol i alkoholna pića te energente (osim krutih goriva i prirodnog plina) koji se skladište i/ili proizvode u trošarinskom skladištu te koji se otpremaju i/ili primaju u sustavu odgode plaćanja trošarine, kao i plaćanje kamata koje su nastale ili bi mogle nastati, a za koje je instrument osiguranja plaćanja trošarinskog duga podnesen i prihvaćen.

(2)Instrumentom osiguranja plaćanja trošarine garantira se namirenje nastalog trošarinskog duga ili trošarinskog duga koji bi mogao nastati za duhanske prerađevine koje se skladište i/ili proizvode u trošarinskom skladištu, koje se otpremaju i/ili primaju u sustavu odgode plaćanja trošarine, kao i namirenje nastalog trošarinskog duga ili trošarinskog duga koji bi mogao nastati i carinskog duga i drugih uvoznih javnih davanja za preuzete duhanske markice po isteku roka od 60 dana od dana preuzimanja duhanskih markica te plaćanje kamata koje su nastale ili bi mogle nastati, a za koje je instrument osiguranja plaćanja duga podnesen i prihvaćen.

(3)Uvoznici koji duhanske prerađevine puštaju u slobodan promet na teritoriju Republike Hrvatske instrumentom osiguranja plaćanja duga garantiraju namirenje nastalog trošarinskog duga ili trošarinskog duga koji bi mogao nastati za preuzete duhanske markice po isteku roka od 60 dana od dana preuzimanja duhanskih markica te namirenje carinskog duga i drugih uvoznih javnih davanja u skladu s carinskim propisima, kao i plaćanje kamata koje su nastale ili bi mogle nastati, a za koje je instrument osiguranja plaćanja duga podnesen i prihvaćen.

(4)Instrumentom osiguranja plaćanja trošarine garantira se namirenje nastalog trošarinskog duga ili trošarinskog duga koji bi mogao nastati za alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine i energente (osim krutih goriva i prirodnog plina) puštene u potrošnju u drugoj državi članici, a koji se primaju radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj sukladno članku

1. Zakona, odnosno puštene u potrošnju u drugoj državi članici, a koji se primaju sukladno članku
2. Zakona. Instrument osiguranja plaćanja trošarine podnose primatelj iz članka
3. stavka
4. točke 4., odnosno prodavatelj iz druge države članice ili njegov porezni zastupnik iz članka
5. stavka
6. točke
7. Zakona.

(5)Instrument osiguranja plaćanja trošarine podnose ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani i povremeno registrirani primatelj te registrirani pošiljatelj. Uz ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i registriranog pošiljatelja instrument osiguranja plaćanja trošarine mogu položiti prijevoznik, vlasnik trošarinskih proizvoda, primatelj ili solidarno dvije ili više tih osoba.

(6)Instrument osiguranja plaćanja trošarine podnosi osoba iz članka 73.a, Zakona i ako to zatraži nadležni carinski ured osoba iz članaka 90. stavka 14., 90.a stavka 2. i 91.a stavka 2. Zakona. Članak 41.

(1)Trošarinski i/ili carinski dug i druga uvozna javna davanja (u daljnjem tekstu: dug) iz članka

1. ovoga Pravilnika moguće je osigurati:
2. polaganjem bankovne garancije
3. polaganjem bjanko-zadužnice i zadužnice
4. polaganjem gotovine.

(2)Na izdavanje instrumenata osiguranja plaćanja iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se opća pravila za njihovo izdavanje i korištenje, ako ovim Pravilnikom nije drukčije određeno. Bankovna garancija Članak 42.

(1)Bankovna garancija izdaje se u tri jednaka primjerka koji se podnose Središnjem uredu.

(2)Ovjerom podnijete bankovne garancije Središnji ured donosi odluku o prihvaćanju te garancije bilješkom na obrascu položene garancije u obliku evidencijskog broja. Izvornik ovjerene garancije pohranjuje se u Središnjem uredu, a dva primjerka ovjerene garancije se vraćaju podnositelju garancije, od kojih jedan primjerak dostavlja izdavatelju garancije. Članak 43.

(1)Središnji ured može prihvatiti bankovnu garanciju koju je izdala banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2)Na bankovnu garanciju koju je izdala banka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ne primjenjuju se pravila za bankovne garancije na poziv Međunarodne trgovačke komore u Parizu ako su suprotna propisima, odnosno javnom poretku Republike Hrvatske.

(3)Izdavanjem bankovne garancije banka se kao garant obvezuje podmiriti dug kojeg nalogodavac za izdavanje garancije nije platio do njegovog dospijeća.

(4)Naplata duga, prema potrebi, može se provesti s garancije izdane od strane banke sa sjedištem na teritoriju Europske unije. Članak 44.

(1)Bankovnu garanciju moguće je prije isteka roka valjanosti produžiti.

(2)Ako nalogodavac za izdavanje garancije podnosi novu bankovnu garanciju, dug koji je bio osiguran prethodnom bankovnom garancijom, a nije u cijelosti podmiren, odnosno mogući dug koji može još nastati, mora novom bankovnom garancijom biti osiguran. Nova bankovna garancija mora sadržavati klauzulu da se iz nje mogu naplatiti i dugovi koji su bili osigurani prethodnom bankovnom garancijom.

(3)Ako nalogodavac za izdavanje garancije prvi put podnosi bankovnu garanciju za osiguranje plaćanja duga, ista neće sadržavati klauzulu iz stavka 2. ovoga članka.

(4)Izdavatelj bankovne garancije može opozvati bankovnu garanciju. Opoziv bankovne garancije dostavlja se u pisanom obliku Središnjem uredu. Opoziv stupa na snagu osmoga dana od dana njegova prijema od strane Središnjeg ureda, o čemu se obavještava podnositelj zahtjeva.

(5)U slučaju opoziva bankovna garancija vrijedi za sva davanja koja su do dana njegovog stupanja na snagu bila osigurana opozvanom bankovnom garancijom, a izdavatelja bankovne garancije može se pozvati na plaćanje duga do isteka produženog roka važenja bankovne garancije iz članka 46. ovoga Pravilnika, računajući od dana stupanja opoziva bankovne garancije na snagu. Članak 45.

(1)Bankovna garancija za osiguranje plaćanja duga mora sadržavati sljedeće podatke:

1. broj garancije
2. razdoblje važenja garancije
3. iznos jamstvene svote garancije
4. odredbu o njezinoj primjeni »na prvi poziv« i »bez prigovora«
5. podatke o izdavatelju bankovne garancije (naziv banke-garanta, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište, broj žiro-računa)
6. podatke o nalogodavcu za izdavanje garancije (naziv tvrtke, sjedište, osobni identifikacijski broj (OIB) i EORI broj ako se radi o gospodarskom subjektu i drugoj osobi koja sukladno carinskim propisima podliježi obvezi registracije i pribavljanja EORI broja)
7. vrste postupaka za koje vrijedi osiguranje
8. odredbu o preuzimanju garancijskih obveza iz prethodnog razdoblja
9. datum i mjesto izdavanja garancije
10. ovjeru Carinske uprave o prihvatu garancije (evidencijski broj, datum, potpis ovlaštenog službenika te pečat) i
11. potpis ovlaštene osobe izdavatelja garancije.

(2)Banka izdaje garanciju u sadržaju sukladnom stavku

1. ovoga članka i prema Obrascima A, B, C, D i E koji su tiskani u Prilozima 13, 14, 15, 16 i 17 ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio. Članak
2. Rok valjanosti bankovne garancije kojom se osigurava plaćanje nastalog i mogućeg duga, ne može biti kraći od roka u kojem taj dug može nastati, produžen za šest mjeseci. Članak 47.

(1)Visinu jamstvene svote u bankovnoj garanciji određuje nadležni carinski ured u svoti koja namirenje duga u svakome trenutku čini sigurnim, vodeći računa o:

1. vrsti, odnosno osjetljivosti trošarinskih proizvoda
2. vrsti trošarinskog skladišta
3. ugledu, pouzdanosti i financijskoj stabilnosti nalogodavca za izdavanje garancije
4. opsegu poslovanja nalogodavca za izdavanje garancije s trošarinskim proizvodima
5. vremenu trajanja proizvodnje ili skladištenja
6. vrsti, sadržaju i načinu vođenja evidencije i knjigovodstvene dokumentacije
7. nadzoru u trošarinskom skladištu
8. dosadašnjem poslovanju nalogodavca za izdavanje garancije s trošarinskim proizvodima i
9. iznosu mogućeg trošarinskog duga tijekom kretanja trošarinskih proizvoda.

(2)Iznos jamstvene svote u bankovnoj garanciji na poziv ne može biti niži od 60.000,00 kuna.

(3)Visinu jamstvene svote bankovne garancije za nalogodavca za izdavanje garancije koji započinje poslovnu djelatnost s trošarinskim proizvodima određuje se na temelju opsega očekivanog prometa, odnosno proizvodnje i skladištenja trošarinskih proizvoda.

(4)U postupku određivanja visine jamstvene svote bankovne garancije nadležni carinski ured može zahtijevati prilaganje podataka o bonitetu i solventnosti nalogodavca za izdavanje bankovne garancije (BON-1 i BON-2/SOL-2 ne stariji od mjesec dana). Članak

1. Na bankovnu garanciju kao instrument osiguranja za trošarinski dug te ujedno i carinski dug i druga uvozna javna davanja na duhanske prerađevine primjenjuju se odredbe carinskog zakonodavstva donesenog na razini Europske unije u odnosu na:
2. razdoblje važenja garancije i
3. druge pojedinosti koje odstupaju od zahtjeva propisanih za osiguranje carinskog duga prema odredbama carinskog zakonodavstva. Članak 49.

(1)Kao instrument osiguranja plaćanja trošarine Središnji ured može prihvatiti garanciju, odnosno pisano jamstvo izdano od društva koje temeljem odobrenja nadležnog tijela obavlja poslove osiguranja u Republici Hrvatskoj.

(2)Na instrument osiguranja plaćanja trošarine iz stavka 1. ovoga članka na ogovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika o bankovnoj garanciji. Bjanko-zadužnica i zadužnica Članak 50.

(1)Podnošenje bjanko-zadužnice i zadužnice kao instrumenta osiguranja za namirenje mogućeg duga odobrava Središnji ured pravnoj ili fizičkoj osobi koja je tijekom svoga poslovanja u prethodnom 12-mjesečnom razdoblju kao trošarinski obveznik:

1. pravodobno i u cijelosti namirivala obveze prema Carinskoj upravi
2. nema nenamirenih dospjelih poreznih obveza, sukladno uvjerenju Porezne uprave
3. ostvarila pozitivne pokazatelje boniteta/solventnosti, što se dokumentira podacima iz obrazaca BON-1 i BON-2/SOL-2 ne starijim od mjesec dana, ovjerenim od strane nadležne financijske agencije
4. nije kažnjavana za trošarinske, porezne i carinske prekršaje i
5. za koju nije pokrenut stečajni postupak.

(2)Zahtjev za korištenje bjanko-zadužnice i zadužnice kao instrumenta osiguranja plaćanja duga koji bi mogao nastati za trošarinske proizvode podnosi se carinskom uredu nadležnom prema sjedištu podnositelja zahtjeva, a uz isti se podnose:

1. izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda, odnosno rješenje o upisu i početku obavljanja obrta ili izvadak iz Obrtnog registra, ne stariji od šest mjeseci
2. isprave propisane stavkom
3. ovoga članka, i to: – potvrda nadležne ispostave Porezne uprave da podnositelj zahtjeva nema nenamirenih dospjelih poreznih obveza i – obrazac BON-1 za prethodno obračunsko razdoblje i obrazac BON-2/SOL-2, ne stariji od mjesec dana
4. predviđene, odnosno uobičajene količine godišnje proizvodnje te količine skladištenih trošarinskih proizvoda na zalihi prema pojedinim vrstama, kao i predviđene, odnosno uobičajene količine primljenih i/ili otpremljenih trošarinskih proizvoda i
5. procjena mjesečnog zaduženja prema Carinskoj upravi u šestomjesečnom razdoblju.

(3)Odobrenje ili odluku o odbijanju zahtjeva za korištenje bjanko-zadužnice i zadužnice kao instrumenta osiguranja plaćanja duga donosi Središnji ured na temelju mišljenja nadležnog carinskog ureda nakon provjere ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(4)U slučaju promjene podataka navedenih u odobrenju korisnik odobrenja je dužan o tome odmah obavijestiti Središnji ured.

(5)Prije dostave odobrenja iz stavka 3. ovoga članka korisniku odobrenja isti je obvezan položiti bjanko-zadužnicu i zadužnicu Središnjem uredu.

(6)Središnji ured će ukinuti odobrenje iz stavka 3. ovoga članka ako korisnik odobrenja više ne ispunjava uvjete propisane za njegovo izdavanje.

(7)Iznos jamstvene svote u bjanko-zadužnici i zadužnici kao instrumentu osiguranja za namirenje mogućeg duga ne može biti niži od 60.000,00 kuna.

(8)Odobrenje za podnošenje bjanko-zadužnice i zadužnice kao instrumenta osiguranja mogućeg duga neće se izdati ako podnositelj zahtjeva u prethodnom 12-mjesečnom razdoblju nije primao, proizvodio, prerađivao (obrađivao), skladištio ili izvodio druge radnje s trošarinskim proizvodima ili ako je te trošarinske radnje obavljao samo povremeno ili u manjem opsegu.

(9)Neovisno o odredbi stavka 8. ovoga članka, odobrenje za podnošenje bjanko-zadužnice i zadužnice kao instrumenta osiguranja mogućeg duga neće se izdati ako je podnositelj zahtjeva u prethodnom 12-mjesečnom razdoblju pretežno obavljao trošarinske radnje koje su uključivale skladištenje i/ili trgovinu trošarinskim proizvodima.

(10)Neovisno o ispunjavanju uvjeta iz stavka

1. ovoga članka, odobrenje za podnošenje bjanko-zadužnice i zadužnice kao instrumenta osiguranja mogućeg duga neće se izdati ako takav instrument osiguranja ne nudi dostatno jamstvo da je namirenje duga sigurno. Članak
2. U postupku određivanja visine jamstvene svote, prihvata, polaganja i povrata instrumenta osiguranja iz članka
3. ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Pravilnika o određivanju visine jamstvene svote, prihvatu, polaganju i povratu bankovne garancije. Vraćanje bankovne garancije, bjanko-zadužnice i zadužnice Članak 52.

(1)Bankovna garancija kao instrument osiguranja duga vraća se na temelju pisanog zahtjeva nalogodavca ili izdavatelja nakon isteka roka važenja, odnosno produženoga roka važenja iz članka 46. ovoga Pravilnika.

(2)Iznimno, na pisani zahtjev nalogodavca ili banke izdavateljice bankovna garancija koja je prethodno opozvana može se vratiti i prije isteka roka iz stavka

1. ovoga članka:
2. ako Carinska uprava utvrdi da su izmireni svi dugovi koji su bili osigurani predmetnom bankovnom garancijom, odnosno da mogući dug više ne može nastati ili
3. ako nalogodavac za izdavanje bankovne garancije podnese novu bankovnu garanciju kojom se u cijelosti preuzimaju sve jamstvene obveze prethodno važeće bankovne garancije, a nova bankovna garancija prema utvrđenju Carinske uprave u cijelosti osigurava namirenje jamstvenih obveza po prethodno važećoj garanciji.

(3)Bjanko-zadužnica i zadužnica vraća se na temelju zahtjeva imatelju zadužnice šest mjeseci nakon ukidanja ili opoziva odobrenja za korištenje bjanko-zadužnice i zadužnice kao instrumenta osiguranja duga. Gotovinski polog Članak 53.

(1)Gotovinski polog polaže se u kunama na evidentni račun nadležnog područnog carinskog ureda.

(2)Na položeni iznos gotovinskog pologa ne plaćaju se kamate. Članak 54.

(1)Za korištenje gotovinskog pologa kao instrumenta osiguranja plaćanja duga podnosi se pisani zahtjev nadležnom carinskom uredu uz istovremenu uplatu iznosa pologa na račun iz članka 53. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2)Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu koji je tiskan u Prilogu 18 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)Na temelju podnesenog zahtjeva nadležni carinski ured provjerava izvršenu uplatu te izdaje potvrdu o korištenju gotovinskog pologa kao instrumenta osiguranja plaćanja duga.

(4)Potvrda iz stavka 3. ovoga članka izdaje se na obrascu koji je tiskan u Prilogu 19 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Članak 55.

(1)Ako trošarinski dužnik više ne želi koristiti gotovinski polog kao instrument osiguranja plaćanja duga o tome obavještava nadležni carinski ured podnošenjem pisanog zahtjeva za povrat gotovinskog pologa.

(2)Obrazac zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 20 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)Trošarinski dužnik ne može koristiti gotovinski polog kao instrument osiguranja plaćanja duga od dana podnošenja zahtjeva za vraćanje pologa.

(4)Na temelju podnesenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka nadležni carinski ured vraća gotovinski polog.

(5)Ako je trošarinski dužnik podnio zahtjev za djelomično vraćanje položenih sredstava, može od dana podnošenja zahtjeva dalje koristiti gotovinski polog kao instrument osiguranja plaćanja duga samo u preostalom iznosu. Članak

1. U postupku određivanja visine gotovinskog pologa kao instrumenta osiguranja plaćanja duga odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka
2. stavka
3. i
4. ovoga Pravilnika. XIII. OSLOBOĐENI KORISNIK Postupak izdavanja odobrenja za oslobođenog korisnika Članak 57.

(1)Pravna ili fizička osoba koja želi poslovati u sustavu odgode plaćanja trošarine kao oslobođeni korisnik mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za oslobođenog korisnika carinskom uredu nadležnom prema sjedištu, odnosno prebivalištu podnositelja zahtjeva.

(2)Zahtjev za izdavanje odobrenja za oslobođenog korisnika mora sadržavati sljedeće:

1. podatke o podnositelju zahtjeva, i to: naziv tvrtke/obrta, sjedište i adresu i podatke za kontakt, mjesto vođenja glavnog knjigovodstva, osobni identifikacijski broj (OIB)
2. ime i identifikacijski podaci osobe odgovorne za rad pogona oslobođenog korisnika
3. podatak o lokaciji pogona koji je predviđen za obavljanje djelatnosti oslobođenog korisnika
4. detaljan opis djelatnosti za koju nabavlja trošarinske proizvode bez plaćanja trošarine
5. količinu trošarinskih proizvoda po kategoriji, vrsti i trgovačkom nazivu trošarinskih proizvoda, a prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife, za razdoblje ne dulje od 12 mjeseci
6. podatke o planiranoj količini proizvoda za koje koristi trošarinske proizvode, odnosno energente, za razdoblje ne dulje od 12 mjeseci
7. podatke o dokumentima iz kojih su razvidni normativi korištenja pojedinih vrsta trošarinskih proizvoda za obavljanje djelatnosti
8. podatke o opremi potrebnoj za obavljanje djelatnosti oslobođenog korisnika u pogledu utvrđivanja količina te korištenja trošarinskih proizvoda i
9. podatke o dokumentima iz kojih su razvidni gubici ili manjkovi u proizvodnji i skladištenju, prema pojedinim kategorijama i vrstama trošarinskih proizvoda.

(3)Uz zahtjev iz stavka

1. ovoga članka podnositelj prilaže sljedeće dokaze:
2. izjavu da nad tvrtkom podnositelja zahtjeva nije započet stečajni postupak
3. skicu i opis prostora (proizvodni, skladišni i sl.) u kojima će se nalaziti trošarinski proizvodi nabavljeni bez plaćanja trošarine i
4. potvrdu nadležnog tijela o zadovoljavanju minimalno tehničko-tehnoloških uvjeta za obavljanje djelatnosti podnositelja zahtjeva sukladno posebnim propisima.

(4)Na zahtjev nadležnog carinskog ureda podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti i druge potrebne podatke.

(5)Zahtjev za izdavanje odobrenja za oslobođenog korisnika iz stavka 2. ovoga članka podnosi se na Obrascu Zahtjev-OKTP koji je tiskan u Prilogu 21 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(6)Odobrenje za oslobođenog korisnika za nabavljanje trošarinskih proizvoda na teritoriju Republike Hrvatske bez plaćanja trošarine izdaje se na neodređeno vrijeme.

(7)Količine trošarinskih proizvoda po kategoriji, vrsti i trgovačkom nazivu trošarinskih proizvoda, a prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature carinske tarife, koje koristi oslobođeni korisnik za obavljanje djelatnosti u smislu članka

1. stavka
2. točaka
3. do
4. i članka
5. stavka
6. i
7. Zakona za koje traži oslobođenje od plaćanja trošarine utvrđuju se za razdoblje koje ne može biti dulje od 12 mjeseci.

(8)Oslobođeni korisnik obvezan je nadležni carinski ured obavijestiti o svim izmjenama podataka u odobrenju u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu. Članak 58.

(1)Nadležni carinski ured prije donošenja odobrenja za oslobođenog korisnika mora utvrditi vjerodostojnost činjenica i podataka navedenih u zahtjevu i prilozima iz članka 57. ovoga Pravilnika te na licu mjesta utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja za oslobođenog korisnika. Ako se utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava propisane uvjete, nadležni carinski ured će odrediti rok za otklanjanje nepravilnosti.

(2)Nadležni carinski ured najmanje jednom godišnje provjerava da li oslobođeni korisnik ispunjava uvjete poslovanja propisane Zakonom. Sadržaj i način vođenja evidencije oslobođenog korisnika/registriranog primatelja koji ima status oslobođenog korisnika Članak 59.

(1)U evidencijama koje oslobođeni korisnik mora voditi u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona za svaki pogon oslobođenog korisnika moraju se voditi podaci o:
4. primljenim količinama trošarinskih proizvoda iz trošarinskih skladišta te uvezenim količinama trošarinskih proizvoda koje je u statusu uvoznika u sustavu odgode plaćanja trošarine unio u pogon oslobođenog korisnika
5. nabavljenim količinama trošarinskih proizvoda s plaćenom trošarinom
6. otpremljenim količinama trošarinskih proizvoda u trošarinsko skladište s pozivom na suglasnost nadležnog carinskog ureda
7. korištenim količinama trošarinskih proizvoda koji su oslobođeni plaćanja trošarine u skladu s člankom
8. stavkom
9. Zakona
10. korištenim količinama trošarinskih proizvoda za namjene iz članka
11. stavka
12. točke
13. do
14. i članka
15. stavka
16. i
17. Zakona
18. proizvedenim količinama proizvoda u okviru svoje registrirane djelatnosti
19. utvrđenim gubicima ili manjkovima trošarinskih proizvoda za koje se dokaže da se mogu pripisati nepredviđenim slučajevima ili višoj sili (osim krađe) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza
20. stanju zaliha trošarinskih proizvoda
21. referentnim brojevima svakog primljenog PTD-a i
22. količinama energenata iz članka
23. stavka
24. Zakona, a koji nisu navedeni u članku
25. Zakona s naznakom brojeva uobičajenih trgovačkih ili komercijalnih isprava koji se odnose na te energente.

(2)Oslobođeni korisnik mora voditi evidencije iz stavka 1. ovoga članka na način da u svakom trenutku može iskazati stanje zaliha trošarinskih proizvoda prema kategoriji, vrsti i trgovačkom nazivu, odnosno tarifnoj oznaci trošarinskog proizvoda iz Kombinirane nomenklature carinske tarife.

(3)Oslobođeni korisnik može sam izabrati oblik i način vođenja evidencije ako takav oblik i način osigurava podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4)Oslobođeni korisnik mora voditi i čuvati evidencije iz stavka 1. ovoga članka u pogonu oslobođenog korisnika.

(5)Nadležni carinski ured može u bilo kojem trenutku zatražiti od oslobođenog korisnika uvid u evidenciju te popis zaliha trošarinskih proizvoda u njegovom pogonu.

(6)Za trošarinske proizvode obuhvaćene odobrenjem za oslobođenog korisnika ne nastaje obveza plaćanja trošarine ako ih prima registrirani primatelj koji ima i status oslobođenog korisnika. XIV. PRIJAVA DJELATNOSTI I REGISTRACIJA TROŠARINSKIH OBVEZNIKA Članak 60.

(1)Svaka pravna ili fizička osoba koja želi poslovati s trošarinskim proizvodima mora carinskom uredu nadležnom prema sjedištu, odnosno prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika prema članku 44. Zakona, i to najkasnije osam dana prije početka obavljanja registrirane djelatnosti ili drugoga događaja koji znači trošarinsku radnju u smislu Zakona.

(2)Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika podnosi se uporabom sustava elektroničke razmjene podataka koristeći elektronički Obrazac PUR, osim u slučaju iz članka

1. stavka
2. i
3. ovoga Pravilnika (prijava djelatnosti i registracija malih proizvođača vina i malih proizvođača jakog alkoholnog pića) kada se prijava za upis u registar trošarinskih obveznika podnosi u pisanom obliku. Obrazac PUR tiskan je u Prilogu 22 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)Uz prijavu iz stavka

1. i
2. ovoga članka prilaže se:
3. izvod iz sudskog registra ili druga važeća isprava izdana prema posebnim propisima iz koje je razvidna registrirana djelatnost podnositelja zahtjeva i
4. preslika Obavijesti Državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD (samo za pravne osobe).

(4)Osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su nadležnom carinskom uredu prijaviti svaku izmjenu podataka navedenu prilikom prijave za upis u registar trošarinskih obveznika, kao i prestanak djelatnosti zbog koje su upisani u registar trošarinskih obveznika u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu.

(5)Nadležni carinski ured briše trošarinskog obveznika iz registra trošarinskih obveznika na zahtjev trošarinskog obveznika ili po službenoj dužnosti. O opravdanosti brisanja odlučuje nadležni carinski ured vodeći računa da trošarinski obveznik nema nepodmirenih trošarinskih dugova s osnova obavljanja djelatnosti radi koje je upisan u registar trošarinskih obveznika.

(6)Odredba stavka

1. ovoga članka ne odnosi se na osobe koje nabavljaju trošarinske proizvode puštene u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske i dalje ih prodaju na teritoriju Republike Hrvatske, osim osoba iz članka
2. stavka
3. točke
4. Zakona, odnosno otpremaju u drugu državu članicu ili u izvoz. Članak 61.

(1)Primatelj u Republici Hrvatskoj koji namjerava u komercijalne svrhe primiti trošarinske proizvode već puštene u potrošnju u drugoj državi članici u obvezi je carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu uporabom sustava elektroničke razmjene podataka koristeći elektronički Obrazac PUR podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika za status primatelja iz članka 21. stavka 1. točke 4. Zakona.

(2)Prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika primatelj iz stavka

1. ovoga članka obvezan je podnijeti najkasnije osam dana prije namjeravanog prvog primitka trošarinskih proizvoda. Uz prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika primatelj iz stavka
2. ovoga članka obvezan je dostaviti priloge prema članku
3. stavku
4. ovoga Pravilnika.

(3)Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika verificirana elektroničkim putem od strane ovlaštenog službenika nadležnog carinskog ureda smatrati će se ovlaštenjem za rad primatelju iz stavka

1. ovoga članka. Članak
2. Obvezu prijave djelatnosti i upisa u registar trošarinskih obveznika imaju i osobe iz članaka
3. stavka 8., 73.a, 74.a i 91.a Zakona. XV. UPORABA SUSTAVA ELEKTRONIČKE RAZMJENE PODATAKA Članak
4. Uporaba sustava elektroničke razmjene podataka detaljnije je uređena posebnim provedbenim propisom o podnošenju trošarinskih obrazaca uporabom sustava elektroničke razmjene podataka te o uvjetima i načinu ostvarivanja elektroničkog prijenosa podataka i elektroničke komunikacije s Carinskom upravom. XVI. ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Označavanje alkohola i alkoholnih pića Članak 64.

(1)Ostala pića dobivena vrenjem, međuproizvodi i etilni alkohol u pakiranju od 0,25 do 5,00 litara koji su proizvedeni ili uneseni ili uvezeni i pušteni u potrošnju u Republici Hrvatskoj, koji se otpremaju do mjesta na kojem napuštaju teritorij Europske unije, koji se otpremaju u drugu državu članicu te koji se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili leta u treće države ili treće teritorije te putnicima u pristaništima otvorenim za međunarodni promet koji putuju u treće države ili treće teritorije uz predočenje ukrcajne karte, moraju biti označeni posebnom markicom (u daljnjem tekstu: markica) Ministarstva financija Republike Hrvatske.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske ne moraju biti označeni:
2. proizvodi obuhvaćeni tarifnom oznakom KN 2207
3. proizvodi definirani Zakonom o vinu
4. proizvodi obuhvaćeni tarifnim oznakama KN 2207 i 2208 s volumnim udjelom alkohola većim od 1,2% vol. koji su sastavni dio nekog proizvoda razvrstanog u drugo poglavlje Kombinirane nomenklature carinske tarife.

(3)Proizvodi iz stavka

1. ovoga članka koji nisu proizvedeni u Republici Hrvatskoj, a koje unosi iz druge države članice ili uvozi primatelj iz članka
2. Zakona, ne moraju biti označeni markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske.

(4)Proizvodi iz stavka

1. ovoga članka koje je proizveo proizvođač iz članka
2. Zakona i pušteni su u potrošnju u Republici Hrvatskoj, a namijenjeni su otpremi u drugu državu članicu ili otpremi do mjesta na kojem napuštaju teritorij Europske unije, označavaju se markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske sukladno članku
3. stavku
4. točki
5. ovoga Pravilnika. Članak 65.

(1)Proizvodi iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika moraju biti označeni markicama koje ispred količinske oznake i broja serije imaju otisnute sljedeće slovne oznake serije:
3. »D« – za sve proizvode koji se proizvedu i puštaju u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske, u trenutku puštanja u potrošnju u Republici Hrvatskoj
4. »U« – za sve proizvode uvezene i/ili unesene i puštene u potrošnju u Republici Hrvatskoj, u trenutku puštanja u potrošnju u Republici Hrvatskoj
5. »E« – za sve proizvode koji se izvoze i/ili iznose iz Republike Hrvatske, u trenutku otpreme u drugu državu članicu ili do mjesta na kojem napuštaju teritorij Europske unije.

(2)Proizvodi koji se proizvode u Republici Hrvatskoj, a namijenjeni su za pokusnu (probnu) proizvodnju, odnosno probno označavanje moraju biti označeni markicama koje imaju otisnut broj serije i slovnu oznaku »P«.

(3)Proizvodi iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika koje je proizveo proizvođač iz članka
3. Zakona i pušteni su u potrošnju u Republici Hrvatskoj, a namijenjeni su otpremi ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta koji vrši prodaju putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama koji putuju u drugu državu članicu, odnosno u treću državu ili treći teritorij, ne moraju biti označeni markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske.

(4)Registrirani primatelj i povremeno registrirani primatelj mogu proizvode iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika označiti markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske u mjestu primitka trošarinskih proizvoda navedenom u odobrenju za registriranog primatelja, odnosno odobrenju za povremeno registriranog primatelja.

(5)Markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske ne moraju biti označeni proizvodi iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika koji se iz jednog trošarinskog skladišta otpremaju u drugo trošarinsko skladište radi prodaje putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama koji putuju u drugu državu članicu, odnosno u treću državu ili treći teritorij uz predočenje ukrcajne karte.

(6)Proizvodi koji se otpremaju u drugu državu članicu ili do mjesta na kojem napuštaju teritorij Europske unije moraju biti označeni markicama slovne oznake »E«. Iznimno, proizvodi mogu biti označeni oznakom koju zahtjeva država uvoznica ili druga država članica, odnosno bez oznake, što pošiljatelj mora dokumentirati nadležnom carinskom uredu dokazom o preuzimanju markica ili drugim odgovarajućim dokumentom. Tiskanje markica Članak 66.

(1)Ministarstvo financija će sukladno propisima kojima se uređuje područje javne nabave ugovoriti tiskanje markica s osobom (u daljnjem tekstu: tiskara) koja osigurava poseban način zaštite kakav se koristi pri tiskanju vrijednosnica.

(2)Ugovorom između Ministarstva financija i tiskare uredit će se oblik, veličina, sadržaj, boja i druga obilježja koja imaju markice, njihova jedinična cijena, vrsta papira za tiskanje markica, odnosi između Ministarstva financija i tiskare glede planiranih potreba i naručenih količina markica, mjesto i način predaje tiskarskih tiskanih markica Ministarstvu financija, međusobno izvješćivanje i vođenje evidencija te nadzor pri izradi markica. Podnošenje zahtjeva za tiskanje markica Članak 67.

(1)Zahtjev za tiskanje markica za označavanje alkohola i alkoholnih pića podnosi se nadležnom carinskom uredu.

(2)Zahtjev za tiskanje markica iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na Obrascu ZT-AL jednom mjesečno, i to do petog dana u tekućem mjesecu za sljedeći mjesec. Obrazac ZT-AL tiskan je u Prilogu 23 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)Naručivanje markica neće se izvršiti bez dostavljenog dokaza podnositelja zahtjeva o izvršenoj uplati naknade za tiskarsku vrijednost markica po ispostavljenom predračunu.

(4)Prvi zahtjev za tiskanje posebnih markica, kao i zahtjev za naredni mjesec po kojemu se naručuju količine markica dvostruko i više od dvostruke količine iznad prosjeka naručenih markica u posljednja tri mjeseca treba podnijeti najmanje 30 dana prije preuzimanja markica.

(5)Nadležni carinski ured objedinjuje zaprimljene zahtjeve i sljedećeg radnog dana po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka dostavlja zahtjev za tiskanje markica Središnjem uredu. Preuzimanje i izdavanje markica Članak 68.

(1)Središnji ured preuzima markice od tiskare na način i po postupku propisanom za prijevoz vrijednosnica te ih pohranjuje u glavni trezor koji se nalazi u Središnjem uredu do isporuke nadležnim carinskim uredima.

(2)Središnji ured vodi evidenciju o naručenim i preuzetim markicama od tiskare i isporučenim markicama nadležnim carinskim uredima.

(3)Ovlaštena osoba nadležnog carinskoga ureda izdaje markice podnositelju zahtjeva temeljem potvrde o izdavanju/preuzimanju markica za označavanje alkohola i alkoholnih pića na Obrascu P-AL koji je tiskan u Prilogu 24 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(4)Nadležni carinski ured vodi evidenciju o preuzetim i isporučenim markicama podnositeljima zahtjeva za tiskanje markica.

(5)Preuzimatelj markica mora ovlaštenoj osobi nadležnog carinskog ureda predati ovlaštenje o preuzimanju markica koje mu je izdao podnositelj zahtjeva.

(6)Podnositelji zahtjeva za tiskanje markica ne smiju preuzimati markice izravno od tiskare. Markice za označavanje alkohola i alkoholnih pića Članak 69.

(1)Markice se moraju lijepiti na način da dio markice mora biti preko čepa, odnosno zatvarača boce, tako da se pri otvaranju boce markica ošteti. Položaj markice može biti preko čepa (u obliku slova »U«), do pola čepa (u obliku slova »L«) te oko čepa, tako da se pri otvaranju ošteti.

(2)Ako se proizvodi iz članka 64. ovoga Pravilnika puštaju u potrošnju u Republici Hrvatskoj pakirani u limenoj ambalaži s prsten otvaračem, markice se lijepe bočno na stranicu limenke.

(3)Markice koje se ne utroše u razdoblju za koje su naručene vrijede do utroška ili povrata nadležnom carinskom uredu.

(4)Koristiti se smiju samo neoštećene markice.

(5)Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučaju prestanka rada po bilo kojoj osnovi neutrošene markice podnositelj zahtjeva obvezan je uz zapisnik o popisu neutrošenih markica predati ovlaštenoj osobi nadležnog carinskog ureda.

(6)Oštećene markice podnositelj zahtjeva obvezan je nalijepiti na poseban arak papira te uz zapisnik predati ovlaštenoj osobi nadležnog carinskog ureda pri narednom podnošenju zahtjeva za tiskanje markica.

(7)Markice koje stroj uništi pri lijepljenju tako da se ne mogu vratiti nadležnom carinskom uredu podnositelj zahtjeva obvezan je popisati i uz zapisnik o popisu uništenih markica predati ovlaštenoj osobi nadležnog carinskog ureda pri narednom podnošenju zahtjeva za tiskanje markica.

(8)Vraćene oštećene i neutrošene markice nadležni carinski ured uz bilješku vraća u glavni trezor dva puta godišnje radi uništenja.

(9)Markice iz stavka 8. ovoga članka uništavaju rukovatelji glavnog trezora i jedan predstavnik tiskare, o čemu sastavljaju bilješku.

(10)Za neutrošene, oštećene i uništene markice podnositelji zahtjeva za tiskanje markica nemaju pravo na povrat naknade za tiskarsku vrijednost markica.

(11)Trošarinski obveznici iz članka

1. stavka
2. Zakona koji su preuzeli markice obvezni su do
3. dana u tekućem mjesecu dostaviti nadležnom carinskom uredu mjesečno izvješće o preuzetim, utrošenim i vraćenim markicama za označavanje alkohola i alkoholnih pića za protekli mjesec na Obrascu MU-AL. Obrazac MU-AL tiskan je u Prilogu 25 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio. Dnevni obračun trošarine Članak 70.

(1)Trošarinski obveznici iz članka

1. stavka
2. točaka 1., 3.,
3. i
4. Zakona obvezni su carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu dostaviti dnevni obračun trošarine na slijedećim obrascima:
5. dnevni obračun trošarine na pivo na Obrascu DOT-PI
6. dnevni obračun trošarine na alkohol i alkoholna pića (osim piva) na Obrascu DOT-AL.

(2)Obrasci iz stavka 1. ovoga članka tiskani su u Prilogu 26 i 27 ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

(3)Dnevni obračun trošarine osobe iz stavka

1. ovoga članka dostavljaju dva puta mjesečno, i to:
2. za razdoblje od
3. do
4. dana u mjesecu dostavljaju do
5. dana u istom mjesecu
6. za razdoblje od
7. do zadnjeg dana u mjesecu dostavljaju do
8. dana sljedećeg mjeseca.

(4)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, povremeno registrirani primatelj iz članka
2. Zakona dnevni obračun trošarine dostavlja sljedećeg radnog dana od dana nastanka obveze obračunavanja trošarine.

(5)Dnevni obračun trošarine ne podnose uvoznici alkohola i alkoholnih pića. Mjesečno izvješćivanje Članak 71.

(1)Trošarinski obveznici iz članka

1. stavka
2. Zakona obvezni su do
3. dana u mjesecu za protekli mjesec dostaviti carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu sljedeća izvješća:
4. mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama te obračunatoj trošarini na pivo na Obrascu MI-PI
5. mjesečno izvješće o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim količinama te obračunatoj trošarini na alkohol i alkoholna pića (osim piva) na Obrascu MI-AL.

(2)Obrasci iz stavka 1. ovoga članka tiskani su u Prilogu 28 i 29 ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

(3)Trošarinski obveznik ne podnosi mjesečno izvješće iz stavka 1. ovoga članka za mjesec u kojem nije bilo promjena podataka o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim alkoholom i alkoholnim pićima te podataka o obračunatoj trošarini.

(4)Trošarinski obveznici iz članka

1. stavka
2. Zakona koji su obveznici plaćanja trošarine na pivo kao sastavni dio Obrasca MI-PI dostavljaju specifikaciju količina piva puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj prema trgovačkom nazivu proizvoda i volumnom udjelu stvarnog alkohola označenog na proizvodu. Obrazac MI-PI s pripadajućom specifikacijom dostavlja se za svaku visinu trošarine na pivo propisanu člankom
3. stavkom
4. i člankom 66.b stavkom
5. Zakona.

(5)Ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta obvezni su uz mjesečno izvješće za mjesec prosinac priložiti i popis (inventuru) zaliha sa stanjem na dan

1. prosinca. Dodatne evidencije ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta – proizvođača piva i proizvođača piva iz članka
2. Zakona o trošarinama Članak 72.

(1)Uz evidencije propisane člankom

1. Zakona i člankom
2. ovoga Pravilnika ovlašteni držatelji trošarinskih skladišta − proizvođači piva, kao i proizvođači piva iz članka
3. Zakona obvezni su voditi i evidencije o:
4. proizvedenim količinama vruće (hladne) sladovine (dnevnik kuhanja i prijama hladne sladovine u vrioni podrum)
5. količini mladog piva na odležavanju (dnevnik prijama piva u ležni podrum i isporuke dozrelog piva na filtraciju) i
6. količini otočenog piva u ambalažu ili spremnike (izvješće punionice).

(2)U nadzoru označavanja piva te najvećih dopuštenih odstupanja navedenih vrijednosti za vol. % alkohola primjenjuju se odredbe Zakona o hrani i odgovarajući provedbeni propisi. Otprema alkohola i alkoholnih pića za namjene iz članka 61. stavka 1. točke 4. do 12. Zakona Članak 73.

(1)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta može otpremati alkohol i alkoholna pića za namjene iz članka

1. stavka
2. točaka
3. do
4. Zakona bez obračuna trošarine pod sljedećim uvjetima:
5. da alkohol otprema na temelju pisane narudžbe oslobođenog korisnika u kojoj mora biti navedena vrsta i količina alkohola i alkoholnih pića te volumni udjel stvarnog alkohola u tim proizvodima
6. da prije otpreme alkohola i alkoholnih pića, odnosno prije izdavanja računa oslobođenom korisniku zatraži presliku odobrenja za oslobođenog korisnika
7. da na računu upiše klauzulu da je alkohol i alkoholno piće otpremljeno bez obračunate trošarine na temelju odobrenja oslobođenog korisnika s pozivom na broj i datum odobrenja i
8. da alkohol i alkoholna pića otprema uz PTD prema članku
9. stavku
10. Zakona i članku
11. ovoga Pravilnika.

(2)Ako se alkohol i alkoholna pića nabavljaju na temelju ugovora o postupnom nabavljanju odobrenje za oslobođenog korisnika može se priložiti ugovoru o postupnom nabavljanju ili pri prvoj narudžbi. Kod svake sljedeće otpreme ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta se na računu poziva na broj i datum te prve narudžbe, odnosno ugovora.

(3)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta mora voditi evidencije o oslobođenim korisnicima trošarinskih proizvoda i otpremljenim količinama alkohola i alkoholnih pića za svrhe navedene u članku

1. stavku
2. točkama
3. do
4. Zakona, i to po vrstama proizvoda i volumnom udjelu stvarnog alkohola u tim proizvodima. Denaturirani alkohol Članak 74.

(1)Potpuno denaturirani alkohol iz članka 63. Zakona koji se proizvodi u Republici Hrvatskoj ili se uvozi u Republiku Hrvatsku mora biti onečišćen sljedećim sredstvima najmanje u propisanim količinama, na hektolitar apsolutnog alkohola – etanola: tri litre izopropilnog alkohola (IPA), tri litre metiletilketona (MEK), jedan gram denatonijum benzoata.

(2)Potpuno denaturiranim alkoholom iz članka

1. Zakona smatra se i alkohol koji se unosi iz druge države članice i koji je potpuno denaturiran propisanim sredstvima za denaturiranje u skladu s uvjetima druge države članice, a koji su objavljeni u Uredbi Komisije (EZ) br. 3199/93 od
2. studenoga
3. o uzajamnom priznavanju postupaka potpunog denaturiranja alkohola radi izuzeća od plaćanja trošarine i Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) br. 162/2013 od
4. veljače
5. kojom se mijenja i dopunjuje Dodatak Uredbi (EZ) br. 3199/93 o uzajamnom priznavanju postupaka potpunog denaturiranja alkohola radi izuzeća od plaćanja trošarine.

(3)Od

1. kolovoza
2. godine potpuno denaturirani alkohol koji se proizvodi u Republici Hrvatskoj ili se uvozi/unosi iz druge države članice u Republiku Hrvatsku mora biti onečišćen sljedećim sredstvima najmanje u propisanim količinama, na hektolitar apsolutnog alkohola – etanola: 1,0 litra izopropilnog alkohola (IPA), 1,0 litra metiletilketona (MEK), 1,0 gram denatonijum benzoata kako je propisano Uredbom Komisije (EZ) br. 3199/93 od
3. studenoga
4. o uzajamnom priznavanju postupaka potpunog denaturiranja alkohola radi izuzeća od plaćanja trošarine i Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) br. 2016/1867 od
5. listopada
6. o izmjeni Priloga Uredbi (EZ) br. 3199/93 o uzajamnom priznavanju postupaka potpunog denaturiranja alkohola radi izuzeća od plaćanja trošarine.

(4)Potpuno denaturirani alkohol koji se proizvodi u Republici Hrvatskoj ili se uvozi u Republiku Hrvatsku, prije puštanja u potrošnju mora biti označen bojom Methylene Blue (anydrous), (CAS broj: 61-73-4; CI 52015), formule: C16H18CIN3S, odnosno metilensko modrilo u minimalnoj količini od 0,2 g/hl apsolutnog etanola.

(5)Djelomično denaturirani alkohol iz članka

1. Zakona koji se proizvodi u Republici Hrvatskoj i koji se koristi za preradu bilo kojeg proizvoda koji ne služi za ljudsku konzumaciju (neprehrambeni proizvodi) mora biti onečišćen sljedećim sredstvima najmanje u propisanim količinama po hektolitru apsolutnog alkohola – etanola u bilo kojoj od sljedećih kombinacija:
2. denatonijum benzoat 0.8 g, t-butanol 78.0 g ili denatonijum benzoat 1 gram, t-butanol 100 grama ili izopropanol 5 litara, denatonijum benzoat 1 gram
3. dietilftalat 500 grama, t-butanol 78.0 grama
4. izopropanol 5 kilograma, t-butanol 50.0 grama
5. za biogoriva: benzin + 2% ETBE + 1% IPA (ako je gotov proizvod benzin tada proizvod ima više od 10% benzina, a ako je gotov proizvod denaturirani etanol tada ima samo nizak % benzina)
6. za industriju boja i lakova 3 litre IPA, a za tiskarsku industriju 4 litre etil acetata
7. dietil ftalat 500 grama
8. za proizvodnju dijagnostičkih medicinskih proizvoda 5 litara metanola, 5 litara izopropanola.

(6)Djelomično denaturiranim alkoholom iz članka 63. Zakona smatra se i alkohol koji je denaturiran u skladu s zahtjevima druge države članice i koji se koristi za preradu bilo kojeg proizvoda koji ne služi za ljudsku konzumaciju (neprehrambeni proizvodi).

(7)Postupak denaturiranja alkohola može se izvršiti samo u trošarinskom skladištu ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta – proizvođača alkohola primjenom propisanog sredstva za denaturiranje alkohola iz stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga članka.

(8)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta – proizvođač alkohola obvezan je u zahtjevu iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika navesti i sljedeće podatke: trgovačko ime i količinu sredstava koje će koristiti za denaturiranje alkohola te predviđene količine godišnje proizvodnje denaturiranog alkohola izražene u litrama čistog alkohola.

(9)Nadležni carinski ured će ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta ukinuti odobrenje za denaturiranje alkohola ukoliko denaturiranje alkohola nije provedeno u skladu s člankom 63. Zakona.

(10)Laboratorij Carinske uprave provodi analizu prisutnosti sredstava za denaturiranje alkohola iz članka 63. Zakona te utvrđuje alkoholnu jakost po volumenu u alkoholu, alkoholnim pićima i drugim proizvodima koji su predmet nadzora nad provedbom Zakona.

(11)Ako iz objektivnih razloga nije moguće provesti analize prema stavku

1. ovoga članka u laboratoriju Carinske uprave, iste će provesti druga stručna ustanova. Prijava djelatnosti i registracija malih proizvođača vina, malih proizvođača jakog alkoholnog pića i proizvođača iz članka
2. Zakona te godišnje izvješćivanje Članak 75.

(1)Mali proizvođači vina, mali proizvođači jakog alkoholnog pića i proizvođači iz članka 69. Zakona obvezni su prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika podnijeti carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu, i to najkasnije osam dana prije početka proizvodnje na Obrascu PUR.

(2)Mali proizvođači vina podnose pisanu prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika u tri primjerka na Obrascu PUR te, uz priloge prema članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika, dostavljaju:
3. podatak o mjestu proizvodnje
4. podatak o očekivanoj količini proizvodnje vina u kalendarskoj godini
5. podatak o površini vinograda u hektarima
6. potvrdu nadležnog tijela da je upisan u odgovarajući upisnik sukladno posebnim propisima i
7. potvrdu da zadovoljava minimalno tehničko-tehnološke uvjete za proizvodnju vina propisane posebnim propisima.

(3)Mali proizvođači jakog alkoholnog pića podnose pisanu prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika u tri primjerka na Obrascu PUR te dostavljaju podatak o mjestu proizvodnje i podatak o volumenu uređaja za proizvodnju alkohola – kotla kojeg ima u vlasništvu, odnosno uporabi.

(4)Proizvođači iz članka

1. Zakona podnose uporabom sustava elektroničke razmjene podataka prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika koristeći elektronički Obrazac PUR te, uz priloge prema članku
2. stavku
3. ovoga Pravilnika, dostavljaju:
4. podatak o mjestu proizvodnje
5. podatak o očekivanoj količini proizvodnje trošarinskih proizvoda u kalendarskoj godini
6. potvrdu nadležnog tijela da zadovoljava minimalno tehničko-tehnološke uvjete za proizvodnju alkohola i alkoholnih pića propisanu posebnim propisima i
7. ispravu državnog tijela nadležnog za mjeriteljstvo o udovoljavanju mjeriteljskim zahtjevima, odnosno ispunjenju propisanih uvjeta.

(5)Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika ovjerena ili verificirana elektroničkim putem od strane ovlaštenog službenika nadležnog carinskog ureda smatrati će se ovlaštenjem za rad malom proizvođaču vina, malom proizvođaču jakog alkoholnog pića i proizvođaču iz članka 69. Zakona, s danom upisa u registar trošarinskih obveznika.

(6)Mali proizvođači vina, mali proizvođači jakog alkoholnog pića i proizvođači iz članka 69. Zakona obvezni su nadležnom carinskom uredu prijaviti svaku izmjenu podataka navedenu prilikom prijave u registar trošarinskih obveznika, kao i prestanak djelatnosti zbog koje su upisani u registar trošarinskih obveznika u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu. Članak 76.

(1)Mali proizvođači vina obvezni su do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu godišnje izvješće o proizvodnji, otpremama i zalihama vina na Obrascu GI-MPV.

(2)Obrazac iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 30 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)Mali proizvođači vina obvezni su uz godišnje izvješće priložiti i popis (inventura) zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se podnosi izvješće. Članak 77.

(1)Mali proizvođač jakog alkoholnog pića koji proizvede jako alkoholno piće u količini većoj od 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu, obvezan je carinskom uredu nadležnom prema svome prebivalištu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu dostaviti izjavu s podacima o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe te zapremnini kotla.

(2)Ogledni primjerak izjave iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 31 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3)Proizvođači izvan sustava odgode iz članka 69. Zakona obračunavaju trošarinu u trenutku proizvodnje gotovih trošarinskih proizvoda. Pečaćenje uređaja za proizvodnju alkohola – kotla Članak 78.

(1)Pečaćenje i skidanje pečata s uređaja za proizvodnju alkohola – kotla prema članku

1. stavku
2. Zakona obavlja ovlašteni službenik nadležnog carinskog ureda koji je o tome obvezan sastaviti zapisnik.

(2)Primjerak zapisnika uručuje se malom proizvođaču jakog alkoholnog pića, a izvornik se pohranjuje u nadležnom carinskom uredu.

(3)Trošak pečaćenja i/ili skidanja pečata s kotla plaća se u paušalnom iznosu od 100,00 kuna. Male nezavisne pivovare Članak 79.

(1)Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta – proizvođač piva i proizvođač piva izvan sustava odgode iz članka 69. Zakona ima pravo na primjenu visine trošarine propisane člankom 66.b Zakona samo ako ishodi odobrenje carinskog ureda nadležnog prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare.

(2)Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka se odnosi na razdoblje kalendarske godine i izdaje se temeljem zahtjeva koji se podnosi u toj kalendarskoj godini.

(3)Zahtjev za izdavanje odobrenja za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare za razdoblje tekuće kalendarske godine podnose trošarinski obveznici iz stavka

1. ovoga članka i mora sadržavati sljedeće:
2. podatke o statusu trošarinskog obveznika i
3. podatke o godišnjoj proizvodnji piva koje je proizvedeno u prethodnoj kalendarskoj godini.

(4)Uz zahtjev iz stavka

1. ovoga članka podnositelj prilaže:
2. izjavu iz koje je vidljivo da je pivovara za koju se traži status male nezavisne pivovare pravno i ekonomski na bilo koji način neovisna od druge pivovare
3. skicu i opis prostora iz kojeg je vidljivo da su proizvodni (nadzemni i podzemni prostori) i skladišni prostori fizički odvojeni od prostora bilo koje druge pivovare u kojoj se proizvodi pivo i
4. izjavu kojom podnositelj zahtjeva potvrđuje da neće proizvoditi pivo prema licenci.

(5)Nadležni carinski ured prije donošenja odobrenja za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare mora utvrditi vjerodostojnost činjenica i podataka navedenih u zahtjevu i prilozima iz stavka 3. i 4. ovoga članka te na licu mjesta utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja.

(6)Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare iz stavka

1. ovoga članka trošarinski obveznici dužni su prijaviti promjenu podataka na Obrascu PUR. Nakon ishođenja pravomoćnog odobrenja za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare trošarinski obveznik iz stavka
2. ovoga članka može početi poslovati u statusu male nezavisne pivovare.

(7)Trošarinski obveznici koji žele poslovati s pivom koje je proizvela mala nezavisna pivovara, a nisu u obvezi ishoditi odobrenje prema stavku 1. ovoga članka, dužni su radi prijave toga poslovanja prijaviti promjenu podataka na Obrascu PUR najkasnije osam dana prije početka poslovanja s pivom koje je proizvela mala nezavisna pivovara. Članak 80.

(1)Svaka pravna ili fizička osoba koja prvi put započinje s proizvodnjom piva, a namjerava ishoditi odobrenje za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare, dužna je ishoditi status ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta – proizvođača piva ili status proizvođača piva izvan sustava odgode iz članka 69. Zakona, a prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare.

(2)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka kod podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare navodi se u smislu članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Pravilnika predviđena količina piva koje će se proizvesti u kalendarskoj godini za koju se traži odobrenje te se ispunjavaju i drugi uvjeti propisani tim člankom. Članak 81.

(1)Ako trošarinski obveznik tijekom tekuće kalendarske godine za koju je ishodio odobrenje za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare namjerava proizvesti količinu piva veću od gornje granice razreda godišnje proizvodnje piva za koju je odobrena snižena visina trošarine, mora najkasnije osam dana prije početka te proizvodnje podnijeti nadležnom carinskom uredu zahtjev za izmjenom odobrenja.

(2)Po izvršnosti izmjene odobrenja, proizvođač piva može početi proizvoditi novo odobrene količine piva i na te količine ostvariti pravo na primjenu visine trošarine propisane člankom 66.b stavkom 1. Zakona za odobreni novi razred godišnje proizvodnje piva. Članak 82.

(1)Ako trošarinski obveznik tijekom tekuće kalendarske godine za koju je ishodio odobrenje za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare proizvede količinu piva veću od gornje granice razreda godišnje proizvodnje piva za koju je odobrena snižena visina trošarine, a ne postupi u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Pravilnika smatra se da su te veće količine piva nezakonito proizvedene te se trošarina na te količine proizvedenog piva obračunava prema visini