Pravilnik o porezu na dohodak

(1)Porezni obveznik – nasljednik iz članka

1. stavka
2. Zakona ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu ili pokrenuti poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, koju je ostavitelj sukladno odredbama Zakona bio dužan dostaviti, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom.

(2)Predujam poreza koji se plaća po odbitku stjecatelji oporezivog primitka izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona uplaćuju u roku od 30 dana od dana naplate primitka.

(3)Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj. Promjena statusa rezidenta i nerezidenta Članak 3. Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava ili se provodi jedinstveni poseban postupak utvrđivanja poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. POGLAVLJE III. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM Članak 4.

(1)Prema članku

1. stavku
2. točki
3. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2)U skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetom da: – zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja niti na teret sredstava fizičke osobe – su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te – davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima) i iznos koji se daruje.

(3)Primici iz članka

1. stavaka
2. i
3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka
4. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka
5. stavka
6. točke
7. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka
8. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda iz članka
9. stavka
10. točke
11. podtočke e) Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka
12. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku
13. Zakona.

(4)Nasljedstva iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, a u svezi sa stavkom
4. toga članka, ne smatraju se primicima iz kojih se utvrđuje dohodak ako se isplaćuju iz neoporezivih izvora dohotka, iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom odnosno ako je za života ostavitelja iz navedenih primitaka plaćen porez na dohodak.

(5)Darovi iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka
4. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.

(6)Porez na dohodak ne plaća se na manjkove na imovini iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona o porezu na dobit iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio upravni odbor, nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva, a zbog nepostojanja objektivne mogućnosti utvrđivanja osobne odgovornosti radnika, člana društva ili druge fizičke osobe. POGLAVLJE IV. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK Članak 5.

(1)Ako ukupni primici iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika godišnje ne prelaze propisani iznos iz članka
4. stavka
5. r.br.
6. ovoga Pravilnika, isti se smatraju primicima koji ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak.

(2)Naknada štete iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona koja je određena u jednokratnom iznosu i zbog nemogućnosti jednokratne isplate se isplaćuje u obrocima, a najviše do 12 obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak.

(3)Naknada štete iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona koja je određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od 12 obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka u visini razlike naknade štete iznad 12 obroka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do 12 obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno) smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete temeljem sudske odluke, nagodbe u tijeku sudskog spora, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i/ili nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim se uređuje mirenje isplaćuje u točno utvrđenim obrocima, a na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka
4. Zakona.

(4)Djetetom iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona smatra se i dijete predškolske dobi.

(5)Porez na dohodak ne plaća se na stipendije iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona do iznosa propisanih člankom
4. stavkom
5. r.br.
6. i
7. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U navedenom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja.

(6)Isplata stipendije iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka
4. stavka
5. točke
6. Zakona, a uz propisane uvjete.

(7)Na stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona primjenjuju se odredbe stavaka
4. i
5. ovoga članka.

(8)Na primitke iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima prema članku
4. stavku
5. točki
6. Zakona, na odgovarajući način, se primjenjuju stavci
7. i
8. ovoga članka.

(9)Športske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do iznosa propisanog člankom

1. stavkom
2. r.br.
3. ovoga Pravilnika. Športske stipendije i stipendije iz članka
4. stavka
5. točaka
6. i
7. Zakona međusobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako športske stipendije športašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, postupa se na način iz stavka
8. ovoga članka.

(10)Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima iz članka

1. stavka
2. točki
3. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka
4. stavka
5. r.br.
6. i
7. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, postupa se na način iz stavka
8. ovoga članka.

(11)Porez na dohodak se ne plaća na premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona koje poslodavac uplaćuje na svoj teret u korist radnika.

(12)Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona, na ukupni iznos primitaka koji se kao bespovratna sredstva fizičkim osobama isplaćuju, odnosno dodjeljuju za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, završno izvješće, račun i drugo). Iznos do kojeg se mogu neoporezivo isplatiti ti primici utvrđuju tijela akreditirana u skladu s pravilima Europske komisije u Republici Hrvatskoj putem kojih se isplaćuju ti primici, na temelju propisa ili sporazuma s Europskom komisijom te na temelju izvršenih analiza kojima se utvrđuje visina tih primitaka.

(13)Neoporezivim primicima iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, smatraju se primici za pokriće izdataka propisanih stavkom
4. ovoga članka neovisno da li navedene primitke isplaćuje poslodavac ili drugi isplatitelj te ako se ti primici ne ostvaruju u okvirima provedbe aktivnosti mobilnosti te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka iz članka
5. Zakona. Neoporezivi iznosi primitaka za pokriće troškova priznaju se najviše u visini propisanih u skladu s posebnim propisima prema kojima se programi provode te na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo).

(14)U smislu Zakona i ovoga Pravilnika, poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima smatraju se osobe kako je to uređeno posebnim propisom. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak Članak 6.

(1)Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka

1. Zakona ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji do propisanih iznosa izračunatih primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka iz članka
2. stavka
3. Zakona (dalje u tekstu: osnovica osobnog odbitka) i to ukupno do: R.br. Primici na koje se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak Koeficijent Iznos u kn 1 2 3 4
4. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (članak
5. stavak
6. točka
7. Zakona) 0,7 do 1.750,00 mjesečno
8. Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga (članak
9. stavak
10. točka
11. Zakona) 6,0 do 15.000,00 godišnje
12. Potpora djetetu za školovanje do
13. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja (članak
14. stavak
15. točka
16. Zakona) 0,7 do 1.750,00 mjesečno
17. Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima (članak
18. stavak
19. točka
20. Zakona) 0,7 do 1.750,00 mjesečno
21. Stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima (članak
22. stavak
23. točka
24. Zakona) 1,6 do 4.000,00 mjesečno
25. Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje (članak
26. stavak
27. točka
28. Zakona) 0,7 do 1.750,00 mjesečno
29. Nagrade za športska ostvarenja (članak
30. stavak
31. točka
32. Zakona) 8,0 do 20.000,00 godišnje
33. Naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima (članak
34. stavak
35. točka
36. Zakona) 0,7 do 1.750,00 mjesečno

(2)Poreznom obvezniku – studentu može se priznati neoporezivi dio stipendije iz stavka

1. r.br.
2. ovoga članka Pravilnika do visine 4.000,00 kuna mjesečno po osnovi samo jedne dodijeljene stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendija iz stavka
3. r.br.
4. i
5. ovoga članka međusobno se isključuju.

(3)Oporezivim primicima ne smatraju se stipendije iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona za redovno školovanje na visokim učilištima u tuzemstvu i inozemstvu, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (školarine, prijevoza, smještaja, obveznog zdravstvenog osiguranja za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu prema posebnim propisima, prehrane, knjiga i ostalo), koje se dodjeljuju studentima koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima.

(4)U slučajevima ostvarivanja stipendija i primitaka iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, primjenjuje se stavak
4. ovoga članka.

(5)Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju primici iz stavka

1. r.br . 1., i/ili r.br.
2. i/ili r.br.
3. i/ili r.br.
4. i/ili r.br.
5. i/ili r.br.
6. i/ili r.br.
7. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.

(6)Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka

1. stavka
2. r.br.
3. i/ili r.br.
4. i/ili r.br.
5. i/ili r.br.
6. i/ili r.br.
7. i/ili r.br.
8. i/ili r.br.
9. i/ili r.br.
10. i/ili r.br.
11. i/ili r.br.
12. i/ili r.br.
13. i/ili r.br.
14. i/ili r.br.
15. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu, na dobrovoljnoj praksi ili na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

(7)U skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom
3. Zakona oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka
4. stavka
5. r.br.
6. – 22.,
7. –
8. te
9. isplaćene po osnovi službenih putovanja. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija.

(8)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka
2. stavka
3. r.br.
4. i
5. koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju.

(9)Iznos stipendije iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona koji nije iskorišten za pokriće stvarnih troškova školovanja smatra se oporezivim primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada Članak 7.

(1)U skladu s odredbama članka

1. stavka
2. točke
3. podtočke b) Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka
4. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavku
5. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.

(2)U skladu s odredbama članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavac ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima, i to: R.br. Opis Koeficijent Iznos 1 2 3 4
4. Potpore zbog invalidnosti radnika 1,00 do 2.500,00 kuna godišnje
5. Potpore za slučaj smrti radnika 3,00 do 7.500,00 kuna, osim jednokratnih potpora iz članka
6. stavka
7. točke
8. Zakona koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezivim primicima u ukupnom iznosu
9. Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) 1,2 do 3.000,00 kuna
10. Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu 1,0 do 2.500,00 kuna godišnje
11. Prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) 1,0 do 2.500,00 kuna godišnje
12. Nagrade radnicima za navršenih 10 godina radnog staža 0,6 do 1.500,00 kuna
13. Nagrade radnicima za navršenih 15 godina radnog staža 0,8 do 2.000,00 kuna
14. Nagrade radnicima za navršenih 20 godina radnog staža 1,0 do 2.500,00 kuna
15. Nagrade radnicima za navršenih 25 godina radnog staža 1,2 do 3.000,00 kuna
16. Nagrade radnicima za navršenih 30 godina radnog staža 1,4 do 3.500,00 kuna
17. Nagrade radnicima za navršenih 35 godina radnog staža 1,6 do 4.000,00 kuna
18. Nagrade radnicima za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža 2,0 do 5.000,00 kuna
19. Naknade za odvojeni život od obitelji 0,7 do 1.750,00 kuna mjesečno
20. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 3,2 do 8.000,00 kuna
21. Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos 2,6 do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca
22. Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti 3,2 do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca
23. Potpora djetetu za školovanje do
24. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja 0,7 do 1.750,00 mjesečno
25. Dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana
26. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) do 600,00 kuna godišnje
27. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu do 170,00 kuna
28. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 85,00 kuna
29. Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna
30. Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna
31. Pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno
32. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno
33. Potpore za novorođenče u visini jedne proračunske osnovice prema posebnom propisu
34. Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca u ukupnom iznosu
35. Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka
36. Naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka
37. Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz odnosno do visine cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz.
38. Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza odnosno do visine stvarnih izdataka utvrđenih u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.
39. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru 

(3)Iznosi iz stavka

1. od r.br.
2. –
3. ovoga članka izračunati su primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka.

(4)Ako se prigodna nagrada iz stavka

1. r.br.
2. ovoga članka isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se prigodna nagrada isplaćuje i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate prigodne nagrade svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu prigodne nagrade za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak. U slučaju da je prigodna nagrada već isplaćena u poreznom razdoblju, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa iz stavka
3. r.br.
4. ovoga članka.

(5)U smislu provedbe stavka

1. r.br.
2. i
3. ovoga članka, radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca ako se prema odredbama Zakona kojim se uređuje radni odnos, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe.

(6)Otpremnina iz stavka

1. r.br.
2. ovoga članka može se isplatiti i radniku kojemu je radni odnos prestao sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca, pod uvjetom da je radnik bio obuhvaćen u višak radnika sukladno odredbi članka
3. Zakona o radu.

(7)Dnevnica iz stavka

1. r.br. 19., 20.,
2. i
3. ovoga članka može se isplaćivati za službena putovanja ili za rad na terenu, u tuzemstvu ili inozemstvu.

(8)Službenim putovanjem u tuzemstvu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

(9)Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno-istraživačkim transferima znanja čiji je cilj osmišljavanje i unaprjeđivanje proizvoda i poslovnih rješenja vezanih uz djelatnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rješenja koji su proizvod poslodavca, te ako su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.

(10)Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje i to iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara. Ako je na službenom putovanju, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice iz stavka 2. r.br. 19. i/ili r.br. 20. i/ili r.br. 21. i/ili r.br. 22. ovoga članka koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).

(11)Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika. Dnevnica za rad na terenu se može isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu ako su zadovoljeni ostali uvjeti propisani ovim Pravilnikom.

(12)Pod službenim putovanjem u inozemstvo u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatra se službeno putovanje do 30 dana neprekidno iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno te putovanje iz jedne strane države u drugu i iz jednog mjesta u drugo mjesto na teritoriju strane države.

(13)Izdatak za smještaj na službenom putovanju obračunava se u visini primljenog računa za noćenje.

(14)Pod smještajem u smislu stavka 13. ovoga članka, ne smatra se smještaj za dnevni odmor. Iznimno, neoporezivi izdatak za dnevni odmor članova posade zrakoplova pri obavljanju službenoga putovanja obračunava se na temelju hotelskoga računa, ako je vrijeme zadržavanja u zračnoj luci između dvaju letova u tijeku 24 sata, duže od četiri sata. Neoporezivi izdatak za dnevni odmor obračunava se i za izdatak za dnevni odmor vozača u cestovnom prometu, u slučaju odmora prema posebnom propisu.

(15)Za službeno putovanje članova posade zrakoplova u inozemstvo koje ukupno traje manje od osam sati, računajući vrijeme od sata polaska zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do sata povratka u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj, neoporezivo se može isplatiti inozemna dnevnica umanjena za 70%.

(16)Inozemna dnevnica određena za stranu državu u koju se službeno putuje obračunava se od sata prelaska granice Republike Hrvatske, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi, do sata prelaska granice Republike Hrvatske. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zrakoplov, inozemna dnevnica se obračunava od sata polaska zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do sata povratka zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi brod, dnevnica se obračunava od sata polaska broda iz posljednjeg pristaništa u Republici Hrvatskoj do sata povratka broda u prvo pristanište u Republici Hrvatskoj. Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu država u kojoj se počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za tu stranu državu.

(17)Izdaci za pribavljanje putničkih isprava, cijepljenje i liječničke preglede, u svezi sa službenim putovanjem u inozemstvo, ako navedene troškove ne plaća obvezno zdravstveno osiguranje, obračunavaju se i priznaju u stvarnim iznosima.

(18)Ako se jedan službeni put odnosi na put u tuzemstvo i inozemstvo, prvo se utvrđuje pravo na inozemnu dnevnicu, a nakon toga pravo na tuzemnu dnevnicu, uzimajući u obzir ukupan broj dana/sati provedenih na službenom putu.

(19)Pomorski dodatak iz stavka

1. r. br.
2. ovoga članka primjenjuje se za:
3. pomorce članove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima
4. pomorce članove posade brodova koji plove na brodovima u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora
5. ribare članove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima.

(20)Pomorski dodatak iz stavka

1. r.br.
2. ovoga članka primjenjuje se za pomorce članove posade brodova koji plove u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, a na temelju obračuna pomorskog dodatka koji prilažu uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u međunarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i slično.

(21)Naknada za odvojeni život od obitelji iz stavka

1. r.br.
2. ovoga članka isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, udomljeno dijete i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.

(22)Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka

1. r.br.
2. –
3. te r.br.
4. –
5. ovoga članka osim dnevnica za rad na terenu koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama iz članka
6. stavka
7. točke
8. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca.

(23)Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka

1. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka
2. stavka
3. točke
4. Zakona.

(24)Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka

1. ovoga članka koje se isplaćuju prema članku
2. stavku
3. točki
4. Zakona osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine.

(25)Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se ni dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu iz stavka

1. r.br.
2. ovoga članka, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

(26)Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se troškovi prijevoza prigodom upućivanja radnika na i povratka s obrazovanja i izobrazbe iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja i dnevnice i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine i pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.

(27)Primici iz stavka

1. r.br.
2. – 22., r.br.
3. –
4. te r.br.
5. ovoga članka, članka
6. stavaka
7. i
8. i članka
9. stavaka
10. i
11. ovoga Pravilnika koji se odnose na izdatke za prijevozne troškove, prehranu i smještaj, međusobno se isključuju.

(28)Naknade iz stavka 2. ovoga članka koje se odnose na dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu i/ili inozemstvu, dnevnice za rad na terenu i/ili naknada za odvojeni život i/ili pomorske dodatke međusobno se isključuju.

(29)Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana za mjesec za koji se naknada isplaćuje.

(30)Dnevnica za rad na terenu u inozemstvu isplaćuje se radniku izaslanom na rad odnosno raspoređenom na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj, a ne odnosi se na ustupljene radnike.

(31)Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom i/ili naknade stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte mjesnim javnim prijevozom ne odnose se na isplate radnicima koji cijeli mjesec nisu radili odnosno koji su cijeli mjesec proveli na bolovanju ili plaćenom odnosno neplaćenom dopustu u skladu s posebnim propisima.

(32)Troškovi korištenja privatnog automobila u službene svrhe iz stavka

1. r.br.
2. ovoga članka u mjestu rada i/ili do 30 kilometara od mjesta rada (locco vožnja) priznaju se temeljem evidencije o korištenju privatnog automobila u službene svrhe koja naročito sadrži slijedeće: opće podatke o poslodavcu i radniku (naziv, ime i prezime, OIB), marka automobila, registarska oznaka vozila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sata, relacija i svrha puta te račune za stvarno nastale troškove vezane uz korištenje automobila (računi za parkiranje i slično). Članak 8.

(1)Isplate iz članka 7. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog).

(2)Izdaci za službena putovanja iz članka 7. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja, i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, računi za parking, putne karate ili u iznimnim i opravdanim slučajevima preslike putnih karata, računi za smještaj i drugo, bez obzira na način podmirenja izdataka.

(3)Radi priznavanja neoporezivih iznosa naknada troškova prijevoza iz članka

1. stavka
2. r.br.
3. i
4. i stavka
5. ovoga Pravilnika odnosno dokazivanja stvarnih odnosno nastalih izdataka, vjerodostojnom ispravom smatraju se i javno objavljeni odnosno dostupni cjenici ovlaštenih prijevoznika koje su poslodavci radi priznavanja neoporezivih iznosa obvezni osigurati i čuvati u svojim službenim evidencijama odnosno uz putni nalog.

(4)U slučaju iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika, ako radnik ne posjeduje izvornu prijevoznu karatu radi priznavanja izdatka do visine cijene karte javnog prijevoza, osim cjenika iz stavka
3. ovoga članka, potrebno je osigurati i podatke o prijevoznom sredstvu kojim je radnik putovao na način propisan člankom
4. stavkom
5. ovoga Pravilnika. Ako više radnika putuje istim osobnim (privatnim) automobilom izdatak se može priznati samo jednom radniku. POGLAVLJE V. EVIDENCIJE Evidencija o isplaćenim stipendijama Članak 9.

(1)Isplatitelji stipendija iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona obvezni su voditi evidenciju o dodijeljenim stipendijama iz članka
4. stavka
5. ovoga Pravilnika za pojedinu akademsku godinu, koja sadrži podatke o:
6. isplatitelju stipendije: – naziv – osobni identifikacijski broj i – adresa sjedišta isplatitelja stipendije
7. primatelju stipendije – ime i prezime – osobni identifikacijski broj – adresa prebivališta/uobičajenog boravišta primatelja stipendije
8. nazivu i adresi visokog učilišta kojeg primatelj stipendije pohađa
9. iznosu stipendije
10. troškovima koji su pokriveni stipendijom, a osobito: – vrsta troškova koji se pokrivaju stipendijom – iznos posebno za svaku vrstu troška – neiskorišteni iznos stipendije.

(2)Pravo na neoporezivu isplatu stipendije isplatitelji dokazuju vjerodostojnim ispravama (potvrdama o uplati školarine i smještaja, računima za prijevozne troškove, potvrdama o upisu na visoko učilište, potvrdama o statusu redovnog studenta i drugim ispravama).

(3)Isplatitelji stipendija iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona obvezni su voditi evidencije iz stavka
4. ovoga članka na Obrascu ST – »Evidencija o isplaćenim stipendijama za akademsku godinu«. Obrazac ST dostavlja se Poreznoj upravi na njezin zahtjev. Osim podataka iz Obrasca ST isplatitelji stipendija su obvezni osigurati i podatke o adresi primatelja stipendije tijekom školovanja, godini upisa, razdoblju za koje se stipendija dodjeljuje te broju i nadnevku odluke temeljem koje se dodjeljuje stipendija, nadnevku isplate stipendije i druge podatke.

(4)Stavci

1. i
2. ovoga članka primjenjuju se i na stipendije i primitke iz članka
3. stavka
4. točke
5. Zakona pri čemu su isplatitelji obvezni Obrazac ST prilagoditi nazivima ako se primici isplaćuju osobama koje nisu u statusu studenta: znanstveno-nastavno zvanje upisuje se uz ime primatelja, umjesto iznosa stipendije navodi se iznos isplaćenih primitaka, umjesto visokog učilišta naziv institucije u kojem se primatelj školuje ili usavršava odnosno obavlja znanstveno-istraživački projekt i drugo.

(5)Obrazac ST iz stavka 3. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika. Evidencija o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Članak 10.

(1)Poslodavci su obvezni voditi evidenciju o uplaćenim premijama dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika i Poreznoj upravi dostavljati propisani obrazac prema stavcima
3. i
4. ovoga članka.

(2)Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) te porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka

1. Zakona, koji su uplaćivali premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja na svoj teret u korist radnika, odnosno sebe osobno ako dohodak ostvaruju obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka
2. Zakona, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak prema članku
3. stavku
4. točki
5. Zakona i članku
6. stavku
7. ovoga Pravilnika, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, Poreznoj upravi dostaviti podatke o tim premijama, na Obrascu DMO – »Evidencija o uplaćenim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja za _____ godinu.«.

(3)Obrazac iz stavka

1. ovoga članka sadrži podatke o:
2. podnositelju izvješća: – naziv/ime i prezime – adresu i – osobni identifikacijski broj
3. radniku – članu fonda – ime i prezime – osobni identifikacijski broj i – adresu
4. mirovinskom osiguravajućem društvu – naziv – osobni identifikacijski broj društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima – adresu
5. broju i nadnevku ugovora
6. iznosu ugovorene premije
7. iznosu uplaćene premije u poreznom razdoblju i
8. iznosu uplaćene premije koja je u tom poreznom razdoblju bila oslobođena od plaćanja poreza na dohodak.

(4)Obrazac DMO iz stavka 2. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika. POGLAVLJE VI. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA Primici i izdaci, načelo blagajne Članak 11.

(1)Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.

(2)Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.

(3)Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.

(4)Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. prosinca godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje.

(5)Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.

(6)Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

(7)Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(8)Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).

(9)Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.

(10)Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.

(11)Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna.

(12)Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

(13)Primicima se ne smatraju povoljnije mogućnosti kupnje roba i usluga, uključivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi slični primici koji su dostupni svim fizičkim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. Zakona. Pripisivanje primitaka i izdataka Članak 12.

(1)Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili po osnovi ugovora životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom.

(2)Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.

(3)Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(4)Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:

1. valjani pravni posao
2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i
3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka. DIO DRUGI UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA POGLAVLJE I. OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka Članak 13.

(1)U darovanja iz članka

1. stavka
2. Zakona mogu se uključiti darovanja proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu osobama za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima iz stavka
3. ovoga članka.

(2)Porezni obveznik je dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju na način utvrđen zakonom kojim se uređuje opći porezni postupak i posebnim propisima iz stavka

1. ovoga članka, kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje izvršeno za svrhe navedene u stavku
2. ovoga članka.

(3)Smatra se da su ispunjeni uvjeti iz članka

1. stavka
2. Zakona u smislu provedbe posebnih programa i akcija, ako je darovanje hrane izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede. Dio osobnog odbitka za uzdržavanje članova uže obitelji i djece Članak 14.

(1)Djetetom iz članka

1. stavka
2. Zakona smatra se dijete koje roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju. U slučaju posvojene ili udomljene djece odnosno djece dodijeljene na skrb prema posebnom propisu biološki roditelji ne mogu koristiti uvećanje osnovnog osobnog odbitka po toj osnovi.

(2)Djetetom prema članku

1. stavku
2. Zakona smatra se i dijete nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja. Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, pod uvjetima propisanim člankom
3. Zakona dijete se smatra uzdržavanim članom uže obitelji. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete, ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo redovito školovanje ili ako dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavlja sezonske poslove, pod uvjetima iz članka
4. stavka
5. Zakona.

(3)Rezident može koristiti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu iz članka

1. Zakona koji žive u inozemstvu. U tom slučaju obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje tog dijela osobnog odbitka prema članku
2. stavku
3. Zakona, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema članku
4. stavku
5. ovoga Pravilnika. Navedene isprave, koje ne smiju biti starije od šest mjeseci, rezident je obvezan priložiti svojoj godišnjoj poreznoj prijavi odnosno ako godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti, dostaviti na uvid najkasnije do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu koja izdaje poreznu karticu – Obrazac PK, ako za te članove uže obitelji koristi osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

(4)Rezident iz stavka

1. ovoga članka obvezan je svaku promjenu u svezi sa uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djece i/ili invalidnosti koja utječe na visinu osobnog odbitka prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu i izmijeniti poreznu karticu – Obrazac PK, a neovisno o odredbama stavka
2. ovoga članka. Dio osobnog odbitka po osnovi invalidnosti Članak 15.

(1)Rezidenti mogu koristiti dio osobnog odbitka iz članka

1. stavka
2. r.br.
3. Zakona u visini 1,5 osnovice osobnog odbitka za sebe osobno, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu invalidninu.

(2)Prema stavku 1. ovoga članka, uvećanje osobnog odbitka priznaje se ukupno u visini 1,5 osnovice osobnog odbitka ako je rezidentu, uzdržavanom članu njegove uže obitelji odnosno djetetu rješenjem na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% ili uvjerenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i koji zbog invalidnosti ili tjelesnog oštećenja ima odnosno imaju, temeljem posebnih propisa, pravo na doplatak za pomoć i njegu, odnosno pravo na osobnu invalidninu.

(3)Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi invalidnosti ili tjelesnog oštećenja iz članka

1. stavka
2. r.br. 12 ili
3. Zakona može se priznati djetetu ili poreznom obvezniku koji uzdržava dijete i na temelju vjerodostojnih isprava nadležnih tijela prema posebnim propisima kojima se utvrđuje potpuna (100%-tna) ili djelomična invalidnost ili tjelesno oštećenje djeteta. Raspodjela osobnog odbitka Članak 16.

(1)Dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu može se preraspodijeliti u godišnjoj poreznoj prijavi, odnosno u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, svojim godišnjim poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka te o imenima i prezimenima i osobnom identifikacijskom broju osoba s kojima su osobni odbitak podijelile, odnosno u slučaju posebnog postupka isto prilažu obrascu iz članka 65. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove odnosno svakom poreznom obvezniku osobni odbitak priznaje se u jednakom dijelu. U tom slučaju raspodjelu osobnog odbitka izvršit će Porezna uprava na način:
2. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka u tijeku poreznog razdoblja – za oba porezna obveznika izvršit će izmjene poreznih kartica – Obrazaca PK te ih dostaviti poreznim obveznicima odnosno njihovim poslodavcima/isplatiteljima primitaka (plaće) i mirovine,
3. ako se traži preraspodjela osobnog odbitka po podnesenim godišnjim poreznim prijavama ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak – po podnesenim godišnjim poreznim prijavama za oba porezna obveznika izvršit će raspodjelu osobnog odbitka. POGLAVLJE II. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA Dohodak od nesamostalnog rada Članak
4. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka. PRIMICI PO OSNOVI NESAMOSTALNOG RADA Plaća Članak 18.

(1)Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku

1. stavcima
2. i
3. Zakona, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva.

(2)Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku

1. stavcima
2. i
3. Zakona, koje fizičke osobe rezidenti ostvare kao članovi posade po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi u skladu s posebnim zakonom. Članom posade broda u međunarodnoj plovidbi smatra se, u skladu s posebnim zakonom, zapovjednik i druga fizička osoba ukrcana za obavljanje poslova na brodu u međunarodnoj plovidbi i upisana u popis posade broda. Mirovina Članak 19.

(1)Primicima od nesamostalnog rada, u smislu članka

1. stavka
2. Zakona smatraju se i:
3. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
4. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja
5. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka
6. stavka
7. točke
8. Zakona i članka
9. stavka
10. Zakona
11. mirovine rezidenta ostvarene u inozemstvu i to one koje odgovaraju tuzemnim mirovinama iz točaka
12. do
13. ovoga stavka i mirovine koje isplaćuju inozemni osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji) na temelju prijašnjih uplata premija (doprinosa) koje su poreznom obvezniku umanjivale dohodak od nesamostalnog rada ako se u zemlji izvora te mirovine ne primjenjuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja
14. primici rezidenta ostvareni po osnovi prijašnjeg rada u međunarodnim organizacijama ako međunarodnim ugovorom nije uređeno drugačije.

(2)Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka.

(3)Iznimno od stavka 2. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada Članak 20.

(1)Izdacima iz članka

1. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku
2. stavku
3. točki
4. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju.

(2)Iznimno od članka

1. Zakona i stavka
2. ovoga članka izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi nesamostalnog rada smatraju se doprinosi za obvezna osiguranja, koje su tijekom poreznog razdoblja na temelju rješenja Porezne uprave uplatile fizičke osobe rezidenti u svojstvu članova posade broda u međunarodnoj plovidbi, a u iznosu i na način propisan posebnim propisima. Primici u naravi po osnovi nesamostalnog rada Članak 21.

(1)Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
3. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:
4. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
5. Zakona
6. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 3% godišnje
7. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
8. Zakona u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni
9. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, uključujući i primitke po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima
10. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

(2)Povoljnijim kreditima iz stavka

1. točke
2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
3. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.

(3)Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.

(4)Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka
3. stavka
4. točke
5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka
6. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio. Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi Članak 22.

(1)Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

(2)Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.

(3)Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se na sljedeći način:

1. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze
2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze
3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga
4. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi
5. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20% od mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja: 5.
6. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
7. Zakona po toj osnovi 5.
8. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5.
9. ovoga stavka 5.
10. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.
11. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam 5.
12. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka
13. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20% iznosa mjesečne rate za operativni leasing ili dugotrajni najam, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi 5.
14. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način: 5.5.
15. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru 5.5.
16. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano 5.5.
17. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije
18. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 3% godišnje – na razliku između kamata obračunanih primjenom stope kamate od 3% godišnje i ugovorenih nižih kamata
19. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
20. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi
21. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja
22. pri davanju dionica uključujući i dodjelu vlastitih dionica koje ne kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – na nominalnu vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka
23. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada
24. pri opcijskoj kupnji dionica – primitak od nesamostalnog rada je razlika između tržišne vrijednosti dionice i opcijskim ugovorom utvrđene cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka
25. Zakona, ako je tržišna vrijednost viša u trenutku realizacije prava iz opcije. Realizacijom prava iz opcije smatra se trenutak kupnje dionica društva od strane vlasnika opcije (radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka
26. Zakona) ili trenutak prijenosa prava na kupnju dionica društva na treću osobu i/ili
27. pri dodjeli vlastitih dionica koje kotiraju na burzi ili uređenim javnim tržištima – primitak se utvrđuje u visini tržišne vrijednosti ili razlike između tržišne vrijednosti dodijeljenih dionica i plaćene naknade, ako se dionice stječu uz djelomičnu naknadu.

(4)Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada Članak 23.

(1)Predujam poreza na dohodak iz članka 24. Zakona obračunava se kumulativno, pri svakoj isplati u tijeku jednoga kalendarskog mjeseca.

(2)Predujam poreza na dohodak iz naknada, potpora i nagrada koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika obračunava se od primitka kojeg čini razlika između isplaćenog i propisanog neoporezivog iznosa.

(3)Predujam poreza na dohodak iz primitka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi iz članaka

1. i
2. ovoga Pravilnika obračunava se od tržišne vrijednosti odnosno vrijednosti tih primitaka s uključenim porezom na dodanu vrijednost uvećanim za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

(4)Iznimno od članka

1. Zakona, a u skladu s posebnim propisom, poslodavac ili član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident sam za sebe, tijekom poreznog razdoblja nema obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) koju isplaćuje za rad članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su rezidenti. Poslodavac ili član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident sam za sebe nema ni obvezu sastavljanja i podnošenja izvješća koja su propisana člancima
2. i
3. ovoga Pravilnika. Obveze u svezi s obustavom i uplatom poreza Članak 24.

(1)Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine odnosno sam porezni obveznik obvezan je obračunati, obustaviti i na propisani uplatni račun uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada na način propisan naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

(2)Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema općini/gradu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3)Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se prema sjedištu poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.

(4)Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada uplaćuje se u rokovima propisanim člancima

1. i
2. Zakona, zbirno za sve primatelje s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na istoj općini/gradu, na OIB isplatitelja primitka, a Porezna uprava će zbirne uplate rasporediti po pojedinom poreznom obvezniku prema podacima iz dostavljenog izvješća iz članka
3. ovoga Pravilnika. Porezni obveznik za primitke za koje je sukladno odredbama Zakona dužan sam za sebe obračunati i obustaviti predujam poreza isti uplaćuje na svoj OIB. Promjene obustavljenog poreza na dohodak Članak 25.

(1)Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je obvezan ispraviti izvješće iz članka

1. ovog Pravilnika i vratiti radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
2. Zakona više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i/ili uplatiti, a u sljedećim slučajevima:
3. ispravku obračuna zbog naknadnog priznavanja prava na bolovanje, sukladno posebnim propisima
4. ako se utvrdi da porez nije obračunan na Zakonom propisani način i/ili
5. u ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka
6. stavaka
7. i
8. Zakona ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja.

(2)Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na dohodak, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3)Ako iznos primitka za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza i prireza, radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona je obvezan poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće) i mirovine uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine.

(4)Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine u idućoj isplati ne može iz obračunanog poreza na dohodak od nesamostalnog rada svih radnika, umirovljenika i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može tražiti povrat i/ili preknjiženje više plaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat i/ili preknjiženje podnosi se Poreznoj upravi elektroničkim putem aplikacije Specifikacija nepovezanih uplata (SNU).

(5)Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je prema članku

1. Zakona, u slučaju ako primici od nesamostalnog rada (plaće odnosno mirovine) tijekom godine nisu redovito mjesečno isplaćivani, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike/osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka
2. Zakona i umirovljenike, pod uvjetima:
3. da su radnici i fizičke osobe ostvarivale navedene primitke kod poslodavca, isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u cijelom poreznom razdoblju odnosno da su u cijelom poreznom razdoblju bile zaposlene i radile kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) ili ostvarivale mirovinu kod isplatitelja mirovine i
4. ako osobe iz točke
5. ovoga stavka u poreznom razdoblju nisu mijenjale prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

(6)Godišnji porez na dohodak od nesamostalnog obračunava se od porezne osnovice – godišnjeg primitka od nesamostalnog rada umanjenog za u toj godini uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka i za osobni odbitak iz članka

1. stavaka
2. i
3. Zakona na godišnjoj razini. Obveze radnika, osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
4. Zakona i umirovljenika glede plaćanja poreza Članak 26.

(1)Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona je dužnik poreza na dohodak. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine je solidarni dužnik u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću i mirovinu, sukladno odredbama propisa kojim je uređen opći porezni postupak.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
2. Zakona nije dužnik poreza na dohodak za porez iz primitaka po osnovi nesamostalnog rada koji je poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) obračunao i obustavio, ali ga nije uplatio, a naknadno je nad poslodavcem i isplatiteljem primitka (plaće) otvoren postupak stečaja.

(3)U slučajevima iz stavka

1. ovoga članka radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
2. Zakona može, pod propisanim uvjetima i na temelju podnesene godišnje porezne prijave ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, zahtijevati povrat obračunanog i obustavljenog poreza na dohodak. Odgovornost poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine u postupku oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada Članak 27.

(1)Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog izvješća utvrdi da doprinosi za obvezna osiguranja i porez nije pravilno obračunan i uplaćen, o tome će obavijestiti poslodavca i isplatitelja primitka (plaće) i mirovine, a po potrebi dostaviti mu i pisanu obavijest s obrazloženjem i uputom da u roku tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog doprinosa za obvezna osiguranja i poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

(2)Ako poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine sam ili na pisanu obavijest Porezne uprave otkloni utvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati doprinosa za obvezna osiguranja i poreza, odnosno pri popunjavanju izvješća, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku od tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novo (ispravljeno) izvješće.

(3)Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine nije odgovoran za uplatu poreza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada, ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnom odbitku i adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, koje je na Obrascu PK upisala nadležna ispostava Porezne uprave, obračuna i uplati manji porez ili porez pogrešno usmjeri. Poslodavac i isplatitelj primitka (plaće) i mirovine obvezan je izvijestiti radnika, umirovljenika ili osobu koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka

1. Zakona o možebitno, prema vlastitim saznanjima ili iz okolnosti, uočenim netočnim podacima iskazanim u njihovim Obrascima PK te zatražiti da ih radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
2. Zakona, putem nadležne ispostave Porezne uprave, izmijeni. U navedenom slučaju, ako radnik, umirovljenik ili osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
3. Zakona ne dostavi poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine pravilno izmijenjeni Obrazac PK, o uočenim netočnim podacima poslodavac, isplatitelj plaće i mirovine pisanim putem izvijestit će nadležnu ispostavu Porezne uprave prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Porezna kartica – Obrazac PK Članak 28.

(1)Osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada priznaje se na temelju porezne kartice prema članku

1. stavku
2. Zakona. Osobni odbitak može se tijekom godine pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koristiti samo kod onog poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine kod kojega se nalazi porezna kartica radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka
3. Zakona. Radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka
4. Zakona kod drugih poslodavaca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine osobni odbitak istodobno ne smije koristiti, odnosno ti poslodavci/isplatitelji primitka (plaće) i mirovine dužni su obračunati porez ne uzimajući u obzir osobni odbitak.

(2)Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobni odbitak) na Obrazac PK može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona.

(3)Ako je Obrazac PK izdan u papirnatom obliku poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine dužni su čuvati Obrazac PK, do uručenja radniku pri raskidu radnog odnosa ili prestanku isplate mirovine.

(4)Radnik, umirovljenik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona može imati samo jedan Obrazac PK u papirnatom obliku ili samo jedan aktivan elektronički zapis.

(5)U slučaju otuđenja, gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona izdaje novi s oznakom »DUPLIKAT« ili dostavlja poslodavcu ili isplatitelju mirovine elektronički zapis, uz uvjete iz članka 26. Zakona.

(6)Poslodavac i isplatitelj plaće obvezan je Obrazac PK izdan u papirnatom obliku dati radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka

1. Zakona pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu i isplatitelju primitka (plaće), a obvezan je radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
2. Zakona dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnom odbitku. U slučaju raskida radnog odnosa ili prestanka isplate mirovine, kada su korišteni podaci s Obrasca PK u elektroničkom obliku, poslodavac i isplatitelj mirovine dužni su o tome izvijestiti Poreznu upravu putem sustava ePorezna. Pri raskidu radnog odnosa na zahtjev radnika poslodavac može zadržati Obrazac PK sve dok ne isplati sve primitke (plaću) iz članka
3. Zakona.

(7)U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca ili isplatitelja plaće, poslodavac i isplatitelj plaće za svoje potrebe, odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis Obrasca PK izdanog u papirnatom obliku koji je uručio radniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona, odnosno izlistani elektronički zapis iz sustava ePorezna.

(8)Iznimno od stavaka

1. i
2. ovoga članka, radnik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili koji uz rad u punom radnom vremenu ima sklopljen ugovor o radu za nepuno radno vrijeme u skladu s člancima
3. i
4. Zakona o radu odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka
5. kod dva ili više isplatitelja, može osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja uz uvjet da zatraži raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima). U tom slučaju Porezna uprava će na poreznoj kartici evidentirati omjer (postotak) raspodjele osobnog odbitka prema isplatiteljima (poslodavcima) sukladno zahtjevu, a nakon evidentiranih promjena izdati novi Obrazac PK te istovremeno Obrazac PK s oznakom »DUPLIKAT« porezne kartice u skladu sa stavkom
6. ovoga članka ovisno o broju poslodavaca za koje se traži preraspodjela osobnog odbitka, a na temelju kojih se priznaje osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada. U tom slučaju svaki poslodavac može koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka, neovisno što u pojedinim mjesecima ostvareni dohodak može prelaziti taj iznos.

(9)»Kartica poreza na dohodak od nesamostalnog rada« – Obrazac PK, sastavni je dio ovoga Pravilnika. Sadržaj i popunjavanje porezne kartice – Obrasca PK Članak 29.

(1)Porezna kartica – Obrazac PK sadrži podatke o izdavatelju kartice, osobnom identifikacijskom broju i to za poreznog obveznika kojemu se porezna kartica izdaje, a i osobnom broju umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine, opće podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine (pod I.) te podatke za osobni odbitak, umanjenje poreza po osnovi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i podatke o prebivalištu i boravku na područjima za koja su propisane olakšice, podaci o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka prema poslodavcima (pod II.).

(2)Podatke o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka 21. Zakona odnosno umirovljeniku ili korisniku obiteljske mirovine u Obrascu PK pod I. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava koje ispostavljaju nadležna tijela države, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).

(3)Podatke za uvećanje osnovnog osobnog odbitka u Obrascu PK pod II.

1. i II.
2. popunjava nadležna ispostava Porezne uprave na temelju isprava kao što su izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih, pravomoćne sudske odluke, javne isprave, potvrde o usvojenju djeteta i skrbništvu, potvrde nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenja o utvrđenom invaliditetu ili uvjerenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom o upisu u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka. Sukladno odredbama propisa koji uređuje opći porezni postupak odredbe Zakona i ovoga Pravilnika koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera.

(4)U Obrazac PK pod II.

1. unose se sljedeći podaci o radniku i osobi koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
2. Zakona odnosno umirovljeniku:
3. oznaka osobnog odbitka radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
4. Zakona kao »A« odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »B« (stupac 1)
5. oznaka invalidnosti radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
6. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine kao »I« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka
7. stavka
8. r.br.
9. Zakona) ili »I*« (dio osobnog odbitka za invalidnost iz članka
10. stavka
11. r.br.
12. Zakona), odnosno oznaka statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kao »V« ili »V*« za invalidnost prema članku
13. stavku
14. r.br.
15. ili
16. Zakona (stupac 2)
17. postotak invalidnosti hrvatskoga ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (stupac 3)
18. oznaka za prebivalište i boravak radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
19. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i za područje Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara kao »P1« (stupac 4)
20. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u stupce 1 – 4 (stupac 5).

(5)U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika, a i drugih promjena koje utječu na pravilno utvrđivanje i usmjeravanje poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te podaci o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka prema poslodavcima. Pri prelasku kod novog poslodavca radnik može zatražiti da mu Porezna uprava izda Obrazac PK samo s važećim, postojećim podacima, bez navođenja povijesnih podataka i opisa promjene.

(6)U Obrazac PK pod II.

1. unose se sljedeći podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji radnika i osobe koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
2. Zakona odnosno umirovljenika ili korisnika obiteljske mirovine:
3. ime i prezime uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta (stupac 2)
4. oznaka srodstva, i to za supružnika kao »S«, drugog uzdržavanog člana uže obitelji kao »U«, prvo dijete kao »D1«, drugo dijete kao »D2«, treće dijete kao »D3«........ (stupac 3)
5. osobni identifikacijski broj za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 4)
6. podatak o invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavane djece kao »I« ili »I*« (stupac 5)
7. nadnevak od kojega vrijede podaci upisani u odgovarajuće stupce (stupac 6)
8. ime i prezime osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji iz odgovarajućeg retka (stupac 7)
9. osobni identifikacijski broj osobe s kojom porezni obveznik dijeli osobni odbitak za uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavano dijete (stupac 8)
10. postotak osobnog odbitka iz članka
11. stavka
12. Zakona koji pripada osobi s kojom porezni obveznik taj osobni odbitak dijeli (stupac 9).

(7)Obrazac PK ovjerava pečatom i potpisom odgovorne osobe nadležna ispostava Porezne uprave.

(8)Ako porezni obveznik nema pravo na osobni odbitak za određeno uzdržavano dijete u stupac 2 Obrasca PK upisuje se ime i prezime toga djeteta, a u stupce 7, 8 i 9 podatke o poreznom obvezniku (ime i prezime i OIB) koji taj osobni odbitak koristi i pripadajući postotak osobnog odbitka (kao 100%).

(9)Prilikom utvrđivanja mogućnosti korištenja osobnog odbitka Porezna uprava provjerava da li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove uže obitelji poreznog obveznika već koriste i u kojem dijelu se koriste od bračnog druga ili drugih članova uže obitelji.

(10)Ako se Obrazac PK izdaje u elektroničkom obliku, navedeni podaci mogu biti drugačije strukturirani, o čemu će Porezna uprava donijeti posebnu tehničku uputu. EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada – Obrazac DNR Članak 30.

(1)Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine obvezni su voditi Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona, za svaku kalendarsku godinu. U Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unose se sve činjenice bitne za obračun i uplatu poreza na dohodak od primitaka po osnovi nesamostalnog rada.

(2)Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama po osnovi nesamostalnog rada i obustavljenim i uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, o porezu i prirezu porezu na dohodak, kako slijedi:

1. nadnevak isplate primitaka (stupac 1)
2. iznos primitaka nesamostalnog rada (stupac 2)
3. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
4. Zakona (stupac 3)
5. iznos obračunanih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
6. Zakona (stupac 4)
7. iznos iskorištenog osobnog odbitka (stupac 5)
8. porezna osnovica (stupac 6)
9. iznos obračunanog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 7)
10. nadnevak uplate doprinosa za obvezna osiguranja, poreza na dohodak i prireza (stupac 8)
11. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plaće (stupac 9)
12. iznos uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje iz plaće (stupac 10)
13. iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 11) i
14. iznos neto isplate ili 0,00 u slučaju iz članka
15. stavka
16. Zakona (stupac 12).

(3)Ako se primici po osnovi nesamostalnog rada isplaćuju višekratno tijekom mjeseca u Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada unosi se svaka isplata, a na kraju mjeseca odnosno najkasnije u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac IP.

(4)Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada radnik i osoba koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona tijekom godine kod poslodavca i isplatitelja plaće i mirovine trajno prestane ostvarivati primitke po osnovi nesamostalnog rada, poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan zaključiti Evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada.

(5)Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine može Obrazac »Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama, s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka.

(6)Poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine nije obvezan voditi poseban obrazac Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama osigurava sve podatke propisane u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(7)»Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada« s propisanim obveznim podacima – Obrazac DNR, sastavni je dio ovoga Pravilnika. Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP Članak 31.

(1)Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak jest evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih primitaka po osnovi nesamostalnog rada, uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje iz plaće prema posebnim propisima te uplaćenog predujma poreza i prireza za svakog radnika i osobu koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona tijekom kalendarske godine.

(2)Poslodavci i isplatitelji plaće i mirovine, popunjavaju Izvješće iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka iz Evidencije o dohotku od nesamostalnog rada ili analitičke evidencije plaća te drugih isprava (isplatnih lista, obračuna neisplaćene plaće, knjige blagajne, izvatka žiroračuna, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se u »Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ____ godini« – Obrazac IP unose najkasnije u roku od 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćeni primici po osnovi nesamostalnog rada.

(3)Obrazac IP sadrži podatke o:

1. poslodavcu, isplatitelju primitka odnosno plaće i mirovine iz članka
2. Zakona (pod I.)
3. radniku, umirovljeniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
4. Zakona (pod II.)
5. isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće, uplaćenom porezu i prirezu (pod III.) uz posebnu oznaku – identifikator i to: 3.
6. identifikator 1 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima su radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka
7. Zakona dostavili poreznu karticu – Obrazac PK (ili je za umirovljenike podatke iz Obrasca PK dostavila isplatitelju mirovine Porezna uprava) po osnovi kojih ostvaruju pravo na osobni odbitak pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz članka
8. Zakona 3.
9. identifikator 2 za poslodavce, isplatitelje plaće i mirovine kojima radnici, umirovljenici i osobe koje ostvaruju primitke iz članka
10. Zakona nisu dostavili poreznu karticu – Obrazac PK i pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada ne mogu koristiti osobni odbitak iz članka
11. Zakona 3.
12. identifikator 3 za podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama, uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće i mirovine, uplaćenom porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak za protekla porezna razdoblja prije tekućeg poreznog razdoblja, prema godinama i to u slučaju iz članka
13. stavka
14. točke
15. i stavka
16. Zakona 3.
17. identifikator 4 za isplatitelje kojima su porezni obveznici dostavili duplikat porezne kartice – Obrazac PK u slučaju iz članka
18. stavka
19. ovoga Pravilnika, odnosno u slučajevima u kojima su porezni obveznici zatražili raspodjelu osobnog odbitka prema poslodavcima u određenom omjeru (postotku).

(4)Pod točkom I. Obrasca IP unose se opći podaci o poslodavcu, isplatitelju plaće i mirovine: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj i adresa sjedišta/prebivališta ili uobičajenog boravišta (mjesto, ulica i kućni broj).

(5)Pod točkom II. Obrasca IP unose se podaci o radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke iz članka 21. Zakona: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj.

(6)Pod točkom III. Obrasca IP unose se sljedeći podaci:

1. mjesec u kojemu je isplaćena plaća i mirovina, bez obzira za koje je razdoblje isplaćena, osim u slučaju iz članka
2. stavka
3. točke
4. i stavka
5. Zakona ili mjesec u kojem je obračunan predujam poreza na dohodak sukladno članku
6. stavku
7. Zakona (stupac 1) te mjesečni podaci o:
8. šifra općine/grada prebivališta ili uobičajenog boravišta (stupac 2)
9. iznosu isplaćene ili obračunane (u slučaju iz članka
10. stavka
11. Zakona) plaće i mirovine (stupac 3)
12. uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja iz plaće (stupac 4)
13. iznosu dohotka (stupac 5)
14. iznosu ukupnog osobnog odbitka prema članku
15. Zakona, a najviše do visine dohotka (stupac 6)
16. poreznoj osnovici (stupac 7)
17. iznosu uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (stupac 8)
18. iznosu neto isplate ili 0,00 u slučaju iz članka
19. stavka
20. Zakona (stupac 9).

(7)Ako mjesečni primitak od nesamostalnog rada pojedinog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona nakon odbitka doprinosa za obvezna osiguranja iz plaće nije dovoljan za pokriće ukupnog odnosno dijela mjesečnog osobnog odbitka, u stupac 6 pod točkom III. upisuje se odgovarajući iznos osobnog odbitka koji se iz dohotka može pokriti, a u stupce 7 i 8 upisuje se oznaka »0,00«.

(8)Podaci o plaćama i mirovinama istodobno ostvareni kod drugih poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka

1. Zakona ili kod poslodavaca i isplatitelja primitaka odnosno plaće i mirovine iz članka
2. Zakona kojima radnici, umirovljenici i druge osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada nisu predali Obrazac PK, iskazuju se na Obrascu IP, bez popunjavanja stupca
3. Isplatitelji kojima porezni obveznici iz članka
4. stavka
5. dostave »DUPLIKAT« porezne kartice, u Obrazac IP upisuju identifikator 4, a u stupac 6 upisuju osobni odbitak prema podacima evidentiranim na poreznoj kartici ovisno o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka koji je iskazan na istoj.

(9)Unesene podatke u Obrazac IP poslodavac, isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine ovjerava svojim potpisom.

(10)U Obrazac IP iz stavka 2. ovoga članka podaci se unose putem računala, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati; ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom te ovjeriti potpisom odgovorne osobe.

(11)Obrazac IP poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine je obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka

1. Zakona, za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave, najkasnije do
2. siječnja tekuće za prethodnu godinu.

(12)»Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu u ___ godini« – Obrazac IP, sastavni je dio ovoga Pravilnika. Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada člana posade broda u međunarodnoj plovidbi Članak 32.

(1)Za isplaćene primitke u poreznom razdoblju po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tuzemni poslodavac je obvezan članu posade broda dostaviti potvrdu.

(2)Tuzemni poslodavac obvezan je potvrdu o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka

1. ovoga članka dostaviti članu posade broda u međunarodnoj plovidbi i Poreznoj upravi najkasnije do
2. siječnja tekuće za prethodnu godinu.

(3)Potvrda o isplaćenim primicima od nesamostalnog rada iz stavka

1. ovoga članka treba osobito sadržavati sljedeće podatke:
2. podaci o poslodavcu (naziv/ime i prezime, adresa sjedišta, prebivališta/ uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)
3. podaci o članu posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident (ime i prezime, adresa prebivališta /uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj)
4. podatak o poreznom razdoblju (kalendarskoj godini)
5. podatak o ukupno, u poreznom razdoblju, isplaćenim primicima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi koji uključuju i pomorski dodatak
6. nadnevak izdavanja potvrde
7. potpis odgovorne osobe. POGLAVLJE III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI Obrtničke djelatnosti Članak 33.

(1)Obrtničkim djelatnostima iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti.

(2)Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika. Primici po osnovi samostalne djelatnosti Članak 34.

(1)Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka

1. Zakona smatraju se i:
2. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti)
3. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine
4. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine
5. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa
6. primici po osnovi kamata i kapitalnih dobitaka, ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika i/ili
7. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.

(2)Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima
4. –
5. Zakona, ne smatraju se, sukladno članku
6. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).

(3)Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku
4. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.

(4)Evidencija iz članka

1. stavka
2. Zakona, koja se dostavlja uz godišnju prijavu poreza na dohodak sadrži: datum i ukupan iznos primljene državne potpore, pomoći ili poticaja za određenu dugotrajnu imovinu, naziv dugotrajne imovine, nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, svotu otpisa po osnovi korištenja te imovine iskazane u Popisu dugotrajne imovine, iznos neiskorištene državne potpore, pomoći ili poticaja.

(5)Porezni obveznik koji do kraja poreznog razdoblja nije nabavio ili stavio u uporabu dugotrajnu imovinu za koju je primio državnu potporu, pomoć ili poticaj, obvezan je uz godišnju prijavu poreza na dohodak za to razdoblje priložiti vjerodostojne isprave iz kojih je moguće utvrditi namjenu primljene potpore te izjavu o načinu i postupcima iskorištavanja te potpore.

(6)Iznimno, ako dodijeljena državna potpora, pomoć ili poticaj nije u cijelosti iskorištena za nabavu dugotrajne imovine iz članka

1. stavka
2. Zakona, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, neiskorišteni iznos potpore, pomoći ili poticaja uključuje se u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju potpore nije izvršen povrat neiskorištenog iznosa.

(7)Porezni obveznik koji je primio bespovratna novčana sredstva prema članku

1. stavku
2. točki
3. Zakona uključuje u poslovne primitke iznos preostale knjigovodstvene vrijednosti plovila utvrđene u trenutku uništenja. Iznimno, ako porezni obveznik ne primi potporu u istom poreznom razdoblju u kojem je plovilo uništeno, ostatak knjigovodstvene vrijednosti utvrđene u trenutku uništenja plovila priznaje se u poslovne izdatke u razdoblju u kojemu je potpora primljena.

(8)Porezni obveznik iz stavka 7. ovoga članka dužan je uz prijavu poreza na dohodak, u razdoblju u kojem je primio potporu, dostaviti dokumentaciju o uništenju plovila, dokumentaciju o primljenim bespovratnim sredstvima za uništenje plovila te izračun razlike između ostatka knjigovodstvene vrijednosti uništenog plovila i iznosa primljenih sredstava. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti Članak 35.

(1)Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka

1. Zakona, smatraju se i:
2. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnika. Dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka
3. Zakona, prema članku
4. stavku
5. Zakona može se dodatno umanjiti za iznos potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema posebnim propisima, te za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima, a time se umanjuje i porezna osnovica u godišnjem obračunu po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi
6. izdaci za školovanje i stručno usavršavanje iz članka
7. stavka
8. točke
9. Zakona i to: 2.
10. obrazovanje na osnovnim, srednjim, preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijima, poslijediplomskim studijima te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti 2.
11. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku i/ili 2.
12. ako se obrazovanje i izobrazba obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdacima za obrazovanje i izobrazbu smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka s obrazovanja i izobrazbe i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom
13. stavkom
14. r.br. 19., 20.,
15. i
16. ovoga Pravilnika
17. otpis dugotrajne imovine. Izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja
18. izdaci istraživanja i razvoja iz članka
19. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obračunska – dokumentacija i dokazi o plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka
20. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi
21. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom
22. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka
23. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom
24. ovoga Pravilnika
25. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima i poslijediplomskim studijima, u visini i na način propisan člankom
26. ovoga Pravilnika
27. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita
28. kapitalni gubici ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika
29. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo).

(2)Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

(3)Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

(4)Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

(5)Kod samostalnih djelatnosti iz članka

1. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima
2. –
3. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

(6)Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka

1. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima
2. –
3. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.

(7)Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka

1. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima
2. –
3. Zakona, a imali su izdatke s osnove premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćenih u korist radnika i/ili sebe osobno iz članka
4. stavka
5. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi. IZUZIMANJA I ULAGANJA Izuzimanja Članak 36.

(1)Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.

(2)Izuzimanjima iz stavka

1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku
2. Zakona.

(3)Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.

(4)Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(5)Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(6)Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore. Ulaganja Članak 37.

(1)Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.

(2)Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.

(3)Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(4)Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja Članak 38.

(1)Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2)Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti.

(3)Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.

(4)Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja. Dugotrajna imovina Članak 39.

(1)Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 3.500,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 35. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

(2)Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

(3)Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(4)Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka 29. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja Članak 40.

(1)Nastavak poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) smatra se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarske djelatnosti, pod uvjetom da slijednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarske cjeline obvezuje slijednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo. Pri prodaji (otuđenju) cijele gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se poslovanje nastavlja, slijednik stječe pravo i na prijenos poreznog gubitka.

(2)Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.

(3)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno). Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja Članak 41.

(1)Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi na način propisan ovim Pravilnikom koji se odnosi na utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:

1. poslovne primitke: 1.
2. cijenu koju je platio stjecatelj 1.
3. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge 1.
4. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja
5. poslovne izdatke: 2.
6. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj 2.
7. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge 2.
8. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i 2.
9. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

(2)Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja.

(3)U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:

1. poslovne primitke: 1.
2. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine 1.
3. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog i/ili 1.
4. nenaplaćene tražbine od kupaca.
5. poslovne izdatke: 2.
6. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije 2.
7. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću i/ili 2.
8. druge izdatke u svezi s likvidacijom.

(4)Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka

1. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom
2. Zakona.

(5)Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka

1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:
2. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge
3. poslovne izdatke: 2.
4. vrijednost preuzetih zaliha 2.
5. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu 2.
6. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.

(6)Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.

(7)Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi: cijena stjecanja + preuzeti dugovi svih vrsta – preuzeto stanje gotovine u blagajni – vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava i/ili – preuzete tražbine svih vrsta.

(8)Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje.

(9)Odredbe ovoga članka i članka 40. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka Članak 42.

(1)Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz bilance dobiti, kao:

1. poslovni primici: 1.
2. obveze po osnovi nabave dobara i usluga 1.
3. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge 1.
4. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće 1.
5. pasivna vremenska razgraničenja i/ili 1.
6. dugoročna rezerviranja 1.
7. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost
8. poslovni izdaci: 2.
9. zalihe 2.
10. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge 2.
11. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga 2.
12. aktivna vremenska razgraničenja i 2.
13. potraživanja za više plaćeni porez na promet.

(2)Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima. POSLOVNE KNJIGE Temeljne knjige Članak 43.

(1)Prema odredbama članka

1. Zakona porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka
2. Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka
2. stavka
3. točke
4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u skladu s člancima
5. i
6. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga.

(3)Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama. Knjiga primitaka i izdataka Članak 44.

(1)Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.

(2)U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj odnosno osobni identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.

(3)U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1)
2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2)
3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3)
4. opis isprava (računi od – do, izvaci žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4)
5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5)
6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6)
7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7)
8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8)
9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9)
10. izn