Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od

do
godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine NN 42/2017 (28.4.2017.), Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 967 Na temelju članka
Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11, 119/14 i 93/16), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj
travnja
godine donijela ZAKLJUČAK
Donosi se Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zaključka.
Ovaj Zaključak i Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, objavit će se u »Narodnim novinama«.
Zadužuje se Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da o donošenju predmetnog Zaključka izvijesti nositelje mjera iz Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine. Klasa: 022-03/17-07/167 Urbroj: 50301-25/14-17-2 Zagreb,
travnja
Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r. NACIONALNA STRATEGIJA IZJEDNAČAVANJA MOGUĆNOSTI ZA OSOBE S INVALIDITETOM OD
DO
GODINE KRATICE ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje CPR Centar za profesionalnu rehabilitaciju CZR Centar za rehabilitaciju DIP Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske DP Državni proračun DŠJU Državna škola za javnu upravu DUUDI Državni ured za upravljanje državnom imovinom DUZS Državna uprava za zaštitu i spašavanje DZIV Državni zavod za intelektualno vlasništvo EFRR Europski fond za regionalni razvoj ERF Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ESF Europski socijalni fond ESIF Europski strukturni i investicijski fondovi HAKOM Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HAVC Hrvatski audiovizualni centar HLZ Hrvatski liječnički zbor HPO Hrvatski paraolimpijski odbor HRVI Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata HSSG Hrvatski športski savez gluhih HŠSS Hrvatski školski sportski savez HTZ Hrvatska turistička zajednica HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje IKT Informacijsko-komunikacijska tehnologija JLP(R)S Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave JLS Jedinice lokalne samouprave JP(R)S Jedinice područne (regionalne) samouprave KPOSI Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-a MDI Ministarstvo državne imovine MF Ministarstvo financija MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja MHB Ministarstvo hrvatskih branitelja MGPO Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta MK Ministarstvo kulture MMPI Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture MP Ministarstvo pravosuđa MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava MDOMSP Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku MT Ministarstvo turizma MU Ministarstvo uprave MUP Ministarstvo unutarnjih poslova MVEP Ministarstvo vanjskih i europskih poslova MZ Ministarstvo zdravstva MZO Ministarstvo znanosti i obrazovanja NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja NZRCD Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva OCD Organizacije civilnog društva ODO Općinsko državno odvjetništvo OS Općinski sud PVRHOSI Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom SDUŠ Središnji državni ured za šport TDU Tijela državne uprave ULJPPNM Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske URSVRH Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske UZUVRH Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske VRH Vlada Republike Hrvatske ZVPRZOSI Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ŽDO Županijsko državno odvjetništvo ŽS Županijski sud OPĆENITO Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe te potpisnica svih ključnih konvencija i standarda u području socijalne i ekonomske sigurnosti građana, preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom kako bi mogle ravnopravno sudjelovati u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života. Svoje opredjeljenje za puno ostvarivanje svih temeljenih ljudskih prava osoba s invaliditetom, Republika Hrvatska je kao treća država po redu u svijetu potvrdila i potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda
godine, čime je pokazala da želi slijediti put napretka poštujući načela Konvencije i prava osoba s invaliditetom u potpunosti. U Republici Hrvatskoj su u veljači
godine, sukladno podacima Hrvatskog registra za osobe s invaliditetom, zabilježeni podaci za 511 194 osobe s invaliditetom što čini 11,9% ukupnog stanovništva. Od toga je 203 606 ženskog (39,8%), a 307 588 (60,2%) muškog spola. U Registru su zabilježeni podaci za 35 367 djece s većim teškoćama u razvoju (6,9%) od čega je 13 334 (38%) djevojčica i 22 033 dječaka (62%). Donošenjem Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od
do
godine i Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, Vlada Republike Hrvatske pokazala je predanost dosadašnjim naporima pri kreiranju multi-sektorske politike promicanja prava osoba s invaliditetom. U osmogodišnjem razdoblju provedbe najvažnijeg nacionalnog dokumenta za osobe s invaliditetom Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom
– 2015., na području ostvarivanja zaštite prava osoba s invaliditetom postignuti su značajni rezultati što je prepoznao i Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a i pohvalio RH na velikom broju postignuća. Zakonodavna regulativa se kontinuirano unaprjeđivala te kao značajnije zakonske izmjene za osobe s invaliditetom izdvajamo: – Izmjenom izbornog zakonodavstva i donošenjem novog Zakona o registru birača (2012.) osobama lišenim poslovne sposobnosti omogućen je upis u registar birača i ostvarivanje biračkog prava, a što im omogućuje participaciju u političkom životu. – Novim Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) stvoreni su temelji za transformaciju ustanova i deinstitucionalizaciju korisnika, učinkovitiju kontrolu kvalitete pruženih usluga i brži razvoj mreže različitih usluga u zajednici u suradnji s ostalim dionicima. – Obiteljskim zakonom koji je donesen u
godini[1](Zakon je suspendiran od strane Ustavnog suda jer se pokazalo da su pojedine njegove odredbe nedovoljno jasno normirane.) po prvi puta je propisana obveza djelomičnoga lišenja poslovne sposobnosti kao pravilo, i to samo u dijelovima u kojima je to doista potrebno za zaštitu prava štićenika, a institut potpunoga lišenja poslovne sposobnosti potpuno je napušten. Također je omogućeno da se za skrbnika imenuje i više od jedne osobe, kao i da se imenuje zamjenik skrbniku čime je moguće spriječiti »zastoj« u obavljanju poslova skrbnika u slučajevima trenutne spriječenosti skrbnika. Uvedena je zakonska obveza poštivanja želja štićenika te je svakoj osobi omogućeno da u vrijeme postojanja poslovne sposobnosti imenuje osobu koju bi želio imati za skrbnika. U razdoblju od 5 godina od donošenja Zakona izvršit će se revizija svih postojećih rješenja o potpunom lišenju poslovne sposobnosti osobe s invaliditetom i ukidanje instituta potpunog lišenja poslovne sposobnosti te omogućavanje osobama s invaliditetom da budu jednako priznate kao osobe pred zakonom. Iste su odredbe propisane i Obiteljskim zakonom iz
godine (»Narodne novine«, br. 103/15). – Novim Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (2014.) pojačan je nadzor nad procesom prisilnog smještaja osobe s mentalnim oštećenjem te su ojačane ovlasti pravobranitelja za osobe s invaliditetom u procesu. – Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (2013.) postupak vještačenja je transparentniji i učinkovitiji. Uvođenjem novog sustava vještačenja učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se ujednače kriteriji u postupku vještačenja i da se korisnicima olakša ostvarivanje prava na osnovi invaliditeta, jer će koristiti jedan nalaz i mišljenje za ostvarenje prava u gotovo svim sustavima. – Novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (2013.) uveden je jedinstveni okvir za provođenje profesionalne rehabilitacije na sustavan način i po modelu kojim se osiguravaju ujednačeni standardi, mjerila i metodologija provođenja profesionalne rehabilitacije u RH te su uvedene kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom za sve poslodavce. – Donošenjem Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (2015.) navedenim osobama piznato je pravo na korištenje znakovnog jezika u svim područjima života. – Doneseni su podzakonski akti u području odgoja i obrazovanja u svrhu veće dostupnosti redovnog obrazovanja djeci s teškoćama u razvoju te je uveden značajniji broj pomoćnika u nastavi. – Donesena je Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj za razdoblje
– 2020., kojom se između ostaloga, nastoji unaprijediti sustav profesionalnog usmjeravanja za učenike s teškoćama i osobe s invaliditetom. – U svrhu intenziviranja procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi u lipnju
godine donesen je Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj
–
– Razvijen je niz različitih usluga u zajednici koje su iznimno važne za proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi: usluga organiziranog stanovanja uz podršku, usluga osobnog asistenta, tumača znakovnog jezika i videćeg pratitelja za slijepe osobe, usluga pomoćnika u nastavi i usluga rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju. Danas doista možemo reći da su u području izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom učinjeni značajni pomaci koje Konvencija o pravima osoba s invaliditetom UN-a postavlja pred svoje stranke, posebice kada je riječ o osviještenosti o potrebama osoba s invaliditetom, ali i obvezama države u vezi s time. Pri kreiranju politika od iznimno velike važnosti je uloga organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom, gdje su iste prepoznate kao vrlo učinkoviti i vrijedni partneri te aktivni dionici u kreiranju politike. Svjesni smo da je pred svima nama još veliki broj aktivnosti vezanih uz bolju pristupačnost zdravstvenih, kulturnih, turističkih, prometnih i svih drugih područja života kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da konzumiraju sva prava temeljena na Konvenciji. Stoga je život u obitelji i lokalnoj zajednici s pristupačnim uslugama i veća zapošljivost osoba s invaliditetom temeljni cilj ovog novog nacionalnog strateškog dokumenta za osobe s invaliditetom. MEĐUNARODNI OKVIR Republika Hrvatska, od
godine kao punopravna članica Europske unije, nastavila je i dalje kreirati politiku prema osobama s invaliditetom na nacionalnom nivou, poštujući suvremene međunarodne standarde kao okvir za daljnji razvoj prava osoba s invaliditetom uklanjanjem svakodnevnih prepreka u njihovim životima. Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda[2](Usvojena zajedno s Fakultativnim protokolom na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda,
prosinca 2006.) koja je bila temelj za donošenje Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, Republika Hrvatska ratificirala je
godine. O svim poduzetim aktivnostima usmjerenim prema osobama s invaliditetom, Republika Hrvatska je kao država stranka Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, podnijela
godine Odboru za prava osoba s invaliditetom UN-a Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije. Temeljem razmatranja Inicijalnog izvješća, Odbor za prava osoba s invaliditetom UN-a uputio je Republici Hrvatskoj dodatna pitanja na koja je u studenom
godine izrađen odgovor. Izaslanstvo Republike Hrvatske je u koordinaciji bivšeg Ministarstva socijalne politike i mladih
i
ožujka
godine predstavilo Inicijalno izvješće o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom pred Odborom za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda u Ženevi. Članovi izaslanstva bili su predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva uprave, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva branitelja, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ureda Vlade Republike Hrvatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U vrlo otvorenom dijalogu članovi Odbora i članovi izaslanstva osvrnuli su se na niz problema s kojima se još uvijek susreće Republika Hrvatska ali također je istaknut i postignuti napredak Republike Hrvatske. Kroz interaktivni dijalog članovi Odbora čestitali su Republici Hrvatskoj na ranom potpisivanju Konvencije i vidljivom napretku u različitim područjima kao što su zapošljavanje, pravo glasanja za osobe s invaliditetom kojima je u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost, proces deinstitucionalizacije, te činjenice što naknade za osobe s invaliditetom nisu bile smanjivane unatoč mjerama štednje koje su posljedica financijske krize. Kao druge značajnije međunarodne dokumente za osobe s invaliditetom ističemo: Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom – osigurava osobama s invaliditetom sva prava kao i drugim građanima bez ikakve diskriminacije te puno ljudsko dostojanstvo uz priznavanje posebnih prava Standardna pravila UN-a o izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom – navode da za ostvarivanje jednakih mogućnosti osobama s invaliditetom treba pomoć da preuzmu svoju punu odgovornost kao članovi društvene zajednice što podrazumijeva osiguravanje podrške sukladno individualnim potrebama svakog korisnika usluga u zajednici Europsku socijalnu povelju – ističe pravo na obrazovanje, rehabilitaciju i zaposlenje bez obzira na prirodu i podrijetlo invaliditeta Europsku strategiju za osobe s invaliditetom
–
– daje okvire za djelovanje na europskoj razini, podržava akcije zemalja članica EU-a te promiče sveukupni cilj provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom Program održivog razvoja do
godine – donesen s ciljem iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv neravnopravnosti i nepravde te rješavanja pitanja klimatskih promjena, Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od
listopada
o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora – utvrđuje zahtjeve pristupačnosti za internetske stranice i mobilne aplikacije tijela javnog sektora koja ih trebaju primjenjivati u mjeri u kojoj im oni ne nameću nerazmjerno opterećenje Strategiju za osobe s invaliditetom Vijeća Europe
–
– utvrđuje prioritetna područja Vijeća Europe u ovom području za razdoblje od 2017 do
godine. NACIONALNI OKVIR Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) predstavlja strateški dokument kojim se u Republici Hrvatskoj usmjerava provedba politike prema osobama s invaliditetom, a na taj način djeluje i kao provedbeni dokument Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Praksa uvođenja međunarodnih standarda u nacionalne dokumente nastavlja se i ovom Nacionalnom strategijom, za čiju je koordinaciju zaduženo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, radi povezivanja aktivnosti među različitim sektorima i na različitim razinama te kontinuiranog praćenja provedbe. Cilj Nacionalne strategije je učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne promjene u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, odnosno stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje u društvu kroz sprečavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti. Na nacionalnoj razini djeluje i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, čiji su članovi i predstavnici nacionalnih saveza osoba s invaliditetom, koje također prati provedbu preuzetih obveza sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. U svrhu promicanja i zaštite prava osoba s invaliditetom te praćenja i nadziranja provedbe Konvencije, djeluje i Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom. Uz navedena tijela odgovornost praćenja imaju i organizacije civilnog društva, posebno udruge osoba s invaliditetom kojima Republika Hrvatska kroz natječaje za programe i projekte osigurava financijska sredstva za rad i djelovanje. Kao što je već istaknuto, zakonodavna regulativa se kontinuirano unaprjeđivala. Pored daljnjeg unaprjeđenja zakonodavnog okvira, veliki izazov predstavlja i nastavak procesa transformacije i deinstitucionalizacije domova u pružatelje usluga u zajednici i razvoj potrebnih usluga u zajednici, vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti, s ciljem zadovoljavanja potreba osoba s invaliditetom i prevencije institucionalizacije. Temeljem godišnjih izvješća o rezultatima provedbe Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, koja su dostupna na službenim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, može se procijeniti da su ostvareni značajni pomaci u svim područjima djelovanja provođenjem niza aktivnosti koje pridonose poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom. Dio mjera, definiran Nacionalnom strategijom sa zadanim rokom, u potpunosti je proveden, npr. izmjene izbornog zakonodavstva i uvođenje jedinstvenog tijela vještačenja, dok je za većinu mjera rok provedbe kontinuiran te se pratila provedba istih. Izuzetno važnim smatra se osnaživanje svih dionika provedbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom učinkovitom vertikalnom i horizontalnom koordinacijom na svim razinama, koristeći sve raspoložive resurse. U svrhu unaprjeđenja i bolje horizontalne i vertikalne koordinacije provedbom mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, kao i izvješćivanja o provedbi iste, bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj tijekom 2009.,
i
godine provodilo projekt »Podrška u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine«.
godine izrađena je Analiza dokumenta »Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine« za potrebe projektnog zadatka podrške u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije provođenja mjera predviđenih Nacionalnom strategijom, a kojom su identificirani izazovi unapređivanja mehanizama praćenja provedbe. Nadalje, izrađeni su novi te unaprijeđeni postojeći instrumenti za poboljšanje provedbe i praćenja (Okvir za praćenje provedbe te obrasci za pripremu izvješća o provedbi mjera); održane su konzultativno – edukativne radionice kojima su obuhvaćeni nositelji i sunositelji mjera na svim razinama (nacionalnoj, područnoj i lokalnoj), predstavnici ureda državne uprave i obiteljskih centara te predstavnici udruga osoba s invaliditetom. Također, izrađene su Analiza implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a u Hrvatskoj i Analiza jazova u provedbi UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, s ciljem što veće implementacije Konvencije u nacionalne strateške dokumente i zakonodavstvo. Sve do sada ostvareno upućuje na potrebu donošenja nove nacionalne strategije i provedbu velikog broja aktivnosti u svrhu još veće implementacije Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Svjesni važnosti dobre koordinacije svih procesa, ali i potrebe usklađenosti zakonodavne regulative kao preduvjeta za učinkovitost procesa, Republika Hrvatska je u proteklom razdoblju donijela više zakona u svrhu osiguravanja veće i kvalitetnije dostupnosti materijalnih prava i socijalnih usluga građanima. Nastavno na postojeće zakonodavstvo, kao i na dosadašnju provedbu i rezultate Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine, Vlada Republike Hrvatske donosi novi dokument – Nacionalnu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od
do
godine (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) s ciljem napretka te daljnjeg promicanja prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Stvaranje sveobuhvatnoga domaćega pravnog okvira pretpostavlja i kontinuirano praćenje razvoja međunarodnih standarda, kako bi se osobama s invaliditetom osigurala najviša razina suvremene zaštite, pristupačnost svim pravima i njihovo ostvarivanje bez diskriminacije. Zadaća je Nacionalne strategije uskladiti sve politike djelovanja na području promicanja prava osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na globalnoj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupačna osobama s invaliditetom, poštujući načela univerzalnog dizajna i razumne prilagodbe. PODRUČJA DJELOVANJA
OBITELJ Uzevši u obzir činjenicu da svaka osoba ima pravo na život u obitelji i na život u zajednici, veliku pozornost potrebno je usmjeriti na podršku roditeljstvu kao i obitelji u cjelini. Obitelji osoba s invaliditetom suočavaju se s različitim izazovima te je važno osigurati materijalnu i psihološku podršku, počevši od samog suočavanja s dijagnozama i promjenama koje invaliditet donosi za cijelu obitelj. Također još uvijek u društvu postoje stavovi pojedinaca da osobe s invaliditetom nemaju sposobnost sklapanja braka, pravo na slobodan izbor partnera ili pravo da slobodno donose odluke o rađanju djece. Stoga je važno poduzeti sve mjere radi suzbijanja takve vrste diskriminacije i osigurati osobama s invaliditetom pravo na podršku za uspostavljanje bliskih odnosa, zasnivanje braka, roditeljstvo i na zaštitu spolno-reproduktivnog zdravlja. Putem ustanova socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, centri za pružanje usluga u zajednici, domovi socijalne skrbi, obiteljski centri) osigurava se širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći obiteljima osoba s invaliditetom. Također, osim usluga u zajednici koje pružaju ustanove socijalne skrbi i domovi koji se počinju transformirati u centre podrške u zajednici, veliku ulogu imaju i organizacije civilnog društva koje u partnerstvu s tijelima državne uprave kao i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode niz projekata i programa usmjerenih podršci obitelji i promicanju prava djece. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sve se više usmjerava na razvoj obiteljskih oblika skrbi i razvoj usluga podrške u zajednici. Smještaj osoba s invaliditetom u ustanove socijalne skrbi treba biti iznimka i koristiti se samo u situacijama kada je to neophodno. Umjesto institucije, a u slučajevima kada obiteljska skrb za djecu s teškoćama u razvoju nije moguća, najprimjereniji zamjenski oblik je udomiteljstvo. U udomiteljskoj obitelji djeci se omogućuje odrastanje, razvoj i iskustvo života u obiteljskom okruženju, ali je također važno i da djeca ne budu udomljavana izvan sredine u kojoj žive jer u slučajevima odlaska u udaljenije krajeve postoji opasnost od smanjivanja učestalosti odnosa djeteta s biološkom obitelji. Sažetak postignuća u razdoblju od
do
godine – Bivše Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je tijekom
godine u suradnji s prof. dr. sc. Danielom Bratković s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provelo edukacije stručnjaka u obiteljskim centrima pod nazivom »Pružanje podrške mladim i odraslim osobama s invaliditetom u ostvarivanju spolno-reproduktivnih prava i uloga«. Ciljevi provedbe navedene edukacije bili su: educirati djelatnike obiteljskih centara za pružanje stručne savjetodavne pomoći na ovom području, odgajati i obrazovati djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe s invaliditetom za partnerske i obiteljske uloge, razvijati svijest o potrebi cjeloživotne naobrazbe za ulogu kompetentnog roditelja te osigurati dostupnost informacija djeci s teškoćama u razvoju, mladima i odraslim osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Nadalje, Ministarstvo je tiskalo priručnik »Podrška osobama s intelektualnim i drugim razvojnim teškoćama u ostvarivanju partnerskih odnosa, roditeljstva i drugih prava na području spolnosti« autorice prof. dr. sc. Daniele Bratković. – U kolovozu
godine stupio je na snagu novi Zakon o udomiteljstvu (»Narodne novine«, br. 90/11 i 78/12) kojim su uređeni uvjeti koje mora ispunjavati udomiteljska obitelj, način obavljanja i prestanak obavljanja udomiteljstva te druga pitanja povezana s udomiteljstvom. Njegovim izmjenama i dopunama
godine stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj udomiteljstva u Republici Hrvatskoj te time ostvarivanja prava na obiteljsku skrb, jedne od najranjivijih skupina djece, zanemarivane i zlostavljane djece. Također ovoj skupini djece omogućilo se da nakon završetka obrazovanja i stjecanja punoljetnosti ostvare skrb u udomiteljskim obiteljima i godinu dana nakon završetka obrazovanja. Nadalje, pojednostavljen je postupak za izdavanje dozvole za udomiteljstvo, unaprijeđen sadržaj edukacija udomitelja te su preciznije definirani korisnici specijaliziranog udomiteljstva (djeca i mladi s problemima u ponašanju koji su učestali i jačeg intenziteta, grubo zanemarivana i zlostavljana djeca, djeca s težim ili višestrukim teškoćama u razvoju, HIV pozitivna djeca i mladi te roditelji s djetetom za koje je procijenjeno da je njihov zajednički smještaj u specijaliziranu udomiteljsku obitelj u njihovom najboljem interesu). – Bivše Ministarstvo socijalne politike i mladih je u okviru I. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) – Pomoć u tranziciji i jačanje institucija, u suradnji s Uredom za mlade i obitelj grada Beča te saveznim Ministarstvom gospodarstva, obitelji i mladih Republike Austrije, tijekom
godine provelo Twinning light projekt »Unapređivanje udomiteljstva djece i mladih u Republici Hrvatskoj«. U Izvješću su sadržane preporuke za poboljšanje nacionalnih dokumenata u području udomiteljstva, izrađeni su priručnici za udomiteljske obitelji za djecu i priručnik za udomljenu djecu, letci za zainteresiranu javnost te web-stranice za udomitelje. – Tijekom
godine bivše Ministarstvo socijalne politike i mladih je u suradnji s vanjskim stručnjakom, održalo 7 regionalnih radionica za udomitelje djece i stručne radnike koji obavljaju poslove udomiteljstva, a na kojima je provedena i edukacija udomitelja. – U srpnju
godine bivše Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH radi utvrđivanja stanja u području udomiteljstva, s posebnim osvrtom na brojčane podatke o srodničkim i nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, slobodnim kapacitetima u nesrodničkim udomiteljskim obiteljima, razlozima nepopunjenosti slobodnih kapaciteta te razlozima udomljavanja djece. Cilj analize udomiteljstva za djecu je bio definiranje prijedloga za daljnje unapređenje udomiteljstva u Republici Hrvatskoj, uz naglasak na utemeljenost provedbe pojedinih aktivnosti (primjerice, kampanja za udomiteljstvo u suradnji Ministarstva socijalne politike i mladih i UNICEF-a temeljem 2-godišnjeg plana suradnje, provođenje kampanja na lokalnim razinama sa specifičnim ciljevima vezanim uz karakteristike pojedinih lokalnih/regionalnih područja, edukacija stručnjaka, edukacija udomitelja i drugo). Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom Preporuka Odbora jest da država stranka poduzme pravne i praktične korake kojima će osigurati da osobe s invaliditetom mogu realizirati svoja roditeljska prava i posvajati djecu jednako kao i ostali. Također preporuča da država ugovornica osigura pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom te da se osigura pristup posvojiteljskim službama i službama za podršku u zajednici za roditelje s invaliditetom. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od
do
godine – Jačanje svijesti društva o pravu osoba s invaliditetom na partnerske odnose, brak, roditeljstvo i obitelj. – Jačanje svijesti o potrebi poštivanja prava na obiteljski život i značaju kvalitetnog obiteljskog života za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. – Osigurane pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u svrhu poticanja ostvarivanja roditeljskih prava – Osigurane i unaprijeđene kvalitetne usluge podrške kako bi se osobama s invaliditetom omogućio ostanak u vlastitoj obitelji. – Osigurana regionalna rasprostranjenost udomiteljskih obitelji. – Povećan broj specijaliziranih udomiteljskih obitelji za djecu s teškoćama u razvoju. Mjera
Osigurati pristupačne informacije o spolnim i reproduktivnim pravima osobama s invaliditetom u svrhu poticanja ostvarivanja roditeljskih prava Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Osigurati informacije o spolnim i reproduktivnim pravima svim osobama s invaliditetom u svrhu poticanja ostvarivanja roditeljskih prava u pristupačnom obliku i primjereno dobi (Brailleovo pismo, na internetskim stranicama u pristupačnom obliku za sve osobe s invaliditetom, putem predavanja/radionica uz osiguran prijevod na hrvatski znakovni jezik) – broj održanih predavanja/radionica te broj osoba s invaliditetom koje su prisustvovale na predavanjima/radionicama – broj osoba kojima su distribuirani materijali Nositelji: MDOMSP, MZ, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Sunositelji: HZJZ, ERF, ustanove socijalne skrbi sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 102, A 558051 Afirmacija prava i uapređivanje politike za osobe s invaliditetom, račun 38, u iznosu 10.000,00 kn kontinuirano Informacije o spolnim i reproduktivnim pravima osoba s invaliditetom kontinuirano se osiguravaju kroz različite oblike podrške i savjetodavnog rada od strane stručnih radnika ustanova socijalne skrbi, kao i kroz projektne aktivnosti udruga osoba s invaliditetom i udruga koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom. MDOMSP ne raspolaže brojčanim pokazateljima u odnosu na ovu aktivnost budući da je ista dio redovnog rada gore navedenih stručnih radnika.
Osigurati za stručnjake koji rade u savjetovalištima za brak i obitelj, ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva kao i za roditelje djece s teškoćama u razvoju, dodatnu edukaciju o spolnom i reproduktivnom zdravlju – broj provedenih edukacija – broj osoba koje su prošle edukaciju Nositelj: MDOMSP, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom Sunositelji: HZJZ, MZ, ERF sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 102, A 792006 Provedba nacionalnih strategija te unapređenje stručnog rada u sustavu socijalne skrbi, račun 32, u iznosu 10.000,00 kn kontinuirano MDOMSP ne raspolaže polaznim podacima. Mjera
Osigurati lakše posvajanje i udomljavanje osobama s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Dodatno educirati stručnjake koji su uključeni u postupak posvojenja i udomljavanja o potrebi stavljanja osoba s invaliditetom u ravnopravni položaj s ostalim posvojiteljima i udomiteljima u postupku posvajanja i udomljavanja djeteta – broj dodatno educiranih stručnjaka – broj održanih predavanja i edukativnih radionica – broj osoba s invaliditetom koje imaju dozvolu za obavljanje udomiteljstva – broj osoba s invaliditetom koje su posvojile djecu Nositelj: MDOMSP sredstva su osigurana u DP
– 2019, na razdjelu 102, A 792006 Provedba nacionalnih strategija te unapređenje stručnog rada u sustavu socijalne skrbi, račun 32, u iznosu 10.000,00 kn kontinuirano U okviru projekta »Informatizacija i stručne edukacije u centrima za socijalnu skrb« u ožujku i travnju
godine provedeno je 5 radionica za stručne radnike centara za socijalnu skrb na temu Razvoj udomiteljstva i posvojenja kao najboljeg oblika zaštite prava i interesa djece i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Razvijati uslugu specijaliziranog udomiteljstva za djecu s teškoćama u razvoju i poticati posvajanje djece s teškoćama u razvoju s naglaskom na senzibilizaciju stručnjaka, javnosti, odnosno potencijalnih udomitelja i posvojitelja o važnosti udomljavanja i posvojenja djece s teškoćama u razvoju – broj provedenih regionalnih radionica i broj stručnjaka koji su u njima sudjelovali – broj specijaliziranih udomitelja – broj djece s teškoćama u razvoju koja su posvojena tijekom kalendarske godine – broj djece s teškoćama u razvoju koja su smještena u udomiteljsku obitelj tijekom kalendarske godine Nositelj: MDOMSP Sunositelj: UNICEF sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U
godini posvojeno je 126 djece od čega 13 djece s teškoćama u razvoju. Ukupan broj djece s pretpostavkama za posvojenje na dan 31.12.
godine je 344 od čega je 153 djece s teškoćama u razvoju. U
godini u udomiteljskim obiteljima bilo je 282 djece s teškoćama u razvoju, s time da je razlog smještaja za 39 djece školovanje po posebnom programu izvan mjesta prebivališta jer se isto ne može osigurati u mjestu prebivališta, dok je 10 djece bilo privremeno smješteno radi provođenja kraćih rehabilitacijskih postupaka.
ŽIVOT U ZAJEDNICI Republika Hrvatska, u svrhu unapređenja socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, posebice onih smještenih u domovima socijalne skrbi, provodi niz mjera s ciljem njihovog uključivanja u život zajednice. U tu svrhu potiče, koordinira, prati i nadzire razvoj usluga te provodi mjere usmjerene deinstitucionalizaciji korisnika i decentralizaciji usluga u zajednici usmjerenih svim korisničkim skupinama sukladno propisima, kao i nacionalnim i međunarodnim dokumentima. Iako je institucionalna skrb još uvijek najčešći oblik izvan obiteljskog zbrinjavanja djece u većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj, daljnji razvoj slijedi smjer deinstitucionalizacije, restrukturiranja institucionalne skrbi, jačanja prevencije i mjera izdvajanja djece iz bioloških obitelji i razvijanja alternativnih oblika zbrinjavanja. Opredijeljenost Republike Hrvatske za proces transformacije i deinstitucionalizacije vidljiva je promjenom zakonske regulative i donošenjem strateških dokumenata. Razvoj adekvatnih službi podrške u zajednici od iznimnog je značaja za uspješno provođenje politike deinstitucionalizacije te je istaknuto kao jedno od značajnih područja socijalnog planiranja na državnoj i lokalnoj razini. Sažetak postignuća u razdoblju od
do
godine –
godine donesen je Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj
–
(2018.), a slijedom navedenog Plana Ministarstvo socijalne politike i mladih je
lipnja
godine donijelo »Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj
– 2016«. Provedbom navedenog Operativnog plana do kraja
godine očekuje se transformacija 32 doma u pružatelje usluga u zajednici u različitim županijama, sukladno potrebama različitih korisničkih skupina, razvoj službi podrške u zajednici vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti te deinstitucionalizacija ukupno 1 043 korisnika koji će ostvariti pravo na život u zajednici, od čega je 653 djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom. – Od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije koji je u RH započeo
godine, a intenzivnije se provodi od
godine, deinstitucionaliziran je ukupno 951 korisnik (stanje na dan
prosinca 2015.). Navedeni korisnici žive uz podršku u 257 stambenih zajednica, odnosno uključeni su u program organiziranog stanovanja, čime je bitno poboljšana kvaliteta njihovog života. Ukupni broj deinstitucionaliziranih osoba od početka provedbe procesa deinstitucionalizacije je veći od navedenog

(951)budući da deinstitucionalizacija pored usluge organiziranog stanovanja tj. regionalizacije obuhvaća i povratak u biološku obitelj te smještaj u udomiteljsku obitelj, a navedeni podaci se prate od

godine. Tijekom
i
godine 175 osoba s invaliditetom se vratilo u biološke obitelji (većinom mlade osobe s invaliditetom nakon završetka školovanja zbog kojeg su bile smještene u ustanovama/centrima za odgoj i obrazovanje), a 30 osoba s invaliditetom je smješteno u udomiteljske obitelji. – U svrhu daljnjeg intenziviranja ovih procesa Republika Hrvatska je osigurala sredstva Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj putem kojih će biti raspoloživo 160.598.235,30 eura. – Putem ustanova socijalne skrbi dostupan je širok raspon usluga usmjerenih poboljšanju kvalitete života obitelji, što uključuje i pružanje savjetodavne i stručne pomoći. Također vrlo su značajni projekti udruga koji pružaju usluge asistencije osobama s invaliditetom za koje se još od
godine osigurava financijska potpora iz Državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću. Ministarstvo socijalne politike i mladih je u svrhu osiguravanja održivosti ovih usluga, u
godini odobrilo, po prvi puta, trogodišnje programe. Broj korisnika se kontinuirano povećavao, te je
godine ova usluga bila osigurana za 78 korisnika, dok je
godine bio uključen 631 korisnik. Kako bi se povećao broj i proširio krug korisnika i na osobe s intelektualnim i mentalnim oštećenjima, u
godini, u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala
– 2013., raspisan je natječaj »Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom« korištenjem sredstava Europskog socijalnog fonda. Kroz navedeni natječaj usluga je osigurana za 509 korisnika kroz projekte 51 udruge. Na dan
ožujka
godine usluga osobne asistencije osigurana je za ukupno 1 153 osoba. –
godine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, je u suradnji s udrugama gluhih i nagluhih osoba započelo s osiguravanjem tumača/prevoditelja na znakovni jezik, a
godine Ministarstvo socijalne politike i mladih proširilo je uslugu asistencije i za slijepe osobe te je osiguravalo financijska sredstva za projekte kojima se osiguravaju usluge videćeg pratitelja za slijepe osobe koje su nesamostalne u kretanju. – Kako bi se povećala uključenost djece s teškoćama u razvoju u redovan odgojno-obrazovni sustav, redovito se izdvajaju sredstva za uslugu asistenta u nastavi. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je
godine, započelo s osiguravanjem usluge asistenta u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju koja pohađaju redovne odgojno-obrazovne programe. Usluga je bila osiguravana putem natječaja za prijavu projekata udruga koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom korištenjem financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću. Broj udruga kao i broj korisnika se kontinuirano povećavao (od jedne udruge i 5 djece uključene
godine do 41 udruge i 147 djece uključene
godini). – S ciljem razvoja i osiguravanja pristupačnosti usluge rane dijagnostike i intervencije za djecu s poremećajima iz autističnog spektra, pokrenuta je inicijativa međuresornog i transdisciplinarnog pristupa u osiguravanju podrške djeci i obiteljima uspostavljanjem jedinstvenog sustava podrške, kako za djecu, tako i za obitelji. U navedenu svrhu je između Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te UNICEF-a u travnju
godine potpisan Sporazum o suradnji pri realizaciji tehničke podrške UNICEF-a za provedbu projekta »Rana dijagnostika i rana intervencija za djecu s poremećajima iz autističnog spektra«. Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom Preporuka je Odbora državi potpisnici da osigura jednaku zaštitu djece s invaliditetom u legislativi, politici i mjerama koje se odnose na djecu i osnaži svoju politiku deinstitucionalizacije djece s invaliditetom. Preporuka je Odbora da država stranka uvede jasnu strategiju za moratorij na nova primanja u ustanove i osnaži svoja nastojanja da se obiteljima osiguraju mjere psihološke i financijske podrške i podrške socijalne službe. Preporuka je Odbora da se u proces deinstitucionalizacije uključe sve ustanove za sve osobe s invaliditetom, kao i obiteljski domovi za odrasle osobe s invaliditetom. Odbor preporuča donošenje pravnog okvira kojim se predviđa pravo na usluge osobnog asistenta u zajednici i pokretanje procesa u kojem lokalna zajednica i mainstream usluge postaju dostupne osobama s invaliditetom. Preporuka je Odbora da država stranka poduzme mjere kojima se osiguravaju usluge rane intervencije svoj djeci s invaliditetom. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od
do
godine – Unaprijeđen sustav rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju. – Nastavljen proces transformacije domova i deinstitucionalizacije korisnika, djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s invaliditetom koji se nalaze na dugotrajnom smještaju. – Nadograđen zakonodavni i institucionalni okvir za pružanje usluga koje doprinose neovisnom življenju. – Proširen opseg i kvaliteta socijalnih usluga u zajednici. Mjera
Unaprijediti sustav probira, rane dijagnostike i rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Izraditi nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s poremećajima iz autističnog spektra – izrađen nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s poremećajima iz autističnog spektra Nositelji: MDOMSP, MZ, MZO Sunositelji: UNICEF, ERF, udruge osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Ne postoji nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s poremećajima iz autističnog spektra.
Uspostaviti 5 regionalnih centara za djecu s poremećajima iz autističnog spektra – uspostavljeno 5 regionalnih centara za djecu s poremećajima iz autističnog spektra Nositelji: MDOMSP, MZ i MZO Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Ne postoje regionalni centri za ranu intervenciju djece s poremećajima iz autističnog spektra.
Izraditi nacionalni okvir za probir i ranu dijagnostiku djece s teškoćama u razvoju – izrađen nacionalni okvir za probir i ranu dijagnostiku djece s teškoćama u razvoju Nositelji: MDOMSP, MZ i MZO Sunositelji: ERF, udruge osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Ne postoji nacionalni okvir za rani probir i ranu dijagnostiku djece s teškoćama u razvoju.
Izraditi Protokol o postupanju za ranu intervenciju – izrađen Protokol o postupanju za ranu intervenciju Nositelji: MDOMSP, MZ i MZO Sunositelji: ERF, udruge osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Ne postoji Protokol o postupanju za ranu intervenciju.
Širiti mrežu pružatelja usluge rane intervencije s ciljem osiguravanja pristupačnosti usluge na cijelom području RH – povećan broj pružatelja usluge – broj pružatelja usluge po županijama Nositelji: MDOMSP, MZ i MZO Sunositelji: ERF, udruge osoba s invaliditetom sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 102, A 788015 Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020 – prioritet 2 i 5, izvor 12, račun 38, u iznosu 60.000,00 kn i izvor 561, račun 38 u iznosu 400.000,00 kn kontinuirano Zaključno s
prosinca
godine uslugu rane intervencije u državnim i nedržavnim domovima socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom i drugim pravnim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju ostvarilo je 365 korisnika (455 pružene usluge). Najbolja pokrivenost ovom uslugom je u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji budući da je na ovom području i najveći broj pružatelja ove usluge. Mjera
Razvijati i širiti mrežu izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom usmjerenih njihovom punom uključivanju u život zajednice te osigurati dostupnost usluga na regionalnoj razini Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Nadograditi zakonodavni i razvijati institucionalni okvir s ciljem razvoja i širenja izvaninstitucionalnih usluga (npr. usluga tumača znakovnog jezika/komunikacijskog posrednika za ostale sustave komunikacije, videćeg pratitelja, osobne asistencije, intervenora i druge usluge) – osiguran kontinuitet i dostupnost usluga djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom – raspoloživost i regionalna pokrivenost uslugama – osiguran udio financijskih sredstava koja se izdvajaju za ove usluge Nositelji: MDOMSP, MZO Sunositelji: ustanove socijalne skrbi, JPLS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, drugi pružatelji socijalnih usluga i znanstvene institucije sredstva su osigurana u DP 2017.
na razdjelu 102, A754019 Odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom, izvor 11, račun 38 u iznosu 13.200.000,00 kn i izvor 41, račun 38 u iznosu 26.870.515,00 kn i sredstva na A788015 Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020 – prioritet 2 i 5, izvor 12, račun 38 u iznosu 4.925.000,00 i izvor 561, račun 38 u iznosu 24.203.359,00 kn kontinuirano Usluge osobne asistencije, tumača znakovnog jezika i videćeg pratitelja osiguravaju se kroz trogodišnje programe za koje sredstva osigurava MDOMSP iz državnog proračuna i dijela prihoda od igara na sreću. Usluga osobne asistencije osigurava se i putem jednogodišnjih projekata u okviru ESF-a. U
godini iz sredstava državnog proračuna osigurana je usluga za 631 korisnika usluge osobnog asistenta, zaposlena su 45 tumača znakovnog jezika i 7 prevoditelja za gluhoslijepe osobe te 16 videćih pratitelja. Iz sredstava ESF-a osigurana je usluga osobne aistencije za 509 korisnika.
Provesti evaluaciju poštujući specifičnosti osiguranih usluga podrške u zajednici te sukladno rezultatima evaluacije redefinirati područja natječaja Fondova Europske unije, sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću i državnog proračuna u svrhu zadovoljavanja potreba korisnika – provedena evaluacija osiguranih usluga uz poštivanje specifičnosti istih – izrađeni novi prioriteti područja natječaja Nositelj: MDOMSP Sunositelji: provoditelji projekata sredstva su osigurana u DP za
godinu na razdjelu 102, A754019 Odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom, izvor 41, račun 32 u iznosu 200.000,00 kn
U
godini ugovoreno je 28 projekata u okviru ESF natječaja »Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – faza 3«. U
godini ugovoren je 51 projekt u okviru ESF natječaja »Širenje usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom«.
Standardizirati uslugu osobne asistencije, asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i uslugu intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe) – standardizirana usluga osobne asistencije, usluga asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i usluga intervenora (specifične asistencije za gluhoslijepe osobe) Nositelj: MDOMSP Sunositelji: MRMS, ZVPRZOSI, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva su osigurana u DP za
godinu na razdjelu 102, aktivnosti A 522019 Koordinacija, praćenje i vrednovanje nacionalne strategije za osobe s invaliditetom, račun 32, u iznosu 15.000,00 kn
Usluga osobne asistencije, usluga asistencije u programu organiziranog stanovanja uz podršku i usluga intervenora nisu standardizirane.
Razvijati programe edukacije za osobne asistente i povećati broj pružatelja usluge edukacije s naglaskom na regionalnu ravnomjernost te razvijati programe edukacije za intervenore i komunikacijske posrednike (odnosno prevoditelje hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelje za gluhoslijepe osobe, obrazovne prevoditelje) – broj razvijenih programa edukacije osobnih asistenata – broj pružatelja usluge – broj razvijenih programa edukacije za intervenore i komunikacijske posrednike (odnosno prevoditelje hrvatskoga znakovnog jezika, prevoditelje za gluhoslijepe osobe, obrazovne prevoditelje) – broj županija u kojima se provodi edukacija Nositelj: MDOMSP Sunositelji: MRMS, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 102, A 788015 Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020 – prioritet 2 i 5, izvor 12, račun 38, u iznosu 15.000,00 kn i izvor 561, račun 38, u iznosu 100.000,00 kn kontinuirano Postoje samo dva pružatelja usluge edukacije za uslugu asistencije za osobe s invaliditetom koji imaju odobreni program od strane MZO-a. Postoji 1 pružatelj usluge edukacije intervenora i komunikacijskih posrednika za gluhoslijepe osobe – Učilište Dodir – ustanova za obrazovanje odraslih.
Uspostaviti sustav podrške programu radnih asistenata i sustav praćenja primjene usluge stručne podrške na radnom mjestu – broj osoba koje su koristile uslugu stručne podrške na radnom mjestu Nositelj: ZVPRZOSI Sunositelji: MRMS, HZMO, HZZ, MDOMSP, centri za profesionalnu rehabilitaciju, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva su osigurana u DP na razdjelu 086, glavi 08635, A875001-Administracija i upravljanje u:
godini na računu 3722 u iznosu 1.000.000,00 kn; u
godini na računu 3722 u iznosu 2.000.000,00 kn; u
godini na računu 3722 u iznosu 2.500.000,00 kn kontinuirano Usluga stručne podrške na radnom mjestu je standardizirana
godine ali se još ne provodi. Mjera
Provedba procesa deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Uključiti sve pružatelje usluge smještaja za osobe s invaliditetom u proces transformacije i deinsitucionalizacije – izrađen Operativni plan za razdoblje od
do
godine Nositelj: MDOMSP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Sukladno Operativnom planu za razdoblje
–
u proces je intenzivno uključeno 18 državnih domova za osobe s invaliditetom.
Izraditi pojedinačne planove svih domova predviđenih za transformaciju i deinstitucionalizaciju – izrađeni pojedinačni planovi domova Nositelj: MDOMSP Sunositelji: domovi predviđeni za transformaciju i deinstitucionalizaciju sredstva su osigurana u DP za 2017 i za
godinu osigurana na razdjelu 102, T788013, Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite – MSPM – deinstitucionalizacija, račun 32 u iznosu od 1.000.000,00 kn kontinuirano Do kraja
godine u završnoj fazi izrade bila su 4 pojedinačna plana transformacije i deinstitucionalizacije.
Uspostaviti informatičku infrastrukturu u svrhu prikupljanja relevantnih statističkih podataka o provođenju procesa deinstitucionalizacije (aplikacija za domove socijalne skrbi) – izrađeni instrumenti za praćenje i izvještavanje o provedbi procesa – osigurana oprema – osigurana informatička infrastruktura (aplikacija) Nositelj: MDOMSP Sunositelji: ustanove socijalne skrbi i ostali pružatelji socijalnih usluga sredstva su u DP za
godinu osigurana na razdjelu 102, T788013, Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite – MSPM – deinstitucionalizacija, račun 32, u iznosu 200.000,00 kn
Nedostatnost instrumenata za praćenje procesa. Osigurana informatička infrastruktura nije prilagođena i usklađena s potrebama procesa.
Organizirati kampanju u svrhu promidžbe novih usluga u zajednici – provedena kampanja u svrhu promidžbe novih usluga u zajednici Nositelj: MDOMSP Sunositelji: ustanove socijalne skrbi i ostali pružatelji socijalnih usluga sredstva su u DP
–
osigurana na razdjelu 102, A799010, Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014 – 2020 – prioritet 2 i 5 izvor 12, račun 36 u iznosu 20.000,00 kn
–
godine Ministarstvo socijalne politike i mladih, je organiziralo kampanju »Podržimo prava ljudi s intelektualnim i mentalnim teškoćama na život u zajednici« s ciljem promicanja osnovnog ljudskog prava osoba s invaliditetom na život u zajednici. U tu su svrhu izrađeni promotivni spotovi o procesu deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama te su isti prikazivani na nacionalnoj televiziji u razdoblju od
veljače do
ožujka
Izraditi plan usklađivanja aktivnosti i financijskih sredstava iz državnog proračuna i EU fondova s prioritetima deinstitucionalizacije i transformacije ustanova – izrađen plan usklađivanja aktivnosti i financijskih sredstava iz državnog proračuna i EU fondova s prioritetima deinstitucionalizacije i transformacije ustanova Nositelj: MDOMSP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Za programsko razdoblje 2014.-
u ESF-u u svrhu deinstitucionalizacije korisnika i transformacije domova osigurano je ukupno 94.127.647,06 EUR (u svrhu podrške procesu deinstitucionalizacije za osobe s invaliditetom, u svrhu širenja mreže usluga u zajednici i razvoj usluga osobne asistencije za osobe s invaliditetom). Za programsko razdoblje
–
u EFRR-u u svrhu deinstitucionalizacije korisnika i transformacije domova osigurana su sredstva u iznosu od 66.470.588,24 eura. Sredstva će se moći koristiti za adaptaciju i opremanje infrastrukturnih kapaciteta za pružanje izvaninstitucijskih usluga.
Izraditi analizu županijskih socijalnih planova u svrhu osiguravanja vertikalne i horizontalne koordinacije u planiranju mreže socijalnih usluga za domove socijalne skrbi kao potencijalne pružatelje potrebnih usluga – izrađena analiza županijskih socijalnih planova te osigurana vertikalna i horizontalna koordinacija u planiranju mreže socijalnih usluga za domove socijalne skrbi kao potencijalne pružatelje potrebnih usluga Nositelj: MDOMSP Sunositelji: JLP(R)S sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Mreža socijalnih usluga nije u potpunosti usklađena sa županijskim socijalnim planovima.
Izraditi analizu dostupnosti i kvalitete alternativnih oblika smještaja za osobe s invaliditetom – izrađena analiza dostupnosti i kvalitete alternativnih oblika smještaja za osobe s invaliditetom Nositelj: MDOMSP sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
–
U srpnju
godine Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo analizu udomiteljstva za djecu u RH. S ciljem praćenja i evaluacije procesa deinstitucionalizacije provodi se znanstveno istraživanje pod nazivom »Neke determinante učinkovitosti procesa deinstitucionalizacije osoba s intelektualnim teškoćama« koje je povezano s provođenjem projekta »Transformacija i deinstitucionalizacija CZR Stančić i CZR Zagreb«. Mjera
Razviti uslugu organiziranog stanovanja za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Poticati uspostavljanje stambenih zajednica za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja putem definiranja prioriteta za raspisivanje natječaja te putem socijalnog ugovaranja – broj uspostavljenih stambenih zajednica za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja – broj korisnika usluge organiziranog stanovanja Nositelj: MDOMSP Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 102, A 754019 Odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom, izvor 41, račun 38 u iznosu 200.000,00 kn kontinuirano Ne postoji usluga organiziranog stanovanja za osobe s najtežom vrstom i stupnjem tjelesnog oštećenja.
ODGOJ I OBRAZOVANJE Obrazovanje kao cjeloživotni proces stjecanja znanja i vještina, odnosno razvoja sposobnosti, važan je aspekt života svakog pojedinca. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima te je unutar obrazovnog sustava osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost. Obrazovni sustav utemeljen je na znanstvenim spoznajama te osigurava poštivanje ljudskih prava i prava djece kao i pravo svakog pojedinca na inkluzivno obrazovanje. Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva uvažavanje različitosti svakog pojedinca te prilagodbu obrazovnog sustava i školskih ustanova potrebama, mogućnostima, sposobnostima i interesima svojih korisnika, a kako bi osobnost svakog pojedinca došla do punog izražaja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nadležno ministarstvo za obrazovanje kontinuirano unapređuje provedbu inkluzivnog obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava. Sažetak postignuća u razdoblju od
do
godine – Kako bi se povećala uključenost djece s teškoćama u razvoju u redovan odgojno-obrazovni sustav, redovito se izdvajaju sredstva za uslugu asistenta u nastavi. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je
godine, započelo s osiguravanjem usluge asistenta u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju koja pohađaju redovne odgojno-obrazovne programe. Usluga je bila osiguravana putem natječaja za prijavu projekata udruga koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom korištenjem financijskih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću. Broj udruga kao i broj korisnika se kontinuirano povećavao (od jedne udruge i 5 djece uključene
godine do 41 udruge i 147 djece uključene
godini). – U školskoj godini 2013./
osiguravanje asistenta u nastavi preuzelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U 2015./
školskoj godini iz sredstava od igara na sreću osiguran je rad 247 pomoćnika u nastavi za 247 učenika s teškoćama u razvoju dok je sredstvima Europskog socijalnog fonda osiguran rad 2 056 pomoćnika u nastavi za 2 464 učenika s teškoćama u razvoju. – U cilju ostvarenja načela »škola za sve« odgojno-obrazovni sustav se kontinuirano prilagođava kako bi bio dostupan svima. Novi pravilnici koji se odnose na pomoć djeci s teškoćama u razvoju uređuju: djelovanje mobilne službe za savjetodavni rad pri posebnim centrima za odgoj i obrazovanje; obveze na lokalnoj razini koje uključuju materijalne i profesionalne potpore te programe rada za učenike s teškoćama u razvoju. U tijeku je izrada Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji definiraju primjerene programe i oblike odgoja i obrazovanja te oblike potpore učenicima s teškoćama. Donošenje navedenih podzakonskih akata omogućit će ravnomjernu pokrivenost na području cijele RH inkluzivnim obrazovanjem djece s teškoćama u razvoju. – Do sada je u Republici Hrvatskoj od 2 119 osnovnoškolskih objekata, 7% objekata u potpunosti prilagođeno, a 26% objekata je djelomično prilagođeno. Prilagođeni ulaz u školsku zgradu ima 40% osnovnoškolskih objekata. Kako bi se učenicima omogućilo neometano kretanje između katova, 10% objekata na kat ima dizalo ili platformu. Pristup bez prepreka ima 55% školskih sportskih dvorana. U skladu s potrebama, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta provodilo je projekt »Mreža škola bez arhitektonskih barijera«, s ciljem prostornog prilagođavanja škola u svakoj županiji radi ravnomjerne dostupnosti školovanja učenicima s većim motoričkim teškoćama. Na interaktivnoj satelitskoj karti Hrvatske postavljena je e-Mapa odgojno-obrazovnih ustanova u RH koja sadrži detaljne podatke za više od 2 700 odgojno-obrazovnih ustanova. – Sukladno odredbama točke XVI. Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole za školsku godinu 2014./
(Narodne novine, br. 54/14), učenici s teškoćama u razvoju mogli su ostvariti pravo na izravan upis u srednju školu, uz predočenje odgovarajuće dokumentacije. U
godini donesen je Pravilnik o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole temeljem kojeg se učenici s teškoćama u razvoju rangiraju na zasebnim ljestvicama poretka, a temeljem ostvarenog ukupnog broja bodova utvrđenog tijekom postupka vrednovanja, u programima obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. –
godine je donesena Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, u sklopu koje se nalaze i mjere sustavne podrške osobama s invaliditetom, čija provedba će dovesti do veće dostupnosti i prilagođenosti odgojno-obrazovnih programa osobama s invaliditetom. – U
godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 152/14) kojim su dodatno uređene odredbe vezane uz Mrežu školskih ustanova i djecu s teškoćama, a dodan je i članak 65.a i izmijenjen članak
koji definiraju prava učenika u riziku i učenika s problemima u ponašanju na odgojno-obrazovnu podršku i stručni tretman te pravo učenika s teškoćama u razvoju na podršku pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika. – Pravilnikom o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava (Narodne novine, br. 67/14) propisuje se postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, odnosno učenika zbog upisa u prvi razred osnovne škole, prijevremenog upisa, odgode ili privremenog oslobađanja od upisa u prvi razred osnovne škole, privremenog oslobađanja od već započetog školovanja i zbog utvrđivanja primjerenog programa školovanja. Za učenike s teškoćama u razvoju, Stručno povjerenstvo ureda državne uprave u županiji nadležnog za odgoj i obrazovanje, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba provodi postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika te predlaže primjeren program obrazovanja, a ured državne uprave nadležan za poslove obrazovanja, odnosno Gradski ured Grada Zagreba donosi rješenje o primjerenom programu obrazovanja na temelju kojeg se izrađuju i provode primjereni programi s učenicima s teškoćama u razvoju. – Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (Narodne novine, br. 24/15) osigurano je pravo učenika s teškoćama u razvoju na primjerene programe i oblike podrške te pedagoško-didaktičku prilagodbu potrebama učenika. – U školskoj godini 2013./
uspostavljen je novi inovativni informacijski sustav prijava i upisa učenika u srednje škole koji omogućava ministarstvu nadležnom za obrazovanje bolju kontrolu upisnoga procesa i nadzor provođenja te dostupnost točnih podataka u svakoj fazi postupka, a učenicima s teškoćama olakšava postupak prijave i odabira srednjoškolskih programa te postupak upisa u željenu srednju školu. Od školske godine 2014./
uspostavljena je suradnja s Uredima državne uprave koji koordiniraju upis u prvi razred srednje škole za učenike s teškoćama u razvoju. – Od početka provođenja državne mature
godine, omogućena je prilagodba ispitne tehnologije uvažavajući individualne potrebe svakog pojedinog učenika. – Tijekom
godine, izrađen je Nacrt prijedloga pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima koji utvrđuje način uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te uvjete koje moraju ispunjavati. Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom Preporuka je Odbora da država stranka poduzme neposredne korake kojima će osigurati da sve osobe s invaliditetom imaju pristup inkluzivnom osnovnoškolskom, srednjoškolskom i tercijarnom obrazovanju te da se za njih unutar redovnog obrazovanja osigura razumna prilagodba
Nadalje preporuča usvajanje načela da je isključujuće i odvojeno obrazovanje diskriminirajuće. Preporuča da se za učitelje/nastavnike i ostale stručnjake osigura edukacija o inkluzivnom obrazovanju te da svi objekti srednjoškolskog obrazovanja budu pristupačni osobama s nvaliditetom. Ciljevi i očekivani ishodi od
do
– Osigurani uvjeti (programski, profesionalni, prostorni i sl.) inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju. – Ustrojeni centri potpore i stručni (mobilni) timovi. – Uključenost većeg broja djece s teškoćama u razvoju u redoviti sustav predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog te visokoškolskog odgoja i obrazovanja u sredini u kojoj dijete/mlada osoba živi. 3 Sukladno članku
Konvencije o pravima osoba s invaliditetom »razumna prilagodba« znači potrebnu i prikladnu preinaku i podešavanja, koja ne predstavljaju nesrazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se takvo što u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno kako bi se osobama s invaliditetom osiguralo uživanje ili korištenje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda na ravnopravnoj osnovi s drugima. Mjera
Osigurati inkluzivno obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Povećati broj djece s teškoćama u razvoju upisanih u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove u mjestu ili najbližem mjestu njihovog stanovanja – broj djece s teškoćama u razvoju upisanih u predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Nositelj: MZO Sunositelji: predškolske ustanove, osnovne i srednje škole u RH za provedbu aktivnosti nisu potrebna sredstva u državnom proračunu kontinuirano U 2015./
školskoj godini upisano je: – u predškolske programe 6 280 djece s teškoćama, – u osnovnoškolske programe 18 492 učenika s teškoćama u razvoju, – u srednjoškolske programe 1 575 učenika s teškoćama u razvoju u pomoćne i TES programe, a preko 6 000 učenika s teškoćama u razvoju svladava redovite programe uz individualizirane postupke ili prilagođene programe.
Profesionalni razvoj učitelja/nastavnika/stručnih suradnika za inkluzivno obrazovanje – broj učitelja/nastavnika/ stručnih suradnika koji su sudjelovali u stručnom usavršavanju za inkluzivno obrazovanje Nositelji: AZOO, ASOO Sunositelji: osnovne i srednje škole u RH sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 086, A689016 Profesionalno usmjeravanje, informiranje i održavanje postojeće zaposlenost, račun 37 u iznosu 252.000,00 kn kontinuirano U 2015./
školskoj godini u stručnom usavršavanju za inkluzivno obrazovanje sudjelovalo je 4 190 učitelja/nastavnika/ stručnih suradnika na 87 održanih skupova u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Mjera
Povećati dostupnost srednjeg obrazovanja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Osigurati odgovarajuće prilagodbe ispitne tehnologije učenicima s teškoćama i ostalim pristupnicima s invaliditetom na ispitima državne mature – broj učenika s teškoćama i pristupnika s invaliditetom koji su položili ispit državne mature uz prilagodbu ispitne tehnologije Nositelj: NCVVO Sunositelji: MZO, srednje škole u RH sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 080, A814001 Državna matura, račun 32, u iznosu od 816.510,00 kn u
godini, 898.161,00 kn u
godini i 987.977,00 kn u
godini kontinuirano 567 učenika je položilo ispite državne mature uz prilagodbu ispitne tehnologije: 471 učenik u ljetnom roku, a 96 u jesenskom roku.
Revidirati nastavne planove i programe/kurikulume predviđene za učenike s teškoćama – broj revidiranih nastavnih planova i programa/kurikuluma Nositelj: MZO Sunositelji: ASOO, AZOO i UOSI sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Učenici s teškoćama u razvoju upisani su u 34 TES programa i 49 posebna programa za pomoćna zanimanja.
Osigurati profesionalno usmjeravanje učenika s teškoćama – broj učenika s teškoćama uključenih u postupke profesionalnog usmjeravanja Nositelj: HZZ Snositelji: MZO, osnovne i srednje škole sredstva su osigurana u DP na razdjelu 086 A689016, Profesionalno usmjeravanje, informiranje i održavanje postojeće zaposlenosti u
godini na računu HZZ-AAu iznosu od 252.000,00 kn. kontinuirano Za upis u školsku godinu 2016./2017., regionalni/područni uredi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje izdali su ukupno 4.958 stručnih mišljenja. Izdanim mišljenjima obuhvaćeno je 10,54% ukupne populacije učenika osmih razreda. Od navedenog broja, 3.342 mišljenja (67%) izdana su učenicima s teškoćama u razvoju, a 1.616 mišljenja (33%) učenicima sa zdravstvenim teškoćama. Mjera
Osigurati infrastrukturnu potporu učenicima s teškoćama u razvoju Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Izraditi kriterije za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta ustanove za rad kao centra potpore – izrađeni kriteriji za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta ustanove za rad kao centra potpore Nositelj: MZO Sunositelji: MDOMSP, MZ, AZOO, ASOO, osnivači škola i ustanova u RH za provedbu aktivnosti nisu potrebna sredstva u državnom proračunu
Trenutno ne postoje kriteriji za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta ustanove za rad kao centra potpore.
Uspostaviti mrežu odgojno-obrazovnih institucija na regionalnoj razini (centri potpore) s ciljem pružanja stručne potpore djelatnika centra djelatnicima redovitih školskih ustanova – broj ustrojenih centara potpore – formirana mreža centara potpore Nositelj: MZO Sunositelji: MDOMSP, MZ, AZOO, ASOO, osnivači škola i ustanova u RH za provedbu aktivnosti nisu potrebna sredstva u državnom proračunu
–
Trenutno nisu ustrojeni centri potpore.
Osnovati stručne (mobilne) timove pri centrima potpore – broj osnovanih stručnih (mobilnih) timova Nositelj: MZO Sunositelji: centri potpore – školske ustanove u RH sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 080, A579003 Odgoj i naobrazba učenika s teškoćama u razvoju, račun 32, u iznosu 130.000,00 kn
–
MZO nema oformljene stručne timove budući da centri potpore nisu uspostavljeni, AZOO ima 7 oformljenih mobilnih stručnih timova. Mjera
Uspostaviti jedinstveni sustav osiguravanja neposredne potpore pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Donijeti Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i komunikacijskim posrednicima – donesen Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i komunikacijskim posrednicima Nositelj: MZO sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i komunikacijskim posrednicima nije donesen.
Osigurati pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju i stručnih komunikacijskih posrednika gluhim, nagluhim i gluhoslijepim učenicima na temelju prethodno utvrđenih potreba – broj osiguranih pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju i stručnih komunikacijskih posrednika gluhim, nagluhim i gluhoslijepim učenicima Nositelj: MZO Sunositelji: JLP(R)S – osnivači osnovnih i srednjih škola u RH sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 080, K818050 OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.2020., izvor 561, račun 36, u iznosu 80.000.000,00 kn u 2017., 64.000.000,00 kn u
i 54.000.000,00 kn u
godini, na K818050, izvor 12, račun 36, u iznosu od 13.000.000,00 kn u 2017., 11.400.000,00 kn u
i 9.600.000,00 kn u
godini te na A578041 Pomoćnici u nastavi djeci s teškoćama u razvoju, račun 38, u iznosu od 11.638.276,00 kn za 2017.,
i
godinu kontinuirano Broj osiguranih pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u 2015./
školskoj godini: – sredstvima od igara na sreću osiguran je rad 247 pomoćnika u nastavi za 247 učenika s teškoćama u razvoju, – sredstvima Europskog socijalnog fonda osiguran je rad 2.056 pomoćnika u nastavi za 2.464 učenika s teškoćama u razvoju. Mjera
Osigurati udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u jeziku, pismu i mediju) Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Izraditi tiskane i elektroničke udžbenike, priručnike i radne bilježnice na Braillovom pismu i uvećanom crnom tisku za učenike i studente s oštećenjem vida (slijepe i slabovidne) te prilagođene udžbenike, priručnike i radne bilježnice za učenike s teškoćama u razvoju – broj izrađenih tiskanih i elektroničkih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica na Braillovom pismu i uvećanom crnom tisku za učenike i studente s oštećenjem vida (slijepe i slabovidne) – broj prilagođenih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica za učenike s teškoćama u razvoju Nositelj: MZO Sunositelji: udruge registrirane za nakladništvo, nakladničke kuće sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 080, A733051 Program izrade udžbenika za slijepe i slabovidne učenike i studente, račun 38, u iznosu 1.745.741,00 kn kontinuirano U školskoj/akademskoj godini 2015./
odobreno je 10 projekata udruga za financiranje izrade udžbenika za potrebe slijepih i slabovidnih učenika i studenata s invaliditetom. Mjera
Poticati projekte organizacija civilnog društva s ciljem pružanja izvaninstitucionalnih oblika potpore učenicima s teškoćama u razvoju u odgoju i obrazovanju Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Osiguravati bespovratna sredstva organizacijama civilnog društva za provedbu projekata s ciljem pružanja potpore učenicima s teškoćama u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja – broj udruga kojima su osigurana bespovratna sredstva za provedbu projekata s ciljem pružanja potpore učenicima s teškoćama u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja Nositelj: MZO Sunositelji: OCD, odgojno-obrazovne ustanove u RH, JLP(R)S sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 080, A577130 Poticaji udrugama za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje, račun 38, u iznosu 6.108.519,00 kn
–
U školskoj/akademskoj godini 2015./
odobren 121 projekt organizacija civilnog društva za provedbu programa s ciljem pružanja izvaninstitucionalnih oblika potpore učenicima u odgoju i obrazovanju. Mjera
Povećati dostupnost visokog obrazovanja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja studenata s invaliditetom – visina sredstava iz programskog ugovora sa javnim visokim učilištima koja se koristi za osiguravanje pristupa studentima s invaliditetom Nositelj: MZO sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 080, A622122, Programsko financiranje javnih visokih učilišta, račun 37, u iznosu 2.500.000,00 kn kontinuirano Do potpisivanja programskih ugovora nije bilo obveze visokih učilišta da određena sredstva koriste za osiguravanje pristupa studenata s invaliditetom.
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA Republika Hrvatska poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi osobama s invaliditetom osigurala pristup zdravstvenim uslugama i uslugama rehabilitacije vezanim uz zdravstvenu zaštitu, vodeći računa o njihovom spolu, a posebno: – pruža osobama s invaliditetom isti opseg, kvalitetu i standard besplatnih i dostupnih zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga koje pruža ostalim građanima, uključujući usluge vezane za spolno i reprodukcijsko zdravlje te zdravstvene programe kojima je obuhvaćeno cijelo stanovništvo – nastoji pružiti zdravstvene i rehabilitacijske usluge koje su posebno usmjerene potrebama osoba s invaliditetom upravo zbog njihova invaliditeta, uključujući, prevenciju invalidnosti, ranu identifikaciju i intervenciju te, kad je to potrebno i usluge namijenjene sprječavanju pogoršanja invaliditeta i najvećega mogućeg ograničavanja njegovih posljedica, uključujući usluge usmjerene na djecu i starije osobe i nastoji osigurati da se te zdravstvene usluge nalaze što je moguće bliže zajednicama u kojima ljudi žive, uključujući ruralna područja – traži od zdravstvenih radnika da osobama s invaliditetom pružaju zaštitu iste kvalitete koja se pruža drugima, uključujući i onu na temelju slobodnog informiranog pristanka, među ostalim podižući svijest o ljudskim pravima, dostojanstvu, nezavisnosti i potrebama osoba s invaliditetom kroz izobrazbu i promicanje etičkih standarda na svim područjima pružanja zdravstvene zaštite – zabranjuje diskriminaciju osoba s invaliditetom u osiguravanju zdravstvenog osiguranja i životnog osiguranja, kada je takvo osiguranje dopušteno zdravstvenim zakonodavstvom te to osiguranje pruža pod poštenim i razumnim uvjetima – sprječava svako uskraćivanje zdravstvene zaštite ili zdravstvenih usluga temeljem invaliditeta. Provedbom mjera zdravstvene zaštite osigurano je ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja osobama s invaliditetom (pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, bolničku zdravstvenu zaštitu, pravo na korištenje lijekova, pravo na dentalno-protetsku pomoć i dentalno-protetske nadomjeske, pravo na ortopedska i druga pomagala i pravo na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu). Ministarstvo zdravstva kontinuirano prati aktivnosti iz područja zdravstvene zaštite i surađuje s djelatnicima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i stručnjacima Hrvatskog liječničkog zbora i udrugama koje se bave osobama s invaliditetom. Sažetak postignuća u razdoblju od
do
godine – Preventivni programi provode se u kontinuitetu u cilju promicanja zdravlja i sprječavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja. Poticanjem preventive, uvođenjem dodatno bonificiranih preventivnih programa (u prosjeku 81% doktora u sve četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu PZZ) ponudilo je preventivne programe) i uvođenjem preventivnih panela, broj preventivnih pregleda u
godini povećao se za 40% u odnosu na
godinu. Također, uvođenjem i dodatnim poticanjem praćenja kroničnih bolesnika u djelatnosti opće/obiteljske medicine kroz uspostavljene panele za trajno praćenje kroničnih bolesnika (dijabetesa, hipertenzije, astme i KOPB-a), strukturirano praćenje kroničnih bolesnika udvostručeno je u odnosu na
godinu. Uvedeni paneli ujedno su alat za sekundarnu prevenciju i sprječavanje komplikacija navedenih bolesti. – Tijekom
godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je pratio 32 pokazatelja rada bolnica, od čega je 11 pokazatelja uspješnosti, a 21 pokazatelj kvalitete koji su dostupni bolničkim zdravstvenim ustanovama putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: CEZIH). U studenome
godine prvi puta javno su objavljeni podaci za pet pokazatelja: dva pokazatelja uspješnosti te tri pokazatelja kvalitete. Navedeni pokazatelji omogućit će usporedbu zdravstvenih ustanova iste kategorije, praćenje promjena ustanove kroz određeno vrijeme, a cilj je poticati međusobnu pozitivnu konkurenciju u postizanju kvalitete. – Izrađene su smjernice za »Praćenje djece s neurorizicima« kao pripreme za praćenje zdravlja novorođene djece koja trebaju posebnu pažnju i medicinske intervencije u najranijoj dobi. Za potrebe pripreme daljnjih aktivnosti u suradnji s PBZ Card d.o.o. u okviru projekta »Činim dobro svaki dan« osigurana su sredstva u visini od 1.181.978,98 kuna čime se osigurala odgovarajuća oprema u 16 zdravstvenih ustanova i ujednačila kvaliteta zdravstvenih usluga za novorođenu djecu. – Kontinuirano se provode Nacionalni preventivni programi za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i raka debelog crijeva i dr. – U okviru prava na ortopedska i druga pomagala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vodi brigu o svojim osiguranim osobama, pa tako i osiguranim osobama s invaliditetom na način da kontinuirano prati potrebe za uvrštenjem novih pomagala u Popis pomagala, odnosno potrebe za izmjenom smjernica za ostvarivanje prava na pomagala, surađujući sa svim nadležnim institucijama, ali i brojnim udrugama te medicinskim stručnjacima. Osigurane osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na sav potrebni medicinski materijal s Popisa pomagala u dostatnim količinama. U
godini uvedeni su brojni noviteti za osobe s invaliditetom. Osiguranim osobama s paraplegijom omogućena je opskrba antidekubitalnim madracima što omogućuje prevenciju dekubitalnih rana za više tisuća osiguranih osoba. Također, u
godini postupkom javne nabave omogućena je ugradnja 103 inzulinske pumpe, koje su prvenstveno namijenjene osobama do
godine života, međutim 41 pumpa namijenjena je i osobama iznad
godine života s nezadovoljavajućom regulacijom šećerne bolesti. Važno je napomenuti da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osigurava svim osobama kojima su ugrađene inzulinske pumpe opskrbu potrošnim materijalom za iste u potpunosti na trošak obveznog osiguranja. Za djecu s teškim deformacijama koštano zglobnog sustava omogućeno je ostvarivanje prava na inovativna invalidska kolica: »Modularna dječja invalidska kolica za prilagodbu i pozicioniranje«, koja među specijalnim mogućnostima prilagodbe i pozicioniranja imaju svojstvo prilagodbe rastu djeteta. Osiguranim osobama s teškim oblicima respiratorne insuficijencije, kojima je potrebna terapija kisikom i koje su opskrbljene koncentratorima kisika, omogućeno je i punjenje boca medicinskim kisikom za potrebe rezervne opskrbe kisikom. Osim navedenoga, u Popis su uvrštene i inovativne praškaste instant obloge namijenjene skrbi za kronične rane. Tijekom cijele
godine u Popis pomagala dostupnih osobama s invaliditetom uvrštavana su brojna pomagala nove generacije, čime se podiže stupanj kvalitete pomagala u Popisu. Među takvim pomagalima može se izdvojiti sustave za brzo očitavanje šećera u krvi usklađene s najnovijim svjetskim standardima, injektore za davanje inzulina prvenstveno namijenjene djeci prilagođene davanju niskih doza inzulina, pelene za inkontinenciju koje omogućuju bolju prozračenost kože te naprednije oblike obloga za rane i dr. – U
godini, kao novina, uspostavljena je mogućnost provođenja kolegijalnog savjetovanja (tzv. »peer-grupe«) između najmanje tri nositelja tima (poželjno pet do šest) koji se sastaju jednom mjesečno, deset puta godišnje, dijeleći iskustva na temelju slučajeva iz svoje prakse s ciljem edukacije i poboljšanja procesa rada. Udruživanje u »peer-grupe« novi je pokazatelj kvalitete rada u četiri djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. – Također, izrađen je i Informacijski sustav za liječnike (HZZO ISL+), najveća hrvatska zatvorena društvena mreža namijenjena ugovornim doktorima putem koje izmjenjuju znanja, iskustva, stručne materijale, te obavijesti o raznim stručnim događanjima. U narednom razdoblju potrebno je edukacije usmjeriti prema rukovodećim tijelima u zdravstvenim ustanovama. Potrebno je osigurati dodatne informacije o posebnostima na području komunikacije s osobama s invaliditetom i pravima osoba s invaliditetom prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. – Zdravstvene ustanove kontinuirano, sukladno potrebama i mogućnostima investiraju sredstva radi uklanjanja građevinskih prepreka, za osiguravanje informacijske podrške te za nabavu medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unaprjeđenja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom. U proteklom razdoblju (od
do
godine) izdvojeno je sveukupno 357.977.916,05 kn za predmetne potrebe. – Ministarstvo branitelja temeljem prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 174/04, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 33/13, 148/13 i 92/14) skrbilo je o zdravlju hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (HRVI) te nastoji, sukladno s ciljevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, ostvariti najviše ostvarive standarde tjelesnog i mentalnog zdravlja koje će odgovarati potrebama u odnosu na sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata i specifične potrebe koje isto zahtjeva. – Kao odgovor na povećane potrebe narušenog zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata i njihovu specifičnost, Ministarstvo branitelja je osmislio i provodilo niz aktivnosti, npr. osiguravanje ortopedskih pomagala koja odgovaraju oštećenjima najteže stradalih – HRVI 100% I. skupine, kao i omogućavanje medicinske rehabilitacije koja odgovara potrebama HRVI iz Domovinskog rata, s ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja, ublažavanja posljedica i sprječavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma te podizanja cjelokupne neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima. – S ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja HRVI I. skupine, ublažavanja posljedica i sprječavanja pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma, a temeljem Sporazuma o suradnji u programu liječenja HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori, sklopljenog
godine između Ministarstva obrane, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, omogućeno je liječenje u hiperbaričnoj komori. Liječenje se provodi u Vojnom zdravstvenom središtu u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu. U svrhu osiguranja smještaja za vrijeme liječenja uređena su i prilagođena tri apartmana za HRVI i pratnju u Hotelu »Zagreb« u Splitu. Ministarstvo branitelja je na liječenje u hiperbaričnu komoru upućivalo i HRVI s nižim postotkom oštećenja organizma (temeljem liječničke procjene o ispunjavanju medicinskih indikacija za liječenje u hiperbaričnoj komori). – Program za poboljšanje kvalitete življenja u obiteljima poginulih hrvatskih branitelja, HRVI i hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a provodi se s ciljem prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata odnosno, prevencije i primjerenog odgovora na potrebe zdravstvenog stanja, između ostalih i HRVI iz Domovinskog rata. Sistematski pregledi se u sklopu Programa provode od
godine, a obuhvaćali su, između ostalih i HRVI koji su status ostvarili temeljem zatočenja u neprijateljskom logoru. Pregledi se za svakog pojedinog korisnika razlikuju obzirom na spol, dob i medicinske indikacije. Ministarstvo je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu sklopilo sporazum o provođenju znanstveno-istraživačkog dijela programa za poboljšanje kvalitete življenja korisnika o kojima Ministarstvo skrbi s ciljem izrade komparativne studije njihovog zdravstvenog stanja. Medicinska dokumentacija dobivena sistematskim pregledima poslana je na obradu u Centar za razvoj informacijskog sustava za krizna stanja Medicinskog fakulteta u Zagrebu radi izrade navedene studije. Medicinska dokumentacija prikupljena sistematskim liječničkim pregledima koristit će se za rad na znanstveno-istraživačkom projektu »Praćenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji«. – U svrhu osiguranja veće dostupnosti zdravstvenih ustanova HRVI iz Domovinskog rata, Ministarstvo branitelja je omogućilo korištenje smještaja u kući u Zaprešiću, bez naknade HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine oštećenja organizma, za vrijeme liječenja u Zagrebu. Kuća je u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom. Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom (a) donošenje hitnih izmjena i dopuna Zakona kojima se bezuvjetno zabranjuje sterilizacija dječaka i djevojčica s invaliditetom te odraslih osoba s invaliditetom ako ne postoji njihov osobni, potpuno informirani i slobodni pristanak (b) osobe s invaliditetom trebaju dobiti podršku u donošenju informiranih izbora i odluka u odnosu na medicinske postupke i intervencije, i (c) zdravstveni djelatnici trebaju biti educirani u pristupačnim i alternativnim tehnikama komunikacije kako bi mogli komunicirati s osobama koje imaju intelektualna, mentalna i osjetilna oštećenja. Preporuka je Odbora poduzimanje daljnjih napora na tome da se osigura da osobe s invaliditetom koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje imaju pristup zdravstvenim ustanovama. Odbor nadalje preporuča da pristup redovnim zdravstvenim uslugama te uslugama vezanim za spolno i reproduktivno zdravlje bude pristupačan osobama s invaliditetom, posebno u ruralnim područjima. Također preporuča da zdravstveni djelatnici u redovnoj zdravstvenoj službi budu hitno educirani o adekvatnom načinu pružanja usluga osobama s invaliditetom i poštivanju prava predviđenih Konvencijom. Ciljevi i očekivani ishodi od
do
– Osigurane usluge zdravstvene zaštite koje se odnose na dijagnosticiranje i intervenciju u ranim stadijima bolesti i poremećaja radi sprječavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja, uključujući invaliditet kod djece i starijih osoba. – Provedeno usklađivanje Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala kako bi osobama s invaliditetom bila osigurana dostupnost kvalitetnim ortopedskim i drugim pomagalima pristupačnih cijena. – Kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika nakon formalnog obrazovanja je obvezna i provodi se putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora, u kontinuitetu. Edukativni zdravstveni programi provode se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom. – Poduzete odgovarajuće mjere uklanjanja prepreka i barijera, osiguravanje informacijske podrške i nabava medicinske opreme za potrebe osoba s invaliditetom radi osiguravanja pristupačnosti i unaprjeđivanja zdravstvene zaštite populacije osoba s invaliditetom. – Osiguran nastavak provođenja zdravstvene skrbi koja će svojim aktivnostima odgovarati potrebama zdravstvenog stanja HRVI iz Domovinskog rata, pružiti prevenciju od još težih oštećenja te biti u mogućnosti pravovremeno odgovoriti na potrebe i sve teže narušeno zdravstveno stanje HRVI iz Domovinskog rata. Mjera
Osigurati kvalitetniju zdravstvenu zaštitu djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Unaprijediti aktivnosti u okviru sadržaja Plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje su usmjerene na prevenciju invaliditeta – unaprijeđene aktivnosti u okviru sadržaja Plana i programa mjera zdravstvene zaštite Nositelj: MZ Sunositelji: HZZO, HZJZ, nadležne strukovne komore i stručna društva HLZ-a sredstva u okviru redovne djelatnosti
–
Podaci HZJZ-a iz Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj http://www.hzjz.hr/sluzba-za-javno-zdravstvo/izvjesce-o-osobama-s-invaliditetom-u-hrvatskoj/ i Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa http://www.hzjz.hr/publikacije/statisticki-ljetopis/
Ujednačiti kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite povećanjem broja specijalista opće/obiteljske medicine – povećanje broja specijalista opće/obiteljske medicine u odnosu na doktore medicine bez specijalizacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Nositelj: MZ Sunositelj: HZZO, zdravstvene ustanove sredstva u okviru redovne djelatnosti
–
34,7 % – postotak broja specijalista opće/obiteljske medicine u odnosu na broj doktora medicine bez specijalizacije.
Razviti posebne programe za unaprjeđenje rada s osobama s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama (npr. dijagnostika i praćenje osoba s poremećajima iz autističnog spektra) – broj posebnih programa/projekata – broj zdravstvenih ustanova koje su uključene u posebne programe Nositelj: MZ Sunositelji: HZJZ, stručna društva HLZ-a, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva u okviru redovne djelatnosti
–
U tijeku su aktivnosti na pripremi dva programa.
Povećati broj ustanova koje pružaju specifičnu dentalnu zaštitu – broj sklopljenih ugovora s provoditeljima specifične dentalne zdravstvene zaštite Nositelj: HZZO Sunositelji: ugovorni provoditelji specifične dentalne zdravstvene zaštite sredstva u okviru redovne djelatnosti ugovorna razdoblja do
U
godini HZZO je sklopio ugovor sa 6 zdravstvenih ustanova – provoditelja specifične dentalne zdravstvene zaštite: Kliničkim bolničkim centrom Rijeka, Kliničkim bolničkim centrom Osijek, Općom bolnicom Pula, Kliničkom bolnicom Dubrava, Domom zdravlja Dubrovnik i Stomatološkom poliklinikom Split.
Izraditi nove i unaprijediti postojeće medicinske algoritme/protokole, stručne smjernice/preporuke i sl. za potrebe specifičnih stanja djece – broj izrađenih algoritama/protokola, stručnih smjernica/preporuka i sl. Nositelj: MZ Sunositelji: HZJZ, HZZO, stručna društva HLZ-a, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom nisu potrebna dodatna sredstva (volonterski rad stručnjaka i stručnih društava) kontinuirano Podaci su dostupni na internetskim stranicama stručnih društava HLZ-a (www.hlz.hr).
Unaprijediti dostupnost zdravstvenih usluga u zajednici u području pravovremene dijagnostike, rehabilitacije i habilitacije djece s teškoćama u razvoju u svrhu regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti uslugama – popunjenost Mreže javne zdravstvene službe (postotak): fizikalna medicina i rehabilitacija; fizikalna terapija u kući; zdravstvena njega u kući Nositelji: HZZO, MZ Sunositelji: zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Podaci HZZO o popunjenosti Mreže javne zdravstvene službe (po broju ugovorenih timova/medicinskih sestara): – fizikalna medicina i rehabilitacija – 194.62; – fizikalna terapija u kući – 444.50; – zdravstvena njega u kući – 1.
Mjera
Kontinuirano provoditi preventivne programe u cilju promicanja zdravlja i sprječavanja nastanka invaliditeta i težih oštećenja zdravlja Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Provoditi i pratiti preventivne aktivnosti usmjerenih sprječavanju invaliditeta i težih oštećenja zdravlja – broj sistematskih pregleda djece prije upisa u školu i u petom razredu – broj sistematskih pregleda prije upisa na studij – broj sistematskih, periodičnih i kontrolnih pregleda odraslih u općoj/obiteljskoj medicini i u dentalnoj medicini – broj pregleda u djelatnosti medicine rada Nositelji: zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, MZ Sunositelj: HZJZ sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Podaci HZJZ-a o provedenim preventivnim aktivnostima iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa dostupni na http://www.hzjz.hr/publikacije/statisticki-ljetopis/,
Pratiti rad u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite kroz uspostavljene panele za trajno praćenje kroničnih bolesnika – broj dijagnoza i bolesnih stanja koje se prate putem panela – broj liječnika koji koriste panele Nositelji: zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, HZZO Sunositelj: HZJZ sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Podaci HZZO-a o: – broju dijagnoza i bolesnih stanja koje se prate putem panela – 7; – o broju liječnika koji koriste panele – opća (obiteljska) medicina – 2.268 doktora; pedijatrija – 280 doktora; ginekologija – 278 doktora primarne zdravstvene zaštite.
Uspostaviti Registar djece s neurorizicima – broj zdravstvenih ustanova koje su uključene u praćenje djece s neurorizicima Nositelj: MZ Sunositelji: HZZO, HZJZ, bolničke zdravstvene ustanove, primarna zdravstvena zaštita, stručna društva HLZ-a sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano 2 zdravstvene ustanove uključene u projekt (
godina) – upućivanje neurorizične djece iz rodilišta Klinike za ženske bolesti i porode KBC Zagreb (Petrova) na praćenje i habilitaciju po programu za neurorizičnu djecu u Specijalnu bolnicu za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak u Zagrebu.
Širiti obuhvat provođenja sistematskih liječničkih pregleda HRVI iz Domovinskog rata – broj realiziranih sistematskih liječničkih pregleda (HRVI iz Domovinskog rata) Nositelj: MHB sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 041, A 754011 Poboljšanje kvalitete življenja za obitelji HB i HRVI na računu 3721 u iznosu 26.000.000,00 kn za
godinu te 51.000.000,00 kn godišnje za
i
godinu kontinuirano Od
do
godine te od
do kraja
godine sistematskim pregledima obuhvaćeno je ukupno 8.794 osobe, od kojih je 954 HRVI iz Domovinskog rata. Mjera
Kontinuirano usklađivati Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala sa suvremenim dostignućima tehničkih i medicinskih znanosti sukladno potrebama osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Kontinuirano usklađivati Pravilnik o ortopedskim i drugim pomagalima temeljem mišljenja Povjerenstva za ortopedska pomagala i Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje – broj novouvrštenih pomagala – poboljšanje uvjeta i načina ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala Nositelji: HZZO, MZ Sunositelji: udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom, stručna društva HLZ-a, referentni centri MZ-a sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Popis pomagala je sastavni dio Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima (uključujući i smjernice) koji se kontinuirano usklađuje temeljem mišljenja Povjerenstva za ortopedska pomagala i Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala HZZO-a na mjesečnim sjednicama. U oba Povjerenstva uključene su i osobe s invaliditetom. Pri odabiru pomagala koje se želi uvrstiti na Popis pomagala kao novo pomagalo, obavlja se prezentacija, ali i funkcionalna provjera pomagala od strane članova Povjerenstva. Mjera
Educirati zdravstvene radnike o posebnostima bolesti i stanja osoba s invaliditetom Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/ Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Educirati i informirati zdravstvene radnike o specifičnostima komunikacije te pravima osoba s invaliditetom iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom – broj provedenih edukacija i informativnih poruka Nositelj: MZ Sunositelji: HZZO, HZJZ, stručna društva HLZ-a, županijski zavodi za javno zdravstvo, nadležne komore, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Edukacija zdravstvenih radnika nakon završenog formalnog obrazovanja je obvezna te se provodi putem nadležnih komora, stručnih društava, zdravstvenih ustanova ili bilo kojeg drugog organizatora u kontinuitetu. U
godini provedena su 3 edukacijska programa izobrazbe zdravstvenih radnika o pravima i specifičnim potrebama osoba s invaliditetom: na nastavi na Medicinskom fakultetu, na Sveučilištu u Osijeku na studiju psihologije te na studiju Sestrinstva. Edukativni zdravstveni programi provodili su se i u okviru projekata i programa udruga iz područja zdravstva i udruga osoba s invaliditetom koji su bili sufinancirani u okviru natječaja Ministarstva zdravstva. Udruga gluhoslijepih osoba Grada Zagreba organizirala je akciju upoznavanja djelatnika Ministarstva zdravstva o preprekama u komunikaciji gluhoslijepih osoba. Mjera
Osigurati pristupačnost i informacijsku podršku za osobe s invaliditetom u svim zdravstvenim ustanovama Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Izraditi i provesti plan uklanjanja građevinskih prepreka u svrhu osiguravanja pristupačnosti usluga u zdravstvenim ustanovama – broj intervencija i prilagođenih sadržaja u promatranoj godini u odnosu na plan – broj pristupačnih građevina Nositelji: MZ, zdravstvene ustanove Sunositelji: HZJZ, JLP(R)S, udruge osoba s invaliditetom u okviru redovne djelatnosti zdravstvenih ustanova i sredstava ESIF-a kontinuirano Tijekom
godine za uklanjanje građevinskih prepreka izdvojeno je 25.258.374,00 kn. Nekoliko ustanova je u potpunosti osiguralo pristupačnost građevina osobama s invaliditetom, dok je u većini ostalih ustanova ista provedena djelomično, ili je osigurana samo osnovna pristupačnost građevine u smislu prilaza zdravstvenim ustanovama ili dizala.
Izraditi i provesti plan osiguravanja informacijske podrške za gluhe, slijepe i druge osobe s invaliditetom u zdravstvenim ustanovama – broj prilagođenih sadržaja u promatranoj godini u odnosu na plan Nositelji: MZ, zdravstvene ustanove Sunositelji: HZJZ, JLP(R)S sredstva u okviru redovne djelatnosti zdravstvenih ustanova kontinuirano Tijekom
godine za informacijsku podršku za gluhe i slijepe osobe izdvojeno je 159.077,00 kn. U dvije zdravstvene ustanove uvedena je djelomična ili osnovna informacijska podrška za gluhe i slijepe osobe.
Izraditi i provesti plan opremanja zdravstvenih ustanova potrebnim funkcionalnim pomagalima – broj osiguranih funkcionalnih pomagala u promatranoj godini u odnosu na plan Nositelji: MZ, zdravstvene ustanove Sunositelji: HZJZ, zdravstvene ustanove, JLP(R)S sredstva u okviru redovne djelatnosti zdravstvenih ustanova i sredstava ESIF kontinuirano Tijekom
godine za opremu funkcionalnim i antidekubitalnim pomagalima utrošeno je 1.906.567,99 kn, a za nabavljenu opremu 2.969.535,74 kn.
Osigurati specifične informacije koje se odnose na osobe s invaliditetom – informacije objavljene na web-stranicama MZ-a i HZJZ-a Nositelj: MZ Sunositelji: HZJZ, HZZO, zdravstvene ustanove, stručna društva HLZ-a, i druga stručna društva zdravstvenih radnika, JLP(R)S sredstva u okviru redovne djelatnosti kontinuirano Informacije su dostupne na www.miz.hr i www.hzjz.hr. Mjera
Osigurati palijativnu skrb teških i neizlječivih kroničnih bolesnika Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Izmijeniti i unaprijediti zakonodavni okvir – donesene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti Nositelj: MZ sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti palijativna skrb je definirana na primarnoj i sekundarnoj razini, a kao organizacijski oblici navedena je ustanova za palijativnu skrb, a u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je definiranje članova palijativnog tima, koordinatora za palijativnu skrb i mobilnog palijativnog tima te uvođenje palijativne skrbi i na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite
Uspostaviti organizacijske oblike palijativne skrbi u županijama – uspostavljeni županijski projektni timovi, koordinatori za palijativnu skrb i mobilni palijativni timovi, ambulanta za bol, posudionica pomagala, specijalistički bolnički timovi za palijativnu skrb – daljnje ugovaranje palijativnih postelja Nositelji: JP(R)S ugovorena sredstva HZZO-a i sredstva JP(R)S
Danas u RH postoji: 6 županijskih projektnih timova, 5 županijskih koordinacijskih centara za palijativnu skrb, 31 ambulantu za bol, 45 posudionica pomagala,16 volonterskih organizacija za palijativnu skrb, 241 postelju za palijativnu skrb u 13 bolničkih ustanova, 16 bolničkih timova u palijativnoj skrbi i 10 pilot projekata palijativne skrbi. Mjera
Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Osiguravati ortopedska i druga pomagala u okviru sveobuhvatne zdravstvene zaštite HRVI iz Domovinskog rata – broj odobrenih zahtjeva za sufinanciranje nabave ortopedskih pomagala HRVI 100% I. skupine Nositelj: MHB sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 041, A 753003 Ortopedska i ostala medicinska pomagala za hrvatske vojne invalide na računu 3721 u iznosu 2.500.000,00 kn kontinuirano U
godini pravo je koristilo 70 HRVI iz Domovinskog rata za nabavu 90 ortopedskih pomagala za što je utrošeno 1.455.182,01 kuna.
Osiguravati dodatne rehabilitacijske programe HRVI iz Domovinskog rata u zdravstvenim ustanovama – broj osoba uključenih u medicinsku rehabilitaciju Nositelj: MHB sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 041, A 753004 Rehabilitacija hrvatskih vojnih invalida u zdravstvenim lječilištima, račun 3721 u iznosu 7.300.000,00 kn kontinuirano U
pravo je koristilo 136 osoba, što je gotovo dvostruko više nego u
godini (76 osoba) za što je ukupno utrošeno 593.039,03 kuna.
Osiguravati liječenje HRVI 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori u Vojnom zdravstvenom središtu u Zavodu za pomorsku medicinu u Splitu – broj hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata upućenih na liječenje u hiperbaričnu komoru Nositelj: MHB sredstva su osigurana u DP
–
na razdjelu 041, A 558043 Jednokratna prava iz Zakona i ostale naknade hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, račun 3721 u iznosu 130.000,00 kn kontinuirano U razdoblju od svibnja
godine do kraja
godine liječenje su realizirala 64 HRVI iz Domovinskog rata, u 84 navrata, od čega su 54 puta hiperbaričnu komoru koristili HRVI 100% I. skupine.
Osiguravati smještaj u kući u Zaprešiću za vrijeme liječenja u Zagrebu s ciljem povećanja dostupnosti zdravstvenih usluga – broj odobrenih zahtjeva za smještajem HRVI iz Domovinskog rata Nositelj: MHB sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti kontinuirano U
godini smještaj su koristila dva HRVI iz Domovinskog rata.
SOCIJALNA SKRB Socijalna skrb uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. Sustav socijalne skrbi nastoji djelovati proaktivno u svrhu sveobuhvatne zaštite svih korisničkih skupina, a posljednjih godina, osobito u sklopu reformskih procesa, došlo je do značajnijih promjena u razvoju socijalnih usluga, posebice u pristupu korisnicima usluga. Unaprjeđenjem zakonodavnog i strateškog okvira stvorile su se pretpostavke za daljnji razvoj prava i usluga u sustavu socijalne skrbi usmjerene podizanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina i usklađivanju radne i obiteljske uloge onih obitelji koje imaju članove koji ovise o skrbi drugih. Pri širenju mreže usluga poseban naglasak stavlja se na ravnomjeran regionalni razvoj i zaustavljanje trendova institucionalizacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, što je istaknuto i kao jedno od prioritetnih područja u Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj
–
Sažetak postignuća u razdoblju od
do
godine – Zakonom o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 157/13, 152/14 i 99/15) stvoreni su temelji za transformaciju ustanova i deinstitucionalizaciju korisnika, učinkovitiju kontrolu kvalitete pruženih usluga, brži razvoj mreže različitih usluga u zajednici u suradnji s ostalim dionicima, čime se osigurava prevencija institucionalizacije i intenzivniji proces deinstitucionalizacije. – Zakonom o socijalnoj skrbi (2013.) ukinuta je odredba temeljem koje su roditelji korisnika osobne invalidnine kada su koristili rodiljni ili roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta po posebnim propisima, a dijete je boravilo 4 i više sati dnevno u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi, domu socijalne skrbi ili kod drugog pružatelja usluga boravka, ostvarivali pravo na osobnu invalidnina u smanjenom iznosu (125 % osnovice). Stupanjem na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi svi gore navedeni korisinici primaju puni iznos osobne invalidnine, za što je Ministarstvo socijalne politike i mladih osiguralo u proračunu dodatnih 4.500.000,00 kn na godišnjoj razini od stupanja na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi. – Potpisan je Ugovor sa Svjetskom bankom za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite s ciljem poboljšanja učinkovitosti i uspješnosti hrvatskoga sustava socijalne zaštite, a naglasak je stavljen na pet područja: objedinjavanje administriranja socijalnih naknada i pojednostavljenje postupaka; ujednačavanje i usklađivanje vještačenja invaliditeta; smanjenje pogrešaka, prijevara i korupcije; deinstitucionalizacija djece i odraslih i radna aktivacija korisnika socijalne zaštite. – Donesen je Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja (»Narodne novine«, br. 85/14 i 95/15) kojim je uspostavljen transparentniji i učinkovitiji postupak vještačenja. Do donošenja Zakona, vještačenje se provodilo u 6 sustava po različitim zakonima i kriterijima u svrhu ostvarivanja prava u tim sustavima. Uvođenjem novog sustava vještačenja koji podrazumijeva utvrđivanje tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore te radne sposobnosti osobe, učinjen je veliki iskorak u nastojanju da se ujednače kriteriji u postupku vještačenja i da se korisnicima olakša ostvarivanje prava na osnovi invaliditeta, jer mogu koristiti jedan nalaz i mišljenje za ostvarenje prava u gotovo svim sustavima. – Donesena je nova Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (
– 2020.) koja omogućava sustavan i zajednički pristup svih relevantnih dionika u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti, uz osiguravanje minimalnog standarda najugroženijem dijelu društva, te sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne isključenosti. Strategija jasno ističe koje su najranjivije skupine društva izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti (starije osobe, djeca, osobito djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i djeca s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom i manjine), uz načelo orijentiranosti na pojedinca i njegove potrebe. Strategija se temelji na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna cilja: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu, sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba i uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. – Novom organizacijom rada u centrima za socijalnu skrb po principu ureda sve na jednom mjestu (»One-Stop Shop«), koja je do
godine uvedena u sve centre na području Republike Hrvatske, osiguran je kvalitetniji pristup korisnicima prava i usluga u sustavu socijalne skrbi. Novi organizacijski model omogućuje bolju informiranost građana i povezanost svih pružatelja usluga na lokalnoj razini. –
godine u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada provedeno je istraživanje »Socijalni položaj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj« te je isto publicirano. – Informatizacijom sustava socijalne skrbi, odnosno 80 centara za socijalnu skrb, stvorena je jedinstvena nacionalna baza podataka s više od 300 000 korisnika sustava socijalne skrbi koja je svojim poveznicama s bazama podataka drugih tijela državne uprave stvorila transparentan sustav upravljanja koji onemogućava pogreške i zloupotrebe sustava. Sama digitalizacija postojećih procesa utvrdila je postojanje više od 7 000 pogrešaka ukupne vrijednosti od 40 milijuna kuna. Sustav je ubrzao rad djelatnika u sustavu socijalne skrbi, smanjio administriranje, te unaprijedio postojeće radne procese putem implementacije novih alata u radu socijalnih radnika kao što su Registar posvojitelja, Registar djece s ispunjenim pretpostavkama za posvojenje, Registar zasnovanih posvojenja, Registar udomiteljskih obitelji i smještenih korisnika. – Ministarstvo socijalne politike i mladih je izradilo novi Zakon o humanitarnoj pomoći (»Narodne novine«, br. 102/15), budući da je stari zakonski okvir za organiziranje humanitarne pomoći zbog svoje nedorečenosti ostavljao previše prostora za moguće zlouporabe prikupljenih sredstava iz humanitarnih akcija. Novi Zakon sadrži institut licenciranja humanitarne akcije za svaku svrhu, jasne prekršajne odredbe, jači nadzor humanitarnih akcija, njihovu vidljiviju promociju i jamči usmjeravanje sredstava isključivo u namjenu prikupljanja pomoći. Također Zakonom se regulira i povrat nenamjenski utrošenih sredstava, osigurava transparentnost i provjerivost svake humanitarne akcije čime se građanima jamči da će njihova donirana sredstva biti potrošena za namjenu za koju su i uplaćena. – Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga (»Narodne novine«, br. 143/14) propisuju se standardi kvalitete socijalnih usluga i smjernice za njihovo uvođenje te mjerila za utvrđivanje usklađenosti sa standardima kvalitete socijalnih usluga. Standardi kvalitete socijalnih usluga obuhvaćaju sedamnaest standarda kvalitete s pripadajućim pokazateljima koji se primjenjuju na sve socijalne usluge. Standardi su podijeljeni u četiri šira područja kojima se naglašavaju ključni aspekti socijalnih usluga: usmjerenost prema korisniku, zaštita prava, rukovođenje i upravljanje te okoliš. Standardi određuju kvalitetne socijalne usluge i predstavljaju polaznu osnovu za mjerenje kvalitete socijalnih usluga, čime se omogućuje precizna, a ujedno i transparentna evaluacija/vrednovanje svakog pojedinog pružatelja usluga. Njihova je svrha omogućiti da se na pouzdaniji način ocijeni kvaliteta pružene usluge. Zakonom o socijalnoj skrbi iz
godine, uvođenje standarda kvalitete postalo je obvezno za sve pružatelje institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga koji u budućnosti žele pružati usluge u mreži, tj. one koji žele sudjelovati u pregovorima za sklapanje ugovora o pružanju socijalnih usluga u mreži. – Također, Pravilnikom o utvrđivanju minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga (»Narodne novine«, br. 40/14) po prvi su puta uvedeni normativi za socijalne usluge za djecu i odrasle s poremećajem iz autističnog spektra odnosno djeca i odrasli s poremećajem iz autističnog spektra uvedeni su kao zasebna korisnička skupina. – Korisnici osobne invalidnine ostvarili su sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi status ugroženog kupca i imaju pravo na sufinanciranje troškova električne energije. – Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koji je stupio na snagu
rujna
godine (»Narodne novine«, br. 82/15), promijenjene su odredbe koje su za istu kategoriju korisnika doplatka za djecu propisivale različita prava. Preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom Odbor preporuča osnaživanje programa za borbu protiv siromaštva. Nadalje preporuča da se naknade čiji je cilj umanjiti povećane troškove koji proizlaze iz invaliditeta temelje na procjeni potreba pojedinca te da ne podliježu procjeni cenzusa. Ciljevi i očekivani ishodi u razdoblju od
do
godine – Unaprijeđen zakonodavni i institucionalni okvir u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom. – Proširena mreža socijalnih usluga u zajednici u svrhu povećanja njihove dostupnosti i kvalitete, vodeći računa o regionalnoj ravnomjernosti korištenjem sredstva državnog proračuna i Europskih strukturnih i investicijskih fondova. – Unaprijeđene kompetencije stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi. – Nastavljena suradnja s organizacijama civilnoga društva koje djeluju u području socijalne skrbi kroz socijalno ugovaranje. Mjera
Uspostaviti zakonodavni i institucionalni okvir za unaprjeđenje prava osoba s invaliditetom u sustavima obiteljske i socijalne zaštite u skladu sa specifičnim zahtjevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a Aktivnosti Pokazatelji Odgovorne/provedbene institucije i organizacije Planirana financijska sredstva Rokovi/Godina Polazni podaci (u odnosu na koje će se mjeriti postignuće)
Izraditi analizu postojećih prava, usluga, potpora i olakšica u različitim sustavima koja se ostvaruju temeljem invaliditeta u svrhu izrade prijedloga prava na inkluzivni dodatak – izrađena analiza i izrađen prijedlog prava Nositelj: MDOMSP Sunositelji: sva tijela u kojima osobe s invaliditetom ostvaruju prava i olakšice temeljem invaliditeta, udruge osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Osobe s invaliditetom temeljem svog invaliditeta ostvaruju prava i olakšice u različitim sustavima.
Izraditi Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku i osiguranje preduvjeta za uvođenje novog prava na inkluzivni dodatak – izrađen Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku Nositelj: MDOMSP Sunositelji: sva tijela u kojima osobe s invaliditetom ostvaruju prava i olakšice temeljem invaliditeta, znanstvene institucije, udruge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u korist osoba s invaliditetom sredstva iz državnog proračuna u okviru redovne djelatnosti
Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku bio je izrađen
godine, ali u tom trenutku rasploživa sred

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.