Uredba o metodologijama vještačenja

(1)Ovom Uredbom uređuje se način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja (u daljnjem tekstu: Zakon) ili posebnim propisom.

(2)Ovom Uredbom utvrđuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka

1. stavka
2. Zakona, način njihova imenovanja, područje i način njihova rada, sadržaj nalaza i mišljenja, postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: doktor medicine) te opseg i sadržaj medicinske i druge dokumentacije koju je doktor medicine, koji je liječio osobu odnosno osiguranika, ili/i stručnjak nekog drugog profila koji je obavio pregled ili ispitivanje osobe prethodno pripremio i sa svojim nalazom i mišljenjem dostavio nadležnom tijelu koje odlučuje o pravima u područjima iz stavka
3. ovoga članka.

(3)Vještačenje se provodi kada nadležno tijelo, koje odlučuje u upravnom postupku o ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga članka, za potrebe toga postupka podnese zahtjev za vještačenje. Članak 2.

(1)Vještačenje u smislu ove Uredbe je vještačenje kojim se utvrđuju sljedeće činjenice:

1. a)u postupcima za ostvarivanje prava prema općim propisima iz mirovinskog osiguranja i drugim posebnim propisima iz područja mirovinskog osiguranja, smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad, status osiguranika – invalidne osobe, tjelesno oštećenje, postojanje/nepostojanje potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, uzročno posljedična veza između ozljede na radu ili profesionalne bolesti i nastanka smanjenja ili gubitka radne sposobnosti, tjelesnog oštećenja ili smrti osiguranika
2. b)u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o pravima hrvatskih branitelja, postojanje uzročne veze: između smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uslijed bolesti, pogoršanja ili pojave bolesti i njegova sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, između samoubojstva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te između smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI) I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe i rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, kao i činjenica da je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI I. skupine, postotak oštećenja organizma HRVI, stupanj potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupanj ortopedskog doplatka, nesposobnost za privređivanje, potreba za doplatkom za pripomoć u kući, postojanje oštećenja organizma kao osnove za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma te činjenice je li rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti kod hrvatskog branitelja neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu kao osnove za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koja nisu utvrđena kao standard iz obveznog zdravstvenog osiguranja
3. c)u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, postotak oštećenja organizma, stupanj potrebe za njegom i pomoći druge osobe, stupanj ortopedskog dodatka, nesposobnost za privređivanje i potreba za dodatkom za pripomoć u kući
4. d)u postupcima za ostvarivanje prava prema propisima o socijalnoj skrbi i propisima o doplatku za djecu, vrsta i težina invaliditeta i vrsta i težina promjene u zdravstvenom stanju, vrsta i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege, trajna ili privremena promjena u zdravstvenom stanju, vrsta specifične njege uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata, radna sposobnost osobe i vrsta i stupanj težine oštećenja zdravlja u postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu
5. e)u postupcima ostvarivanja prava prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama, teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe, teške bolesti jednog od roditelja ili njegove ovisnosti o pomoći druge osobe radi čega je na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi radi prijenosa prava na rodiljne i roditeljske potpore na drugog roditelja
6. f)u postupcima za ostvarivanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, nesposobnost za samostalan život i rad radi stjecanja statusa osigurane osobe osnovom rješenja ureda državne uprave nadležnog za poslove socijalne skrbi
7. g)u postupcima za ostvarivanje prava u sustavu obrazovanja, psihofizičko stanje djeteta
8. h)status osobe s invaliditetom i
9. i)u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se pravo ostvaruje na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom ili posebnim propisom.

(2)Nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka daje u prvom stupnju vijeće vještaka mjesno nadležnog područnog ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod), a nalaz i mišljenje u drugom stupnju daje vijeće viših vještaka u središnjem uredu Zavoda.

(3)Nadležno tijelo koje odlučuje u upravnom postupku o ostvarivanju prava iz članka

1. stavka
2. ove Uredbe može zatražiti ispravak ili dopunu nalaza i mišljenja iz stavka
3. ovoga članka.

(4)Nalaz i mišljenje o smanjenju radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti osiguranika, odnosno potpunom gubitku radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, a na temelju kojega se stječe pravo prema općim propisima iz područja mirovinskog osiguranja, kao i nalaz i mišljenje o profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad i preostaloj radnoj sposobnosti prema posebnim propisima iz područja mirovinskog osiguranja, prije donošenja rješenja o pravu, podliježe reviziji koja se obavlja u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav.

(5)Revizija nalaza i mišljenja iz stavka 4. ovoga članka obavlja se prema propisima o mirovinskom osiguranju.

(6)Revizija ocjene invalidnosti prema propisima o pravima hrvatskih branitelja obavlja se na način i po postupku predviđenom tim propisima. II. VJEŠTACI Članak 3.

(1)Vještake i više vještake imenuje Upravno vijeće Zavoda na temelju javnog natječaja, koji se obvezno objavljuje u Narodnim novinama. Iznimno, više vještake može imenovati Upravno vijeće Zavoda iz redova vještaka koji su u radnom odnosu u Zavodu.

(2)Broj vještaka i viših vještaka određuje Upravno vijeće Zavoda na prijedlog ravnatelja Zavoda.

(3)Za vještaka može biti imenovana osoba iz redova doktora medicine – specijalista s najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti ili doktora medicine bez specijalizacije s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, te klinički psiholog, psiholog, diplomirani socijalni radnik ili magistar socijalnog rada, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logoped, edukacijski rehabilitator/defektolog, socijalni pedagog), pedagog i drugi stručnjak prema potrebi vještačenja s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(4)Za višeg vještaka može biti imenovana osoba iz redova doktora medicine – specijalista s najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti, te klinički psiholog, diplomirani socijalni radnik ili magistar socijalnog rada, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logoped, edukacijski rehabilitator/defektolog, socijalni pedagog), pedagog i drugi stručnjak prema potrebi vještačenja s najmanje pet godina radnog iskustva u struci.

(5)Vještak i viši vještak, koji obavlja poslove vještačenja na temelju medicinske i druge dokumentacije dostavljene u sklopu pravne pomoći od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja ili zbog ostvarivanja prava na doplatak za djecu s prebivalištem u drugoj državi, državi članici Europske unije ili državi ugovornici, primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, uz uvjet iz stavaka 3. i 4. ovoga članka mora ispunjavati i uvjet znanja jednog stranog jezika.

(6)Vještaci i viši vještaci vještače u vijeću od najmanje dva vještaka, odnosno dva viša vještaka, ovisno o predmetu vještačenja. Iznimno, vještaci vještače samostalno, a po potrebi u vijeću u slijedećim postupcima: – vještačenje o statusu osiguranika – invalidne osobe kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem prema propisima iz mirovinskog osiguranja – vještačenje ukupnog postotka tjelesnog oštećenja te postotka tjelesnog oštećenja koji se odnosi na donje ekstremitete radi ostvarivanja prava na znak pristupačnosti i prava na oslobađanje od plaćanja cestarine – vještačenje radne sposobnosti kada je bolest u fazi liječenja – vještačenje radne sposobnosti za inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja.

(7)Najmanje jedan od članova vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka

1. ovoga članka mora biti iz redova doktora medicine, a najmanje jedan iz redova stručnjaka iz drugih područja navedenih u stavku
2. ovoga članka.

(8)Vijeću vještaka, odnosno viših vještaka iz stavka 6. ovoga članka predsjedava predsjednik vijeća koji mora biti iz redova doktora medicine.

(9)Sastav vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka 6. ovoga članka određuje predsjednik vijeća ovisno o predmetu vještačenja.

(10)Vještaci i viši vještaci dužni su u svom radu držati se zakona, ove Uredbe i drugih propisa te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti.

(11)Vještaci, odnosno viši vještaci, kao i druge službene osobe koje sudjeluju u postupku vještačenja i donošenja rješenja na temelju činjenica o kojima se vještači dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu osobne i druge podatke o osobama o kojima se vještači ili se ranije vještačilo. Članak 4.

(1)Imenovani vještaci i viši vještaci obavljaju poslove vještačenja zasnivanjem radnog odnosa.

(2)Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi, nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran ili postoji nedostatak vještaka ili viših vještaka u radnom odnosu u Zavodu, iznimno od stavka 1. ovoga članka poslove vještačenja može obavljati imenovani vještak ili viši vještak koji ne zasniva radni odnos u Zavodu.

(3)Vještak ili viši vještak iz stavka 2. ovoga članka imenuje se s Popisa stručnjaka za vještačenje kojeg donosi Upravno vijeće Zavoda. Članak 5.

(1)Za rad vještaka i viših vještaka potrebnu medicinsku i drugu opremu i pribor, namještaj i druga sredstva za obavljanje poslova vještačenja, te odgovarajuće radne prostorije osigurava Zavod.

(2)Kada vještaci i viši vještaci vještače za potrebe ostvarivanja prava iz sustava socijalne skrbi i kada je to neophodno za postupak vještačenja, prostor i potrebne uvjete rada može osigurati nadležni centar za socijalnu skrb ako za to ima mogućnosti.

(3)Kada osiguranik, odnosno osoba koja se vještači zbog svog zdravstvenog stanja ne može osobno ili u pratnji pristupiti neposrednom pregledu u službenim prostorijama Zavoda, a vještaci ne mogu dati nalaz i mišljenje na temelju isključivo priložene medicinske i druge dokumentacije, neposredni pregled obavlja se u kućnoj posjeti.

(4)Neposredni pregled u kućnoj posjeti iz stavka

1. ovoga članka obavlja vještak ili viši vještak, a iznimno vijeće vještaka odnosno vijeće viših vještaka. III. VJEŠTAČENJE RADNE SPOSOBNOSTI
2. POSTUPAK IZABRANOG DOKTORA MEDICINE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 6.

(1)Postupak u svrhu ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti ili neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je osnova osiguranja prema propisima o mirovinskom osiguranju, pokreće nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u povodu prijedloga izabranog doktora medicine i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osobe, odnosno osigurane osobe.

(2)Postupak za osobu koja ostvaruje pravo na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti nakon prestanka zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje, pokreće se na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a u povodu zahtjeva osiguranika za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj je pokrenut postupak upućuje tu osobu doktoru medicine iz stavka 1. ovoga članka. Na isti način postupit će se i u slučaju ako se postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti pokreće na zahtjev osobe koja se vještači, odnosno osigurane osobe.

(3)Doktor medicine iz stavka

1. ovoga članka pri davanju mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju u skladu s člancima
2. do
3. ove Uredbe. Članak 7.

(1)Kada doktor medicine koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti, potpuni gubitak radne sposobnosti, profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad na poslovima koje osoba koja se vještači obavlja, odnosno poslovima sukladno zvanju i zanimanju osiguranika, upućuje osiguranika nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kojoj dostavlja na utvrđenom obrascu »Izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osobe koja se vještači« (u daljnjem tekstu: Obrazac 1-IN) i »Opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (u daljnjem tekstu: Obrazac 2-IN) zajedno s medicinskom i ostalom dokumentacijom, koja se smatra obveznom prema posebnim propisima.

(2)Obrazac 1-IN sadrži: osobne podatke osiguranika s adresom prebivališta i boravišta te po mogućnosti druge kontakt podatke (telefon, e-mail), anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja te prognozi, uz priloženu odgovarajuću obveznu medicinsku dokumentaciju.

(3)Obrazac 2-IN sadrži: opće podatke o osiguraniku, razini obrazovanja, odnosno zanimanju, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja.

(4)Obrazac 2-IN za osiguranika u radnom odnosu ispunjava poslodavac, a za osiguranika koji nije u radnom odnosu bivši poslodavac kod kojeg je osiguranik bio u posljednjem radnom odnosu prije podnošenja zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti. Ako poslodavac kod kojeg je osiguranik bio u posljednjem radnom odnosu više ne postoji, Obrazac 2-IN ispunjava vještak Zavoda.

(5)Za osiguranika koji nije u radnom odnosu, nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dužna je dostaviti ispis staža osiguranja te naznaku da poslodavac ne postoji. Članak 8.

(1)Pod medicinskom dokumentacijom iz članaka 1.,

1. i
2. ove Uredbe, koju je doktor medicine dužan prethodno pripremiti prije upućivanja osiguranika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi ostvarivanja prava na temelju smanjenja radne sposobnosti, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, te profesionalne nesposobnosti za rad ili opće nesposobnosti za rad, podrazumijeva se Obrazac 1-IN, te medicinska dokumentacija koja objektivizira navedena bolesna stanja (otpusna pisma, specijalistički i laboratorijski nalazi i ostalo). Medicinska dokumentacija mora obvezno sadržavati i identifikacijske podatke osiguranika, čitljiv žig i potpis doktora medicine i pečat zdravstvene ustanove koja je izdala nalaz, odnosno mora biti sastavljena u skladu s propisima o evidencijama na području zdravstva.

(2)Medicinsku dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka doktor medicine dužan je navesti u Obrascu 1-IN.

(3)Obrazac 1-IN mora biti sastavljen na temelju originalne medicinske dokumentacije.

(4)Uz Obrazac 1-IN može se priložiti medicinska dokumentacija u neovjerenim preslikama, koja služi samo za utvrđivanje je li izvorna medicinska dokumentacija po svojem opsegu dovoljna za verifikaciju dijagnoze prema člancima 9. i 10. ove Uredbe.

(5)U iznimnim slučajevima, kada vještak smatra potrebnim, zatražit će od doktora medicine prijepis povijesti bolesti, prijepis zdravstvenog kartona i nalaze prethodnog pregleda i periodičkih pregleda. Ova se dokumentacija ne smatra obveznom u smislu stavka 1. ovoga članka.

(6)Za osiguranike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, osim medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, prilaže se nalaz specijaliste izdan za potrebe zapošljavanja na tim poslovima i nalazi specijalista o periodičkim pregledima. Vještak, kada smatra potrebnim, može zatražiti mišljenje doktora specijaliste medicine rada. Članak 9.

(1)U Obrascu 1-IN dijagnoze se razvrstavaju u tri skupine:

1. a)glavna bolest
2. b)druge bolesti koje utječu na smanjenje radne sposobnosti, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti
3. c)sporedne bolesti koje ne utječu na smanjenje radne sposobnosti, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

(2)Glavna bolest je ona bolest koja sama ili pretežito uzrokuje trajno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika, za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Njezin je utjecaj na radnu sposobnost osobe koja se vještači odlučujući.

(3)Druge bolesti koje utječu na smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika, za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima, jesu one koje pojedinačno ili u skupini utječu nepovoljno na radnu sposobnost ili pojačavaju nepovoljno djelovanje glavne bolesti na radnu sposobnost. U slučaju da postoje dvije ili više bolesti koje jednako negativno djeluju na radnu sposobnost, glavna je ona koja ima očekivanu lošiju prognozu

(4)Sporedne bolesti ne utječu na smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti osiguranika za sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim dosadašnjim poslovima. Članak 10.

(1)Pod opsegom medicinske dokumentacije, koja je potrebna za verifikaciju dijagnoze glavne bolesti, podrazumijeva se medicinska dokumentacija koja sadržava podatke o:

1. a)početku bolesti ili ozljede, uzroku i okolnostima pod kojima je nastala bolest ili ozljeda
2. b)tijeku liječenja osiguranika s naznakom dana do kojeg se liječio, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom
3. c)tijeku medicinske rehabilitacije s naznakom zdravstvenih ustanova u kojima se osiguranik rehabilitirao, razdoblje u kojem je obavljena rehabilitacija, pod kojom dijagnozom i s kakvim uspjehom.

(2)Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati i sve podatke o zdravstvenom stanju, a posebno podatke o:

1. a)opsegu anatomskog oštećenja
2. b)opsegu funkcionalnog oštećenja
3. c)prognozi bolesti, odnosno očekuje li se s vremenom poboljšanje zdravstvenog stanja, nepromijenjeni status ili pogoršanje zdravstvenog stanja.

(3)Medicinska dokumentacija potrebna za verifikaciju drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost treba dokazati postojeće stanje, tj. stanje anatomskog i funkcionalnog oštećenja.

(4)Za sporedne bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost dovoljna je medicinska dokumentacija koja verificira dijagnozu. Članak 11.

(1)Pod cjelokupnom medicinskom dokumentacijom podrazumijeva se medicinska dokumentacija koju je doktor medicine pripremio prema odgovarajućim odredbama ove Uredbe koja se odnosi na konkretni slučaj, podrazumijevajući pod tim realizaciju medicinskih pretraga samo u onom opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja.

(2)Doktor medicine dužan je upozoriti osiguranika da mora na poziv na neposredni pregled obvezno ponijeti i vještaku dati na uvid originalnu medicinsku dokumentaciju iz članka

1. stavka
2. ove Uredbe, te da će potrebna originalna medicinska dokumentacija biti zadržana u spisu do završetka postupka vještačenja.

(3)Na izričit zahtjev osiguranika medicinska dokumentacija može se vratiti i prije završetka postupka vještačenja ako je osiguraniku potrebna radi daljnjeg liječenja, uz izjavu koju će osobno potpisati, a u spisu se zadržavaju preslike originalne dokumentacije.

(4)Medicinska dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka ne obuhvaća:

1. a)medicinsku dokumentaciju koju vještak u tijeku vještačenja naknadno pribavlja, a koja ovom Uredbom nije utvrđena kao obvezna,
2. b)medicinsku dokumentaciju koju vještak pribavlja u iznimnim slučajevima, prema članku 8. stavku 5. ove Uredbe. 2. POSTUPAK VJEŠTAČENJA RADNE SPOSOBNOSTI Članak 12.

(1)Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti prikuplja podatke o svojstvu osobe koja se vještači, mirovinskom stažu i druge podatke, provjerava jesu li Obrazac 1-IN i Obrazac 2-IN formalno pravno ispravno popunjeni, tj. je li Obrazac 1-IN ovjeren i potpisan od doktora medicine i stranke, a Obrazac 2-IN od poslodavca, te naveden naziv zdravstvene ustanove, datum pisanja obrazaca i OIB, i opći podaci o osiguraniku, te potreban broj primjeraka i je li dostavljen cijeli obrazac, te sadrže li navedenu medicinsku dokumentaciju.

(2)Vijeće vještaka Zavoda ispituje je li Obrazac 1-IN u skladu s člankom

1. i člancima
2. do
3. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka
4. stavka
5. ove Uredbe, je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju.

(3)Nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne ili opće nesposobnosti za rad, primljeni nalaz i mišljenje doktora medicine zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 7. ove Uredbe, kao i svim ranijim nalazima i mišljenjima te rješenjima o ostvarenom pravu, odnosno ostalom dokumentacijom prema potrebi, dostavlja Zavodu zajedno sa zahtjevom za vještačenje u kojem se jasno navodi u svrhu ostvarivanja kojih prava je potrebno provesti postupak vještačenja te koje je činjenice potrebno utvrditi. Članak 13.

(1)Vijeće vještaka Zavoda, nakon primitka Obrasca 1-IN i Obrasca 2-IN s cjelokupnom medicinskom dokumentacijom, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje postoji li smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti.

(2)Kada vijeće vještaka utvrdi da se doktor medicine nije držao propisa u pogledu opsega i sadržaja medicinske dokumentacije u skladu s ovom Uredbom, vratit će mu Obrazac 1-IN kao nepotpun i zatražiti najkasnije u roku od 10 dana nakon primitka navedenog Obrasca u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, dopunu medicinske i ostale dokumentacije.

(3)Kada je zatražena dopuna medicinske i druge dokumentacije u smislu stavka

1. ovoga članka, rok za donošenje nalaza i mišljenja vještaka iz stavka
2. ovoga članka počinje teći od dana zaprimanja uredne cjelokupne propisane medicinske i druge dokumentacije u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. Članak 14.

(1)Kada vijeće vještaka utvrdi da su prikupljeni svi potrebni podaci u smislu članka 13. ove Uredbe, određuje dan pregleda osiguranika i poziva ga na pregled. Poziv na pregled dostavlja se osiguraniku s dostavnicom i upozorenjem da je obvezan u navedeno vrijeme javiti se vještaku Zavoda radi pregleda.

(2)Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika, vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje je li nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, odnosno neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti.

(3)Vijeće vještaka će nalaz i mišljenje u postupku vještačenja donijeti isključivo na temelju originalne medicinske dokumentacije i nalaza neposrednog pregleda.

(4)U slučaju ako su uz Obrazac 1-IN priložene neovjerene preslike medicinske dokumentacije (npr. jer je osiguraniku originalna dokumentacija potrebna za liječenje ili iz drugog opravdanog razloga), osiguranik je obvezan originalnu medicinsku dokumentaciju dostaviti prilikom dolaska na neposredni pregled iz stavka 1. ovoga članka.

(5)Vijeće vještaka može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 2. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe, na temelju isključivo originalne medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti, u slučaju kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog stanja zdravlja nije u mogućnosti fizički pristupiti pregledu i sl.).

(6)Ako vijeće vještaka ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja radne sposobnosti, uputit će osiguranika na pregled, odnosno obradu medicinskoj ustanovi ili doktoru specijalisti s Liste ustanova i stručnjaka koju donosi Upravno vijeće Zavoda ili u suradnu ustanovu.

(7)Vijeće vještaka izabire relevantnu medicinsku dokumentaciju koja ostaje u spisu do završetka postupka vještačenja.

(8)Nakon završenog postupka vještačenja, osiguranik može zatražiti povrat medicinske dokumentacije, ako mu je potrebna za daljnje liječenje, uz izjavu koju će osobno potpisati, a u spisu se zadržavaju preslike originalne dokumentacije.

(9)Nakon obavljenog vještačenja, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda vraća cjelokupan spis predmeta nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nadležnom koja je i zatražila vještačenje.

(10)Za osobe s boravkom u inozemstvu vijeće vještaka iz članka

1. stavka
2. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje na temelju medicinske dokumentacije ili detaljnog medicinskog izvješća dostavljenog od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Kada za to postoje razlozi, vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe.

(11)Medicinska dokumentacija ili detaljno medicinsko izvješće koji su primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju dostavljeni od inozemnih nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja, kad je potrebno, prevode se u Zavodu. Članak 15.

(1)Ako vijeće vještaka utvrdi da kod osiguranika još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenu radnu sposobnost (jer je bolest u fazi liječenja ili nađena patološka stanja nisu dovoljno definirana pa je potrebna daljnja medicinska obrada i eventualno liječenje, ili utvrđena bolest nije do sada odgovarajuće ni dovoljno liječena), donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji.

(2)Ako vijeće vještaka utvrdi, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava, kao i medicinskih kontraindikacija koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih medicinskih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja, da osiguranik, unatoč tome, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji.

(3)Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da smanjenje radne sposobnosti ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika određene razine obrazovanja obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

(4)Ako vijeće vještaka utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične razine obrazovanja (naobrazbe i sposobnosti) za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji smanjenje radne sposobnosti.

(5)Kada utvrdi da kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti, vijeće vještaka utvrđuje je li nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti.

(6)Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje da postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste razine obrazovanja, ali da još postoji preostala radna sposobnost, jer se osiguranik s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob (mlađi od 53 godine), naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove za koje se osiguranik, s obzirom na preostalu radnu sposobnost, može osposobiti profesionalnom rehabilitacijom, i razinu te stručne spreme (razinu obrazovanja) za koju se osposobljava, odnosno navesti zanimanje za koje se osposobljava i trajanje osposobljavanja.

(7)Vijeće vještaka donijet će nalaz i mišljenje da postoji djelomični gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju trajno smanjena za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika, odnosno trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste razine obrazovanja, i da se ne može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena (odnosno najmanje 80% radnog vremena ili 90% radnog vremena ili 100% radnog vremena tj. puno radno vrijeme) na prilagođenim poslovima, iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Vijeće vještaka je dužno u nalazu i mišljenju navesti druge poslove koje je osiguranik, s obzirom na promijenjenu radnu sposobnost, sposoban obavljati i poslove koje osiguranik nije sposoban dalje obavljati (medicinske kontraindikacije), odnosno opisno navesti druge odgovarajuće poslove za daljnji rad na prilagođenim poslovima, kako ne bi došlo do daljnjeg pogoršanja zdravstvenog stanja i potpunog gubitka radne sposobnosti i radno vrijeme u kojem te prilagođene poslove može obavljati.

(8)Vijeće vještaka donijet će nalaz i mišljenje da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti kada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične razine obrazovanja i da je kod njega nastao trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

(9)Vijeće vještaka kod donošenja nalaz i mišljenja na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog ili socijalnog osiguranja primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju radnu sposobnost osiguranika ocjenjuje prema njegovoj stručnoj spremi i dosadašnjim poslovima. Članak 16.

(1)Kada utvrdi da je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, vijeće vještaka će putem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

(2)Vijeće vještaka će donijeti nalaz i mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji kojim će, sukladno pribavljenom mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju, utvrditi druge poslove za koje se osiguranik može osposobiti za rad s punim radnim vremenom te trajanje i način provođenja profesionalne rehabilitacije.

(3)Nalaz i mišljenje iz stavka 2. ovoga članka vijeće vještaka dužno je donijeti u roku od 5 dana od dana primitka mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju. Članak 17.

(1)Nalaz i mišljenje o činjenici postoji li smanjenje radne sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti, vijeće vještaka donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika« koji je sastavni dio ove Uredbe.

(2)Obrazac »Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika« sastoji se od »Općeg dijela« s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o radnoj sposobnosti.

(3)»Opći dio« sadrži:

1. a)podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanoj oznaci predmeta, nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev za vještačenje, pravu u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrsti postupka
2. b)podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)
3. c)podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeća vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(4)»Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika« mora odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. a)je li završeno liječenje
2. b)je li radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, odnosno razine obrazovanja koja se traži u odnosu na dosadašnje poslove prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost
3. c)postoji li neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti ako bi osiguranik nastavio raditi na poslovima koje obavlja
4. d)ako je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku, postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

(5)»Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika« može glasiti:

1. a)ne postoji smanjenje radne sposobnosti
2. b)postoji neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti
3. c)postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost jer se može osposobiti profesionalnom rehabilitacijom za druge poslove s punim radnim vremenom
4. d)postoji djelomični gubitak radne sposobnosti
5. e)postoji potpuni gubitak radne sposobnosti
6. f)postoji profesionalna nesposobnost za rad (sukladno posebnim propisima)
7. g)postoji opća nesposobnost za rad (sukladno posebnim propisima).

(6)»Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika« također utvrđuje:

1. a)datum nastanka – smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost – djelomičnog gubitka radne sposobnosti – potpunog gubitka radne sposobnosti – neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, profesionalne nesposobnosti za rad – opće nesposobnosti za rad
2. b)uzrok nastanka: bolest – ozljeda izvan rada – ozljeda na radu – profesionalna bolest
3. c)ako je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti – izričito navesti (i brojkom i slovima) postotak radnog vremena s kojim može raditi na prilagođenim poslovima (može li raditi s najmanje 70% radnog vremena, odnosno najmanje 80% radnog vremena ili 90% radnog vremena ili 100% radnog vremena tj. puno radno vrijeme)
4. d)mjesec i godinu kontrolnog pregleda
5. e)obrazloženje mišljenja.

(7)Za potrebe vještačenja o profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad prema posebnim propisima primjenjuju se odredbe posebnih propisa pri donošenju nalaza i mišljenja (npr. za djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe vještačenje se provodi primjenom članka 11. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenika, i drugih, na temelju rješenja Zdravstvene komisije MORH-a, MUP-a, odnosno čelnika sigurnosno-obavještajnog sustava o nesposobnosti za službu, a prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji obvezno je i rješenje o statusu HRVI, potvrda o stradavanju, ratni put i sl.).

(8)Zavod dostavlja »Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika« zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku. 3. VJEŠTAČENJE RADNE SPOSOBNOSTI ČLANA OBITELJI OSIGURANIKA Članak 18.

(1)Uz zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika, član obitelji osiguranika dužan je priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu dokumentaciju.

(2)Zahtjev i odgovarajuća dokumentacija podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koja dokumentaciju sa zahtjevom za vještačenje radne sposobnosti člana obitelji osiguranika dostavlja Zavodu.

(3)Zahtjev za vještačenje iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati podatke o činjenicama koje je potrebno utvrditi u postupku vještačenja i datume nastanka tih činjenica, o mirovinskom stažu člana obitelji osiguranika, o korištenju drugih prava iz mirovinskog osiguranja te o ranijim vještačenjima. U zahtjevu je potrebno naznačiti da član obitelji osiguranika nije školovan po posebnom programu.

(4)Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika na temelju osobnog pregleda člana obitelji i medicinske dokumentacije.

(5)Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika koji boravi u inozemstvu donosi vijeće vještaka iz članka 3. stavka 5. ove Uredbe na temelju inozemne medicinske dokumentacije.

(6)Nalaz i mišljenje postoji li potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji osiguranika vijeće vještaka donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika« koji je sastavni dio ove Uredbe.

(7)»Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika« sastoji se od »Općeg dijela« s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika.

(8)»Opći dio« sadrži:

1. a)podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanoj oznaci predmeta, nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev za vještačenje, pravu u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrsti postupka
2. b)podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)
3. c)podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeću vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(9)»Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika« sadrži:

1. a)podatke o umrlom osiguraniku: ime i prezime, datum rođenja, datum smrti, osobni identifikacijski broj i osobni broj; naznaku rodbinskog odnosa s članom obitelji čija se radna sposobnost vještači
2. b)nalaz zdravstvenog stanja ustanovljenog na temelju neposrednog pregleda i medicinske dokumentacije
3. c)dijagnoze glavne bolesti i drugih bolesti koje utječu na potpuni gubitak radne sposobnosti člana obitelji osiguranika te šifre bolesti
4. d)zaključno mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti
5. e)datum i uzrok nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti
6. f)obrazloženje mišljenja.

(10)Zavod dostavlja »Nalaz i mišljenje o postojanju/nepostojanju potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika« zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku. 4. DATUM NASTANKA SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI ILI POTPUNOG GUBITKA RADNE SPOSOBNOSTI OSOBE ODNOSNO OSIGURANIKA ODNOSNO ČLANA OBITELJI OSIGURANIKA, OŠTEĆENJA ORGANIZMA, TJELESNOG OŠTEĆENJA I OŠTEĆENJA FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI OSOBE I DRUGIH ČINJENICA O KOJIMA SE VJEŠTAČI Članak 19.

(1)Pri donošenju nalaza i mišljenja kao datum nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, neposredne opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti, odnosno oštećenja organizma-tjelesnog oštećenja, smatra se datum kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje vijeća vještaka o toj činjenici i ostalim činjenicama o kojima se vještači (datum, uzrok nastanka i dr.). U slučaju kada vijeće viših vještaka u povodu žalbe svojim nalazom i mišljenjem utvrđuje činjenicu smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika i druge činjenice o kojima vještači, datum nastanka je datum vještačenja vijeća vještaka. Ukoliko se u žalbenom postupku utvrde nove činjenice koje nisu postojale u trenutku vještačenja, a od presudnog su utjecaja na radnu sposobnost može se utvrditi i drugi datum u skladu s novim činjenicama.

(2)Iznimno, datum nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, oštećenja organizma i funkcionalne sposobnosti/nesposobnosti prije obavljenog pregleda može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja.

(3)Kada se radi o pravu člana obitelji osiguranika na obiteljsku mirovinu na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti, datum nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti smatra se datum od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu.

(4)Pri donošenju nalaza i mišljenja kao datum nastanka tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, odnosno nastanka oštećenja funkcionalne sposobnosti osobe smatra se datum kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje o činjenici o kojoj se vještači. Iznimno, nastanak te činjenice može se utvrditi i prije datuma obavljenog pregleda, a na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja. IV. VJEŠTAČENJE STUPNJA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – TJELESNOG OŠTEĆENJA Članak 20.

(1)Postupak za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja iz područja socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osobe koja podnosi zahtjev kod nadležnog tijela koje odlučuje o pravu.

(2)Tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom osiguranju vještači se sukladno Listi oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista I) koja je sastavni dio ove Uredbe.

(3)Osoba iz stavka 1. ovoga članka ili njezin zakonski zastupnik dužna je uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu dokumentaciju, a ako se radi o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti i prijavu o ozljedi na radu, odnosno dokumentaciju o profesionalnoj bolesti.

(4)Nadležno tijelo podnosi zahtjev za vještačenje i dostavlja medicinsku i drugu dokumentaciju Zavodu.

(5)Oštećenje organizma postoji kada kod osobe nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, mentalno ili intelektualno oštećenje što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje radne sposobnosti.

(6)Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o vrsti, stupnju i uzroku oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja na temelju osobnog pregleda osiguranika, odnosno osobe i dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka.

(7)Iznimno, oštećenje organizma – tjelesno oštećenje može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti, u slučaju kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog stanja zdravlja osoba nije u mogućnosti fizički pristupiti pregledu i sl.).

(8)Nalaz i mišljenje o činjenici postoji li oštećenje organizma – tjelesno oštećenje vijeće vještaka donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma – tjelesnom oštećenju« koji je sastavni dio ove Uredbe.

(9)»Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma – tjelesnom oštećenju« sastoji se od »Općeg dijela« s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o oštećenju organizma – tjelesnom oštećenju.

(10)»Opći dio« sadrži:

1. a)podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanoj oznaci predmeta, nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev za vještačenje, pravu u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrsti postupka
2. b)podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)
3. c)podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeću vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(11)»Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma – tjelesnom oštećenju« sadrži:

1. a)naziv oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja prema Listi I, odnosno ranije utvrđena tjelesna oštećenja prema Listi tjelesnih oštećenja (»Narodne novine«, br. 53/91) ili Zakonu o listi tjelesnih oštećenja (»Narodne novine«, br. 162/98) ili Listi oštećenja organizma – Listi I Uredbe o metodologijama vještačenja (»Narodne novine«, br. 153/14 i 108/15), te podatak je li nastupilo pogoršanje ranije utvrđenog i je li nastalo novo oštećenje organizma – tjelesno oštećenje
2. b)uzrok (bolest, ozljeda izvan rada, profesionalna bolest, ozljeda na radu)
3. c)datum nastanka oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja
4. d)poglavlje i točka Liste I
5. e)utvrđeni postotak oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja i razina
6. f)vrsta i težina invaliditeta – oštećenja funkcionalne sposobnosti prema Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalne sposobnosti
7. g)status osobe s invaliditetom
8. h)obrazloženje mišljenja.

(12)Zavod dostavlja »Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma – tjelesnom oštećenju« zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku. V. VJEŠTAČENJE TEŽINE INVALIDITETA – OŠTEĆENJA FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI Članak 21.

(1)Ako tijelo nadležno za priznavanje prava iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ocijeni da je u postupku ostvarivanja prava potrebno provesti vještačenje, zahtjev za vještačenje zajedno s medicinskom i drugom raspoloživom dokumentacijom dostavlja Zavodu.

(2)Uz zahtjev za vještačenje obvezno se dostavljaju socijalno anamnestički podaci o osobi upućenoj na vještačenje, te slijedeća medicinska dokumentacija: – za djecu predškolske dobi (do navršene

1. godine života) medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja djeteta, nalaz psihologa te mišljenje stručnog tima odgojno-obrazovne ustanove i/ili ustanove u kojoj je dijete uključeno u habilitacijske/rehabilitacijske postupke (logoped, edukacijski rehabilitator/defektolog, socijalni pedagog, pedagog, socijalni radnik) – za djecu školske dobi (od navršene
2. godine do navršene
3. godine života) medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja djeteta, nalaz psihologa te mišljenje stručnog tima odgojno-obrazovne ustanove i/ili ustanove u kojoj je dijete uključeno u habilitacijske/rehabilitacijske postupke (logoped, edukacijski rehabilitator/defektolog, socijalni pedagog, pedagog, socijalni radnik) – za odrasle medicinska dokumentacija kojom se objektiviziraju bolesna stanja.

(3)Ako služba nadležna za priznavanje prava na doplatak za djecu primjenom uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju na osnovi zaprimljene dokumentacije za djecu s prebivalištem u drugoj državi članici EU ili državi ugovornici (u daljnjem tekstu: u inozemstvu) ocijeni da je potrebno provesti vještačenje, zahtjev za vještačenje dostavlja Zavodu zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom zaprimljenom od nadležne ustanove u inozemstvu.

(4)Vještačenje iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja provodi vijeće vještaka na temelju osobnog pregleda osobe i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka.

(5)Iznimno, vijeće vještaka može provesti vještačenje samo na temelju dokumentacije kada osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana i kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog stanja zdravlja nije u mogućnosti fizički pristupiti pregledu i sl.

(6)Za djecu s prebivalištem u inozemstvu vještačenje se provodi samo na temelju medicinske i druge dokumentacije zaprimljene od nadležne ustanove.

(7)Vijeće vještaka donosi nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti na obrascu »Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti« koji je sastavni dio ove Uredbe.

(8)Ako vijeće vještaka ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti, može uputiti osobu koja se vještači, s pozivom uz dostavnicu, na dodatne preglede i obradu medicinskoj ili drugoj ustanovi ili doktoru specijalisti ili drugom stručnjaku s Liste ustanova i stručnjaka. Članak 22.

(1)»Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti« sastoji se od »Općeg dijela« s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o težini invaliditeta i vrsti oštećenja – oštećenju funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio ove Uredbe.

(2)»Opći dio« sadrži:

1. a)podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanoj oznaci predmeta, nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev za vještačenje, pravu u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrsti postupka
2. b)podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)
3. c)podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeću vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(3)»Nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti« iz stavka

1. ovoga članka utvrđuje se:
2. vrsta oštećenja i postotak oštećenja organizma iz Liste I
3. težina i vrsta invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema Listi težine i vrste invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti
4. vrste oštećenja: – tjelesno oštećenje – osjetilno oštećenje – intelektualno oštećenje – mentalno oštećenje – poremećaji autističnog spektra
5. postojanje više vrsta oštećenja
6. postojanje više vrsta teških oštećenja
7. postojanje teškog invaliditeta
8. postojanje težeg invaliditeta
9. postojanje trajne promjene u zdravstvenom stanju
10. postojanje privremene promjene u zdravstvenom stanju
11. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje
12. postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samostalan rad
13. postojanje nesposobnosti za rad (privremeno, trajno)
14. postojanje potrebe individualnoga rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije
15. postojanje prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege i njezin opseg
16. postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući i izvan kuće, a primjerice odnosi se na: – primjenu terapije kisikom putem endotrahealnog tubusa – primjenu terapije kisikom putem kanile – primjenu terapije kisikom s visokom koncentracijom kisika – aspiraciju dišnih putova kroz nos ili usta, kanilu ili tubus – aspiraciju dišnih putova kroz kanilu ili tubus osobe koja je na umjetnoj ventilaciji – otvoreni i zatvoreni sistem – upotrebu aparata za potporu disanja i/ili iskašljavanje i/ili aspiraciju dišnih puteva – hranjenje putem gastrostome – hranjenje putem jejunostome – hranjenje putem želučane sonde – kateterizaciju i promjenu trajnog urinskog katetera i sl. – centralni venski kateter te – stanja koja zahtijevaju specifičnu njegu uz izvođenje medicinskih postupaka zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne aktivnosti u kući i izvan kuće
17. status osobe s invaliditetom
18. obrazloženje mišljenja
19. napomena.

(4)Zavod dostavlja »Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti« zajedno sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje tijelu koje je zatražilo vještačenje, u jednom primjerku. VI. UTVRĐIVANJE STATUSA OSOBE S INVALIDITETOM Članak 23.

(1)Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

(2)Status osobe s invaliditetom ima osoba (starija od 15 godina) kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje stupanj 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

(3)Pod postupkom vještačenja iz stavka 2. ovoga članka smatra se vještačenje oštećenja organizma, težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti i radne sposobnosti.

(4)Status iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se s danom vještačenja.

(5)Status osobe s invaliditetom ima i osoba kojoj je taj status utvrđen rješenjem nadležnog tijela prema propisima o pravima hrvatskih branitelja i propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. VII. VJEŠTAČENJE U POSTUPKU ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA TEMELJU PROPISA O PRAVIMA HRVATSKIH BRANITELJA I PROPISA O ZAŠTITI VOJNIH I CIVILNIH INVALIDA RATA Članak 24.

(1)Vještačenje prema odredbama ove Uredbe se provodi kada je propisima o pravima hrvatskih branitelja, propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata i ovom Uredbom propisano obvezno medicinsko vještačenje.

(2)Nadležno prvostupanjsko tijelo koje rješava po zahtjevu podnositelja, odnosno ministarstvo nadležno za branitelje dostavlja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda cjelokupan spis upravnog predmeta s medicinskom i drugom dokumentacijom radi vještačenja.

(3)Nakon obavljenog vještačenja, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda vraća cjelokupan spis upravnog predmeta nadležnom tijelu iz stavka 2. ovoga članka koje je i zatražilo vještačenje. Članak 25. Nalaz i mišljenje o činjenicama iz članka 2. stavka 1. točke

1. b)i
2. c)ove Uredbe u prvostupanjskom upravnom postupku daje vijeće vještaka po pisanom zahtjevu prvostupanjskog tijela, a u drugostupanjskom upravnom postupku i u postupku revizije prema propisima o pravima hrvatskih branitelja i propisima o zaštiti civilnih i vojnih invalida rata vijeće viših vještaka po pisanom zahtjevu ministarstva nadležnog za branitelje. Članak 26.

(1)Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe koja se sastoje od dva ili više članova, daju nalaz i mišljenje samo kada vještače u punom sastavu.

(2)Član vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe koji se ne slaže s mišljenjem većine može priložiti svoje posebno mišljenje s obrazloženjem.

(3)U prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje na osnovi medicinske i druge dokumentacije koja se nalazi u dostavljenom spisu upravnog predmeta.

(4)Ako se u postupku vještačenja iz stavka

1. ovoga članka utvrdi da u zaprimljenoj medicinskoj dokumentaciji nedostaju određeni podaci neophodni za donošenje nalaza i mišljenja, vijeća vještaka iz članka
2. ove Uredbe zatražit će dopunu medicinske dokumentacije od ustanove iz Liste ustanova i stručnjaka ili suradne ustanove Zavoda.

(5)U prvostupanjskim postupcima vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje nakon obveznog osobnog pregleda, odnosno uz sudjelovanje osobe koja se vještači. Članak 27.

(1)U upravnim postupcima koji se vode na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe vode zapisnik o vještačenju na odgovarajućim obrascima koji su sastavni dio ove Uredbe.

(2)Vijeće viših vještaka, u drugostupanjskom postupku i postupku revizije iz stavka 1. ovoga članka daje nalaz i mišljenje, u pravilu, bez obveznog pregleda osobe, osim u sljedećim slučajevima: – o postotku oštećenja organizma koje nalazom i mišljenjem vijeća vještaka u prvom stupnju ocijenjeno sa 100% – 80% – o potrebi ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe – kada vijeće viših vještaka ocijeni da je pregled potreban.

(3)Vijeće viših vještaka u žalbenom postupku kada se žalba odnosi na nalaz i mišljenje vijeća vještaka u prvom stupnju, u upravnom postupku priznavanja statusa člana obitelji i prava na obiteljsku invalidninu iza umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je počinio samoubojstvo, daje nalaz i mišljenje uz sudjelovanje stranke, odnosno njezinog opunomoćenika. Članak 28. U drugostupanjskom postupku koji se vodi temeljem propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, vijeće viših vještaka može dati nalaz i mišljenje i bez pregleda osobe, ako utvrdi da pregled nije potreban. Članak 29.

(1)Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje u predmetima u postupcima za ostvarivanje prava na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja na obrascima: – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o potrebi pripomoći u kući – doplatka« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o potrebi pripomoći u kući – doplatka« – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o oštećenju organizma na osnovi kojeg se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o oštećenju organizma na osnovi kojeg se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma« – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o sposobnosti za privređivanje« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o sposobnosti za privređivanje« – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu koja nisu utvrđena kao standard prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu koja nisu utvrđena kao standard prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o oštećenju funkcije ekstremiteta ili oštećenju kralježnice ili drugih organa čije oštećenje utječe na funkciju ekstremiteta odnosno o oštećenju vida HRVI iz Domovinskog rata II do IV skupine«.

(2)Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje u postupcima za ostvarivanje prava na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata na slijedećim obrascima: – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka vojnih i civilnih invalida rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka vojnih i civilnih invalida rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o potrebi pripomoći u kući-doplatka vojnih i civilnih invalida rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o potrebi pripomoći u kući – doplatka vojnih i civilnih invalida rata« – »Nalaz i mišljenje vijeća vještaka o sposobnosti za privređivanje« – »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka o sposobnosti za privređivanje«.

(3)Nalazi i mišljenja vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe trebaju biti potpuni, jasni i dovoljno obrazloženi, te sadržavati sve činjenice koje su s medicinskog stajališta važne za donošenje pravilnog rješenja.

(4)Obrazloženje nalaza i mišljenja o postotku oštećenja organizma smatrat će se potpunim ako je u njemu spomenuto da se radi o lakšem, srednjem, težem ili najtežem obliku oštećenja organizma.

(5)Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe moraju posebno obrazložiti mišljenje o postotku oštećenja organizma kada je za pojedino oštećenje u Listi postotaka oštećenja organizma (u daljnjem tekstu: Lista II), koja je sastavni dio ove Uredbe, postotak predviđen u rasponu, a vijeće viših vještaka i ukoliko se ne slaže s nalazom i mišljenjem vijeća vještaka danom u prvom stupnju. Vještačenje i utvrđivanje postotka oštećenja organizma Članak 30.

(1)Postotak oštećenja organizma vještači se i utvrđuje na temelju članaka 30. do 45. ove Uredbe i Liste II.

(2)Prilikom vještačenja koja se provode u postupcima za ostvarenje prava na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, u odnosu na točke Glave IX. – Neuroze i psihoze iz Liste II, vještaci primjenjuju predviđene postotke oštećenja na odgovarajući način. Članak 31.

(1)Za jedan dio tijela (u daljnjem tekstu: organ) koji je oštećen u velikoj mjeri utvrđuje se, u pravilu, postotak manji od predviđenog u Listi II za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa.

(2)Ako organ postoji, ali je oštećen u tolikoj mjeri da je afunkcionalan, može se utvrditi postotak koji je u Listi II predviđen za potpuni gubitak (amputaciju) toga organa. Članak 32.

(1)Ako je oštećenje organizma nastalo kao posljedica više rana, ozljeda ili bolesti, postoci predviđeni u Listi II za pojedina oštećenja ne zbrajaju se, već se kao osnova uzima oštećenje koje povlači najveći postotak i taj se postotak povećava prema utjecaju drugih oštećenja na cijeli organizam, s tim da tako utvrđeni postotak može iznositi najviše do 100% II. skupine. Za povećanje postotka uzimaju se u obzir samo ona oštećenja za koje je u Listi II predviđeno najmanje 20%.

(2)Iznimno od odredbe stavka

1. ovoga članka, ako zbog svih oštećenja iz toga stavka postoji oštećenje organizma zbog kojega takva osoba nije pokretna i nije u stanju obavljati osnovne fiziološke potrebe bez pomoći druge osobe određuje se 100% – I. skupina. Članak
2. Za osobe kod kojih postoje anatomska i funkcionalna oštećenja pojedinih dijelova tijela (amputacija, kontraktura, paraliza, skraćenje noge više od 3 cm, gubitak oka, pseudoartroza, teški varikoziteti s elefantijazom, posttraumatska epilepsija, gluhoća, parkinsonizam, teški osteomijelitis s fistulom), postotci predviđeni u Listi II mogu se povećati za 10% ako su manji od 60%, a ako su 60% ili veći od 60% povećavaju se za 20%. To povećanje može iznositi do 100% – II. skupina. Članak 34.

(1)Ako je kod osoba, koje su bile bez jednog parnoga organa, došlo do gubitka ili oštećenja najmanje 60% drugog parnoga organa pod okolnostima utvrđenim propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima utvrđenim propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, postotak oštećenja organizma utvrđuje se kao da je oštećenje oba parna organa nastalo pod tim okolnostima, pri čemu se postotak može odrediti do 100% – I. skupina.

(2)Ako je jedan parni organ izgubljen ili teško oštećen pod okolnostima utvrđenim propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima utvrđenim propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, a drugi parni organ, nakon toga i neovisno o posljedicama oštećenja organizma pod tim okolnostima, izgubljen ili oštećen najmanje 60% postotak oštećenja organizma utvrđuje se za gubitak, odnosno oštećenje oba parna organa i umanjuje za 20%. Ako se za ovako nastalo oštećenje organizma u Listi II predviđa 100% – I. skupina, može se odrediti najviše 100% – II. skupina.

(3)Oštećenjem drugoga oka u smislu stavaka

1. i
2. ovoga članka smatra se smanjenje funkcije oka za najmanje jednu polovicu (smanjivanje vida najmanje 5/10). Članak
3. Postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II za amputiranu ruku ili nogu može se povećati za 10% do 30%, ako batrljak nije prikladan za nošenje proteze. Članak
4. Ako se kliničkim promatranjem i dokumentiranom anamnezom mogu dokazati neurinomi s bolovima i eventualnim smetnjama u fantomskom udu, te u slučaju kauzalgije, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%. Članak 37.

(1)Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata i osobi koja je u vrijeme Domovinskog rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(2)HRVI iz Domovinskog rata koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod njega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(3)U upravnim postupcima za ostvarenje prava na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, osoba koja je u vrijeme rata kao maloljetnik ili zatočenik u neprijateljskom logoru ili sličnim uvjetima zatočeništva, bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(4)Vojnom, odnosno civilom invalidu koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod kojega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku od jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi II može se povećati za 10% do 30%.

(5)Postotak oštećenja organizma povećan na temelju stavaka 1., 2.,

1. i
2. ovoga članka može iznositi najviše 100% – II. skupina. Članak 38.

(1)Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe.

(2)Ako su prve pojave bolesti iz stavka 1. ovoga članka nastupile pod okolnostima utvrđenim propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno pod okolnostima utvrđenim propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ili se pod tim okolnostima bolest znatno pogoršala, s obzirom na uobičajeni tijek bolesti i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem ili su te okolnosti onemogućile pravilno liječenje i nastupile su komplikacije bolesti, odnosno potreba za operativnim liječenjem, može se uzeti u obzir i tako nastalo oštećenje organizma, s tim što se u takvim slučajevima, kao i u slučajevima pogoršanja bolesti poznate etiologije, postotak utvrđuje u skladu s propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno u skladu s propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

(3)Bolesti iz stavka 1. ovoga članka su: shizofrenija, manijakalno-depresivne psihoze, epileptička bolest (kao izrazito konstitucionalno uzrokovana), neuroze, psihopatije (kao bolesna reakcija nedovoljno harmonično strukturalne osobe na životne uvjete), ambiotrofične živčane bolesti, multipla skleroza, dijabetes, sve endokrine bolesti (osim Addisonove bolesti tuberkulozne etiologije), ulkusna bolest, ulcerozni kolitis, Morbus Crohn, netraumatski pankreatitis, alergične bolesti, spondiloze, spondilartroza, reumatoidni artritis, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, litijaze, policistične bolesti, maligni neoplastični procesi, trofične promjene ekstremiteta ako nisu posljedica smrzavanja i pjegavca i sve druge bolesti endogene i nepoznate etiologije.

(4)Postotak oštećenja organizma za maligne neoplastične procese koji su nastali kao posljedica rane ili ozljede, te za šećernu bolest koja je nastala kao posljedica rane ili ozljede, utvrđuje se bez primjene stavaka

1. i
2. ovoga članka. Članak
3. Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ožiljci se uzimaju u obzir samo ako ometaju funkciju nekoga organa ili dijela tijela, odnosno ako predstavljaju nagrđenost. Članak
4. Postotak oštećenja organizma zbog upale zglobova, odnosno posljedica takve bolesti, utvrđuje se kao za traume zglobova ili kao za posljedicu koju je upala zglobova uzrokovala na srcu. Članak
5. Oštećenje organizma I. skupine može se utvrditi samo za oštećenja za koja je u Listi II predviđen postotak 100% – I. skupina i u slučajevima iz članka
6. stavka
7. i članka
8. stavka
9. ove Uredbe. Članak 42.

(1)Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju se u obzir oštećenja koja su posljedica starenja.

(2)Na utvrđivanje postotka oštećenja organizma ne mogu utjecati stručna sprema, zanimanje, starosna dob, materijalno stanje, nadarenost i druge činjenice. Članak 43.

(1)Postotak oštećenja organizma utvrđuje se trajno ili privremeno.

(2)Privremeni postotak oštećenja organizma utvrđuje se samo ako je to navedeno uz pojedinu točku Liste II ili ako postoje izgledi da će se oštećenje organizma invalida u znatnoj mjeri poboljšati primjenom bilo kojega medicinskog postupka (operativni zahvati, medicinska i fizikalna rehabilitacija, terapija lijekovima i drugo). Privremenost ocjene vezana uz pojedinu točku iz Liste II računa se od prve ocjene oštećenja organizma vijeća viših vještaka koja je temelj za donošenje konačnoga rješenja o priznavanju statusa na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, odnosno propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Članak

1. Ako oštećenje organizma nije predviđeno ovom Uredbom, odnosno Listom II, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ove Uredbe, odnosno Liste II, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi II za analogno oštećenje organizma. Članak
2. HRVI iz Domovinskog rata, odnosno vojni i civilni invalidi rata, kod kojih u vezi s utvrđenim oštećenjem organizma, nastanu oštećenja organizma: kirurško odstranjivanje organa, kirurški zahvati na vitalnim organima, trajna dekompenzacija srca, jetre, pluća, bubrega, gušterače i paralize živaca, aktivna tuberkuloza, te gubitak ili teško oštećenje parnoga organa mogu, na osnovu tih oštećenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novoga postotka oštećenja organizma prije isteka roka utvrđenog propisima o pravima hrvatskih branitelja, odnosno roka utvrđenog propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, što se dokazuje otpusnim pismom bolnice, ili drugom odgovarajućom medicinskom dokumentacijom. Vještačenje i utvrđivanje oštećenja organizma na temelju kojih se ostvaruje pravo na ortopedski doplatak i razvrstavanje tih oštećenja u stupnjeve Članak
3. Pravo na ortopedski doplatak ima HRVI iz Domovinskog rata na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, odnosno vojni i civilni invalid rata na temelju propisa o zaštiti vojni i civilni invalida rata, kojemu je oštećenje organizma utvrđeno na temelju vještačenja iz ove Uredbe zbog sljedećih oštećenja organizma koja se razvrstavaju u četiri stupnja:
4. I. stupanj: a) amputacija dvaju ili više ekstremiteta na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma I. skupine b) oštećenje funkcije dvaju ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma 100% c) potpuni gubitak vida na oba oka d) amputacija jedne noge u koljenu ili nadkoljenici ili jedne ruke u laktu ili nadlaktici.
5. II. stupanj: a) amputacija jedne noge u podkoljenici b) amputacija jedne podlaktice ili jedne šake c) oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede te obostrana amputacija stopala po Chopartu, ako se za oštećenje, odnosno amputaciju utvrđuje oštećenje organizma 80% ili 90%.
6. III. stupanj: a) obostrana amputacija stopala po Lisfrancku ili obostrana amputacija stopala po Chopartu, ili kombinacija tih amputacija, na osnovi kojih se utvrđuje oštećenje organizma manje od 80% b) amputacija ili eksartikulacija u skočnom zglobu c) oštećenje funkcije jednoga ekstremiteta što je posljedica dobivene rane ili ozljede, ako se za oštećenje toga ekstremiteta utvrđuje oštećenje organizma 60% ili 70%.
7. IV. stupanj: – oštećenje funkcije jednoga ili više ekstremiteta što je posljedica bolesti, na osnovi koje se utvrđuje oštećenje organizma najmanje 80%. Vještačenje i razvrstavanje HRVI iz Domovinskog rata, odnosno vojnih i civilnih invalida rata od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegu i pomoć druge osobe Članak 47.

(1)U prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalidi rata I. skupine, kojima je status utvrđen na osnovi oštećenja organizma propisanog ovom Uredbom u Listi II u sljedećim točkama: –

1. Amputacija obiju ruku u laktu –
2. Amputacija obiju ruku u nadlaktici –
3. Eksartikulacija obiju ruku u ramenu –
4. Potpuna uzetost obiju ruku – 120b. Eksartikulacija u kuku – obiju nogu –
5. Obostrana paraliza lumbosakralnoga pleksusa – 153d. Stanje nakon ozljede mozga i/ili kralježničke moždine s oštećenjem motoričke funkcije udova – potpuna uzetost dva uda – 157d. Parkinsonizam najtežeg stupnja –
6. Sljepilo, odnosno gubitak vida na oba oka –
7. Najteži slučajevi bulbarne paralize –
8. Konsolidirane frakture kralježnice s flacidnom paraplegijom ili spastičnom paraplegijom u fleksiji, trajna nepokretnost i vezanost za krevet 100% – I. skupina – 211d. Konsolidirane frakture cervikalnoga dijela kralježnice s lezijom cervikalne medule i paretičnim pojavama na gornjim i donjim ekstremitetima najteži oblici – invalid nepokretan i ne može se služiti rukama – 212d. Ataktički sindrom nakon traume – najteži oblici – nemogućnost kretanja zbog ataksije – 213d. Klinički utvrđen polineuritički sindrom – najteži oblici – teška oštećenja motiliteta s atrofijama, teškim trofičnim smetnjama i potpunom uzetošću ekstremiteta – invalid nepokretan.

(2)HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalid I. skupine, kod kojeg postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste II koje nije obuhvaćeno stavkom

1. ovoga članka, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe pa se zbog toga razvrstava u drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe, i druga oštećenja koja ga (zajedno) čine potpuno nesposobnim za obavljanje svih životnih potreba, te mu je zbog toga potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe, također se razvrstava u prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe. Članak
2. U prvi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine, odnosno vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju predviđenom u članku
3. stavku
4. ove Uredbe, a potpuno su nesposobni za obavljanje svih životnih potreba te im je potrebna neprekidna njega i pomoć druge osobe. Članak
5. U drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno vojni i civilni invalid I. skupine, kod kojih postoji bilo koje oštećenje organizma iz Liste II što nije obuhvaćeno u članku
6. stavku
7. ove Uredbe, a potrebna mu je njega i pomoć druge osobe. Članak
8. U drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe razvrstava se i HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine, odnosno vojni i civilni invalid rata II., III. i IV. skupine, kojemu je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu, ako mu je ukupno oštećenje organizma jednako oštećenju HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, odnosno invalida rata I. skupine, razvrstanoga u drugi stupanj doplatka za njegu i pomoć druge osobe. Postupak vještačenja Članak 51.

(1)Prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li smrt hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u uzročno – posljedičnoj vezi s bolesti, pogoršanjem bolesti, odnosno pojavom bolesti u izravnom sudjelovanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, te prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li samoubojstvo hrvatskog branitelja posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe uzet će u obzir trajanje i vrstu tegoba kojima je hrvatski branitelj bio izložen prema navodima nadležne postrojbe u opisu ratnog puta i drugim dokazima o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno propisu o općem upravnom postupku.

(2)Prilikom davanja nalaza i mišljenja o tome je li smrt HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI iz Domovinskog rata I. skupine, vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe uzet će u obzir medicinsku dokumentaciju neposredno prije smrti HRVI iz Domovinskog rata I. skupine te prijavu činjenice smrti izdanu od nadležne ustanove.

(3)U slučajevima davanja nalaza i mišljenja o tome je li samoubojstvo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata posljedica psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, kada ne postoji medicinska dokumentacija o bolesti hrvatskog branitelja, nadležno prvostupanjsko tijelo će pribaviti izjave članova obitelji s kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata živio prije samoubojstva i izjave njegovih ratnih zapovjednika o njegovom ponašanju tijekom njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Članak 52.

(1)Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma na osnovi ranjavanja ili ozljeđivanja koje je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske moraju se uzeti u obzir navodi iz Potvrde o okolnostima stradavanja o ranjavanju ili ozljedi pojedinih dijelova tijela, medicinska dokumentaciju o liječenju neposredno nakon ranjavanja ili ozljeđivanja te u kontinuitetu do ocjene oštećenja organizma.

(2)Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma uslijed zatočeništva u neprijateljskom logoru ili zatvoru ne može se cijeniti manji postotak oštećenja organizma od postotka utvrđenog propisima o pravima hrvatskih branitelja.

(3)Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma na osnovi bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti mora se uzeti u obzir trajanje i vrste tegoba kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata bio izložen u obrani suvereniteta Republike Hrvatske prema navodima nadležne postrojbe u opisu ratnog puta i drugim dokazima o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sukladno propisu o općem upravnom postupku. Članak 53.

(1)Kada se utvrđuje postotak oštećenja organizma za utvrđivanje svojstva HRVI, vojnog i civilnog invalida rata zbog pogoršanja ranije nastale bolesti odnosno zbog ispoljenja bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma, imajući u vidu prirodu bolesti i njen razvitak, trajanje i težinu okolnosti odnosno napora koji su utjecali na njeno pogoršanje, odnosno ispoljenje.

(2)Kada se u slučajevima iz stavka

1. ovoga članka utvrđuje novi postotak oštećenja organizma sukladno odredbi članka
2. ove Uredbe, vijeća vještaka iz članka
3. ove Uredbe prvo utvrđuje jesu li ispunjeni za to propisani uvjeti, ako utvrdi da jesu, utvrđuje novi postotak oštećenja organizma uz obvezno obrazloženje da se radi o oštećenjima iz članka
4. ove Uredbe. Ako vijeće vještaka iz članka
5. ove Uredbe utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za utvrđivanje novog postotka tjelesnog oštećenja, jer se ne radi o oštećenjima navedenim u članku
6. ove Uredbe, o tome će dati svoje mišljenje i obrazloženje. Članak 54.

(1)Vijeća vještaka iz članka 25. ove Uredbe, u postupcima za ostvarenje prava na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, daju nalaz i mišljenje o sposobnosti za privređivanje prema utvrđenim kriterijima medicinske znanosti vodeći računa o zanimanju i godinama života pregledane osobe i drugim okolnostima važnim za donošenje pravilnog nalaza i mišljenja.

(2)U slučajevima vještačenja o sposobnosti za privređivanje djeteta mlađeg od 15. godina života, u postupcima za ostvarenje prava na temelju propisa o pravima hrvatskih branitelja, mišljenje koje se daje uz nalaz mora sadržavati i mišljenje o vremenu nastanka nesposobnosti za privređivanje.

(3)Vijeća vještaka iz članka

1. ove Uredbe, u postupcima za ostvarenje prava na temelju propisa o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, daju nalaz i mišljenje o sposobnosti za privređivanje uz primjenu odgovarajućih propisa o mirovinskom osiguranju i prema utvrđenim kriterijima medicinske znanosti. Članak
2. Vijeća vještaka iz članka
3. ove Uredbe daju nalaz i mišljenje o potrebi za doplatkom za pripomoć u kući prema težini trajnih promjena u zdravstvenom stanju korisnika zajamčene minimalne naknade, a na temelju utvrđenih kriterija medicinske znanosti. Članak
4. Za osobu koja je na liječenju u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi, vijeća vještaka iz članka
5. ove Uredbe mogu dati nalaz i mišljenje na osnovi nalaza i izvješća (dijagnoze, povijesti bolesti i sl.) te ustanove i bez pregleda, ako smatraju da pregled nije potreban. Članak
6. Na zahtjev tijela koje vodi postupak i na temelju prijedloga vijeća vještaka iz članak
7. ove Uredbe, osoba koja zbog zdravstvenog stanja duže vrijeme nije sposobna putovati može se pregledati u stanu u kojem živi. Takav pregled obavlja jedan član vijeća vještaka i na osnovi njegovog nalaza i izvješća vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje. Članak
8. Za osobu koja ima prebivalište u inozemstvu vijeće vještaka iz članka
9. ove Uredbe može dati nalaz i mišljenje i na osnovi medicinske dokumentacije i/ili izvješća odgovornoga liječnika iz inozemstva ako smatra da pregled nije potreban. Članak
10. Ako vijeće vještaka iz članka
11. ove Uredbe utvrdi da je za davanje nalaza i mišljenja, osobu potrebno pregledati u specijalističkoj zdravstvenoj ustanovi, uputit će istu u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Članak 60.

(1)Medicinske izraze u nalazu i mišljenju vijeće vještaka upisuje na latinskom ili hrvatskom jeziku, a obrazloženje nalaza i mišljenja obvezno je na hrvatskom jeziku uz navođenje odgovarajuće odredbe Uredbe, odnosno točke Liste II.

(2)Postotak oštećenja organizma upisuje se brojkom i slovima, s tim što se u slučaju oštećenja organizma 100% obavezno naznačuje i skupina oštećenja. Uz postotak oštećenja organizma obavezno se naznačuje da je utvrđen za trajno ili privremeno.

(3)Kada se utvrdi da oštećenje organizma iznosi manje od 20% u mišljenju se naznačuje da oštećenje organizma iznosi manje od 20%.

(4)Kod utvrđivanja doplatka za njegu i pomoć druge osobe, odnosno ortopedskoga doplatka u mišljenju se naznačuje stupanj doplatka i nalaz se mora obrazložiti. Članak 61. Jedan primjerak nalaza i mišljenja dostavlja se stranci uz rješenje koje je donijeto na temelju toga nalaza i mišljenja. VIII. REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O SMANJENJU RADNE SPOSOBNOSTI UZ PREOSTALU RADNU SPOSOBNOST, DJELOMIČNOM GUBITKU RADNE SPOSOBNOSTI ILI POTPUNOM GUBITKU RADNE SPOSOBNOSTI, TE PROFESIONALNOJ ILI OPĆOJ NESPOSOBNOSTI ZA RAD Članak 62.

(1)Nalaz i mišljenje o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo prema propisima o mirovinskom osiguranju, te nalaz i mišljenje o utvrđenoj profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad prema posebnim propisima,zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja izravno ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav, na obveznu reviziju nalaza i mišljenja.

(2)U obavljanju revizije donosi se mišljenje kojim se potvrđuje, odnosno ne potvrđuje nalaz i mišljenje vijeća vještaka o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti osiguranika, odnosno člana obitelji osiguranika, odnosno profesionalnoj ili općoj nesposobnosti za rad prema posebnim propisima, te daju primjedbe s uputom vijeću vještaka/viših vještaka za izmjenu nalaza i mišljenja.

(3)Kada nalaz i mišljenje vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka treba mijenjati u povodu revizije, vijeće vještaka odnosno vijeće viših vještaka, dužno je donijeti novi nalaz i mišljenje sukladno mišljenju i uputama danim u postupku revizije.

(4)Vijeće vještaka, odnosno vijeće viših vještaka dužno je donijeti novi nalaz i mišljenje iz stavka 3. ovoga članka u roku od 5 dana od dana kada mu je dostavljen predmet, ako nije potrebno pribaviti nove medicinske nalaze i/ili ostalu dokumentaciju.

(5)Revizija nalaza i mišljenja o utvrđenoj smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnom gubitku radne sposobnosti ili potpunom gubitku radne sposobnosti, mora biti obavljena u roku od 10 dana od dana zaprimanja nalaza i mišljenja, a iznimno, u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, u roku od 20 dana po dostavi dokumentacije. Članak 63.

(1)Nakon obavljene revizije ministarstvo nadležno za mirovinski sustav vraća predmet, zajedno sa svojim mišljenjem, nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet.

(2)Po primitku predmeta, i postupanju sukladno članku

1. stavku
2. ove Uredbe nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja predmet nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kojoj se nastavlja s postupkom za ostvarivanje prava.

(3)Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda obvezna je o nalazu i mišljenju bez odgađanja obavijestiti istovremeno izabranog doktora medicine iz članka

1. stavka
2. ove Uredbe, nadležni regionalni ured, odnosno područnu službu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i poslodavca kod kojega je osiguranik zaposlen, i to u roku osam dana od dana donošenja nalaza i mišljenja. Obavijest o donesenom nalazu i mišljenju služi kao dokaz o roku u kojemu je donesen nalaz i mišljenje i kao informacija poslodavcu radi prava i obveza prema propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja i propisima o radu.

(4)Nalaz i mišljenje iz stavka 3. ovoga članka smatra se donesenim u trenutku kada je vještak – revizor, odnosno vijeće vještaka – revizora donijelo revizijski nalaz, zaključalo svoj nalaz u bazi podataka medicinskog vještačenja, ukoliko je nalaz pisan u bazi medicinskog vještačenja te potpisalo svoje mišljenje.

(5)U slučaju ako je u reviziji utvrđeno da nalaz i mišljenje vijeća vještaka odnosno vijeća viših vještaka koje je predmet revizije treba izmijeniti, nalaz i mišljenje smatra se donesenim nakon što je vijeće vještaka odnosno vijeće viših vještaka uskladilo svoj nalaz i mišljenje s mišljenjem vještaka – revizora, i zaključalo nalaz u bazi podataka medicinskog vještačenja te potpisalo nalaz i mišljenje. IX. PONOVNI I KONTROLNI PREGLED Članak 64.

(1)Ponovni pregled obavlja vijeće vještaka nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda u slučaju kada invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nije u roku od šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju. Ponovni pregled radi ocjene preostale radne sposobnosti obavlja se i u slučaju kada Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu.

(2)Ponovni pregled invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju obavlja vijeće vještaka nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda i u slučaju ako osiguranik s pravom na profesionalnu rehabilitaciju podnese zahtjev za ponovnu ocjenu radne sposobnosti, kao i u slučaju kada ovaj zahtjev podnese centar za profesionalnu rehabilitaciju u kojem se provodi profesionalna rehabilitacija.

(3)Kada nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili centar za profesionalnu rehabilitaciju zatraži ponovni pregled invalida rada iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zatražit će od Zavoda ponovni pregled.

(4)Ponovni pregled obavlja vijeće vještaka i u slučaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

(5)U slučaju ponovnog pregleda iz stavaka

1. i
2. ovoga članka, postupa se u skladu s odredbama članaka
3. do
4. ove Uredbe.

(6)Na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ponovni pregled obavlja se i u slučaju kada korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije zatraži produženje prava na profesionalnu rehabilitaciju ako je zbog bolesti bio privremeno spriječen za profesionalnu rehabilitaciju. Članak 65.

(1)Kontrolni pregled invalida rada, koji je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvario na temelju utvrđenog smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ili potpunog gubitka radne sposobnosti, obavlja se najkasnije u roku od tri godine od dana utvrđenog smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Ovaj kontrolni pregled obavlja se na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja je pokrenula postupak po službenoj dužnosti.

(2)U pozivu za kontrolni pregled invalid rada će se upozoriti na pravne posljedice neodazivanja na kontrolni pregled sukladno propisima o mirovinskom osiguranju, a poziv se upućuje uz dostavnicu prema pravilima za osobnu dostavu.

(3)Ako vijeće vještaka koji obavlja kontrolni pregled ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja radne sposobnosti, uputit će korisnika prava na pregled, odnosno obradu medicinskoj ustanovi ili doktoru specijalisti određenim u Listi ustanova i stručnjaka ili u suradnu ustanovu Zavoda.

(4)Na kontrolnom pregledu može se odrediti novi kontrolni pregled i rok u kojem će se on obaviti.

(5)Kontrolni pregled korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti koji stekne svojstvo osiguranika prema propisima o mirovinskom osiguranju, osim osiguranika koji je osiguran s osnove roditeljske dužnosti i osiguranika koji ostvaruje drugi dohodak, obavlja se obvezno na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, a postupak se pokreće s danom stjecanja svojstva osiguranika (ponovnog stupanja u osiguranje).

(6)Kontrolni mehanizmi pri obavljanju kontrolnog pregleda su isti kao za vještačenje u postupku vještačenja na zahtjev osiguranika, odnosno izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, a određeni su propisima o mirovinskom osiguranju i ovom Uredbom. Članak 66.

(1)Nalaz i mišljenje u povodu ponovnog pregleda i kontrolnog pregleda vijeće vještaka donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika nakon ponovnog/kontrolnog pregleda« koji je sastavni dio ove Uredbe.

(2)»Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika nakon ponovnog/kontrolnog pregleda« sastoji se od »Općeg dijela« s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o radnoj sposobnosti nakon ponovnog/kontrolnog pregleda.

(3)»Opći dio« sadrži:

1. a)podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanoj oznaci predmeta, nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev za vještačenje, pravu u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrsti postupka
2. b)podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)
3. c)podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeću vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(4)»Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti nakon ponovnog/kontrolnog pregleda« sadrži slijedeće podatke:

1. a)podatke iz rješenja o ranije ostvarenom pravu (područni ured/područna služba, broj rješenja, datum izdavanja rješenja, utvrđena ocjena)
2. b)povod za upućivanje na ponovni, odnosno kontrolni pregled
3. c)poslove prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost na ponovnom, odnosno kontrolnom pregledu
4. d)dijagnozu glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost te šifre bolesti
5. e)promjene u zdravstvenom stanju
6. f)mišljenje – jesu li nastale takve promjene u zdravstvenom stanju koje utječu na ranije utvrđeno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti (pogoršanje, odnosno poboljšanje zdravstvenog stanja ili novi slučaj promjene u radnoj sposobnosti) – za invalida rada koji nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na profesionalnu rehabilitaciju upućen na profesionalnu rehabilitaciju, a kod kojega nije došlo do promjene u zdravstvenom stanju – je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije – za korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju za kojega Zavod ocijeni da se profesionalnom rehabilitacijom neće moći osposobiti za rad na određenom poslu, a kod kojega nije nastala promjena u zdravstvenom stanju – je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije
7. g)utvrđenu promjenu u radnoj sposobnosti, odnosno u preostaloj radnoj sposobnosti
8. h)na kontrolnom pregledu moguće su sljedeće ocjene: – ne postoji smanjenje radne sposobnosti, niti djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti – postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, postoji djelomični gubitak radne sposobnosti uz kontraindikacije i poslove koje s preostalom radnom sposobnošću može raditi, postoji potpuni gubitak radne sposobnosti
9. i)datum nastale promjene i uzrok
10. j)naznaku datuma kontrolnog pregleda
11. k)obrazloženje mišljenja. X. DRUGOSTUPANJSKI POSTUPAK U SREDIŠNJEM UREDU ZAVODA Članak 67.

(1)Kada osoba podnese žalbu protiv rješenja nadležnog tijela kojom se pobija rješenje u vezi s nalazom i mišljenjem vijeća vještaka, nadležno tijelo dostavlja žalbu zajedno sa zahtjevom za vještačenje u kojem je jasno navedeno što treba utvrditi u žalbenom postupku središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

(2)Uz zahtjev za vještačenje iz stavka 1. ovoga članka, osim žalbe, nadležno tijelo dužno je dostaviti rješenje na koje se žalba odnosi i kompletiranu medicinsku dokumentaciju temeljem koje se provodi vještačenje u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

(3)Vještačenje po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka provodi vijeće viših vještaka u središnjoj ustrojstvenoj jedinica Zavoda. Članak 68.

(1)Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku vijeće viših vještaka donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku« koji je sastavni dio ove Uredbe .

(2)Obrazac »Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku« sastoji se od »Općeg dijela« s osnovnim podacima, te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem u drugostupanjskom postupku.

(3)»Opći dio« sadrži:

1. a)podatke o mjestu i datumu vještačenja, brojčanoj oznaci predmeta, nadležnom tijelu koje podnosi zahtjev za vještačenje, pravu u svrhu ostvarivanja kojeg se provodi vještačenje te vrsti postupka
2. b)podatke o osobi koja se vještači (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta, OIB, datum i mjesto rođenja, spol)
3. c)podatke o datumu pregleda i imenima vještaka u vijeću viših vještaka, anamnezu, klinički status, podatke o priloženoj medicinskoj dokumentaciji te dijagnoze.

(4)»Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku« sadrži:

1. a)podatke iz rješenja nadležnog tijela koje se u žalbenom postupku osporava (naziv nadležnog tijela koje je izdalo rješenje, mjesto izdavanja rješenja i datum, broj rješenja, pravo o kojem se odlučivalo rješenjem)
2. b)nalaz i mišljenje vijeća vještaka temeljem kojeg je doneseno rješenje koje se u žalbenom postupku osporava
3. c)razloge zbog kojeg se osporava nalaz i mišljenje vještaka
4. d)dopunu anamnestičkih podataka
5. e)dopune kliničkih, specijalističkih, laboratorijskih i drugih nalaza
6. f)novu medicinsku dokumentaciju, ako je žalitelj priloži
7. g)dijagnoze sa šifrom bolesti koje su nove u odnosu na već postojeće
8. h)bitne činjenice, okolnosti i sporna pitanja koja vijeće vještaka nije razmatralo
9. i)mišljenje o pravilnosti nalaza i mišljenja vijeća vještaka te o osnovanosti žalbenih navoda
10. j)obrazloženje mišljenja
11. k)mišljenje o kontrolnom pregledu
12. l)datum kada se taj pregled treba izvršiti. Članak 69.

(1)Vijeće viših vještaka dužno je donijeti nalaz i mišljenje u roku od deset dana od dana primitka zahtjeva sa žalbom u Zavodu ako daje nalaz i mišljenje bez prethodnog pregleda žalitelja.

(2)Ako je potreban pregled žalitelja, vijeće viših vještaka dužno je dati nalaz i mišljenje u roku od pet dana nakon obavljenog pregleda.

(3)U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako vijeće viših vještaka ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja, uputit će osiguranika na pregled, odnosno obradu medicinskoj ili drugoj ustanovi ili doktoru specijalisti ili drugom stručnjaku određenim Listom ustanova i stručnjaka ili u suradnu ustanovu Zavoda.

(4)Ako vijeće viših vještaka utvrdi da se iz nalaza i mišljenja vijeća vještaka ne može nedvojbeno utvrditi stvarno zdravstveno stanje i funkcionalni status osobe, predložit će nadležnom tijelu da se predmet vrati na ponovni postupak, odnosno na ponovno vještačenje u prvom stupnju.

(5)Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka donesenog u drugostupanjskom postupku, na temelju kojeg se stječe pravo na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, te potpunog gubitka radne sposobnosti člana obitelji osiguranika podliježe reviziji, koju obavlja vijeće vještaka revizora u ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav. U obavljanju revizije vijeće postupa sukladno odredbama članaka 62. i 63. ove Uredbe.

(6)Nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka donesenog u drugostupanjskom postupku na temelju kojeg se stječe pravo na temelju profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu podliježe reviziji nadležnog ministarstva.

(7)Nakon obavljene revizije nadležno ministarstvo vraća predmet Zavodu koji je obvezan, ako nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka treba mijenjati, donijeti novi nalaz i mišljenje sukladno mišljenju i uputama danim u postupku revizije.

(8)Rokovi navedeni u stavcima

1. i
2. ovoga članka primjenjuju se i kada u tijeku upravnog spora pokrenutog protiv drugostupanjskog rješenja ili žalbe na prvostupanjsku presudu treba obvezno pribaviti obrazloženo očitovanje vijeća viših vještaka koji moraju odgovoriti na sve tužbene navode kojima se osporava nalaz i mišljenje na kojemu se temelji rješenje o pravu, kao i u slučaju kada je u tijeku upravnog spora potrebno da se vijeće viših vještaka detaljno i obrazloženo očituje odgovorom na doneseni nalaz i mišljenje sudskog vještaka. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak
3. Postupci vještačenja pokrenuti prije stupanja na snagu ove Uredbe, dovršit će se prema odredbama ove Uredbe, ako je to za osobu povoljnije. Članak
4. Osobi kojoj je za pojedino ranije utvrđeno tjelesno oštećenje prema prijašnjim propisima, Listi tjelesnih oštećenja (»Narodne novine«, broj 53/91) ili Zakonu o listi tjelesnih oštećenja (»Narodne novine«, broj 162/98), ili Listi oštećenja organizma – Listi I Uredbe o metodologijama vještačenja koja je bila na snazi do stupanja na snagu ove Uredbe, za isto tjelesno oštećenje bio propisan manji stupanj (postotak) tjelesnog oštećenja nego što je za to isto tjelesno oštećenje propisano Listom oštećenja organizma – Listom I ove Uredbe, po zahtjevu osobe utvrdit će se za isto stanje postotak oštećenja organizma prema Listi I ove Uredbe, ako je to za osobu povoljnije, s tim da opseg novčane naknade u odnosu na to oštećenje organizma ostaje nepromijenjen. Članak
5. Prilozi od
6. do
7. su sastavni dio ove Uredbe. Članak
8. U svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima koja nisu navedena u ovoj Uredbi, a u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja koristit će se obrasci koje će odlukom utvrditi ravnatelj Zavoda. Članak
9. Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o metodologijama vještačenja (»Narodne novine«, br. 153/14 i 108/15). Članak
10. Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 022-03/17-03/57 Urbroj: 50301-25/18-17-2 Zagreb,
11. srpnja
12. Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r. PRILOG
13. PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA MEDICINSKE DOKUMENTACIJE ZARAZNE I PARAZITARNE BOLESTI (A 00 – B 99) – anamneza i klinički pregled – osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – dodatna laboratorijska obrada (prema vrsti bolesti): dokazivanje uzročnika i protutijela, serološka obrada parnih seruma, pretraga likvora i drugih tjelesnih tekućina, te druga obrada prema indikaciji i dostupnosti – po potrebi UZV i radiološka obrada pojedinih dijelova tijela i organa – po potrebi citološka i histološka obrada tkiva i tjelesnih tekućina. ZLOĆUDNE NOVOTVORINE (C 00 – C 75) – anamneza i detaljan opis kliničke slike bolesnika koju je načinio specijalist u čiju nadležnost spada liječenje oboljelog organa ili organskog sustava – laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – dodatna laboratorijska obrada (prema vrsti bolesti): krv u urinu, stolici, likvoru, tjelesnim tekućinama, prisutnost određenih proteina, tumorski markeri i druga obrada prema indikaciji i dostupnosti – UZV i radiološka obrada – citološka i histološka obrada tkiva i tjelesnih tekućina – endoskopske pretrage probavnih šupljih organa – po potrebi laparoskopija. BOLESTI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA (D 50 – D 89) – anamneza i klinički pregled – osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – dodatna laboratorijska obrada (prema vrsti bolesti): imunološka, imunohematološka, citogenetska, imunocitološka i imunohistokemijska analiza i drugo prema indikaciji i dostupnosti – citološka i histološka obrada koštane srži – citološka i histološka obrada tkiva i tjelesnih tekućina – UZV i radiološka obrada pojedinih dijelova tijela i organa – po potrebi endoskopske pretrage – po potrebi radioizotopne pretrage – druga obrada prema indikaciji i dostupnosti. ENDOKRINE BOLESTI, BOLESTI PREHRANE I METABOLIZMA (E 00 – E 27) – anamneza i klinički pregled – laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – dodatna laboratorijska obrada (test opterećenja, HgA1C, hormonalna obrada s eventualno testovima supresije ili stimulacije i drugo prema potrebi i dostupnosti) – UZV i radiološka obrade žlijezda s unutarnjim lučenjem, te analiza ciljnih organa (srce i pluća, kosti, živčani sustav). PSIHIČKE BOLESTI I POREMEĆAJI PONAŠANJA (F 00 – F 99) Organski psihički poremećaji (F 00 – F 09) – anamneza i klinički pregled – psihijatrijska i psihološka obrada – neurološka, okulistička, internistička obrada – po potrebi molekularna genetska obrada. Psihički poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (alkohol, opijati, sedativi, hipnotici i sl.) (F 10 – F 19) – anamneza i klinički pregled – osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – dodatna laboratorijska obrada: pretrage jetre, gastrointestinalnog sustava i elektroliti, te drugo prema indikaciji i dostupnosti – psihijatrijska i psihološka obrada – neurološka i internistička obrada. Za sve ostale psihičke bolesti i poremećaje treba isključiti organski uzrok poremećaja (simptomatske psihoze) te dati detaljan psihijatrijski nalaz o stanju svih psihičkih funkcija (orijentiranost, motorika, mišljenje, afekti, volja, pažnja, intelektualne funkcije). BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA (G 00 – G 99) – anamneza i klinički pregled – neurološka, okulistička, otološka, endokrinološka, psihijatrijska i psihološka obrada (prema vrsti bolesti) – po potrebi dodatna laboratorijska obrada: serološka obrada, obrada likvora, tumorski biljezi, HLA tipizacija, kliničko farmakološki testovi, enzimi, te drugo prema indikaciji i dostupnosti – radiološka obrada – dodatna neurološka obrada: EEG, EMNG, polisomnografska obrada, elektrofiziološko testiranje spojnice, testiranje vegetativnog živčanog sustava i drugo prema indikaciji i dostupnosti – po potrebi detekcija senzoričkih cerebralnih potencijala: VEP (vidni), BGP (slušni), SSR (somatosenzorni) – po potrebi genetska obrada. TRAUMA ŽIVČANOG SUSTAVA (S 06) – anamneza i klinički pregled – UZV i radiološka obrada – EEG – psihijatrijska i psihologijska obrada – neurološka, okulistička i ORL obrada – po potrebi pretraga likvora – po potrebi ispitivanje vegetativnog živčanog sustava. BOLESTI OKA I ADNEKSA OKA (H 00 – H 59) – anamneza i status – ispitivanje centralnog vida, perifernog vida (vidno polje), raspoznavanje boja, motilitet očnih jabučica, test na dvoslike, binokularni vid, fundus i druge specijalističke pretrage. BOLESTI UHA I OŠTEĆENJA SLUHA I RAVNOTEŽE (H 60 – H 95) – anamneza i klinički pregled – tonski audiogram (TA) – toplinski pokus – ispitivanje nistagmusa – ispitivanje vestibularnog refleksa. BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA (I 00 – I 99) – anamneza i klinički pregled – laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – EKG u mirovanju – UZV i radiološka obrada organa i sustava – dodatna laboratorijska obrada (izotopne pretrage i druge prema indikaciji) – pregled očne pozadine – obrada sekundarne hipertenzije – obrada ciljnih organa (oko, bubreg, krvne žile – aorta i periferne arterije) – elektrofiziološko ispitivanje kod srčanih aritmija – po potrebi EKG – pod opterećenjem – ergometrija – prema propisanim shemama – po potrebi EKG – kontinuirano stanje po Holteru – po potrebi invazivna obrada (mikrokateterizacija, plućni kapilarni tlak, kateterizacija srca) – po potrebi angiokardiografija, ventrikulografija – po potrebi okulzivna pletizmografija. BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA (J 00 – J 99) – anamneza i klinički pregled – laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – radiološka obrada – dodatna laboratorijska obrada (mikrobiološka, imunološka, citološka, histološka, tumorski markeri) – funkcionalni testovi respiracije i analiza respiratornih plinova s acidobaznim statusom arterijske krvi – po potrebi kožni testovi preosjetljivosti na inhalacione alergene – po potrebi ventilacijska perfuziona scintigrafija pluća. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA (K 00 – 93) – anamneza i klinički pregled – laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – UZV i radiološka obrada – dodatna laboratorijska obrada (Cu, ceruloplazmin, alfa 1 antitripsin, virusni markeri, imunološki testovi, hormoni gušterače, tumorski markeri, analiza ascitesa, analiza stolice i drugo prema indikaciji) – endoskopija šupljih organa (ERCP po potrebi) – po potrebi scintigrafija jetre – po potrebi testovi crijevnih poremećaja. BOLESTI KOŽE I POTKOŽNOG TKIVA (L 00 – L 99) – anamneza i klinički pregled – laboratorijske pretrage (hematologija i biokemija) – dodatna laboratorijska obrada (imunološka, citološka i histološka, imunocistokemijska, HLA tipizacija i druga prema indikaciji i dostupnosti) – po potrebi alergološka testiranja. BOLESTI MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA (M 00 – M 99) – anamneza i klinički pregled – mjerenje aktivne i pasivne pokretljivosti zglobova u stupnjevima – UZV i radiološka obrada – dodatna laboratorijska obrada (testovi upalne aktivnosti, reumatoidni faktori, imunološka obrada, HLA tipizacija, analiza sinovijalne tekućine i drugo prema indikaciji i dostupnosti) – EMNG gornjih i donjih ekstremiteta – denzitometrija – kod osteomijelitisa bakteriološka obrada, dodatna radiološka obrada (tomografija, fistulografija). BOLESTI GENITOURINARNOG SUSTAVA (N 00 – N 99) – anamneza i klinički pregled – osnovna laboratorijska obrada (hematologija i biokemija) – dodatna laboratorijska obrada (pregled urina, mikrobiološki pregled urina, testovi bubrežne funkcije) – UZV i radiološka obrada – po potrebi biopsija bubrega – po potrebi neurološki pregled – po potrebi EMG sfinktera – po potrebi urodinamska obrada – za genitalne organe potreban je pregled ginekologa i urologa, PAPA test, tumorski markeri, eventualno biopsija i druga obrada prema indikaciji i dostupnosti. OSTALE BOLESTI (PREMA MKB SVRSTANE OD XV – XXI) Kao što su: 1.Trudnoća, porođaj i babinje (O 00 – O 99) i određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju (P 00 – P 96) – ne treba posebno označavati jer se ne pojavljuju u postupku medicinskog vještačenja radne sposobnosti kao trajna stanja.
14. Prirođene kromosomske i molekularne aberacije – obvezna je medicinska dokumentacija koja uz opis kliničkog stanja sadrži i nalaz kariotipa.
15. Kongenitalne malformacije, deformiteti, simptomi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo (R 00 – R 99), ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (S 00 – T 98), vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta (V 01 – Y 98) i čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom (Z 00 – Z 99) – prema zahvaćenom organu ili organskom sustavu odaberu se neke od gore navedenih specifikacija. PRILOG
16. PREGLED OPSEGA I SADRŽAJA DOKUMENTACIJE ZA OCJENU FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI TJELESNI INVALIDITET Nalaz: dr. med. specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije a) Barthel indeks OŠTEĆENJE VIDA – DJECA Nalaz: dr. med. specijalista oftalmologije/dr. med. specijalista oftalmologije i optometrije (a) testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja Edukacijski rehabilitator (a) procjena vizualnih sposobnosti i procjena svakodnevnih vještina Psiholog (a) test psihomotornog razvoja/intelektualnih sposobnosti (b) testovi osobnosti/emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije OŠTEĆENJE VIDA – ODRASLI Nalaz: dr. med. specijalista oftalmologije/dr. med. specijalista oftalmologije i optometrije (a) testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja (b) testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste Edukacijski rehabilitator (a) procjena vizualnih sposobnosti i procjena svakodnevnih vještina Psiholog (a) test psihomotornog razvoja/test intelektualnih sposobnosti (b) testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije OŠTEĆENJE SLUHA Nalaz: dr. med. specijalista otorinolaringologije (a) audiogram Logoped a) procjena komunikacije, slušanja, jezično-govornih sposobnosti i glasa POREMEĆAJ GLASA, JEZIKA I GOVORA – DJECA Nalaz: dr. med. specijalista otorinolaringologije (a) akustička analiza Logoped a) procjena glasa i jezično-govornih sposobnosti Psiholog – kod djece: (a) test psihomotornog razvoja/test intelektualnih sposobnosti (b) testovi osobnosti/emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije POREMEĆAJ GLASA, JEZIKA I GOVORA – ODRASLI Nalaz: dr. med. specijalista otorinolaringologije (a) akustička analiza Logoped (a) procjena glasa i jezično-govornih sposobnosti GLUHOSLJEPOĆA Nalaz: dr. med. specijalista oftalmologije/dr. med. specijalista oftalmologije i optometrije (a) testovi za utvrđivanje vidne oštrine i vidnog polja (b) testovi za utvrđivanje osjetljivosti na kontraste dr. med. specijalista otorinolaringologije (a) audiogram Edukacijski rehabilitator za gluhoslijepe INTELEKTUALNE TEŠKOĆE Nalaz: Psiholog (a) test psihomotornog razvoja/test intelektualnih sposobnosti (b) adaptivna ljestvica (c) testovi osobnosti, emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije Edukacijski rehabilitator (a) skala podrške POREMEĆAJI IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA Nalaz: dr. med. specijalista psihijatrije/dr. med. specijalista dječje i adolescentne psihijatrije Edukacijski rehabilitator (a) skala podrške Psiholog (a) test psihomotornog razvoja/test intelektualnih sposobnosti (b) adaptivna ljestvica (c) testovi emocionalne prilagodbe i socijalne kompetencije Logoped (a) procjena komunikacije i jezično-govornih sposobnosti PSIHIČKE BOLESTI Nalaz: dr. med. specijalista psihijatrije (a) Povijest bolesti (b) Nalaz s procjenom funkcionalnosti prema Listi III Radni terapeut Psiholog Socijalni radnik (a) terenski izvid (b) izvješće KRONIČNE BOLESTI Nalaz: dr. med. specijalista (ovisno o vrsti bolesti) (a) Medicinska dokumentacija (b) Relevantni nalazi RAZVOJNE TEŠKOĆE Nalaz: dr. med. specijalista pedijatrije, dr. med. specijalista školske medicine, ostali specijalisti te pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator i ostali stručnjaci ovisno o dobi i vrsti oboljenja (a) Medicinska dokumentacija (b) Relevantni nalazi PRILOG
17. LISTA OŠTEĆENJA ORGANIZMA – LISTA I I GLAVA, USNA ŠUPLJINA,VRAT I KOŽA A. Lubanja i lice
18. Skalpiranje (gubitak više od 50% kosmatog dijela vlasišta) --------------------------------------------------------------------------------------40%
19. Defekt lubanje (nedostatak dijela kostiju lubanje) nakon traume ili operacije veći od 3 cm u užem promjeru bez evidentnih žarišnih simptoma -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------30%
20. Unakaženost lica prema stupnju ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------30 do 50% izuzimaju se male nagrđenosti estetskog izgleda lica Pod unakaženošću lica razumijevaju se teže promjene na licu koje neugodno djeluju i otežavaju kontakt s okolinom.
21. Potpuni gubitak jedne ušne školjke-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 30%
22. Potpuni gubitak obiju ušnih školjki ili većeg dijela------------------------------------------------------------------------------------------------ 40%
23. Gubitak nosa a) parcijalna amputacija nosa----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------40% b) potpuna amputacija nosa -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------70% B. Usna šupljina i vrat
24. Nemogućnost otvaranja usta (razmak između gornjih i donjih zuba do 1,5 cm zbog čega se je potrebno hraniti tekućom hranom)----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------50%
25. Poremećaji na vilici, jeziku, nepcima, farinksu i larinksu (defekti, gubitci ili funkcionalne smetnje): a) s poremećenim govorom--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------40% b) s gubitkom govora--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------70% c) s otežanim hranjenjem--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------40 do 50% d) s otežanim hranjenjem i poremećenim govorom ----------------------------------------------------------------------------------------50 do 60% e) s otežanim hranjenjem i gubitkom govora --------------------------------------------------------------------------------------------------------80%
26. Trajno formirana traheostoma: a) bez trajnog nošenja trahealne kanile ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------50% b) uz trajno nošenje kanile---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------60%
27. Laringektomije: a) djelomična (uključuje poremećaj govora) kordektomija---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------40% proširena kordektomija, parcijalne resekcije skeleta larinksa---------------------------------------------------------------------------------50% b) totalna (uključuje poremećaj govora i trajno nošenje kanile)---------------------------------------------------------------------------------80% c) totalna s postoperacijskom/postradijacijskom stenozom dušnika------------------------------------------------------------------------------90%
28. Radikalna disekcija vrata, uključuje moguću leziju akcesornog živca (funkcijske/elektivne disekcije isključene) a) jednostrana----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------40% b) obostrana --------------------------------------------------------------------------